1

KOROZIJA I METODE ZAŠTITE OD KOROZIJE

www.fsb.hr/korozija

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESVEU ILIŠTA U ZAGREBU

ZAVOD ZA ZAVARENE KONSTRUKCIJEKATEDRA ZA ZAŠTITU MATERIJALA

prof.dr.sc. Ivan Juraga

dr.sc. Vesna Alar

Vinko Šimunovi , dipl.ing.

Ivan Stojanovi , dipl.ing.

PROIZVODNI POSTUPCI

2

KOROZIJA

nenamjerno razaranje konstrukcijskihmaterijala uzrokovano fizikalnim, fizikalno-kemijskim, i biološkim agensima (1)

dolazi od latinske rije i corrodere, što zna inagristi

3

Korozija je danas jedan od važnih imbenika svjetske krize materijala i energije i uzrok je znatnih gubitaka u gospodarstvu svake zemlje.

Prema istraživanjima 2003. godine u SAD-u

DIREKTNI TROŠKOVI KOROZIJE IZNOSE:

3.1% BDP-a

276 milijardi US $

1000 US $ godišnje po stanovniku

4

DIREKTNI TROŠKOVI IZAZVANI KOROZIJOM

Zamjena korodirane opremeOdržavanjeProvo enje zaštite

Zaustavljanje proizvodnje/pogona Gubitak proizvoda (curenje iz tankova i cjevovoda)Smanjenje stupnja iskoristivosti - efikasnosti One iš enje / kontaminacija proizvodaOne iš enje okolišaPredimenzioniranje konstrukcija

INDIREKTNI TROŠKOVI IZAZVANI KOROZIJOM

5

KLASIFIKACIJA KOROZIJSKIH PROCESA

MEHANIZAMPROCESA

MEDIJ

GEOMETRIJSKIOBLIK

KOROZIJSKOGRAZARANJA

KEMIJSKA KOROZIJA

ELEKTROKEMIJSKAKOROZIJA

OP AKOROZIJA

LOKALNAKOROZIJA

SELEKTIVNAKOROZIJA

INTERKRISTALNAKOROZIJA

Pjegasta

Rupi asta

Potpovršinska

Kontaktna

Galvanska (bimetalna)Korozija u procijepu

6

KEMIJSKA KOROZIJA METALA I LEGURA

zbiva se u neelektrolitima, tj,. u medijima koji ne provode el. struju:

spajanje metala s kisikom iz vru ih plinova (O, Cl, S, N), a to se naj eš e zbiva pri radu ure aja na visokim temperaturama(zavarivanju, toplinskoj obradbi itd.)korozija metala i legura u neelektrolitima kao što su organske tvari (npr. razaranje metala u nafti pod utjecajem S ili njegovih spojeva)

7

Brzina i tok kemijske korozije ovise o:

metalu koji korodira (sastav, struktura i tekstura)agresivnoj okolini koja ga okružuje (sastav i koncentracija okoline)korozijskim produktima (fizikalna i kemijska svojstva produkata korozije)fizikalnim uvjetima (temperatura, hrapavost površine, naprezanja i napetosti)brzini gibanja okoline

KEMIJSKA KOROZIJA METALA I LEGURA

8

Oksidacija matala u vru em zrakuMetal Oksidni sloj Vru i zrak

Oksidacija metala sastoji se od dvije parcijalne reakcije

A: Me Mez+ + ze- oksidacija (metal /oksidni sloj)

K: z/4O2 +ze- z/2 O2- redukcija (oksidni sloj /zrak)

Me + z/4O2 Mez+ + z/2 O2- MeO z/2

Wagnerova teorija kemijske korozije

Me

A

Mez+

ze-

Difuzija

ze-

z/2O2-z/4O2

K

Oksidni sloj jeistovremeno elektronski i ionski vodi .

9

KEMIJSKA KOROZIJA UGLJI NOG ELIKA

- Fe2O3- Fe2O3 - hematit

UGLJI NI ELIK UGLJI NI ELIK

Fe3O4 -magnetit

- Fe2O3 - hematit

UGLJI NI ELIK

FeO-wüstit

Fe3O4 - magnetit- Fe2O3 - hematit

200-400°C sporo oksidira

400-575°Cspora oksidacija

>575°Cnaglo ubrzavanje

oksidacije

Vru ioksidativni

plinovi

10

KEMIJSKA KOROZIJA NA Al, NEHR AJU IM ELICIMA i Ti

Al2O3

ALUMINIJ NEHR AJU IELICI (austenitni)

Fe3O4 -magnetit

Fe2O3

TITAN

TiO2

Cr2O3

20°C oksidira na zraku

20°Coksidira na zraku

Zrak (O2 )

20°Coksidira na zraku

FeO

11

ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA METALA I LEGURA

se javlja na metalima i legurama u dodiru s elektrolitima kao što su voda i vodene otopine kiselina, lužina i soli, pri emuse odvijaju reakcije oksidacije i redukcije.oksidacija je reakcija kojom neka tvar ili skupina tvari(reducens) osloba a elektrone, pri emu nastaje druga tvarili skupina tvariredukcija je reakcija kojom neka tvar ili skupina tvari(oksidans) veže elektrone, pri emu nastaje druga tvar iliskupina tvari

12

PROCESI KOJI PRATE ELEKTROKEMIJSKU KOROZIJU

1. ANODNI PROCES (oksidacija ili ionizacija metala )

- otapanje metala

- stvaranje elektronaMe Me2+ + 2e-

2. KATODNI PROCES (redukcija H+ ili vodikova depolarizacija)

- trošenje elektrona2H+ + 2e- 2H H2

2. KATODNI PROCES (redukcija O2 ili kisikova depolarizacija)

O2 + 2H2O + 4e- 4OH-

4Fe +3O2 +2H2O 4FeO(OH) faza u hr i ili 2 (Fe2O3 ·H2O)npr.

13

ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA METALA

METAL

(Me)Me2+

H+

H+

H+

H2

H+

H+

e-

e-

Otopina HCl

ANODNI PROCES

KATODNIPROCES

H+Cl-

14

HCl H+(aq) + Cl-(aq)

A: Fe - 2e- Fe2+ oksidacija ili ionizacija metala

K: 2e- + 2H+ 2H H2 redukcija ili vodikova depolarizacija

Ionska redoks jednadžba: Fe + 2H+ Fe2+ + H2

Molekulska jednadžba: Fe + 2HCl FeCl2 + H2

VODIKOVA BOLEST

Elektrokemijska korozija metala

npr. na uglji nom eliku u neoksidiraju im kiselinama

15

VODIKOVA BOLEST UGLJI NOG ELIKA

Vodikovi atomi u eliku izazivaju napetosti zbog egadolazi do raslojavanja i nastajanja pukotina u materijalu

16

OP A KOROZIJA

zahva a itavu izloženu površinu metala ravnomjerna (jednolika)neravnomjerna (nejednolika)

17

Prosje ne brzine korozije u razli itim atmosferama

GRADSKAATMOSFERA

(New York)mm/god.

MORSKAATMOSFERA

mm/god.

RURALNAATMOSFERA

mm/god.

ALUMINIJ 0,0008 0,0007 0,000025

BAKAR 0,001175 0,0013 0,000575

MONEL 0,001325 0,000175 0,000125

CINK 0,00505 0,00075 0,00085

UGLJI NIELIK

0,012 - -

18

LOKALNA KOROZIJA

•PJEGASTA KOROZIJA

•RUPI ASTA ILI PITTING KOROZIJA

zahva a sam neke dijelove izložene površine metala može biti:

•POTPOVRŠINSKA KOROZIJA•KONTAKTNA KOROZIJA

Ostali korozijski pojavni oblici koji su naknadno obra eni kao što su: galvanska (bimetalna), interkristalna, selektivna, napetosna, mikrobiološki poticana, te korozija u procijepu i dr. spadaju prema svom pojavnom obliku i u lokalne korozijske procese.

19

PJEGASTA KOROZIJA

Ograni ena na pojedine ve e dijelove površine

20

RUPI ASTA KOROZIJA- PITTING-

Nastaju rupi asta ošte enja tj. šupljine koje se protežu od površine u metalOcjena stanja površine se provodi prou avanjemgusto e rupica, veli ine rupica i dubine rupicaFaktor rupi aste korozije hmax/h-ocjena rupi astekorozije u odnosu na op u koroziju (hmax- maksimalna dubina rupica, h-prosje na dubina op e jednolike korozije)

Cl- OH-OH-O2O2

e- e-

KK

Mez+A A

u pitu :pH ,Mez+ ,

Cl- ,

O2

oko pita:

pH .

O2

21

Smanjenje sklonosti rupi astoj koroziji postiže se:

Pove anje otpornosti materijala (legiranjem s Cr, Mo, Ni)

Smanjenje agresivnosti korozijskog okoliša (T , pH ,deaeracija)InhibicijaKatodna zaštitaSmanjenje hrapavosti površine

22

POTPOVRŠINSKA KOROZIJA

A) BUBRENJE: korozijski produkti imaju ve i volumen od volumena uništenog metalaB) LISTANJE (RASLOJAVANJE, EKSFOLIJACIJA): žarišta pitingašire se u dubinu materijala

A) B)

23

KONTAKTNA KOROZIJA

GALVANSKA KOROZIJA(bimetalna)

KOROZIJA U PROCIJEPU

Razli iti metali

Istovrsni metali

24

GALVANSKA KOROZIJA

neplemenitiji plemenitiji

ELEKTROLIT

Nastaje kada se dva razli ita metala dovedu u elektri nikontakt; uz prisutnost elektrolita nastaje galvanski lanakPlemenitiji metal galvanskog lanka postat e pretežno (ili u cijelosti) katoda, a neplemenitiji metal postat e anoda

25

Smanjenje sklonosti galvanskoj koroziji postiže se:

Odabirom kombinacije metala koji imaju relativno bliske korozijske potencijaleIzolacijom kontakta razli itih metalaIzolacijom anodnog metala od korozivnog okoliša

26

KOROZIJA U PROCIJEPU

Srodna jami astoj koroziji procijep umjesto klice jamiceNužan oksidans (depolarizator), lanak diferencijalne aeracijeProcijep: metal-metal, metal-nemetal

KATODAPasivni film

U procijepuManje O2

Manja pH-vrijednost

Više Cl-ANODA

H+

e-

Cl-

O2

metal

Fe++OH-

metal

Oko procijepaViše O2Ve a pH-vrijednostManje Cl-

27

KOROZIJA U PROCIJEPIMA

Procijep metal /metal

Korijena strana zavarenog spoja

Procijep metal /nemetal (gumeni ep)

28

Izbjegavanje uskih procijepa pri konstruiranjuIzbjegavanje naslaga Katodnom zaštitomIzbjegavanje stagnacije medijaOmogu iti drenažu

Smanjenje sklonosti koroziji u procijepu postiže se:

29

NAPETOSNA KOROZIJA

Uzrok: vla na naprezanja (zaostala ili vanjska) uz OH-,Cl-, H2S u mediju (>~60 oC)

Posljedice: raspucavanje (razgranate transkristalne ili interkristalne pukotine) lom

30

Smanjenje sklonosti napetosnoj koroziji postiže se:

sniženjem vla nog naprezanja toplinskom obradom, konstrukcijskim izmjenama, obradom mlazom sa me ili staklenih zrna i sl.inhibicijomkatodnom zaštitom zamjenom metala, npr. austenitnog elika dupleksom, feritnim ili uglji nim elikomdeaktivacijom medija

31

SELEKTIVNA KOROZIJA

višefazni materijali (Selektivna fazna korozija)višekomponentni materijali (Selektivna komponentna korozija)korozija legura kod koje sastojci reagiraju u udjelima razli itim od njihova udjela u legurineke komponente/faze legure su elektrokemijski aktivnije i anodno se otapaju u galvanskom kontaktu s plemenitijim komponentama/fazamanajvažniji primjeri selektivnog otapanja su: decinkacijamjedi i grafitizacija sivog lijeva

32

SELEKTIVNA FAZNA KOROZIJA

GRAFITIZACIJA SIVOG LIJEVA

33

DECINKACIJA MJEDI

SELEKTIVNA KOMPONENTNA KOROZIJA

34

INTERKRISTALNA KOROZIJA

Uvjeti nastajanja IKK u senzibiliziranom stanjuMaterijal u senzibiliziranom stanju (vru im oblikovanjem, zavarivanjem, toplinskom obradom)Izlu ivanje precipitata po granicama zrnaNaj eš e zahva a nehr aju e elike, legure na bazi nikla i aluminija

Posljedice: vrsto a , runjenje zrna u mnogim medijima, teraspad uz zavar (weld decay)

Cr23C6

35

Žarenje (1050- 1100oC, 10-40 min), pri emu se Cr23C6otapa + gašenje u vodiStabilizacija karbidotvornim metalima: Ti, Nb,Ta; grijanjem se izme u zrna izlu uju TiC, NbC, TaCSnižavanjem udjela C< 0.03 % što onemogu ujeizlu ivanje karbida

Smanjenje sklonosti interkristalnoj koroziji postiže se:

36

METODE ZAŠTITE OD KOROZIJE

1. PREVLAKE (metalne i nemetalne)

2. Elektrokemijske metode zaštite (metal se održava ili u pasivnom stanju ili u imunom stanju, npr. katodna zaštita)

3. Zaštita od korozije promjenom okolnosti, (npr. primjena inhibitora korozije)

4. Oblikovanje i konstrukcijske mjere

5. Odabirom konstrukcijskih materijala (s gledišta korozijske postojanosti)

37

ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA

PREVLAKE

ANORGANSKE ORGANSKE

METALNE NEMETALNE NEMETALNE

38

ZAŠTITA METALA OD KOROZIJE PREVLAKAMA

Primarna svrha prevlaka je zaštita od KOROZIJESekundarna svrha može biti :

- Postizanje odre inih fizikalnih svojstava površine- Zaštita od mehani kog trošenja- Postizanje estetskog dojma- Pove anje dimenzija istrošenih dijelova odnosno popravak loših proizvoda

39

PRIPREMA PODLOGE

NANOŠENJEPREVLAKE

NAKNADNA OBRADBA PREVLAKE

ODMAŠ IVANJE

MEHANI KAPREDOBRADBAKEMIJSKAPREDOBRADBA

KEMIJSKIPOSTUPAK

FIZIKALNI POSTUPAK

ELEKTROLITI KIPOSTUPAK

KEMIJSKAOBRADBA

MEHANI KAOBRADBA

ELEKTROKEM.OBRADBA

TOPLINSKA OBRADBA

POSTUPCI PRIPREME PODLOGE, NANOŠENJA I OBRADBE PREVLAKA

40

METALNE PREVLAKE

Katodne AnodneImaju pozitivniji el. potencijal od metala na koji se nanose.

npr. Au, Ni, Ag, Cr, Pb i Sn na uglji nom eliku

Metal zašti uju mehani ki. Dobre su samo ako su potpuno kompaktne.

Imaju negativniji el. potencijal od metala na koji se nanose.

npr. Zn, Cd na uglji nom eliku

Metal zašti uju mehani ki i elektrokemijski. Dobre su i kada nisu kompaktne. Djeluju kao katodni protektori.

Produkti korozije

uglji ni elikuglji ni elik

Prevlaka Ni Prevlaka Zn

41

METALNE PREVLAKE

POSTUPAK NANOŠENJA

FIZIKALNI POSTUPAK

KEMIJSKI POSTUPAK

ELEKTROKEMIJSKI POSTUPAK

VRU E URANJANJEMETALIZACIJA PRSKANJEMPLATIRANJENATALJIVANJENAVARIVANJEOBLAGANJELEMLJENJELIJEPLJENJE

IONSKA ZAMJENAKATALITI KA REDUKCIJA

GALVANOTEHNIKA

42

GALVANIZACIJA ILI ELEKTROPLATIRANJE

npr. niklanje

Ni NiNi2+

Ni2+ Ni2+

Ni2+ 2e-

Ni2+

Me

- +

H+

H+H+

H+

A: Ni Ni2++ 2e-

K: Ni2++ 2e- Ni

K: H++ 2e- H2

je postupak nanošenja metalnih prevlaka katodnom redukcijom iona koji sadrže metal, tj. elektrolizom, naziva se još i galvanostegija ili galvanotehnika.

43

GALVANIZACIJA

PrednostiMogu se nanijeti raznovrsne metalne prevlake (višeslojne)Prevlake vrsto prianjaju na podloguJednostavno se može regulirati debljina prevlakeNiske temperature obradePostiže se visoka isto a prevlaka

NedostaciSlaba mikroraspodjelaGalvanski piting koji izaziva poroznost tanjih prevlaka (H2 )Mehani ke napetostiPromjene kemijskog sastava elektrolita

44

VRU E URANJANJE U TALINU METALA

je postupak kratkotrajnog držanja predmeta u talini metala koji se nanosiprimjenjuje se za dobivanje prevlaka metala relativno niskog tališta i to:

Zn (440 do 460 oC)Sn (255 do 315 oC)Pb (355 do 375 oC)

Al (700 do 750 oC)

45

VRU E URANJANJE U TALINU METALA

PrednostiVisokoproduktivni postupak metalizacijeVelikom brzinom mogu se obraditi znatne koli ine robePrevlake su dobre zaštitne mo i i povoljnih mehani kih svojstavaDebljina prevlake iznosi do 250 m

NedostaciVelik gubitak rastaljenog metalaZbog visokih temperatura obrade predmeti se mogu izobli iti.

46

Kada za vru e POCIN AVANJE u Dalekovodu, Zagreb

47

ANORGANSKE NEMETALNE PREVLAKE

Oksidna prevlaka na aluminiju; anodizacija aluminija (ELOKSIRANJE)Dobiva se elektrokemijskim postupkom Sastoji se od Al2O3

Prevlaka je staklasta i tvrda, može se bojati

Oksidna prevlaka na eliku (BRUNIRANJE)Dobiva se kemijskim postupkom (obradom u vru im lužnatimotopinama koje sadrže nitrate i nitrite)Prevlaka je Fe3O4 crne boje Prevlaka apsorbira svijetlo pa se primjenjuje za obradu oružja idijelova opti kih aparata

48

ORGANSKI PREMAZI I PREVLAKE

Organski premazi nanose se na metalne površine obi no u dva ili više slojeva koji ine sustav premaza.

Bojenje i lakiranje PlastifikacijaGumiranjeBitumenizacijaKonzervacija

49

KOMPONENTE ZAŠTITNOG PREMAZA

Vezivno sredstvo (jedno ili više njih)Otapalo (voda ili organsko otapalo)PigmentiPunilaAditivi

50

KOMPONENTE ZAŠTITNOG PREMAZA

Vezivno sredstvoini nehlapivi organski dio premaznih sredstava

povezuju druge komponenteosigurava prianjanje na površinunajpoznatija veziva su na bazi alkidnih smola, bitumena, klorkau uka, silikonskih smola, epoksidnih i poliuretanskih smola

Otapalosu hlapive organske tvari koje fizikalno otopaju veziva premaznih sredstavakoriste se za skidanje starih premaza, te za odmaš ivanjeuloga im je prvenstveno u reguliranju reoloških svojstava boje

51

KOMPONENTE ZAŠTITNOG PREMAZA

PigmentiPrirodni i sintetski organski spojeviPrirodni anorganski spojeviDjeluju inhibiraju e (fosfati) i neinhibiraju e (aluminij, Fe2O3,itd.)Premaz ine obojenim i neprovidnimPove avaju premazima zaštitna svojstva, kemijsku postojanost,toplinsku stabilnost

Punila i aditiviAnorganske praškaste tvari Poboljšavaju meh. i kemijska svojstvaPovisuju ili snižavaju elektri ni otpor filmaKatalizatori, sikativiSredstva protiv koženja

52

Podjela premaza prema na inu sušenja

Sušivi isparavanjem hlapivih sastojaka Oksidativno sušiviKemijski umrežavaniSušivi uz prisustvo vlage iz zrakaSušivi pri povišenim temperaturamaPomo u UV

53

Osnovni modeli zaštite premazom

nepropustan sloj za Onepropustan sloj za O22 ; CO; CO22

elikelikkvalitetna prionjivost kvalitetna prionjivost temeljatemelja

uu me uslojume usloju nema praznina koje bi nema praznina koje bi zadrzadržžavaleavale voduvodu

završnime usloj

temeljtemelj

niniskaska propuspropusnosnosttvlagevlage

Površine koje su slabije ali stalno ili povremeno izložene vlažnosti

Naj eš e se ukupna debljina slojeva zaštite kre e od 60 do 600 μm.

54

ELEKTROKEMIJSKE METODE ZAŠTITE

Snižavanje elektrodnog potencijala, tj. pomakom el. potencijala metala u negativnom smjeru.

Povišenje elektrodnog potencijala, tj. pomakom el. potencijala metala u pozitivnom smjeru.

KATODNA ZAŠTITA ANODNA ZAŠTITA

metal se održava ili u pasivnom stanju (u podru ju potencijala pasivacije) ili u imunom stanju (pri potencijalima nižim od stacionarnih) kada ne korodira

55

KATODNA ZAŠTITA

Polarizacija metalne konstrukcije može se provesti:Pomo u vanjskog izvora strujeŽrtvovanim anodama (Mg, Al, Zn) (protektorima)

Izbor KZ ovisi o svakom konkretnom slu aju:kod stacionarnih objekata primjenjuje se zaštita s vanjskim izvorom,protektori se upotrebljavaju na pokretnim objektima i na mjestima gdje prijeti opasnost da iskra izazove požar ili eksploziju.

KZ se obi no koristi kao sekundarni zaštitni sustav, koji po inje djelovati nakon ošte enja primarnog.

56

ANODNA ZAŠTITA

Polarizacija metalne konstrukcije može se provesti:

Izvorom istosmjerne struje (spajanje s pozitivnim polom)Katodnim protektorima (spajanje s elektropozitivnijim metalom, grafit, Pt)

Primjenjuje se samo na metalima kod kojih postoji prijelaz u pasivno stanje

elicinehr aju i elicialuminijeve legurekromove i titanove legure.

ANODNA ZAANODNA ZAŠŠTITA se zbog svojih ograniTITA se zbog svojih ograni enja i skupe instalacije (enja i skupe instalacije (potenciostatapotenciostata) ne ) ne upotrebljavaupotrebljava esto.esto.

57

OBLIKOVANJE I KONSTRUKCIJSKE MJERE

Važni za postizanje željenih svojstava zaštite organskim prevlakamaOsiguranje otjecanja vodeIzbjegavanje gomilanja zavara

Nekoliko primjera: CIJEVI

oštri rubovi = smanjena debljina filma = manji vijek trajanja zaštitnog

premaza

loše

loše

bolje

bolje

58

ZAŠTITA OD KOROZIJE PROMJENOM OKOLNOSTI

Potpunom zamjenom medijaPromjenama koncentracije, tlaka, temperature, brzine gibanja,Smanjenjem ili izbjegavanjem naprezanjaPrimjenom inhibitora

59

ZAŠTITA OD KOROZIJE PRIMJENOM INHIBITORA

Inhibitori

su tvari anorganskog ili organskog porijekla koje u vrlo malim koncentracijama smanjuju brzinu korozije do tehnološki prihvatljivih vrijednosti

prema na inu djelovanja mogu biti:- anodni- katodni- kombinirani

60

ANODNI INHIBITORI

mogu djelovati tako da s ionima konstrukcijskog materijala, nastalima na lokalnim anodama, daju slojeve netopljivih korozijskih produkata (taložni anodni inhibitori) ili izazvati pasivaciju anodne površine (pasivatori) – djeluju kao oksidativne tvari.

kao pasivatori se još nazivaju i opasni inhibitori, jer dodani u nedovoljnoj koli ini mogu uzrokovati piting

61

KATODNI INHIBITORI

djeluju kao taložni inhibitori tvore i na lokalnim katodama netopljive ili slabo topljive korozijske produkte, te izravno ko e katodnu reakciju povišenjem aktivacijskog prenapona

katodni inhibitori dodani u bilo kojoj koli ini smanjuju brzinu korozije i nisu opasni

62

PARNOFAZNI INHIBITORI VPI (vapour phase inhibitors) ILI ISPARLJIVI INHIBITORI VCI (volatile corrosion inhibitors)

su hlapive vrste organske tvari ijim se parama zasi ujeatmosfera ili drugi plinkoriste se za sprje avanje atmosferske korozije u zatvorenim prostorima, za vrijeme skladištenja ili transportazaštitno djelovanje ovih inhibitora je u usporavanju anodnog ili katodnog procesa adsorpcijom na površini metala.

63

FilmoviFilmovi & Pa& Pakiranjekiranje

EleElektrikaktrika i elektronikai elektronika

AutomAutomobilskaobilskaindustrijaindustrija

ProcesProcesna industrijana industrija Obrada vodaObrada voda

Industrija proizvodnje sirove nafte i Industrija proizvodnje sirove nafte i zemnog plinazemnog plina

Obrada metalaObrada metala

PremaziPremazi

AB KonstrukcijaAB Konstrukcija

PRIMJENA VCI

64

LITERATURA

1. I.Esih, Z.Dugi; Tehnologija zaštite od korozije, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

2. I.Esih,Z.Dugi; Tehnologija zaštite od korozije II , FSB, Zagreb,1992.3. I.Esih; Osnove površinske zaštite, FSB, Zagreb, 2003.4. E.D.D. During; Corrosion Atlas, Elsevier, 1997.5. P.R. Roberge; Handbook of corrosion engineering, McGraw-Hill, Inc.,

New York, 1999.6. D.A. Jones; Principles and Prevention of Corrosion, Prentice-Hall, Inc.,

USA, 1996.7. S.Martinez, I.Štern; Korozija i zaštita – eksperimentane metode, HINUS,

Zagreb, 1999.8. P.Marcus, J.Oudar; Corrosion Mechanisms in Theory and Practice,

Marcel Dekker, Inc., New York,1995.