ZBORNIK br. 18. 2020

8/2020.

55

Primljeno 19.10.2020, prihva eno za objavljivanje 25.10.2020.

Prof. dr. sc.

[email protected]

AKTUELNOST SOCIJALNE KRITIKE U HASAN -HIKEM FI NIZAMI

AL- 1

Hasan Kafija

nekoliko pohoda i bitki. Napisao je 20 autorskih djela a svakako najpoznatije, naprepisivanije i najkomentiranije djelo jeste djelo pod

ul-hikem fi nizami al-

veoma vrijedno ltana i -

- autor

e, nesposobnosti ljudi na

savjetovanja, identificira teh - i zaostalost muslimana u odnosu na neprijatelj i

savremenom kontekstu kao te

socijalne devijacije na koje on ukazuje (prisutne u njegovo vrijeme,

: Hasan dekadenca, .

1 -

Aktuelnost socijalne kritike u Hasan Kafijinom djelu...

56

UVOD

(Akhisar) 951.h. godine (1544. godine). obrazovanja/mekteba u rodnom mjestu, odlazi u Sarajevo gdje

najvjerojatnije Gazi Husrev-

najpoznati -hikem fi nizami al-koje i temetiziramo u ovom radu.

Ukupno je prema .2 On o njemu

Posjedovao je opsmetodologiji islamskog prava (usulul- bio je

ponos mu svog vremena, protivio im se i pobijao argumentima. U njegove vrednote spada i to da je recitirao poeziju na tri je1992:61-69).

Bio je veliki dobrotvor koji je u svome mjestu sagradio

vodovod, dakle, Navedene hajrate je izg

vlade u Istanbulu. O Hasan Kafiji i njegovim djelima se relativno mnogo pisalo

Povodom 400 godina smrti, 2015. godine objavljena je i monografija pod naslovom

2

8/2020.

57

predstavimo Hasana Kafiju te posebno valoriziramo njegovu -

-HIKEM FI NIZAMIL-ALEM

-ostalih njegovih djela jer je to socijalni traktat i kratka risala u

- tj. socijalne me. Djelo tematizira

-pravnom, vjerskom i vojnom stanju

3 djelo i danas te ga uporediti sa stanjem muslimanskih naroda, a

socijalne nestabilnosti i dekadence su prisutni u savremenom svijetu islama i muslimana. Upravo nam je to i cilj u ovome skromnom radu: napraviti presjek socijalne kritike Hasana Kafije

nim devijacijama ovdje i sada.

l-, te se u njemu vidi dubina njegovog

ena te ponudi konkretne ,

ju te muslimanski doprinos 4 Iako se

autor u djelu nigdje ne poziva na Ibn Halduna (1332-

3 On,kao i o ,

4

-ideal tj. djela kojima su se savjetovali vladari na pravednost i tehnike vladanja; te vladavinu filozofa-kraljeva/vladara

, a posebno Platona i Aristotela.


58

Napisano na arapskom jeziku,kao i sva ostala njegova djela,

zahtjev Velikog vezira Ibrahim- rodom iz Maglaja, sa kojim je Kafija imao komunikaciju, -

takvog predaje na Dvor a time i sultanu.

-djelo mudracima i blagoslov siromasima . Kao da je ovim htio da se direktno obrati vlastima,

, i kao podstrek i drugim

bolje.

socijalne probleme 5

djelo, od

mirovinu. O ovome on sam siromaha, obavezali da budem kadija u Pruscu, a ja sam njihovu

1005.h.g./1596.g.dao komentar sa najjasnijim izrazima i najispravnijim sintagmama, napustio sam kadijsku funkciju, te se uputio u Prijestonicu Sultanata

enja (veliki vezir)

5

-1595).

8/2020.

59

djela biti svjetlo d

ji radovi biti referentni izvori za

rukopisom svoje blagoslovljene ruke povjerio kadijsku funkciju am umirovljen pod uslovom da

. , a oko

50 su ruko l-

rukopisima Zagrebu, Istanbulu, Konyi, Bratislavi, Londonu, Parizu, Laipzigu, Berlinu, DrezBologni...

politike pomodnu raspravu o vlasti i vladanju.6

francuski jezik davne 1732. (neki autori navode 1824. kada je objavljen drugi prevod na francuski jezik i to od Garciana de

jezik. Na bosanski jezik djelo je 1919. godine preveo Safvet-beg

objavio u Glasniku Zemaljskog muzeja te upravo ovaj

objavljivanja istog. Ovo djelo je relativno rano pobudilo interesovanje

orijentalista i zauzelo svoje mjesto i u historiji evropske znanosti, kao jedno od djela

6 iju raspravu ovakve vrste je napisao Nizamul-Ovo kao i druga djela ove vrste su se razvila iz perzijske tradicije pisanja


60

Osmanskom carstvu i se to stanje popravi.

-

Jedna od glavnih odlik -

7. Ovo je sasvim dovoljno da se shvati da je autor navedenoj problematici

period. Njegovo

i intektualca svoga doba, ratnika u nekoliko pohoda, dobrotvora svoga kraja

vijacija8

individualne i socijalne

Dakle, vidimo da njegovo pisanje biva zahtjev i poziv na -

imenuje i detaljnije elaborira. Tako on direktno i indirektno, upozorava na opasnosti nepotizma, korupcije, socijalne nepravde, nasilja, nerada, nemorala, pomanjkanja organizacije, nedovoljne

Nj

organizovanih grupacija poput

predstavljaju i njima rukovode a kojima upravo i usmjerava ovo savjetodavno djelo.

7 Dakle, otprilike se radi o periodu od 1585-1595. god. 8 U vrijeme pisanja djela pored vanjskih pritisaka, rata sa Habsburgovcima i

8/2020.

61

U samom uvodu, autor konstatuje da ljudski rod opstaje

djelotvoran sistem za sva vremena. Na osnovu

autor, edne za sablju, druge za pero, tre

vladari, njihovi namjesnici i ostali vojnici.

za dobro svih U ne koji se bave poljoprivredom.

(stoke, p.a.) da podmire

koje je kako i on

- preuzeo


62

Slika 1.

Hasan

za9

u vrijeme pisanja djela. erijat propisuje,

10

9 izvjesno cilja

carstva. 10 Pretpostavlja se da autor ukazuje na uredbe iz vremena Sulejmana Kanunija te indirektno poziva na iste.

8/2020.

63

Kako u ovoj podjeli tako i u nekim drugim dijelovima djela, autor

:11 - -ulema. 12 13

naukama. Ipak, ona nam danas otkriva kakav je svjetopogled bio u tom periodu, na koj

-

Na samom po se uvjerio /1595.godine da je u uredbi svijeta nastao

nered i u up zbrka...14 a onda ukazuje na devijacije i

odgovor. U nastavku on u muslimanima u pogledu nepravedne uprave/vlasti koja je indirektno kazati: neefikasna,

kao o svojevrsnoj inspiraciji :

i otvori sam

11 -tenzil ve esrarut-

veliki utjecaj je imao i na velikog muftiju Ebu Su'ud efendiju. 12 Ni jedno od navedenih djela se ne bavi

to 13 i

sa, slojeva unutar sociologije.radnike, kapitaliste i zemljoposjednike.

materijalni faktor. 14

rade, ne bi li se popravil -Rum, 41).


64

janja o

15 Hasan

iznosi svoja do takvog stanja i koji su razlozi/uzroci istome, te

intoniranog socijalnog traktata, a sam

Treba naglasiti da on nikada u potpunosti ne iznosi sve kritike potpuno jasno i otvoreno

.16

i uleme, te njegova kasnija zastupljenost duha i akademskoj slobodi koja se mora primjetiti i valorizirati.17

Autor,pored intelektualnog uvida, emotivno pristupa problemima

15

16 Svakako treba napomenuti da ovakva praks

prisutna u skoro svim oblicima vlasti i kroz cijelu historiju. Tako je

. 17 m

kritiku, u kojoj bi optindirektno) za postojanje nepravde, nepotizma, vladavine nesposobnih,

podsjetimo se da je Hasan

8/2020.

65

a) Socijalna nepr

ost prema , razlog dekadencije i slabljenja koji

Najbolji vladari su oni koji su pravedni spram svih i vojske i i

S njom odmah povezuje i nedovoljnu disciplinu u Ovakvim stavovima on je na tragu imama Gazalija i drugih

nalazi da je uzrok ovome stanju u tome se poslovi ne povjeravaju sposobnim

Dakle, i Kafija jasno i upozorava da pravednost mora biti osnov socijalnih odnosa. Pitanje pravde i nepravde je bilo jedno od pitanja brojnih mislilaca kroz cijelu ljudsku historiju.18

Pojednostavljen prikaz Kafijinog stava bi mogao biti u prikazu:

Slika 2. a

dekadencije

Dakle, i u to vrijeme, kao i danas, do i bitnih pozicija se stizalo a ne . Nepotizam,dodjeljivanje pozicija na osnovu rodbinskih veza, prijateljstava, raznih drugih interesa bilo je skoro pravilo,a ne izuzetak.On da se na odgovorne pozicije postavljaju

18 Prvu poznatu socijalnu teoriju je napisao i elaborirao Platon (u. 348.) u

telj Sokrat i on razgovaraju o


66

i nesposobni ljudi i na to i direktno i indirektno ukazuje. Tako indirektno upozorava i na kraj takve i te ukazuje na da su veliki i poznati Sasanidi propali kao dinastija upravo radi ovog razloga.

Svoje -Kur'ana, hadisima, izrekama ashaba i selefa, stavovima islamskih

U ovom poglavlju autor navodi dva kur'anska ajeta koja su

osnova cijelog poglavlja i njegovih glavnih poruka:da se

On vas -Nahl, 90).19 Allah vam

dostojni povjeravate Uistinu je divan Allahov savjet! (En-Nisa, 58).

, navodi pet predaja koje se pripisuju Poslaniku, s.a.v.s.20 , te kazivanja iz drugih dinastija i vladavina. Navodi i stihove imama

pjesnika-njegove ideje i argumentacije.

islamskih Da razmotrimo samo neka od njih.Tako

interesima pojedinca. Pravda treba da bude za

2005: 121). Tako bi i danas r

biti jedna od osnovnih karakteristika savremene muslimanske

19 argumentacija. Mi smo naveli cijele ajete a istakli dijelove koje on navodi. 20 Kvanititivno-kvalitativu analizu predaja koje se pripisuju Poslaniku, s.a.v.s., u ovom djelu, uradio je doc.dr.hfz. Kenan- te objavio u tematskom broju 64. Novog Muallima, 2015. god.

8/2020.

67

apsurdno. Naime, mnoge vlade islamskih zemalja pod tutorstvom ovaraju

demokratijune

odgovara istinska demokratija u islamskom svijetu. Oni dobro znaju da zbilja demokratske vlade u islamskom svijetu ne bi

(Jahanbeglou, 2007: 196,197). -humanitarnu

komponentu islama aktivnih vjernika u izgradnji dr Jusuf el-Karadavi o tome

pogoditi sam .' (Ku -Anfal, 25) (El-Karadavi, 2011: 95).

Muslimani se nikada ne smiju pomiriti sa bilo kojim oblikom socijalne nepravde.21Ebu Se'id el-Hudri, r.a., prenosiPoslanik, s.a.v.s., je ga promijeni svojezikom, a ako to ne mogne ona svojim srcem (neka ga prezire)! A

Et-Tirmizi, 1998: 4/39).

b) oholo

...ustezanje od s

21 i as

ambasadorka u Ujedinjenim nacijama, Medlin Olbrajt, nije negi

.


68

(prilika).predvodnika te njihovo iz

predstavljamo

Slika 3.

I u ovom poglavlju

Kur'anski ajet koji navodi i koji je moto cijelog poglavlja: blag prema njima; a da si

dogovaraj se s njima. onda se pouzdaj u Allaha, jer Allah zaista voli one koji se uzdaju u

.

Poslanika, s.a.v.s., nekoliko izreka ashaba (h. Omera, r.a., i h. Alije, r.a.), nekoliko israilijata, filozofskih stavova, stihova, te drugih primjerenih izreka kao potkrepljenje za ovo poglavlje.

spomenute

rlina. Zato se po nastalo sklizanje i mlitavost

. Hasan Kafija ukazuje da je dogovor princip koji islam

dogovaranja se spominje u Kur'anu i Sunnetu kao bitna karakteristika vjernika. Princip socijalnog dogovora je propisan

izvorima islama a islamskog pogleda na socijalni aspekt,

8/2020.

69

Za one koji se Gospodaru svome odazivaju, i koji molitvu obavljaju, i koji se o poslovima svojim dogovaraju, a dio od

. -38).

cijela sura nosi naziv dogovor i socijalno dogovaranje.

Od Abdullaha b. Mes'uda, r.a., se prenosi da je Poslanik, ,

22 (Et-Taberani, 1994: 9/185). U prvim generacijama muslimana, u pogledu socijalnog

principa dogovaranja, vladala je apsolutna s.

Nije poznato da je ikada

enje i javno ispoljavanje istog na javnom mjestu.23

vrlo brzo, nakon ove prve dvije generacije muslimana, dolazi do stagniranja ovog socijalnog principa islama, te se javljaju vanja prava

c) Nepostojanje autoriteta, dekadencija i inferiornost spram drugih

Hasan Kafija identificira u devijacijama u pogledu stanja vojske i

sistemi su pokazali svo

- uzrok je ne komande kao i preuzetih

22

: - -Hattaba, r.a., se

prenosi -

Bazzar, 2009: 1/462) 23

tih mezheb


70

Slika 4. dekadencij

Za navedeno poglavlje autor navodi dva kur'anska ajeta:

budite oprezni i nastupajte svi -Nisa, 71).

, te naredbi konstantne budnosti i opreza.

upori i drugo se ne

, navodi ajet: Ako vas bude

t stotina, pobijedit ljudi ko -Enfal, 65).

o dovoljno da se shvati prisutnost navedene socijalno

vremenskom, korupcijom se podrazumijeva zloupotreba javne

8/2020.

71

muslimKafije. S druge strane, veoma je malo javnih osuda istih pojava od uleme i predvodnika, iako je izraz kvaren

Moralni pad je, , tema

nedozvoljenim uzrok svakog pada

Tako je i danas.Porodica i pojedinci u njoj su pod pritiskom i napadom novih formi i izazova koja odvode u: nemoral,

roditelji i dje

offner, 2005: 120).

d) Uzroci pobjede i uspjeha

Posljednje poglavlje ovog djela govori o uzrocima pobjede i Allahove , te uzrocima propasti.

Hasan Kafija smatra da je osnova svakog uspjeha , uzoran

Slika 5. i pobjede


72

O tome on Dakle, najministrima

od pokvarenosti i

Autor o kritikuje neprimjeren odnos osoba na vlasti spram

svita Knjigu sa nekoliko savjeta

primirja.

je pravo. Toliko

je dosta onome koji misli svojom glavom, a te dovom koju je

iskazao u stihovima.

Refleksije Safvet-

-

kojih je najstariji iz 1604. god. koji je napisao autorov Hamze b. Ibrahima i to sedam godina nakon pojavljivanja djela.

arapskom, perzijskom stotina autora koji su pisali na orijantalnim jezicima i da je

101 godinu nakon

l- ilo mnogo na ovoj njegovoj ideji! Veoma je bitno spomenuti da je i rahmetili Ahmed

djelatnost u to vrijeme, a koje bi rezultiralo djela na bosanski

jezik!

8/2020.

73

upozorava vladara i mjerodavne faktore na neurednost i na mena ne urede. Danas

ovome djelimade dobre pouke za svakakoga, jer su ajeti,

,

, ali i da iz njega crpi neke od svojih kritika

turno-

sumnjeUsulul-hikem

mskih znanosti u Bosni i Hercegovini, istoimenoj knjizi

Istanbulu.

blagodatima koje je imao na svim mjestima gdje se nalazi, nego se , kao i stanje islama i muslimana u cijeloj

Carevini, napore na tome putukojih je svakako najpoznatije njegovo djelo -hikem

i konstruktivnu socijalnu kritiku doba. Istu je napisao na turskom i arapskom jeziku te


74

Autor je u ovome djelu hrabro ukazao na postojanje socijalno-

Poimenice on identificira: socijalne nepravde, vlasti i pozicije nesposobnih ali podobnih, nepotizam, prijateljske i druge interesne veze, udaljenost od iskrenog savjetovanja i dogovoranja, nestajanje autoriteta, dekadenca, mito i korupcija, moralni sunovrat... Sve su

om dobu i prostoru te

danas kao veoma jasna i efikasna, te savremena socijalna kritika.

ispitivanje savremnosti muslimana,te sposobnosti adekvatnih odgovora na brojne savremene izazove i nedoumice u kojima se nalazimo.

Pogotovo danas, kada se zna da je efikasna, dobronamjerna i konstruktivna kritika kod mnogih muslimana

izopalasti a koji pr vlastite interese te

interese onih koji su ih postavili na te pozicije.

LITERATURA

, Zuhdija (2004). Svjetlost istinske spoznaje o temeljima vjere, Zenica:

Al , hrestomatija,

Sarajevo: Fakultet islamskih nauka , Safvet-

Glasnik Zemaljskog muzeja, broj 31, svezak 2, Sarajevo, str. 165 179.

Bauman, Zygmunt (2009). , Novi Sad: Mediterran Publishing

Almir (2019). Stilistika Kur'ana u djelu Hasana Kafija , Sarajevo: El-Kalem

8/2020.

75

, Esmir (2019). , Zenica: autorsko izdanje.

, Mehmed (1992). El- -

Hoffner, Joseph (2005). Zagreb:

socijalnog nauka Crkve. Jahanbeglou, Ramin (2007). Sayyed Hossein Nasr: Razgovori U

potrazi za svetim. Sarajevo: Dobra knjiga. Karadavi (al-), Jusuf, (2011). Vjera i politika. Sarajevo: Bookline. Kausar, Zeenath (2005). Modern Vestern Political Ideologies An

Islamic Critique. Malezija, Selangor: Prentice Hall. Lapidus, Ira M. (2019). Historija islamskog svijeta, 1. tom,

Sarajevo: Libris , Amir (1996).

jeziku, Sarajevo: Orijentalni institut , Amir i Nametak, Fehim (1999). .

Sarajevo: Sarajevo Publishing. Arapska stilistika u djelu Hasana Kafije

Pru , Sarajevo: Filozofski fakultet , Omer (1977). islamskih nauka u Bosni i Hercegovini, Sarajevo:

Hercegovini Internet izvori: https://hkp.edu.ba/index.php/o-nama/hasan-kjafija-pruscak https://www.academia.edu/38637296/Nizam-ul-Alem_-_Temelji_mudrosti_o_ure%C4%91enju_svijeta_predgovor_Safvet-beg_Ba%C5%A1agi%C4%87a_ http://www.ghb.ba/uimages/udoc/Mr_Osman_Lavic_Interview_Oslobodjenje_2015.pdf


76

Professional paper

WORK USULUL-HIKEM FI NIZAMI AL-ALEM

, PhD

Abstract

from Bosnia and Herzegovina. He was educated in Prusac, Sarajevo and Istanbul. He served in several places as a kadi and muderris. He participated in a few crusades and battles. He wrote 20 works among which the most famous, the most rewritten and the most commented is the work under the title Usul-ul-hikem fi Nizami Al-alem Principles of Wisdom for the Order of the World. Although not being too extensive, the work has been assessed as very valuable and for it the author received the award personally from the Sultan and the Court at that time. In this critically oriented work which differentiates it from similar literature produced by Gazali and other earlier scholars, the author presents his observations through which he identifies the main problems of the society and the country at the time in the following forms: social injustice, incompetence of people in high places, nonexistence of social and Islamic agreement and counseling, technical, technological and general backwardness of Muslims in comparison to their enemies (even at that time), corruption and nepotism, the downfall of personal and social moral This work is important to us for several reasons. One of them is that this work can be considered and read in the contemporary context as an excellent social criticism and compared with the present since social deviations emphasized there (present at his time, i.e. 400 years ago!) are present nowadays among Muslims, in addition to other challenges and problems we face.

Keywords: society, social criticism, ulema

8/2020.

77


78

Documents

ZBORNIK br. 18. 2020