MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografiju obja-vit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije

šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

U prošlom izdanju Mozaika došlo je do greške prilikom potpisivan-ja autora slike "Lokrumska star-ica". Prava autorica fotografije je Senada Tikveša kojoj se ovim putem ispričavamo.

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJAPOSTANE SLIKA TJEDNA

IvanZec

slika tjedna

MACE NA ZUBATOM SUNCU

CRTICA -IVANGUNDULIĆ

Na današnji dan, 8. prosinca 1638. godine, u rodnom Du-brovniku umro je veliki pjesnik i dramatičar Ivan Gundulić, čiji

se pjesnički jezik, smatra najbogatijim iz starije hrvatske književnosti. Gundulićev književni opus svojim pjesničkim oso-binama pripada književnom baroku, razdoblju koje je u hrvatsku književnost unijelo rafiniran i biran pjesnički izraz, ispunjen metaforama, figurama dikcije i misli, duhovitim igrama i lucidnim dos-jetkama. Ivan Gundulić, umro je u 49 godini života. Njegova tri djela: Suze sina razmetnoga, Dubravka i Osman ostaju zauvijek upisana u antologiju hrvatske i europske književnosti, a Gundulićeva „Himna slobodi“ bila je i jest nadahnuće mnogih generacija hrvatskih domoljuba.

Velika nagradna igra od 26. 10. 2017. - 25. 1. 2018.

1 2 3KRUG KRUG KRUG

MOBITEL SAMSUNG S8 BLACK

TABLET GALAXY TAB 10.1 BUS

POKLON BON U VRIJEDNOSTI 500 KN

1X1X

20X

MOBITEL SAMSUNG S8 BLACK

TABLET GALAXY TAB 10.1 BUS

POKLON BON U VRIJEDNOSTI 500 KN

1X1X

20X

MOBITEL SAMSUNG S8 BLACK

TABLET GALAXY TAB 10.1 BUS

POKLON BON U VRIJEDNOSTI 500 KN

1X1X

20X

26. 10. - 25. 11. 2017. 26. 11. - 25. 12. 2017. 26. 12. -25. 1. 2018.

30. 11. 2017. g. 30. 12. 2017. g. 1. 2. 2018. g.

IZVLAČENJE IZVLAČENJE IZVLAČENJE

500 kn 500 kn 500 kn

DUBROVNIK

Prikazano vozilo može se razlikovati u boji i opremi od vozila koje se poklanja u nagradnoj igri

Kako sudjelovati?

Pemo Club kartica i minimalna kupnja u iznosu od 100,00kn

OPEL CROSSLAND X glavna NAGRADA

završno izvlačenje 1. 2. 2018.više informacija o nagradnoj igri

na WWW.PEMO.HR i

U utorak 05.12.2017. je u or-ganizaciji Društva prijatelja dubrovačke starine, a u iz-vedbi Hrvatskog ratnog zra-

koplovstva prebačena replika jednog od dvaju topova iz Dubrovačke repub-like. Jedan top je lijevao Ivan Rablja-nin 1505. godine, a drugog, čija rep-lika je vraćena na Lovrjenac, Jeronim Vicenco 1573. godine, u ljevaonici metala ispod Minčete. Originalni top je na Lovrjencu bio do 1816. godine. Od tada se nalazi u Austriji, a čuva se u Vojno-povijesnom muzeju u Beču. Na topu se nalazi lik dubrovačkog sve-ca zaštitnika Svetog Vlaha, te brojni ukrasi koji će bez sumnje upotpuniti sliku tvrđave Lovrjenac. Repliku topa je prema nacrtima akademskog kipara Damira Mataušića izradila tvrtka Lje-vaonica umjetnina ALU iz Zagreba.

DPDSNOVI TOP NA LOVRJENCU

NIKOLA DUPER- SNIMATELJ,

MONTAŽERI REDATELJ

Rođen je u Dubrovniku 1961. go-dine, a još od djetinjstva bio je općinjen umjetnošću, crtao je, slikao i radio male kipove od

gline. S 10 godina zaljubio se u fotografiju, a čim su se pojavile prve amaterske video kamere počeo je eksperimentirati u pod-ručju koje će kasnije postati njegova pro-fesija. Odrastao je u kući gdje su se pjevale dalmatinske pjesme, pa je nastavio tim putem. Pjevao je u nekoliko dalmatinskih klapa, u zboru madrigalista u dubrovačkoj katedrali, svirao je u grupi Veritas na mis-ama za mlade u dominikanskoj crkvi u Dubrovniku. Više godina i profesionalno se bavio glazbom svirajući bas gitaru po dubrovačkim hotelima. Početkom 80-tih godina upoznao je Feđu Šehovića i tako je iskusio i čari kazališta kao amaterski glumac i asistent redatelja. Godine 1987. otišao je živjeti u Italiju. Napustio je ka-zalište, ali prijateljstvo s Feđom je ostalo do danas. U Italiji je odmah počeo raditi za pri-vatne TV stanice kao snimatelj i montažer, u Bellunu od 1987. do 1990., nakon čega se preselio u Padovu gdje je nastavio raditi isti posao do 1996. Od 2000. godine do 2014. bio je nezavisni producent i redatelj. Nar-avno, niti njega nije zaobišla ratna trage-dija pa je 1991. u Padovi osnovao udrugu “Croazia” s kojom se trudio doprinijeti stva-ranju slobodne Hrvatske kroz humanitar-

intervjuTJEDNA

nu pomoć, organiziranje izložbi, sudjelo-vanjem u TV i radio emisijama. Sudjelovao je i u stvaranju Hrvatskog Svjetskog Kon-gresa u kojem je bio predsjednik za Italiju od 1991. do 1992. Uvijek prisutna misao da treba pridonijeti kvaliteti zajednice u kojoj se živi dovela ga je u mali politički pokret “Za opće dobro” gdje je upoznao vrijedno-sti direktne demokracije. Od 2009. do 2012. bio je koordinator za regiju Veneto i stekao korisna iskustva. Ista misao ga je vodila i kada se početkom 2013. godine našao s grupom entuzijasta koji žele promicati vri-jednosti direktne demokracije u Republici Hrvatskoj. U ožujku 2014. godine vratio se u rodne Mline gdje je nastavio raditi kao sn-imatelj, montažer i redatelj. Trenutno radi na snimanju dokumentarnog filma naziva ‘Župa i Župljani u Domovinskom ratu 1991. – 1995.’ - riječ je o Nikoli Duperu s kojim smo razgovarali o njegovom dokumentar-nom uradku koji je isključivo vezao uz svoje rodno mjesto.

Snimate dokumentarni film naziva ‘Župa i Župljani u Domovinskom ratu 1991. – 1995.’, što će sve kronološki film prikazivati?Biti će obrađeno pet tema: Ljeto 1991.

godine, odnosno razdoblje prije početka agresije na Župu,Početak oružanog napada, Prognaništvo,

Oslobođenje Župe, te Povratak. Na ovakav način imamo pet epizoda koje se, po po-trebi, mogu koristiti i odvojeno. Na primjer, škole imaju zanimljiv materijal uz pomoć kojeg mogu obrađivati pojedinačno svaku od navedenih tema.Za film ste već snimili nekoliko razgov-

ora?Snimljeno je 15 razgovora koji su odličan

početak. Ako sljedećih stotinjak razgovora zadrži ovu razinu zanimljivosti montaža će biti jako teška, odnosno, biti će jako teško svesti cijelu priču na predviđenih dva do tri sata.

Koncepcijski će dokumentarni film na kojem radite biti u svojstvu svjedočan-stava?Pristup je isključivo kroz subjektivni doživl-

jaj sudionika, bilo da riječ o braniteljima,

'ZALOG ZA BOLJU BUDUĆNOST'majkama, tadašnjoj djeci. Ne želim ulaziti u povijesnu i/ili političku dimenziju. Dakle, nitko neće napisati niti riječi teksta, sudi-onici će svojim riječima sve ispričati. Uz to, vjerojatno će se koristiti i fragmenti ratnog dnevnika moje majke i možda još nekoliko ljudi iz Župe dubrovačke.

Vaša majka je pisala ratni dnevnik, da-kle imate namjeru i njezina svjedočan-stva donijeti u filmu?Trenutna ideja, koja se možda može

promijeniti tijekom montaže, je da se kroz priču provlače crtice žene kroničara koja povezuje priče sudionika svojim zabil-ježbama. Naravno, to je inspirirano dnevni-kom moje majke pa će sve biti autentični tekstovi koje možete i sada pročitati na adresi: http://anka.duper.org/?cat=4.

Istaknuli ste kako su pozvani svi koji su na bilo koji način svjedočili ratnom vremenu u Župi, na koji se način mogu javiti i ispričati svoju priču?Molim sve zainteresirane da se jave na broj

098 963 88 61 ili preko internetske stranice www.rat-u-zupi.duper.org. Nije bitno ko-liko su ljudi proveli vremena u ratu nego imaju li zanimljivu priču koju žele ispriča-ti. Molim svih da razumiju koliko je važno ostaviti budućim generacijama trag ovog dramatičnog iskustva. Bit će mi žao ako se netko, po završetku montaže, osjeti povri-jeđenim što nije sudjelovao. Ne mogu sam doći do svih koji imaju dobru priču i zato molim da se jave sada. Isto tako mo-lim sve koji imaju zanimljive fotografije i/ili video snimke iz tog vremena da se jave. Svaka snimka, bilo to s bojišta, iz skloništa ili izbjeglištva je zanimljivo svjedočanstvo i pridonijeti će kvaliteti filma.

Kako stojite s financiranjem, snimanje filma iziskuje velike troškove?Kao i uvijek, financiranje je najveći prob-

lem. Pogotovo je teško brinuti o finan-ciranju kada ste usred kreativnog procesa. Zaista se nadam da će poduzeća iz Župe dubrovačke prepoznati vrijednost ovog projekta i financijski ga podržati. Teško mi je biti istovremeno prodavač, snimatelj, montažer i redatelj. Svi zainteresirani mogu

Razgovarala: Katarina Milat KraljFoto: Martin Šeperić

'ZALOG ZA BOLJU BUDUĆNOST'

vidjeti detalje oko troškova projekta ovd-je: www.rat-u-zupi.duper.org/index.php/troskovi. Kada bi u sljedećih par mjeseci us-pio pokriti barem 50% potrebnih sredstava mogao bi se potpuno posvetiti snimanju i montaži i završiti projekt krajem iduće godine. U protivnom ipak neću odustati, ali će rad trajati godinama. Naime, video proizvodnja je posao kojeg radim već 30 godina i od toga živim. Posebno se želim „zahvaliti” općini Župa dubrovačka koja se, nakon gotovo godinu dana, nije udostojila niti odgovoriti, makar i negativno, na mol-bu za sufinanciranje ovog projekta.

Što osobno za Vas znači ovaj film?Domovinski rat je za mene, kao i za mnoge

druge, težak dio života u kojem sam ubrza-no prisilno odrastao. U kratkom vremenu shvatio sam koliko život može biti ozbiljan i pun izazova. Biti spreman reagirati na pra-vi način i svrsishodno odgovoriti na tako teške izazove brz je, ali zahtjevan način

sazrijevanja. Ponosan sam na sve one koji su pravovremeno i efikasno odgovorili na jedan takav izazov. Osobno sam sretan što sam doprinio s kapljicom u moru st-varanja neovisne Hrvatske. S ovim filmom želim zaključiti taj proces kojeg sam počeo u rujnu 1991. godine. Želim da svi oni koji nemaju sjećanja na Domovinski rat, kroz riječi sudionika, barem djelomično osjete dramatičnost tih trenutaka.

Kako Župljani reagiraju na samu ideju ovog projekta?Reagiraju vrlo pozitivno, netko je zadovol-

jan, netko sretan, a netko čak i oduševljen idejom. Svi se slažu da je potrebno naprav-iti takav film i, manje više, vlada čuđenje zašto se to već nije dogodilo. Posebno se želim zahvaliti trima braniteljskim udru-gama iz Župe dubrovačke koje su mi puno pomogle u stvaranju konačne ideje. Kada film bude gotov sva dodatna sredstva koja se uspiju dobiti biti će donirana tim Udru-

gama za realizaciju memorijalne sobe Do-movinskog rata. Koju poruku želite uputiti gledatelji-

ma kroz film?U ratu se događalo jako puno ružnih

stvari, ali bilo je i prekrasnih trenutaka. Nikada neću zaboraviti zajedništvo koje je među nama vladalo. Na ulicama je bilo puno više sretnih i pozitivnih ljudi nego danas. Nitko nije niti sumnjao da ćemo pobijediti. Taj entuzijazam za zajednički cilj bi želio prenijeti na mlade, da i oni nađu snage odgovoriti na izazove i probleme koje nam nameću nova vremena, druge okolnosti. U takvim situacijama možemo reagirati na više načina, predajom i odlas-kom u neko bolje okruženje ili borbom da se završi u miru posao, kojeg su počeli branitelji, iseljenici i ostali sudionici te, već davne, 1991. godine. Ovo djelo je znak moje zahvalnosti onima koji su uspješno i požrtvovno odradili svoj dio posla i zalog za bolju budućnost.

GlasGrada - 664 - petak 8.12.2017. 27

FOTO GALERIJAFoto: Martin Šeperić

28 GlasGrada - 664 - petak 8.12.2017.

BLAGDANSKI UGOĐAJ NA STRADUNU

GOST UREDNIK: ALEN BOŠKOVIĆGLAVNI TAJNIK DUBROVAČKOG SAVEZA ŠPORTOVA I DIREKTOR DU MOTIONA> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

N as u Gradu svjetski sportski trendovi zakače malo kasnije. Možda zato jer smo „dolje na jugu“ ili zato što živimo u preli-

jepom gradu pa smo lijeni. I bez obzira što nam cijeli svijet dolazi u goste, mi često kasnimo. Tako je i s trčanjem. Malo je ljudi iz Grada trčalo ulicama. Obično su to činili stranci, a mi smo često voljeli komentirati: „Vidi ga što trči, ‘ko ga goni?! Što ne sjedne na kavu i uživa u Gradu?“.Rijetki znaju da trčanje nije tek neki prolazni trend. Tako se, primjerice, Bos-ton Marathon trči već više od 120 godi-na. U Europi se utrke organiziraju gotovo punih 100 godina. Većini je nepoznata činjenica da se radi o najbrže rastućoj grani turističke industrije. Trkačka in-dustrija bilježi nevjerojatan rast od 200% godišnje. Samo u Europi trči više od 55 milijuna ljudi. Traže se nove destinacije i mogućnosti aktivnog odmora. Dubrovnik je, tako, kasnio i s iskorištavan-jem potencijala aktivnog odmora. Upra-vo su se zato, prije četiri godine, za jedan stol posjeli gradovi Dubrovnik i Monterey, TZ Dubrovnik, Atletski klub Dubrovnik i Dubrovački savez športova te zajed-no krenuli u realizaciju novog trkačkog projekta - Dubrovačkog polumaratona. Nakon uspješno odrađene prve godine, utrka je prerasla u manifestaciju nazva-nu Du Motion - Runners’ Days Dubrovnik. Iako s malim zakašnjenjem, Dubrovnik se pokrenuo. Vjerujem da sada primjećujete veći broj trkača na ulicama. Mala grupica domaćih sportskih zanesenjaka razvila je škole trčanja, dubrovačke trkačke lige i razne druge utrke. Danas, mislim kako malo tko u Gradu nije čuo za Du Motion - Dubrovnik u pokretu. Osim među trkačima, Du Motion je zaživ-io i među vama. Poznato vam je kako se u Gradu u travnju održava utrka koja privlači trkače sa svih strana svijeta, a odnedavno imamo jednu novu utrku i u uvali Lapad.

'TO JE DUBROVNIK U POKRETU!'Dosta vas, dragi sugrađani, izravno sud-jeluje u Du Motionu. Vaša djeca trče po Stradunu, sve više vas sudjeluje u hu-manitarnoj utrci i na polumaratonu. Neki od vas podržavaju projekt kao partneri od prvog dana. Drugi izađu na dan utrke na ulice i zaplješću natjecateljima. A čini mi se da se i sve manje ljutite zbog zatva-ranja cesta. Volontirate! To je naš najveći uspjeh. Du-brovnik volontira. Pomažete nam jako puno kako bi Grad imao manifestaciju koja nosi maksimalnih pet zvjezdica Eu-ropske atletske federacije i koja osvaja svjetske nagrade za kvalitetnu organi-zaciju. A utrku u Gradu, pretpostavljate, nije ni-malo lako organizirati. Pripreme traju ci-jelu godinu. Veliki broj starijih koordinatora mjesec-ima do zadnjeg detalja razrađuje sig-urnosne mjere i plan zatvaranja ulica u suradnji s PU Dubrovnik i svim gradskim službama. U posljednjem tjednu uoči utrka, kreće prenošenje ograda, monti-ranje banera i startno - ciljne konstruk-cije. Dovozi se roba, stolovi, hrana i piće

za trkače…I odmah nakon utrke, sve se rasprema kako bi Grad ostao čist i ure-dan. Sav taj posao obavljaju volonteri Du Motiona.Svakako treba istaknuti doprinos mla-dih volontera. Učenici naših osnovnih i srednjih škola i svi ostali prijatelji, njih više od 500, nesebično nam, iz godine u godinu, pomažu da realiziramo vrhunski sportski događaj. A da je riječ o uistinu vrhunskom sporst-kom događaju svjedoče ovi podaci… Na dosad održana tri izdanja Du Motio-na, gotovo četiri i pol tisuće trkača iz 51 države istrčalo je u Dubrovniku oko 45 ti-suća kilometara. Manifestacija se u krat-kom roku okitila s čak tri internacionalne nagrade. Na ovom projektu okupljena je cijela lokalna zajednica. Sve to čini nas ponosnima! To je Du-brovnik u pokretu!Ove brojke nemoguće je dostići bez po-drške naših volontera koje zasluženo zovemo “krila Du Motiona”. Nemoguće je odraditi uspješnu trku bez potpore Gra-da. Bez vas. Zato hvala svima vama koji na bilo koji način “trčite” s nama.

Dubrovačke mame pronašle svoje mjesto na kalendaru za 2018. godinu!Nedavno je svjetlo dana ugledao kalendar izbora ‘Najljepša mama Hrvatske’, na kojem su se pojavile dvije natjecateljice iz naših kra-jeva. Manuela Šabić iz Dubrovnika i Martina Bogdan iz Slanog, sud-jelovale su u rujnu na natjecanju ‘Najljepša mama Hrvatske’ koji se održalo u Šibeniku, a sada su svoje mjesto zasluženo dobile na kalendaru za 2018. godinu u kojemu se nalaze i ostale natjecatel-jice. Zajedno predstavljaju – veljaču!

Top ‘doletio’ na LovrjenacTop koji je helikopterom stigao na Lovrijenac, primjer je orgin-alnog dubrovačkog topa koji je ljevan ispod Minčete, a ljevan je davne 1573 godine. Ipak top koji je jutros dostavljen helikopterom replika je orginala. Inače, orginalni dubrovački top koji se nalazi u Bečkom vojnom muzeju, na Lovrijencu se nalazio sve do 1816. godine kad su ga Austrijske vlasti zajedno sa još nekoliko topova prenijele u Austriju.

Pretpremijera – Ratovi Zvijezda:Posljednji JediAko ste obožavatelj najpopularnijeg znanstveno – fantastičnog serijala u povijesti, nema boljeg mjesta za dočekati novi nastavak od onog – u Gradu. Na istom mjestu na kojem su snimani dijelovi Posljednjeg Jedija, u srijedu 13. prosinca od 16.30 sati vas čekaju Darth Vader i Stormtrooper s kojima možete započeti putovanje. Program se nastavlja 3D mappingom na Zvoniku uz laserski i dimni performance na ulazu u Lužu.I sve je to samo uvod, jer u 19 sati počinje pravi spektakl – onaj na velikom platnu. Budite među prvi-ma koji će pogledati osmi nastavak Ratova zvijezda, 13. prosinca

Konavle na suvenirimaElementi konavoskog veza, vežilica, prepoznatljivi dijelovi nošnje, te ostali motivi koji se vezuju uz lijepi konavoski kraj našli su svoje mjesto na kikarama, pjatima, zdjelama, kuglicama za Božić, čaša-ma, na staklu, ali i na drvu i platnu. Godine rada i iskustva donijele su sve ljepši i kvalitetniji konavoski suvenir u izradi Pave Baletić. Za poželit je jedino da nađe što više vremena za onu umjetničku crtu koja je tinjala u njoj odvazda i koja se preciznom rukom i osjeća-jem za sklad nađe na predmetima koji svakodnevicu čine ljepšom.

Svi na Torta PartyTuristička zajednica grada Dubrovnika tradicionalno organizira deseti po redu, humanitarni „Torta party“, koji će se u okviru čet-vrtog Dubrovačkog zimskog festivala održati u subotu, 9. prosinca, ispred crkve sv.Vlaha s početkom u 11 sati, dok će prodaja bonova i izložba torti početi već u 10 sati.Kupnjom bona u vrijednosti od 15 kuna, u ovoj humanitarnoj akciji mogu sudjelovati svi te time pomoći Društvu distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Dubrovačko neretvanske županije kojima su namijenjena sva prikupljena sred-stva.

KUNDURARIJE

GARAŽA

32

Želeći nam pokazati kako se isticati „u svetu življenju i pobožnosti … pospješujući dolazak Dana Božje-ga“, a na što nas je pozvao apos-

tol Petar u drugom čitanju, liturgija ovog druge nedjelje došašća izdvaja primjer dviju svetopisamskih osoba kojima bih ja pridružio i treću s kojom smo se susreli pri-je dva dana. Te osobe su:- Prorok Izaija koji „dolazak Dana Božje-ga“ navješćuje buđenjem nade u naro-du opterećenom ropstvom koje će se dokončati. Utjeha koju Izaija nudi nav-ješćujući Gospodinov dolazak i budeći nadu nije samo utjeha riječi, nego i puto-kaz Gospodinovom dolasku u i kroz pustin-ju života, kroz podizanje dolina, spuštanje brežuljaka, izravnavanje onoga što je krivu-davo i glađenje onoga što je hrapavo. - Preteča Ivan Krstitelj koji pokazuje Gos-podina nazočnog. On je, kako ga prikazuje evanđelje, pomalo neobična osoba odjev-ena „u devinu dlaku, s kožnatim pojasom oko bokova; hranio se skakavcima i me-dom“, ali i vrlo zanimljiva osoba: „Grnula k njemu sva judejska zemlja i svi Jeruzalem-ci.“ Njegova neobičnost odaje osobu pos-ta i molitve, a zanimljivost osobu koje je znala onu božansku mudrost koju je stekla u postu i molitvi prenijeti onima koji su ga slušali. Osnovna poruka onog što je u mo-litvi i postu uočavao, a zatim kroz propovi-jedanje predavao drugima, može se sažeti u misao da je Ivan Krstitelj bio čovjek koji je dobro uočavao probleme ljudi svog vre-mena, ali i čovjek koji je svojim životom – postom, molitvom i propovijedanjem – pokušao ljudima pomoći u suočavanjem s tim problemima. Bio je on svjestan da svi njegovi i njihovi napori, a i svi naši napori jer smo u ovo i mi uključeni, nisu dovoljni

da bi se ti problemi potpuno riješili, nego da je potrebno da i Bog nešto učini, da Bog pošalje nekoga većeg i jačeg od njega koji će uistinu ljudima pomoći. „I propovijedao je: 'Nakon mene dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan sagnuti se i odriješiti mu remenje na obući. Ja vas krstim vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim'.“- Blažena Djevica Marija koja Isusa nosi i daruje svijetu, kojoj smo – baš u vidu ove njezine uloge – prije dva dana svečano proslavili njezino Bezgrešno začeće. Iako je današnja liturgija izričito ne spominje, jer njoj će se više vremena posvetiti kad se Božić počne približavati, uklopio sam je u ovo današnje razmišljanje jer je ona poveznica između onog što je govorio prorok Izaija i onoga što je govorio Isusov preteča Ivan Krstitelj. Izaijino se proročans-ko navješćivanje počinje konačno ostvari-vati njezinim bezgrešnim začećem, koje je bezgrešno baš zbog one uloge koju će Mar-ija imati u povijesti spasenja kao Isusova majka, a Ivanovo se propovijedanje mog-lo dogoditi samo zato što mu je prethodio Marijin: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!“, kojim je ona „mi-losti puna“ dala svoj slobodni pristanak na onaj dar koji joj je već u začeću pripravio Gospodin. Što, međutim, sve ovo ima s nama? Ima u toliko što se Isus i u našem vremena tre-ba utjeloviti. „Ne kasni Gospodin ispuniti obećanje, kako ga neki sporim smatraju, nego je strpljiv prema vama jer neće da tko propadne, nego hoće da svi prispiju do obraćenja“ – pisao je apostol Petar za svo-je vrijeme. To isto vrijedi i za naše vrijeme. To naše vrijeme je u mnogočemu slično i vremenu Izaijinog navješćivanja i Ivano-vog pokazivanja. Ovom svijetu je potrebna nova nada. Potreban mu novi putokaz kroz pustinju života, kako bi Gospodin i njegova utjeha mogli doći i u pustinje našeg vreme-na. Tko ovom svijetu i ovom vremenu može dati tu nadu, tko može biti putokaz? Nama vjernicima su to, bez daljnjega i između ostalih, i tri osobe koje smo izdvojili. Oni, međutim, nisu dostatni. Njima se, želimo li da ovaj svijet i vrijeme ima nadu, da ovaj svijet i vrijeme nađe put prema Isusu Kristu,

jedinom spasitelju ljudi, trebamo pridruži-ti i mi kršćani. Da, mi smo pozvani, kroz navještaj i životno svjedočenje viših, ne-beskih vrijednosti, biti nositelji nade. Poz-vani smo biti putokaz. To je zadaća biti i u ovom vremenu Izaija koji navješćuje i Ivan Krstitelj koji pokazuju Isusa. I biti, na svoj način, i Marija koja nosi i rađa ovom svijetu i vremenu. Svjesni smo da nam naše snage nisu dovoljne, da je ovom našem svijetu i vremenu, uz naš trud i zalaganje, potreban Bog, koji je iz ovog našeg svijeta i vremena često istisnut ili stavljen negdje na margine društva. On je jedini sposoban ovo naše vrijeme ispuniti svojom nadom. Ali taj Bog, koji je trebao Izaiju da bi od njega bio nav-ješten, koji je trebao Mariju da bi u njoj bio začet i od nje nošen, rođen, dojen, hranjen i odgajan, koji je trebao Ivana Krstitelja da bi od njega bio pokazan, treba danas i svakog od nas sa svim onim što jesmo i imamo. Treba nas da bi mogao doći u ovaj naš svijet i vrijeme, da bi u njemu mogao biti rođen, da bi od njega bio prihvaćen. On nas treba kao navjestitelje, nositelje i poka-zatelje njegove nade i ljubavi ljudima ovog vremena i svih vremena. I jer ima puno onih kojima nije navještena njegova nada, kojima on nije donesen i pokazan, on zato još uvijek konačno ne dolazi. Strpljivo čeka jer ne želi da tko propadne. Na početku smo istaknuli poziv apostola Petra da se istaknemo „u svetu življenju i pobožnosti … pospješujući dolazak Dana Božjega.“ Evo nam puta! Evo onog što tre-bamo činiti! Gospodin je prvi put došao zato što je na svijetu bilo osoba poput Iza-ije, Ivana Krstitelja, Marije, što je bilo na ovom svijetu onih koji su ga navješćivali, pokazivali, začinjali, nosili i rađali. On će doći svijetu i o ovom Božiću bude li više lju-di poput njih, ljudi koji će ga navješćivati, pokazati, nositi i darivati. Takvi ljudi ne bi trebali biti tek neki drugi, nama nepozna-ti ljudi. Takvi ljudi bi trebali biti mi, ja i ti, svatko od nas u svojoj ulozi i onom svom poslanju u svijetu i vremenu koju nam je Gospodin namijenio već u našem začeću. Zato recimo i mi s Izaijom i Ivanom „Evo me!“ Recimo s Marijom: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!“

PUTOKAZI U PISMU I U SVIJETU / 2. NEDJELJA DOŠAŠĆA (B)

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

POZVANI SMO BITINOSITELJI NADE

34 GlasGrada - 664 - petak 8.12.2017.

MEŠTAR ĐELOTEORIJA

SPOZNAJE (GRČ.)

RAGUSEO 72 PRUŽITI UTJEHU

PJEVAČ RAHIMOVSKI "RADIJUS" JAKO

IVANIŠRIVE

PJESMA S KOJOM SU

TRUBADURI 1968. BILI 7.-MI NA EUROVIZIJI

VIKTORIJA(KNEŽEVIĆ!)

ODMILA

"ISTOK"

PJESMA ŠTOMU JE

PJEVA TERE

UTORAK

TZV.VOKALNO- INSTRUMEN-

TALNI SASTAV KOJEGA JE OSNOVAO

OSTACI ROBE,

USTRIŠCI

DIJAFRAGMA

TEMELJNA BOJA ZA

PITURAVANJE GOŽĐA

OSTATI PRI OBEĆANOM

POKAZNAZAMJENICA

POČETAKOKRŠAJA PROPALICE

(SVETIJOSIP)

NAJTANJESLOVO

RAZINE

DUŠAU INDIJSKOJFILOZOFIJI

GUSLE,VIOLINA

SVETICA, BLA-JSKA NEBES-

KA ZAŠTITNICA

SLAVICAJERKUNICA

POVEĆI KLJUČOD ULAZNIH

VRATA

MAKED. OBLIKIMENA KOSTA

GOVORITI EKAVICOM

UŠTEDA

OVAKVE

OTILIJAODMILA, OTA

SOVE,JEJINE

PUČKI NAZIVZA PJEGE NA

GLAVISTOKE

PREVARITI;IZNEVJERITI

"ZAPAD"

IVO GJAJASAT

SUITA IZ DOBADOMOVINSKOGRATA, IZVEDE-

NA S DSO

SUVREME-NOST,

AKTUALNOST

OTOK UMIKRONEZIJI

IMEPROFESURICEZEMLJOPISA,

DENDER

SLAVNIRIMSKI

POVJESNIČAR,KORNELIJE

LOVORIKA "TOTALKJEDAKL

NITROGEN"

TAJNIZNAKOVI,MIGOVI

IVAN ODMILA

"URUGVAJ"

NIKOLAČOKLJAT

MA(RI)JAVETMA

GREŠKA(LAT.)

ENGLESKI:BLIZU

ANTUNOBAD

MUŠKOGOVEDO,

VOL

IZOBRAŽEN,ŠKOLOVAN

"RUMUNJSKA"

OKRUGLOSLOVO

VRSTA RIBA,SALPE

IME RUKO-METAŠICE PENEZIĆ

CIJELI ŠIPAK ILI POČETNI

DIO NARANČE

"KALIJ"

NAMIGIVANJE

"MUZIČKI"

OSTATAK PRIPRAVLJENJU

VINA

100: 50

"DE RERUMNATURA"

MUSL.MUŠKO IME,

EJUP

JAD,SIROMAŠTVO

(MN.)

IMESKLADATELJAARNAUTALIĆA

MITSKI VOĐA40 ORIJEN-

TALNIHHAJDUKA

SUDBINA

"JUG"

DUBOKPROCJEP

FILM Ž. SENE-ČIĆA IZ 1999;

ZLATNA ARENAZA GLAZBU

"KISIK"

IVOFRANUŠIĆ

MJESTO NA KOSOVU

SAČMA ZALOVAČKU

PUŠKU (JED!)

"AMERICANACADEMY OFNEUROLOGY"

NONO, DJEDU DALMACIJI

ASIM(FERHA-TOVIĆ!)ODMILA

OKO,NAOKOLO

DIRNUTO,TAKNUTO

KORISTITILEŽAJ

OMERODMILA

"ROSHALARCHIVE"

SVEOPĆIBIJEG

MJUZIKL PRAIZVEDEN U ZAGREBAČKOJ

"KOMEDIJI" 1972.

ENIGMATIKA NA DUBROVAČKU / Priprema: Dubrovčanin

JEDNAKE

TKALAC

PREDNJIDIO

ČIBAČE

PODRUČJE,TERITORIJ

(TUR.)

FOTO: Boris Ščitar/PIXSEL

GlasGrada - 664 - petak 8.12.2017. 35

12.12.2017.Predstavljanje knjige Rijada Kambera - Hadžija i druge priče19.30 h, Dubrovačke knjižniceDAR OD SRCA Koncert povodom Blagdana svete Lucije20.00 h, Kazalište Marina Držića13.12.2017.ŽKK Ragusa - ŽKK Kraljevo 17.30 h, Sportska dvorana Dubrovnik 14.12.2017.Koncert - Dubrovački simfonijski orkestar 20.00 h, Katedrala Otvorenje izložbe fo-tografija Ahmeta Ertuga 19.00 h, Umjetnička galerija Dubrovnik Adventski koncert 19.30 h, Crkva sv. Vlaha

DEŽURNA LJEKARNALJEKARNA „KOD ZVON-IKA“ – od 8. – 10.11.2017.g. LJEKARNA „GRUŽ“ – od 11. – 17.12.2017.g. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

Sastojci:Za kvasac:10 g šećera (1 žlica), 30 g glatkog brašna, 50 ml mlije-ka, 20 g svježeg kvascaZa tijesto:500 g glatkog brašna, ½ žličice soli, 2 žumanca, 1 jaje, 180-200 ml mlijeka, 30 g šećera, 50 g maslaca, 1 žlica naribane limunove korice, 1 žlica vrhnja, 1 žlica ruma Za nadjev:500 g oraha, 200 ml mlijeka, 150 g šećera, 100 g grožđica, 1-2 žlice ruma, cimet mlje-veni, 2 žlice meda, limunova korica, 1 vanilin šećerZa premazivanje:1 jajeZa posipavanje:šećer u prahuPriprema:U malo mlake vode oto-pite šećer, dodajte brašno, mlijeko i izmrvljeni kvasac. Lončić pokrijte i ostavite tijesto na toplom mjestu neka se diže.U toplu zdjelu stavite braš-

SLOBODNA RADNA MJESTA

8.12.2017.Dubrovački zimski festival - Jacques Houdek 21.00 h, ispred Crkve sv. Vlaha MNK Square - MNK Albo-na Potpićan 98 19.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik Izložba slika Stjepka Mamića 18.00 h, Galerija Sebas-tian Predstava - U furestoj smo zemlji 19.00 h, Teatar Bursa (Kazalište Marina Držića) Reketlon 2017 08. – 10.12.2017Dubrovački Vrtovi Sunca - Sportski Centar Božićni koncert klape Kaše19.00 h, Dubrovačke knjižniceDoris Kosović i Ivan Jakić u Chihuahua20.00 h, Chihuahua Canti-na Mexican Lazareti Present / Dj Jock / Maroje / Samwax23.00 h, Lazareti9.12.2017.Folklorni ansambl Linđo 11.30 h, ispred Crkve sv. Vlaha Dubrovački zimski festival - Massimo 21.00 h, ispred Crkve sv. Vlaha

KK Dubrovnik - KK Zadar 16.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik ŽKK Ragusa - ŽKK Šibenik 18.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik Jelena Vučković9. – 10. Prosinca, Caffe bar D'elTorta party / Cake party10.00 h, StradunStazom DEVA 201711.00 h, Dubrovnik Triath-lon D3U furestoj smo zemlji / / M. Sršen19.00, Kazalište Marina DržićaDZF koncert: Massimo21.00 h, StradunKoncert / / Trees of Maine & Gracin21.00 h, Kazalište Marina Držića10.12.2017.Koncert duhovne glazbe 20.00 h, ispred Crkve sv. Vlaha Rukometni turnir za dječake 11.00 – 15.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik ŽOK Dubrovnik 2 - ŽOK Split 2 17.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik U furestoj smo zemlji / / M.Sršen19.00 h, Kazalište Marina Držića

DOGAĐANJAORAHNJAČA

DUBROVNIK

PETAK, 8.12.

SUBOTA, 9.12.

NEDJELJA, 10.12.

5°C / 13°C

6°C / 13°C

2°C / 8°C

RECEPT TJEDNA

NASTAVNIK / CA PRAKTIČNE NASTAVE Traženo radnika: 1 Poslodavac: POMORSKO-TEHNIČ-KA ŠKOLA DUBROVNIK Rok za prijavu: 9.12.2017. NASTAVNIK / CA NAUTIČKE GRUPE PREDMETA Traženo radnika: 1 Poslodavac: POMORSKO-TEHNIČ-KA ŠKOLA DUBROVNIK Rok za prijavu: 9.12.2017. INSTALATER / KA GRIJANJA, KLIMATIZACIJE, VODOINSTA-LACIJE Traženo radnika: 2 Poslodavac: SMART SOLUTIONS d.o.o.Rok za prijavu: 10.12.2017. POMOĆNI / A INSTALATER / KA GRIJANJA, KLIMATIZACIJE I

VODOINSTALACIJE Traženo radnika: 2 Poslodavac: SMART SOLUTIONS d.o.o. Rok za prijavu: 10.12.2017. MONTAŽER / KA - SERVISER / KA KLIMATIZACIJSKIH UREĐAJA Traženo radnika: 1 Poslodavac: SMART SOLUTIONS d.o.o. Rok za prijavu: 10.12.2017. ADMINISTRATOR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: POLIKLINIKA GLAVIĆ Rok za prijavu: 11.12.2017. AGENT / ICA ZA PRODAJU NEKRETNINA Traženo radnika: 1 Poslodavac: LIBERTAS INŽENJERI-NG PLUS d.o.o. Rok za prijavu: 13.12.2017.

ADMINISTRATOR / ADMINISTRA-TORICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: LIBERTAS INŽENJERING PLUS d.o.o. Rok za prijavu: 13.12.2017. POMOĆNI / A MONTER / KA KLIMA UREĐAJA Traženo radnika: 4 Poslodavac: TEHNO ELEKTRONIK d.o.o. Rok za prijavu: 14.12.2017. PRODAVAČ / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: A B KERAMIKARok za prijavu: 15.12.2017. DIPLOMIRANI EKONOMIST / EKONOMISTICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: APSIDA INŽENJERING Rok za prijavu: 15.12.2017.

PROGNOZA

no, posolite, dodajte žu-manca i jaje razmućene s mlijekom, šećer, rastopljeni maslac, naribanu limunovu koricu, vrhnje, rum i dignuti kvasac. Dobro izmiješajte i tucite ili izradite električnom mješalicom dok se ne pojavi glatko (mekanije) tijesto.Zdjelu po dnu pospite brašnom, stavite tijesto, pokrijte i ostavite da se diže dok ne udvostruči volumen.U međuvremenu pripremite nadjev. Orahe sameljite i prelijte kipućim mlijekom, a grožđice operite i namočite u rum. Pomiješajte orahe i grožđice, šećer, cimet, med i naribanu limunovu koricu te dobro izmiješajte.Dignuto tijesto na pobrašn-jenoj dasci razdijelite u dva dijela, svaki razvalja-jte u pravokutnik kojem su stranice dugačke koliko i pleh, namažite nadjevom pa savijte.Savitke tijesta stavite u namazan pleh, pokrijte i os-tavite da se opet dižu.Dignute savijače stavite u već zagrijanu pećnicu i pecite 40 do 50 minuta na temperaturi oko 200°C. Pred kraj pečenja premažite ih razmućenim jajem.

36 GlasGrada - 664 - petak 8.12.2017.