Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fo-tografiju objavit ćemo na naslovnici,

a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

slika tjedna

NA GROMAČI-SVIJET KOJI NESTAJE

Bogomir Duzbaba

POTRES U DUBROVNIKU

D ubrovnik je 17. svibnja 1520. godine, u jedanaest sati, na blagdan Uzašašća Gospodino-va, pogodio tako jak potres u

kojem su sve kuće unutar zidina, po zapi-sima Senata, bile oštećene. U katedrali je, u općoj pomutnji tijekom mise, smrtno

stradao jedan čovjek, a bilješke spomin-ju i sedamnaestero ranjenih. Taj je potres podigao takav strah da je Malo vijeće sl-jedećih dana donijelo odluku o gradnji zavjetne crkve, renesansne crkvice Svetog Spasa, u dvorištu kod ulaza u franjevački samostan. Nad ulazom u crkvu nalazi se

latinski natpis koji u prijevodu glasi: “Za odvraćanje nebeskog gnjeva u najvećem potresu dubrovački Senat zavjetovao je ovaj hram godine od Kristova rođenja 1520., 17. svibnja. Za njegovu izgradnju pobrinuli su se Danijel Resti, Damjan Men-ze i Petar Sorgo.”

MOZA Ki

Izložba radova djece polaznika likovne radionice Doma Marina Držića „Orlando, Sveti Vlaho i Marin Držić“ pod mentorstvom akademskih slikara i profesora likovne kulture Rajne Inić i Ivana Peraka otvorena je u Domu Marina Držića u utorak, 14. svibnja u 20 sati.

Iz predgovora katalogu povjesničarke umjetnosti i kustosice izložbe Valerije Jurjević: „Ustanova u kulturi Grada Dubrovnika Dom Marina Držića redovito organizira edukativne radionice za djecu. Za vrijeme njihovog višemjesečnog trajanja, ta prostorno najmanja dubrovačka kulturna ustanova pršti od kreativnosti. Zato Dom Marina Držića posebnu pozornost posvećuje pedagoškoj djelatnosti i radu s mladim osobama kako bi iskustvenim doživljajnim učenjem, između ostalog, usvojili nova znanja likovnim izražavanjem, upoznavanjem i obilaskom autentičnih lokacija koje se spominju u Držićevim djelima, odnosno kako bi polaznike radionica što više zainteresirali za život renesansnog Dubrovnika, a posebice za život i djelo Marina Držića.

Najveći hrvatski komediograf i njegova književna ostavština, kao i vrijeme u kojem je živio, uvijek su prisutni kao motivi svih radionica u Domu Marina Držića. Ipak, Držić je u Orlandovoj godini glavno mjesto prepustio upravo njemu i nezaobilaznom Svetom Vlahu, a u svoje ime poslao vile, eterična bića iz mitologije, kao protutežu muškoj, kamenoj energiji najpoznatijih simbola Dubrovnika.

Grad Dubrovnik proglasio je 2019. godinu Orlandovom godinom, obilježavajući 600-tu obljetnicu postavljanja Orlandovog stupa u urbanističkom srcu grada. Taj simbol neovisnosti, stabilnosti i pravednosti gradske vlasti podignut je na glavnom trgu pred crkvom Svetog Vlaha 1419. godine. Izradio ga je Bonino di Jakopo iz Milana uz pomoć domaćeg majstora Antuna Ragusea. Funkcija mu je bila višestruka. Ne samo da je predstavljao najvažniji svjetovni simbol dubrovačke države na kojem se vijorio dubrovački barjak i s kojeg su se čitali proglasi dubrovačke vlade, već je služio i kao stup za kažnjavanje (kar), a njegov lakat koristio se kao mjera za tkaninu. Zato dubrovački lakat iznosi 51,2 centimetra, točno koliko i lakat Orlandove desne ruke u kojoj drži mač.

Kiparsko - slikarsku radionicu “Orlando, Sveti Vlaho i Marin Držić” u organizaciji Doma Marina Držića, osmislila je dugogodišnja suradnica, akademska slikarica i profesorica likovne kulture, Rajna Inić, a realizirala uz pomoć kolege, također akademskog slikara i profesora likovne kulture, Ivana Peraka. Dvadeset i četiri polaznika, podijeljena u četiri grupe, svaku su subotu od veljače do svibnja marljivo oblikovali skulpture u tehnici gipsa.

Zanimljivo je bilo promatrati sve faze nastanka ovih radova. Od drvenog stalka, preko osnovne forme od žice i novinskog papira, do brojnih slojeva gipsa. Skulpture su rasle pomalo i organski, izvlačeći na površinu sve više detalja. Fino oblikovanje lica, kose i draperija moglo bi navesti neupućenog promatrača na zaključak kako se radi o djelima puno zrelijih umjetnika. U završnoj fazi modeliranja gipsom, prije bojanja, skulpture su odavale dojam fine kamene čipke, površine nalik onoj koju je nagrizla morska sol. Akrilna boja i lak kojim su na kraju premazani učvrstili su i istaknuli njihovu “kamenitost”. Nije to slučajno, jer Orlando, Sveti Vlaho i Marin Držić simbolički su kameni temeljci Dubrovnika. Orlando kao simbol svjetovne vlasti, Sveti Vlaho crkvene, a Marin Držić kao perjanica književne baštine ne samo Dubrovnika, već Hrvatske i svijeta

Likovne radionice Doma Marina Držića redovito izazivaju veliki interes, kako bivših polaznika, tako i novih sudionika. Stoga mentori nastoje uvijek osmisliti nešto novo i zanimljivo, što pred njih stavlja i nove izazove. Pokazuje se kako je to pravi put, jer djeca ne samo dosegnu postavljenu ljestvicu već je i nadmaše. Zato je ovo dosad najzahtjevnija radionica. Prvi su put učenici stariji od dvanaest godina iz škola na području Grada Dubrovnika i susjednih Općina imali priliku oblikovati skulpture. Mogli su birati između prikaza Orlanda, Svetog Vlaha i Držićevih vila, te klasičnog i modernog načina modeliranja. Većina se odlučila na onaj klasični, što u ovom gradu prepunom povijesne kamene plastike nimalo ne čudi. Zajedničkim su snagama oblikovali i skulpturu Marina Držića.

Izložene skulpture Orlanda, Svetog Vlaha, Držićevih vila i samog Marina Držića, kruna su višemjesečnog rada polaznika likovne radionice Doma Marina Držića “Orlando, Sveti Vlaho i Marin Držić” i njihovih mentora, akademskih slikara i profesora likovne kulture, Rajne Inić i Ivana Peraka. Dodatna vrijednost, moglo bi se reći dragulji u toj kruni, zapravo su znanja, vještine i zadovoljstva koje su sudionici stekli u procesu te na taj način obogatili ne samo sebe, već i mentore, ali i sam Dom Marina Držića.“

IZLOŽBA RADOVA DJECE POLAZNIKA LIKOVNE RADIONICE DOMA MARINA DRŽIĆA

Orlando, Sveti Vlaho i Marin Držić

• bogati izbor svadbenih menija po najpovoljnijim cijenama

• promotivne cijene koktela • piæe, torta i pjenušac po najpovoljnim cijenama

• svijeænjaci, svijeæe i trake za stol u boji Vašeg vjenèanja • bijele navlake za stolice s mašnama u boji Vašeg vjenèanja

• soba za mladence (pjenušac i košara s voæem) • povoljne cijene hotelskog smještaja za Vaše uzvanike • popusti za organizaciju djevojaèke i momaèke veèeri

• besplatni parking za uzvanike

• najljepši zalazak sunca i pogled na Elafitsko otoèje

Masarykov put 5, Dubrovnik • T: 020 433 520 | 098 214 852 E: gm_adriatic@hotelimaestral.com • W: www.hotelsindubrovnik.com

Najbolja kuhinja u graduVjenèanja u hotelu Adriatic

N edavno ste bili u Veneciji, a zna se da je spona Marina Držića i Venecije neraskidiva. Kako je bilo na putu?

Lijepo, položili smo vijenac na posljednje počivalište našeg najvećeg hrvatskog kome-diografa Marin Držića, zajedno s delegacijom Grada Dubrovnika predvođenom gradona-čelnikom gosparom Matom Frankovićem u crkvi svetih Ivana i Pavla u Veneciji kraj spo-men obilježja kojeg je 1972. godine napravila tadašnja JAZU, današnja HAZU. Ne zna se točno grobno mjesto Marina Držića u ovom crkvi, ali zna se sa stopostotnom sigurnošću da je pokopan u zajedničkoj grobnici. Marin Držić je u više navrata bio u Italiji, računa se da je oko deset godina svoga života proveo u Italiji, a pod još nerazjašnjenim okolnostima je 1506. godine umro i pokopan je upravo u spomenutoj crkvi. Marin Držić i Venecija - za-sigurno je to jedna neraskidiva veza, mi smo u obljetničkoj godini 2017. isto tako položili vijenac u crkvi, i evo sada opet s gradonačel-nikom, zamjenicom gradonačelnika gospo-đom Jelkom Tepšić i njihovim suradnicima. Imali smo i vodstvo u zaista predivnoj bazilici svetih Ivana i Pavla. Fra Giuseppe dominika-nac nas je proveo kroz cijelu crkvu i zaista je to jedna lijepa uspomena.

Jeste li se odmorili od obljetničke godine, imali smo otprilike svakih nekoliko dana neka događanja?Hvala vam na tom pitanju jer obljetnička godina bila je zamah za neke nove projek-

te, kako u 2018. tako i sada. Recimo sada da beremo plodove te obljetničke godine, ali plodove u smislu novih projekata pa smo tako u 2017. godini započeli, a odmah u si-ječnju 2018. godine predstavili prvo integri-rano izdanje Dunda Maroja na engleskom jeziku. Naime, svi dosadašnji prijevodi Dun-da Maroja na engleski jezik su bili skraćeni i adaptirani za kazališne izvedbe, a mi smo prvi put tu knjigu preveli u prijevodu Filipa Krenusa, a s predgovorom našeg akademika gospara Luka Paljetka u integriranom obliku u mekom, a kasnije i u tvrdo ukoričenom iz-danju koji je sjajan i kao protokolarni poklon, a zašto to govorim – zato što je ta izdavač-ka djelatnost u toj godini bila jako opsež-na, Pjesni Ljuvene su se također prvi put prevele, odnosno napravljen je prepjev na suvremeni književni jezik, jer svjedoci smo

da Držića nije lako čitati ni nama Dubrov-čanima, pa smo napravili jedno usporedno izdanje u onim dimenzijama kao što i jest tiskano 1551., a opet ta knjiga koja se čuva u Nacionalnoj knjižnici Braidense u Milanu, ne samo da je prvo izdanje nego je i jedini sačuvani primjerak na svijetu koji smo mi na-kon godinu dana pregovaranja s talijanskim ministarstvom kulture doveli u Dubrovnik. U toj nacionalnoj knjižnici se inače čuvaju tri Držićeva djela, dvije Tirene i Pjesni ljuvene. Još smo napravili i strip Novelu od Stanca, a već sada, za mjesec ili malo više ćemo pred-staviti prvi dio od četiri Dunda Maroja u stri-pu. Sada će u prvom broju ići dva prologa i

jedan čin s našim suradnikom gosparom Dubravkom Kastrapelijem. Taj strip Novela od Stanca kojeg smo predstavili u 2017. go-dini je zaista polučio velike rezultate, radio se u nevjerojatnoj nakladi za hrvatske prilike, u 2500 komada i niti jedan primjerak nismo prodavali nego ga darujemo pedijatrijskim ambulantama, dječjem odjelu Opće bolni-ce, osnovnim i srednjim školama i njihovim knjižnicama i imamo neke najave da će di-jelovi tog stripa kao jedan novi pogled pro-matranja Držića na djeci primjerenjiji način u današnje doba, možda ući u kurikularnu re-formu. Strip je jako zanimljiv, u integralnom je obliku s dubrovačkim riječnikom i boga-tom opremom bilješkama tako da ga djeca od Dubrovnika do Vukovara mogu čitati. Ali ne samo i djeca jer stripoljubaca ima diljem Hrvatske, što sam se osobno iznenadio, išli smo i u Split jer taj grad ima jaku strip scenu, išli smo i u Zagreb u jednu poznatu knjižnicu Bogdana Ogrizovića... tako da su to ti novi projekti koji i kasnije imaju dobre posljedice. Sad smo prilikom Feste svetog Vlaha izdali i Skup na francuskom jeziku, to je također bila jedna iznimna stvar jer predovitelj dolazi iz grada prijatelja Dubrovnika, što je bio pose-ban izazov.

U međuvremenu ste bili i u Europskom parlamentu?Tako je, što se tiče Dunda Maroja na engle-skom jeziku, nakon dubrovačkog predstav-ljanja zajedno s predsjednikom upravnom vijeća naše ustanove gosparom Pavom Jan-čićem išli smo u London u Conway Hall, je-dan hram umjetnosti, a nakon toga na poziv europarlamentarke gospođe Dubravke Šui-ce u velikoj knjižnici europskog parlamenta predstavili Dunda Maroja na engleskom je-ziku.

Kakve su bile reakcije s obzirom da je Dr-žić, kako se kaže, Shakespeare prije Sha-kespearea?Mi imamo zaista jednu, rekao bih, biološ-ku sreću da je Držić djelovao prije svih tih velikana poput Shakespearea koji je imao tri godine kad je Držić umro, pa Molierea i Carla Goldonija, tako da je svakako vrijed-

INTERVJUTJEDNA

RAZGOVARAO: NIKŠA GRLJEVIĆFOTO: LIBERTAS TELEVIZIJA

nos spomenuti da Držić nije plagijat jer čisto po biologiji to nije bio. Čak bi maknuo riječ brendiranje nego bih rekao da Držića treba vrednovati bok uz bok europskih i svjetskih komediografa. On je veličina sama za sebe i upravo ovi projekti koje sam maloprije spo-menuo jesu prozori u svijet i afirmacija hrvat-ske kulture kroz našega Marina Držića.

Je li Marin Držić više vrednovan doma, od-nosno na razini Hrvatske, ili u Veneciji?Marin Držić je zasigurno vrednovan više u kući jer otkrivanje Držića, ako gledamo na vremenski period, počelo je u ranom dvade-setom stoljeću, 1938. godine kad je Dundo Maroje prvi put postavljen na kazališne da-ske u Hrvatskom narodnom kazalištu pa se kasnije nastavilo u drugim kazalištima po cijeloj Europi i na Dubrovačkim ljetnim igra-ma. Ono što je naša zadaća danas je svakako uvijek imati temelj, a to je naš grad iz kojeg on potječe, onda Republika Hrvatska, a onda svijet. Projekti se, naravno, mogu raditi para-lelno, velika je stvar imati Držića na stranim jezicima, to je dobro za Dom Marina Držića kao kuću, da stranim posjetiteljima možemo ponuditi u muzejskim suvenirnicama da se upoznaju s njegovim djelima na jeziku koji je njima blizak, evo zasad imamo engleski i francuski jezik, a u budućnosti planiramo i druge stvari. Paralelno raditi i na brendiranju Držića u svijetu, evo nedavno smo u Sponzi predstavili dva zbornika, hrvatsko-englesko izdanje i hrvatsko-talijansko izdanje svih do-gađanja i projektnih aktivnosti iz obljetničke godine koji su besplatno podijeljeni našim sugrađanima.

U tijeku je Orlandova godinu u kojoj sa svojim aktivnostima sudjeluje i Dom Mari-na Držića, nedavno ste imali i dvije izložbe dječjih radova. Tako je, evo bilo mi je jako žao što zbog lo-ših vremenskih uvjeta izložbe nisu mogle biti vanka nego u unutarnjem prostoru. Kad je bila prva izložba ja sam bio u Veneciji pa sam s kolegama bio stalno na telefonu, ko-legica Jasmina Runje, muzejska pedagogi-nja Doma Marina Držića je pripredila je jednu sjajnu izložbu u suradnji s Gradom Dubrovni-

kom. Naime, Grad Dubrovnik je ovu godinu proglasio godinom Orlanda i želja je i naše ustanove da povežemo te tri figure koje su za nas značajne, a to su Orlando, naš parac sveti Vlaho i Marin Držić. Konkreno, prošloga tjedna radilo se o jednoj radionici koja je bila u jednoj vrlo atraktivnoj grafičkoj tehnici gra-tažu gdje su djeca radila Orlande odnosno Rolande koji su postavljeni diljem Europe. Tako je bio Roland iz Bremena, iz Rige pa naš dubrovačko Orlando…. Želja nam je bila postaviti izložbu oko Orlandovog stupa, ali nažalost zbog više sile nismo mogli, tako da smo izložbu postavili u Domu Marina Držića i isto smo zadovoljni odazivom i ljudi i vas, kao i vaših kolega iz medija i zaista vam zahvalju-jemo što pratite aktivnosti Dom Marina Drži-ća. Nastavno na to, mi već tri mjeseca radimo na jednoj drugoj radionici pod nazivom Or-lando, sveti Vlaho i Marin Držić, djeca su vrlo

marljivo i predano radila skulpture i ovog utorka otvorena je izložba polaznika likovne radionice. Radilo se o jednoj vrlo atraktivnoj tehnici da su na drvenim postoljima obli-kovali novinskim papirom i žicom skulpture Orlanda, svetog Vlaha, Držićevih vila i samog Držića pod mentorstvom akademskih slikara Rajne Inić i Ivana Peraka. I ovim putem im se zahvaljujem na tom zahtjevnom i predanom pedagoškom radu s djecom jer to je nešto što je najznačajnije s obzirom da djecu upo-znajemo s Držićem i našim gradom. Djeca su, osim što su usvojili novu zanimljivu likovnu tehniku, naučila nešto o onome što rade – tko je za nas bio Orlando, tko je bio Marin Dr-žić, a tko sveti Vlaho. Ja uvijek govorim, sve da djeca i zaborave što su radila, zasigurno će ovako steći jednu naviku odlaska u kultur-ne ustanove, a na taj način sutra mi stvaramo novu kulturnu publiku.

“Na našim likovnim radionicama djeca su, osim

što su usvojila novu zanimljivu likovnu tehniku, naučila nešto o onome što rade – tko je za nas bio Orlando, tko je bio

Marin Držić, a tko sveti Vlaho. Ja uvijek govorim, sve da

djeca i zaborave što su radila - zasigurno će ovako steći jednu

naviku odlaska u kulturne ustanove”

OVOG TJEDNA RAZGOVARALI SMO S RAVNATELJEM DOMA MARINA DRŽIĆA

NIKŠOM MATIĆEM KOJI NAM JE OTKRIO BROJNE VRIJEDNE AKTIVNOSTI KOJE JE OVA USTANOVA U KULTURI ZAJEDNO SA

SVOJIM SURADNICIMA I POLAZNICIMA OSTVARILA TE O PLANOVIMA I CILJEVIMA

KOJI SU TEK PRED NJIMA.

NIKŠA MATIĆ, RAVNATELJ DOMA MARINA DRŽIĆA

KROZ RADIONICE S DJECOM SUTRA STVARAMO NOVU KULTURNU PUBLIKU

DRAGA LICA S NAŠIH ULICA BY ŽELJKO TUTNJEVIĆ

50 godina mature ŠUP - a (Škole učenika u privredi), različitih struka, proslavilo zajedno 7 razreda u Pivnici sred Babinog Kuka

Prijatelji Ado, Srećko, Milun i Nermin rekoše da ni svi taksisti nisu isti

Ana - Marija i Monika - iskorištena je za prvo pojavljivanje u Mozaiku Glasa Grada prilika

Ivan i Antonio jedva su sezonu dočekali, i početku posla se radovali

Za Marijanin i Hrvojev pir nastupio je i prigodni band Libertasići - Veki, Rafo, Jure i Mato i stekoše obožavatelj(ic)a k'o u priči

Anđelko i Mare - unučica sve radoznalo gleda iz sigurnih ruku djeda

Pave, Mihael, Fran i Vedran - babi i đedu je s unucima vedar svaki dan

Stjepo, Ardian, Nika, Bruna, Petrunjela i Josip - judo je sport koji treniraju zdušno i vole ludo

Dubo i Samantha imaju o čem pričati, kao djeca su voljeli zajedno Lapadom trčati

Katarini je njen Oscar draži nego nagrada koju dobije hollywoodski superstar

Ela i Irma - pićence ih bar grije kad kiša lije i sunca nije

P rošle nedjelje smo proslavili nedjel-ju Dobrog pastira. Ona nas je trebala potaknuti na razmišljanje o Isusu kao Dobrom pastiru, ali i na razmišljanje o

vlastitoj pastirskoj ulozi. Svi smo, kao kršćani po tom što smo kršćani, pozvani biti dobri pastiri za svoju obitelj, prijatelje, poznanike, mjesto, župu, društvo… U prošloj nedjelji smo osobito bili poz-vani razmišljati i moliti se za jedan poseban oblik pastirske službe u Crkvi, a to je pastirski poziv koji se ostvaruje kroz svećenička i redovnička, kroz duhovna zvanja. Možda o tome možemo nastaviti razmišljati i ove nedjelje.

Vjerujem da smo svi dovoljno dobro upoznati s krizom zvanja, onih duhovnih, ali i općenito kri-zom zvanja onih koji su spremni odoljeti iskušen-ju da sebe stave u središte, kako bi sebe i svoj život stavili u službu drugima. Vjerujem također da nam u ispitu savjesti zbog te krize može po-moći današnje evanđelje koje sve značajke Do-brog pastira sažima u jednu jedinu, u ljubav. Do-bri pastir ljubi svoje ovce i sve što čini - dakle i to što poznaje ovce i što ga ovce slijede i slušaju jer čini sve da se ni jedna od njih ne izgubi - znak je njegove ljubavi. Jer Isus ljubi svoje stado, on je Dobri pastir! Ljubav nije nešto što treba biti svojst-veno samo Isusu kao pastiru. Ona je nešto što tre-ba biti i svojstveno i svima onima koji su njegovi: „Zapovijed vam novu dajem: Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio, tako i vi ljubite jedni druge. Po ovome će svi znati da ste moji učeni-ci: ako budete imali ljubavi jedni za druge.“ Nije li jedan od osnovnih razloga krize zvanja općenito upravo u nedostatku ljubavi među nama, u tome što ne možemo biti, a trebali bismo biti, kao Crkva i kršćani prepoznavani po ljubavi poput Kristove?

Jesmo li se ikad upitali što je to što čini Crkvu? Ako bismo od ljudi našeg vremena pokušali tražiti odgovor na ovo pitanje, odgovori bi bili različiti. I uglavnom bi se, nažalost, iznosili neg-ativni primjeri. Osim ovih i danas ima onih koji vrijednost i ljepotu Crkve vide u njezinom nauča-

vanju, odnosno u vjerskim i moralnim istinama koje ispovijeda. Drugi, usprkos stalnim kritika-ma crkvenih struktura, vide ljepotu i privlačnost Crkve upravo u njezinom hijerarhijskom uređen-ju. Treći će kao najprivlačniju karakteristiku istak-nuti liturgiju Crkve, ljepotu euharistijskih slavlja, sakramenata… Rekao bih da je sve to važno, da je u Crkvi kao zajednici onih koji vjeruju u Krista važna učiteljska, upraviteljska i posvetiteljska služba i bez njih nije moguća Crkva, ali bih ta-kođer rekao da to ipak nije najvažnije. Rekao bih da je od svega toga još važnija ljubav. Sve to bez ljubavi je, parafraziram Pavlov hvalospjev ljubavi, obično ništa. „Po ovome će svi znati da ste moji učenici: ako budete imali ljubavi jedni za druge“ – reče Isus u današnjem evanđelju. No je li to doista tako? Jesmo li prepoznati kao Kristovi učenici po ljubavi?

Kad se ovako pitamo o Crkvi i tom što je čini - i još više jesmo li prepoznati po ljubavi koja bi trebala biti njezina najvažnija značajka - često mislimo isključivo na crkvenu hijerarhiju, na papu, bisk-upe i svećenike. Htjeli ili ne, to ipak uvjetuje naše odgovore jer ljubav očekujemo od drugih prema sebi, a ne mislimo da smo i mi dužni ljubiti druge. Za početak ću prihvatiti sličnu logiku pa ću kriti-ku Crkve započeti upravo od hijerarhijskog dijela Crkve kojemu i sam pripadam, od nas biskupa i svećenika, nas koji često ne živimo u skladu s Is-usovom zapovijedi ljubavi za druge ili se bar to u Crkvi ne primjećuje dovoljno. Postoje mnogi ra-zlozi krize duhovnih zvanja. Ne mogu u sve ulazi-ti, ali svakako vjerujem da je jedan od njih loše svjedočanstvo života nas svećenika, redovnika i redovnica. Trebali bismo biti uzor, trebali bismo se odlikovati svetošću života, trebali bismo se odlikovati ljubavlju i po njoj biti prepoznatljivi, a često to nismo i jer to nismo, oni koji imaju klicu zvanja razočarani našim ponašanjem tu klicu u sebi uguše. Znam da smo ljudi i kao ljudi da smo slabi, ali bismo se ipak trebali više truditi biti ne samo pastiri nego i dobri pastiri, tj. oni koji se u svom odnosu prema povjerenom stadu odlikuju ljubavlju.

Da ipak ne bismo ostali samo na ovoj suženoj sli-ci Crkve, pokušajmo postati svjesni i toga da smo svi po krštenju Crkva. Zato se Kristova zapovijed ljubavi odnosi i na svakog od nas. Konkretno pro-vođenje te zapovijedi ljubavi ne odnosi se samo na širu crkvenu zajednicu, na Crkvu kao takvu koju smo kao kršćani dužni ljubiti, nego se odnosi

i na konkretnu crkvenu zajednicu u kojoj živimo i u kojoj i po kojoj se konkretno ljubi Crkva. Bez toga ljubav prema Crkvi postaje nešto apstraktno. Za većinu je ta crkvena zajednica župna zajednica koja, iako nije Crkva u punom značenju te riječi, na svoj način u sebi sažima značenje Crkve. Preko župne zajednice smo pozvani uključiti se u život partikularna Crkve ili biskupije koja je Crkva u punom smislu te riječi. A onda ići i dalje. Pitanje koje u ovom kontekstu možemo sebi postaviti je pitanje ljubimo li svojom uključenošću u život župne zajednice i svoje biskupije Crkvu onako kako je Krist ljubio nas i svjedočimo li svojom ljubavlju tu Kristovu ljubav drugima, odnosno jesmo li drugima u vlastitoj župnoj zajednici i vlastitoj biskupijskoj zajednici prepoznatljivi po ljubavi. Ako je naša prepoznatljivost obilježena samo teritorijalnom pripadnošću, činjenicom da imamo istog župnika i biskupa, da dolazimo u istu crkvu, slušamo iste propovijedi, idemo na isti vjeronauk, a među nama nema onog osnovnog što bi nas trebalo činiti prepoznatljivim, nema ljubavi, sve ostalo je uzaludno. Samo ako ovog posljednjeg bude određena župna i biskupijska zajednica, kao i sve druge crkvene zajednice ko-jima pripadamo, će moći biti otvorena zvanjima i zvanja će u njoj procvasti jer i zvanja se, kao i ljud-ski život, rađaju iz ljubavi.

Htio bih se sa župne i biskupijske crkvene zajed-nice spustiti i niže, na naše obiteljske zajednice. One su također Crkve i kao Crkve bi trebale odsije-vati Kristovu ljubav. A jesu li? Puno je potpitanja koja bi se ovdje mogla izreći. Ostavljam ih za sva-kog od nas u odnosu na njegovu vlastitu obitelj.

Sve ovo nekako samo po sebi sugerira pitanje što je, na kraju, sa mnom kao pojedincem i članom Crkve? Jesam li ja kao pojedinac prepoznatljiv po ljubavi ili nisam? U konačnici sve ovisi upravo o tome. Zajednice čine pojedinci. I one su dobre onoliko koliko su pojedinci dobri. Za biti doista dobri, a po tome učiniti boljom i crkvenu zajed-nicu kojoj pripadam, nije dovoljno biti prepoznat samo po krsnom listu, po tom što ću se krizmati, vjenčati u Crkvi i povremeno doći na misu. Sve je to dobro i sve nam to treba, ali od svega toga važnije je ljubiti i to ne bilo kako, nego ljubiti on-ako kako je Krist ljubio nas. Zapravo, bez ljubavi sve to postaje samo običaj bez života i ikakvog značenja. A s ljubavlju, onom poput Kristove, sve, uključujući čak i naše običaje, dobiva drukčije značenje!

PREPOZNATLJIVOST PO LJUBAVI 5. VAZMENA NEDJELJA (C)

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

Duhovna zvanja se rađaju iz ljubavi

Lidija, Mario, Nika i Antun - najmanji je plesač kazačoka ustrajan, savršen i potpun

Lara i Marta su mlade novinarke OŠ Marina Držića. Nada(j)mo se da će im novinarstvo biti i životna priča

Niko, Mare i Tomislav vole raditi i goste ponajbolje što znaju uslužiti

Zvone i Niko kad rade dobro raspoloženje "dijele" na "tone"

Joško i Marina - zajedno im je Stradunom prošetati radost i milina

Nikica i Ljubo - volontirali su i dovoljno potpisa svi zajedno skupiše za referendum 67 je previše

Doris i Đani - lijepo je kad su gosti o bogatoj povijesti Dubrovnika stručno upoznani

Tonći, Antonio i Lukša gustaju u Lapad prođirati doći

“Rezervat” LokrumJavna ustanova

Rezervat Lokrum i ove godine uložio znatna sredstva u obnovu brodova Skala i Zrinski!Brodovi „Zrinski“ i „Skala“ izgrađeni su u Mokošici 1971.godine namjenski za potrebe J.U.Rezervat Lokrum i od tada pa sve do danas usprkos vre-menu koje je prošlo od njihove izgradnje i dalje sigurno plove prema svom omiljenom otoku, velikim dijelom zahvaljujući svojim vrijednim posadama i starim dubrovačkim meštrima i kalafatima. Nažalost, već nekoliko zadnjih godina zbog nedostatka kalafata (brodo-graditelja u drvu) u našem Gradu, a i cijeloj Županiji, naši brodovi ( Zrinski i Skala ) odlaze na redovne godišnje remonte u brodogradilište „Marina Betina „ u Betinu na otok Murter. Tako je bilo i ovu godinu.Pored redovnih godišnjih remonta, i rekonstrukcija drvene strukture nave-denih brodova koja je u proteklih nekoliko godina odrađena u brodogra-dilištu „Marina Betina“ u Betini, u brodogradilištu „Leda“ u Korčuli odradi-la se zamjena pogonskih strojeva, brodskih reduktora i propelera.Iznos ove zamjene za oba broda iznosila je cca 2.000 000, 00 kuna.Zahtjevni remonti na brodovima „Zrinski“ i „Skala“ u brodogradilištu „Ma-rina Betina“ krenuli su 2014.godine kada je na brodu „Skala“ odrađena rekonstrukcija prednjeg dijela broda (od srednjih vrata do prove ) koji je iznosio cca 650.000,00 Kuna.Nadalje, na brodu „Zrinski“, 2016.godine uz redovni remont, također je napravljena rekonstrukcija prednjeg dijela broda, a sve u iznosu od cca 700 000,00 Kuna. Ovu zimu remont spomenutih brodova krenuo je već u prosincu 2018.god. a završio krajem travnja 2019.god.U tom periodu naše posade su se izmjenjivale u brodogradilištu kako bi svojim sudjelovanjem u remontu doprinijeli dobrom izgledu, odnosno, ujednačavanju vizualnog identiteta brodova kako bi se isti u što boljem sv-jetlu vratili u naš Grad, gdje i pripadaju.Na brodu „Zrinski“uz redovni remont napravile su se nove klupe za putni-ke i novi nosači pojaseva za spašavanje, a sve u iznosu od cca 365.000,00 Kuna.Na brodu „Skala“ uz redovni remont, odrađena je rekonstrukcija krmenog dijela broda (od srednjih vrata prema krmi), a sve u iznosu od cca 1.000 000,00 Kuna.Zahvaljujući velikoj brizi i pažnji djelatnika Rezervata Lokrum, brodovi „Skala“ i „Zrinski“ još dugo će sigurno prevoziti putnike prema našem omiljenom otoku, našem Lokrumu!

Posljednja dva tjedna ciklusa Dubrovačko glazbeno proljeće upriličit će četiri koncerta u atriju Kneževa dvora. U utorak, 21. svibnja nastupit će violončelist Vid Veljak i pijanistica Dora Iveković. Riječ je o glazbe-nicima koji će se po prvi put zajedno predstaviti dubrovačkoj publici. Cellist Vid Veljak našoj je publici poznat kao vođa violončela u Dubro-vačkom simfonijskom orkestru, a iza oboje mladih glazbenika su broj-na međunarodna natjecanja i prve nagrade, primjerice „Antonio Ja-nigro“, „Daleki akordi“, „Zlatko Grgošević“, „Anton Rubinstein“ i brojna druga. Na programu su Beethovenova Sonata za cello i klavir br. 3 u A duru, Rossinijeva Une larme, tema s varijacimama; zatim Debussyje-va Sonata za violončelo i klavir u D molu te Papandopulova Rapsodia Concertante. U petak, 24. svibnja u gradu će gostovati violinist Luka Ljubas, dok će orkestrom ravnati Marc Tardue. Luka Ljubas rođen je u Beču, u hrvatsko – japanskoj glazbeničkoj obitelji, a prvi je Hrvat koji je osvojio 1. nagra-du u 40-godišnjoj povijesti natjecanja Vaclav Huml i dobitnik je nagra-de Ivo Vuljević za 2017. godinu. Uz brojne međunarodne nagrade, često je koncertirao u Austriji, između ostalog u bečkom Konzerthausu i na brojnim međunarodnim pozornicama – u Armeniji, Ujedinjenim Arap-skim Emiratima, Italiji, Sloveniji i Japanu. Publika će ovog talentiranog violinista slušati u Bruchovom Koncertu za violinu i orkestar u g molu. Na programu su i Debussyjeva Petite Suite i Poulencova Sinfonietta.U utorak, 28. svibnja DSO izvodi program prilagođen svim uzrastima i ljubiteljima glazbe, Mozarta i Prokofjeva, malima i velikima. Pod ravna-njem Marca Tarduea, u cilju približavanja klasične glazbe i upoznava-nja velikih skladatelja i svevremenskih skladbi mladoj publici, DSO će izvesti jedno od najpoznatijih Mozartovih djela, serenadu Mala noćna muzika, a potom simfonijsku bajku Petar i Vuk Sergeja Prokofjeva. U

ovom djelu pak, pojedini instrumenti u orkestru ili njihove grupe pred-stavljaju likove u priči, upoznavajući tako mlade slušatelje sa sastavom orkestra, ali ih prije svega podučavajući narativnim mogućnostima glazbe: ptica je flauta, patka je oboa, mačka je klarinet, djed je fagot, vuk su rogovi, lovce predstavljaju puhački instrumenti sa udarcima timpana i bas bubnja, kao – pucnjevima. Petra dočaravaju žičani in-strumenti.Posljednji koncert ciklusa Dubrovačko glazbeno proljeće održat će se 31. svibnja. Orkestrom će ravnati glasoviti maesto Uroš Lajovic, dobit-nik brojnih nagrada i priznanja za svoj rad među kojima je i Austrijski križ časti za znanost i umjetnost, dok će kao solist nastupiti violinist Dan Zhu, naširoko poznat kao jedan od vodećih kineskih glazbenika na međunarodnoj glazbenoj sceni. Dan Zhu je nastupao na međuna-rodnim scenama Europe, Amerike i Azije, a prema magazinu Strad opi-san je kao „umjetnik izražene skromnosti i predivnih tonskih dometa“. Nastupio je s mnogim orkestrima kojima su ravnali dirigenti Christoph Eschenbach, Zubin Mehta, Philippe Entremont i drugi ugledni dirigen-ti. Godine 2013. postao je prvi violinist u povijesti koji je nastupio na Antarktici. Publika će čuti Bernsteinovu Serenadu za violinu, gudače, harfu i udaraljke te Mozartove Kasacije u G duru.Svi koncerti održat će se u atriju Kneževa dvora s početkom u 21 sat, a kontakt za informacije i rezervacije je 417 110.

Nagrađivani violinisti, obiteljski program i veliki skladatelji za kraj Dubrovačkog glazbenog proljeća

UŽIVO IZ ZRAČNE LUKESasvim običan dan u Zračnoj luci Dubrovnik začinio je jedan romantični mladić koji je svoju djevojku zaprosio na originalan način. Dočekao ju je kad je stigla u Dubrovnik uz prijatelja koji je na gitari odsvirao stihove Oliverove pjesme “Vjeruj u ljubav”. Kleknuo je s prstenom, a iznenađena i oduševljena djevojka ga je čvrsto zagrlila. Cijeli događaj na Facebooku je prenijela strani-ca “Uživo sa ZLD-a”. Budućem mladoženji čestitke na hrabrosti za ovakvu prosidbu, a mladom zaljubljenom paru puno sreće u zajedničkom životu!

PLESNI STUDIO LAZARETIPlesni studio Lazareti proteklog vikenda predstavio se na nat-jecanjima International dance open Zagreb i IBFF Fit kid World Championship. Voditeljice Zrinka i Petra Japunčić poručuju kako su cure Lazarete predstavile u najboljem svjetlu. Iza njih su četiri dana plesa, zabave i druženja, a već nastavljaju s tren-inzima i pripremama za nova natjecanja i nastupe. Čak u pet kategorija studio se našao na prvom mjestu.

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

P oticaj za ovaj tekst bio je šaljivi opis uz jednu fotografiju na druš-tvenim mrežama; ‘Samo da prezi-mim ovo ljeto’, aludirajući pritom

na nestabilno vrijeme ovog proljeća. Ono, naime, daje naslutiti da ni ljeto neće biti bo-lje. Ipak, ostaje nada da će ljeto iznenaditi, ali se ne može poreći da proljeće još uvijek nije suncu dalo toliko iščekivanu prednost. U Gradu bi se reklo; vrijeme koje je ‘dušu dalo za se razboliti’. Malo sunca, malo kiše, čas toplo, čas hladno. I vazda neki propuh. E, tu je najveći problem!

Kao Damoklov mač visi nad glavama ljudi u ovome kraju baš u svako godišnje doba. To jest, nad glavama vise brojna upozorenja među kojima od ranog djetinjstva svakoga prati ono univerzalno i glavno: ‘Pazi se, ubit će te propuh’. Pogotovo kada je vrijeme ovako prevrtljivo. Čini se kao da je taj strah od iskona. Pritom se prenosi s koljena na koljeno. Neobično je kako svi koji su na ta-kva upozorenja svojih starih kolutali očima, redovito postaju oni koji ta ista upozorenja jednako prijekorno upućuju svome pod-

mlatku. To je valjda krug života. Poglavito ovaj mediteranski.

Curi nos? Propuh! Boli uho? Propuh! Boli grlo? Propuh! Propuh je pravi fenomen ko-jem se pristupa kao izvoru svih zala i zdrav-stvenih problema. Treba ga se prije svega bojati (Strah je ponekad zdrav!), a potom i kloniti kao najgoreg neprijatelja - tako ga barem tumači narodno vjerovanje. Propuh se u vrućim ljetnim mjesecima kada tempe-rature debelo prelaze 30 stupnjeva, cvrčci neumorno pjevaju, a sunce udara o kamen, samo čini kao prijatelj jer donosi trenutno olakšanje. No, nakon kratkog vremena – jao! On pokazuje svoje pravo lice, pa znojno tije-lo koje je prošao propuh postaje ukočeno i bolno. ‘To ti je sve od propuha!’ kaže se sa-mouvjereno u Gradu. I to s odlučnošću koju zasigurno ni najbolji svjetski liječnici nema-ju.

Potpunog bijega nema, ali je ključno trajno opredjeljenje bježati od propuha. To je jedi-ni način. Otvarati više vrata u isto vrijeme - to bi bilo zlo i naopako. Otvarati vrata i prozore

istodobno - to bi bilo prizivanje nevolje! Jed-nu zgodnu anegdotu o propuhu niže potpi-sani autor prenosi od svoje majke. Kada je kao djevojčica bila u bolnici zbog upale plu-ća medicinske sestre su jedno jutro rastvo-rile sva vrata i prozore na bolničkom odjelu kako bi se prostor razračio. Kada je dežurni liječnik ušao osjetivši propuh, ljutito je uzvi-knuo: ‘Zatvarajte prozore! Od smrada nitko još nije umro, a od propuha jest!’

Šalu na stranu, dok je izvjesno pretjerivanje postalo dio folklora ovoga kraja, ipak u sve-mu tome ima i nešto istine. Možda doista i nije nitko umro od propuha (Nada umire po-sljednja!), ali se mnogi jesu probudili ukoče-na vrata jer su spavali na propuhu ili su se prehladili jer su čitavo radno vrijeme sjedili za radnim stolom pored otvorenog prozora i otvorenih vrata. Propuh se tako nalazi neg-dje na putu između legende i stvarnosti. A točnu poziciju gotovo je nemoguće odredi-ti. Možda je i bolje tako. Fenomen propuha zapravo ima i poseban šarm. Opreza, pak, nikad dosta - u nadi da će svi ovo proljeće uspješno prezimiti, a da ljeto neće morati!

GOST UREDNIK: MISLAV ĆIMIĆUREDNIK I VODITELJ NA LIBERTAS TELEVIZIJI

DUBROVNIK NA ZAVIDNOJ LISTIWeb stranica Culture trip već je nekoliko puta spomenula Du-brovnik kao izvrsnu turističku destinaciju, a sada nas je uvrstila na još jedan popis preporučenih gradova. Grad su opisali kao međunarodno poznat sa zapanjujučim kulama na Jadranskom moru. Turistima preporučuju odlazak na zidine, penjanje na Srđ te da posjete Lokrum. Na ovoj listi našli su se još i Santorini u Grčkoj te Yangshuo u Kini kao mnogi drugi.

DUBROVNIK UNIŠTEN U POPULARNOJ SERIJIKraljev grudobran ponovno se našao u centru događanja u na-jnovijoj epizodi Igre prijestolja. Tako su gledatelji ponovno ima-li priliku vidjeti elemente Dubrovnika na malim ekranima, no ovaj put radilo se o prilično “eksplozivnoj” epizodi. Cijeli fiktivni grad, glavna junakinja Daenerys, uništila je u samo nekoliko minuta. Mnogi kadrovi očito su snimani u studiju, no veliki dio Dubrovnika i dalje je vidljiv u svim kadrovima uništenja.

KUNDURARIJE

PROPUH - NA PUTU IZMEĐU LEGENDE I STVARNOSTI

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJEPETAK / 17. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:10 TV PRODAJA – RONDO SHOP 14:25 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:30 NA DNEVNOJ BAZI17:10 Glazbene minute17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 USUSRET CMC FESTIVALU – glazbena emisija 18:30 GALERIJA – emisija o kulturi19:00 Glazbene minute 19:30 TV PRODAJA – RONDO SHOP 19:45 Glazbene minute 20:00 OKUSI ZAVIČAJA – emisija o gastronomiji 20:30 Glazbene minute 21:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informativna emisija za osobe oštećenog sluha22:00 Ritam – voditelj i urednik Maro Mitrović (R) 22:10 Glazbene miniute 22:30 NA DNEVNOJ BAZI (R)23:00 VIJESTI – informativna emisija (R)23:25 LIBERTAS INFO - Stradun

SUBOTA /18. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP12:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama14:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP14:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:30 ODABERI ZDRAVLJE – emisija o zdravlju 16:30 GLAZBENA URA 17:30 SPJEGAJ MI - emisija o dubrovačkom govoru (R)18:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R) 18:30 LIBERTASIĆI – dječja emisija (R) 19:00 UNIDU TV - studentska emisija19 20 Filmski kutak – emisija o snimanju filma 19:30 TV PRODAJA – RONDO SHOP19:45 Koncert , snimka 21:00 10 (NE)OBIČNIH MINUTA (R)21:15 Alex, dok. film, Muški učenički dom Dubrovnik21:30 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:00 FILMSKI VIKEND NA LTV-u: Crveni škorpion, akcija23:45 ICT Business – emisija o tehnologiji (R)00:35 LIBERTAS INFO - Stradun

NEDJELJA / 19. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP08:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 10:00 LIBERTASIĆI - dječja emisija10:30 TV PRODAJA – RONDO SHOP10:45 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 11:25 SVJEDOČANSTVA – duhovna emisija12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 14:10 TV PRODAJA – RONDO SHOP14:25 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 16:15 TV PRODAJA – RONDO SHOP16:30 ZAGRLJAJ LJEPOTE - magazin17:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija18:00 AUTOSERVIS - magazin18:30 GALERIJA – emisija o kulturi (R)19:00 USUSRET CMC FESTIVALU – glazbena emisija

19:30 ŽIVOTOPIS, dokumentarna emisija (R)20:00 SPJEGAJ MI – emisija o dubrovačkom govoru20:30 ODABERI ZDRAVLJE, emisija o zdravlju 21:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija (R)22:00 FILMSKI VIKEND NA LTV-u: Crveni škorpion, akcija

Crveni škorpion – akcija

23:45 LIBERTAS INFO - Stradun

PONEDJELJAK / 20. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:10 TV PRODAJA – RONDO SHOP 14:25 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:30 NA DNEVNOJ BAZI16:05 Glazbene minute 16:30 DNEVNA BAZA, informativna emisija 17:00 FILMSKI KUTAK17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 OKUSI ZAVIČAJA:, emisija o gastronomiji (R)18:35 Glazbene minute 19:00 MODUS - emisija o ravnopravnosti spolova (R) 19:30 TV PRODAJA – RONDO SHOP 19:45 Glazbene minute 20:00 Iz srca Europe-Dubravka Šuica 20:30 ŽIVOTOPIS – dokumentarna emisija 21:00 10 (NE)OBIČNIH MINUTA, urednik Maro Mitrović 21:15 Alex, dok. film, Muški učenički dom Dubrovnik21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informativna emisija za osobe oštećenog sluha22:00 AUTOSERVIS – magazin (R)22:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R)23:00 VIJESTI – informativna emisija (R)23:30 LIBERTAS INFO - Stradun

UTORAK / 21. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:10 TV PRODAJA – RONDO SHOP 14:25 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija 17:05 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin 18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R)

19:00 DUBROVAČKE STARINE (R)19:30 TV PRODAJA – RONDO SHOP 19:45 Glazbene minute 20:00 BROJ JEDAN - sportska emisija 21:00 KRUH SA SEDAM KORA – emisija o pomorstvu 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informativna emisija za osobe oštećenog sluha22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R) 22:30 PULS – informativno – politička emisija (R) 23:20 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R) 23:50 VIJESTI – informativna emisija (R)00:15 LIBERTAS INFO - Stradun

SRIJEDA / 22. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:10 TV PRODAJA – RONDO SHOP 14:25 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:30 ODABERI ZDRAVLJE, emisija o zdravlju 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija 17:05 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 BROJ JEDAN - sportska emisija (R)19:00 UNIDU TV – studentska emisija (R)19:30 TV PRODAJA – RONDO SHOP 19:45 Glazbene minute 20:00 DUBROVAČKE STARINE – dokumentarna emisija 20:30 PULS – informativna emisija 21:15 FILMSKI KUTAK21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informativna emisija za osobe oštećenog sluha22:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin (R)22:30 TOPONIMI – dokumentarna emisija (R)23:00 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R)23:30 VIJESTI – informativna emisija (R)23:55 LIBERTAS INFO - Stradun

ČETVRTAK / 23.05.2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – infor. program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:10 TV PRODAJA – RONDO SHOP 14:25 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija17:10 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 KRUH SA SEDAM KORA – emisija o pomorstvu (R)18:30 ICT Business - emisija o tehnologiji19:30 TV PRODAJA – RONDO SHOP 19:45 Glazbene minute 20:00 TOPONIMI – dokumentarna emisija20:30 Modus – emisija o ravnopravnosti spolova 21:00 INBOX – pregled društvenih mreža 21:20 RITAM, urednik i voditelj Maro Mitrović 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informativna emisija za osobe oštećenog sluha22:00 ICT Business - emisija o tehnologiji (R) 23:00 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R) 23:30 VIJESTI – informativna emisija (R)00:00 LIBERTAS INFO - Stradun

SLOBODNA RADNA MJESTA

DUBROVNIK

NEDJELJA, 19.5.14°C / 21°C

SUBOTA, 18.5.15°C / 20°C

PETAK, 17.5.12°C / 19°C

DJEČJI ANIMATOR / ICA Mjesto rada: ORAŠAC Traženo radnika: 7 Poslodavac: ELEMENT JEDAN d.o.o. za usluge, putnička agencija Rok za prijavu: 22.5.2019.

MORNAR / KA NA BRODU ZA JEDNODNEVNE IZLETE Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: LEA TRAVEL d.o.o. za trgovinu, turizam i usluge, putnička agencija Rok za prijavu: 25.5.2019.

VOZAČ / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: A B KERAMIKA, Trgovački obrt, vl. Ante Bautović, Dubrovnik, Vatroslava Lisinskog 15 Rok za prijavu: 26.5.2019.

KONOBAR / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK

Traženo radnika: 2 Poslodavac: FJAKA - DUBROVNIK d.o.o. za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 25.5.2019.

REFERENT / ICA OPERATIVNIH POSLOVA - DISPEČER / KA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: ATLAS plus društvo s ograničenom odgovornošću za usluge i turistička agencija Rok za prijavu: 25.5.2019.

PRODAVAČ / ICA - ANIMATOR / ICA ZA JEDNODNEVNE IZLETE Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 3 Poslodavac: LEA TRAVEL d.o.o. za trgovinu, turizam i usluge, putnička agencija Rok za prijavu: 25.5.2019.

AUTOMEHANIČAR / KA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2

Poslodavac: EURO DAUS dioničko društvo za trgovinu i servis vozila Rok za prijavu: 25.5.2019.

FRIZER / KA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: “BEAUTY LINE” Rok za prijavu: 23.5.2019.

KONOBAR / ICA - BLAGAJNIK / CA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 3 Poslodavac: RAGBI d.o.o. za ugostiteljstvo, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 25.5.2019.

VOZAČ / ICA TURISTIČKOG KOMBIJA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: TRANSFERS, obrt za povremeni prijevoz putnika, vl. Valentino Marlais, Boljenovići, Boljenovići 7 Rok za prijavu: 30.5.2019.

PROGNOZA

Potrebno je: jaja 12 kom, šećer (kristal) 0,22 dkg, mlijeko 1,00 l, vanilija (štapić) 1,00 kom, vrhnje (slatko) 0,35 l, šećer (u kristalu za karamel) 0,12 kg, bademi ( jezgra) 0,10 kg, grožđice 0,07 kg, rum 0,02 l, ušećerene kore naranče (arancini) 0,06 kg

Priprema: Mlijeko i vanilija se prokuhaju. U posebnu zdjelu stave se jaja i šećer te izmiješaju. Prokuhano mlijeko se procijedi, malo prohla-di i lagano dodaje u zdjelu s jajima uz neprestano miješanje. Sve se izmiješa vodeći računa da se ne stvara pjena na površini. Ostatak šećera karamelizira se i njime oblože dna i strane oblika (kalupa). Tako obloženi kalupi napune se izmješanom smjesom i stave u srednje zagrijanu pećnicu u vodenu kupku da se krema stegne. Kad je rozata upola zgrušana u sredinu kalupa ubaci se nekoliko grožđica namočenih u rum da ostanu u sredinu oblika. Gotova rozata izvadi se i ohladi, a zatim se stavi hladiti u hladn-jak preko noći Istrese se iz oblika, a preko nje ocijedi se tekući-na rastopljenog karamela. Ukrasi se tučenim slatkim vrhnjem, ušećerenim tankim trakama domaće naranče i pospe krupnije sječenim oljuštenim i poprženim bademima.NapomenaUkoliko se rozata prigotovljava u obiteljskim krugovima ili za un-aprijed određeni broj osoba tada se koristi veća posuda ili oblik za više osoba. U komercionalnom ugostiteljstvo koriste se oblici (kalupi) za jednu osobu. Izlaganje rozate povišenoj temperaturi (ogrušavanje) treba biti na umjerenoj temperaturi (oko 150 do 160º C) u trajanju sat vremena.

17.5.2019.Koncert - Dubrovački simfonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor

Nastup njemačkog školskog zbora „WALDORF“ Ispred Crkve Svetog Vlaha u Petak 17.05.2019 u 19.00 sati

Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti

Predstava - Snježna kraljica 10.00 h, 13.00 h, Kazalište Marina Držića

18.5.2019.Koncert - Dubrovački komorni trio u 21h u Crkvi Sv. Domina

Predstava - Snježna kraljica 10.00 h, 13.00 h, Kazalište Marina Držića

„NA NERETVU MISEČINA PALA“ Subota 18. svibnja 2019. 10.30 ispred Crkve Svetog Vlaha koncert KUD “Izvor”  Rakovica

„NA NERETVU MISEČINA PALA“ Nastup KUD “Perkovčani” 18. svibnja 2019 u 10.30 ispred crkve Svetog Vlaha

Dubrovnik outdoor trail run - 7 km 10:00 h, Dubrovnik outdoor festival

Izložba “120 godina krapinskog pračovjeka” 19:00 h, Prirodoslovni muzej Dubrovnik

Zagrebački gitaristički kvartet i Duško Modrinić 20:00 h, Ljetnikova Bunić Kaboga

19.5.2019.

Koncert - Dubrovački komorni duo 21.00 h, Crkva Rozario

NA NERETVU MISEČINA PALA“ Nastup KUD “Vrblje” 19.svibnja 2019. 10.30 sati ispred crkve Svetog Vlaha

„NA NERETVU MISEČINA PALA“ Nastup FA “Ljubčo Santov” 19.svibnja 

2019. 10.30 ispred crkve svetog Vlaha

Sudionici smotre ‘’Na Neretvu misečina pala’’ 11.00 h, ispred Crkve sv. Vlaha

20.5.2019.

Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa

Pretpremijera: Orlando tad i sad 17:30 h, Kazalište Marina Držića ·

21.5.2019.

Koncert - Dubrovački simfonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor

Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti

22.5.2019.

Koncert - Dubrovački gudački kvartet 21.00 h, Crkva sv. Spasa

CSSU tečaj - Nove tehnologije u radu s djecom i mladima 10:00 h, Dubrovačke knjižnice

Mara Doljak - Mala škola aromaterapije: 10 koraka do zdravlja 18:00 h, Dubrovačke knjižnice

23.5.2019.

Koncert - Najljepše skladbe velikih skladatelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa

DEŽURNA LJEKARNA:

LJEKARNA „GRUŽ“ – od 17. – 19.5.2019.g.

LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 20. – 26.5.2019.g.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.

Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

RECEPT TJEDNA

NORMATIV ZA 10 OSOBA

DOGAĐANJADUBROVAČKA ROZATA