ZIDAR IK Filozofija

Ispitni katalog za dravnu maturuu kolskoj godini 2010./2011.

FILOZOFIJA

Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Filozofije:dr. sc. Dijana Lozi-Leko, Gimnazija A. G. Matoa, ZabokMiljenko estak, prof., Gimnazija dr. Ivana Kranjeva, urevacTomislav Rekovac, Privatna klasina gimnazija Zagreb.

Sadraj

Uvod 51. Podruja ispitivanja 52. Obrazovni ishodi 6 2.1. Filozofijske discipline 6 2.2. Povijest filozofije 113. Struktura ispita 144. Tehniki opis ispita 15 4.1. Trajanje ispita 15 4.2. Izgled testa i nain rjeavanja 15 4.3. Pribor 155. Opis bodovanja 15 5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline 15 5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline 176. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem 20 6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora 20 6.2. Primjer zadatka viestrukih kombinacija 20 6.3. Primjer zadatka povezivanja i sreivanja 20 6.4. Primjer zadatka dopunjavanja 21 6.5. Primjer zadatka kratkoga odgovora 21 6.6. Primjer zadatka produenoga odgovora 22 6.7. Primjer zadatka esejskoga tipa 22

7. Priprema za ispit 23

UvodFilozofija je na dravnoj maturi izborni predmet.Ispitni katalog za dravnu maturu iz Filozofije temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje to e se i kako ispitivati na dravnoj maturi iz ovoga predmeta u kolskoj godini 2010./2011. Ispitni katalog sadri sve potrebne informacije i detaljna pojanjenja o obliku i sadraju ispita. Njime se jasno odreuje to se od pristupnika oekuje na ispitu. Ispitni katalog usklaen je s odobrenim Nastavnim planom i programom1 za Filozofiju u gimnazijama.Ispitni katalog sadri ova poglavlja: 1. Podruja ispitivanja2. Obrazovni ishodi3. Struktura ispita4. Tehniki opis ispita5. Opis bodovanja6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem7. Priprema za ispit.U prvome i drugome poglavlju itatelj moe nai odgovor na pitanje to se ispituje. U prvome su poglavlju navedena podruja ispitivanja, odnosno kljuna znanja i vjetine iz ovoga predmeta koje se ispituju ovim ispitom. U drugome je poglavlju, kroz konkretne opise onoga to pristupnik treba znati, razumjeti i moi uiniti, pojanjen nain na koji e se navedena znanja i vjetine provjeravati.

1 Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, Izdanje broj 1, kolske novine, Zagreb, 1994.

Tree, etvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje kako se ispituje, a u njima je pojanjena struktura i oblik ispita, vrste zadataka te nain provedbe i vrjednovanja pojedinih zadataka i ispitnih cjelina.U estome su poglavlju primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem.Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se pri-premiti za ispit.

1. Podruja ispitivanja Ispitom iz Filozofije provjerava se pristupnikovo poznavanje i razumijevanje filozofijskih disciplina i povijesti filozofije.Od pristupnika se pritom oekuje da zna, odnosno moe:

strukturirati svoja znanja iz filozofije kroz poznavanje, odreivanje, razlikovanje, povezivanje, razumijevanje i pojanjavanje filozofijske terminologije, filozofijskih disciplina te metoda, teorija, uenja i naela kroz povijest filozofije

na zadanome tekstu primijeniti svoja teorijska znanja na konkretne probleme iz povijesti filozofije i filozofijskih disciplina, razumjeti pretpostavke razliitih filozofijskih uenja i disciplina, izvoditi njihovu sustavnu analizu te na temelju toga izloiti razliite filozofske pozicije, usporediti ih, kritiki prosuditi i vrjednovati, konfrontirati se s odreenim problemima filozofije, raspraviti ih, razviti vlastito stajalite i obraniti ga te time pokazati kako je ovladao osnovnim elementima filozofijske refleksije, kao i sposobnou dosljedne i apstraktne argumentacije.

2. Obrazovni ishodi U ovome su poglavlju za svako podruje ispitivanja odreeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi onoga to pristupnik mora znati, razumjeti i moi uiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu.

2.1. Filozofijske disciplineObrazovni ishodi za podruje filozofijskih disciplina prikazani su, radi bolje preglednosti, u tablicama.U tablicama su detaljno razraeni sadraji koji e se ispitivati, obrazovni ishodi vezani uz pojedine sadraje te bitni pojmovi, autori i pojanjenja.

METAFIZIKA

OBRAZOVNI ISHODI POJMOVI/AUTORI

objasniti i razlikovati relevantne pojmove

bitak bit bie, nebitak nita, bivanje, jedno, identitet diferencija, esencija egzistencija, postojanje/opstojanje, kretanje, nastajanje, uzrok, kauzalitet, svrhovitost/teleologija, stvar, smisao, sluaj nunost, mogunost zbiljnost, imanencija transcendencija, in, injenica, prostor vrijeme, teorija praksa, povijest, povijesnost, duh priroda, dijalektika, ontoloka razlika, supstancija akcidencija, mudrost

objasniti i razlikovati relevantne koncepcije monizam, dualizam, pluralizam, voluntarizam, metafiziki realizam antirealizam, idealizam, misticizam, intuicionizam, iracionalizam, materijalizam spiritualizam, historizam

razumjeti i pojasniti to involvira fundamentalno pitanje o bitku odnos bitka i miljenja, odnos opega i pojedinanoga,

problem konstitucije i prirode realiteta, vrste bia u svijetu

usporediti i povezati pripadajue relevantne pojmove materija/tvar, forma/oblik, sila, kaos, kozmos, harmonija/sklad, besmrtnost due, apsolut, Bog

razlikovati podjelu na opu metafiziku ili ontologiju te posebnu metafiziku racionalna kozmologija, racionalna psihologija i racionalna

teologija

objasniti problem determinizma indeterminizma i slobode volje

razlikovati i objasniti osnovne stavove kritike, revladavanja te odbacivanja metafizike empirizam, nominalizam, marksizam, pozitivizam, pragmatizam, logiki pozitivizam, povijesno miljenje, Kant,

Nietzsche, Heidegger

SPOZNAJNA TEORIJA


objasniti i usporediti relevantne pojmove

epistemologija, gnoseologija, aporija, indukcija dedukcija, apstrakcija generalizacija, analiza/sinteza, apriori/aposteriori, definicija, konzistentnost, subjekt objekt relacija, intelekt/razum, um, inteligibilno, injenica, predmet, osjeti, opaaj/zamjedba, zor, zrenje, predodba, percepcija apercepcija, pretpostavka, pojam, sud, zakljuak, miljenje, iskustvo, izvjesnost, teorija, tautologija, mnijenje/doksa, znanje/episteme, dogma, svijest, refleksija, samosvijest, diskurs, spoznaja, istina, vaenje, antinomija, paradoks

prepoznati te detaljno opisati spoznajne koncepcije agnosticizam, skepticizam, kriticizam, subjektivizam objektivizam, relativizam, solipsizam

navesti i objasniti razliku izmeu analitikih i sintetikih sudova, aposteriornih i apriornih sadraja svijesti te logiko-analitike, dijalektike i empirijske metode spoznaje

razlikovati i objasniti razliite teorije istine

objasniti i usporediti odnos svijesti i njezinoga predmeta, nain konstituiranja predmeta spoznaje, granica iskustva, imanentnoga i transcendentnoga, samosvijesti ili apercepcije

ETIKA


objasniti temeljne etike pojmove

dobro, krjepost, ispravno, vrjednota, udorednost/obiajnost, dunost, odgovornost, djelovanje, sloboda, slobodna volja, individuum, moralna osoba, savjest, dostojanstvo, pravednost, srea, potovanje, aksiologija

razlikovati i pojasniti razliita etika naela i teorijedeskriptivno, normativno i metaetiko metafiziko naelo,

etika vrlina, deontoloka etika (etika dunosti) i teleoloka etika

objasniti i usporediti odnos praktike i teorijske filozofije

usporediti i argumentirati problem utemeljenja moralnih normi u povijesti filozofije

problem heteronomije i autonomije, odnos racionalno/iracionalno, formalno/sadrajno te prema motivu/posljedici djelovanja

ESTETIKA


usporediti i razlikovati relevantne pojmove estetika, lijepo, poietiko, estetiki opaaj, estetiki izraaj,

estetiki sud, estetika forma i sadraj, umjetniko stvaralatvo, mimezis, harmonija

objasniti vezu izmeu osjetilnoga i estetikoga opaaja

objasniti razliku izmeu estetikoga suda o prirodno lijepome i umjetniki lijepome Kant

pojasniti razliku izmeu subjektivnoga suda ukusa i estetikoga suda zasnovanoga na naelnim kriterijima Platon, Hegel

pojasniti i vrjednovati odnos lijepoga i istinitoga na primjerima razliitih filozofija Kierkegaard, Schopenhauer, Nietzsche, Heidegger, Sartre,

Adorno, Marcuse

procijeniti i argumentirati vrijednost i znaaj umjetnosti i umjetnikoga djela u odnosu na razliite filozofije

FILOZOFIJSKA ANTROPOLOGIJA


objasniti bitna obiljeja filozofijske antropologije

objasniti i argumentirati temelje shvaanja biti ovjeka u povijesti filozofije sofisti, Platon, Aristotel, kranstvo, Marx, Scheler

razlikovati i povezati bitne pojmove bit ovjeka, priroda ovjeka, razvoj ovjeka, ljudski rod,

humanost, dua/duh/tijelo, um/nagoni, ljudski opstanak, ljudska praksa, sloboda kao djelovanje

odrediti i analizirati posebnost ljudskoga bia i njegov poloaj u svijetu iz razliitih aspekata nedovrenost ovjeka, povijesnost ovjeka

0

FILOZOFIJA ZNANOSTI I PRIRODE


objasniti bitne probleme filozofije znanosti i filozofije prirode od hilozoizma do suvremene znanosti

razlikovati i povezati bitne pojmoveovjek/priroda, znanost, tehnika znanstvena metoda,

promatranje, hipoteza, teorija, zakon, znanstveni sustav, objanjenje

opisati i objasniti razliite aspekte odnosa ovjeka i prirode, prirode i tehnike, prirode i duha te filozofije, znanosti i tehnike

pojasniti osnovne metode utvrivanja istinitosti znanstvenih iskaza provjeravanje (verifikacija), opovrgavanje (falsifikacija),

potvrivanje (konfirmacija)

objasniti problem istine unutar filozofskoga i znanstveno-istraivakoga pristupa problem nunih i sluajnih istina, dokazivost istine i sl.

FILOZOFIJA POLITIKE


razlikovati i usporediti osnovne pojmove

drava, drutvo, graanin, zakonitost, legitimnost, reprezentacija, mo, javnost, participacija, slobode ovjeka, ideologija, demokracija, jednakost/nejednakost, pravednost, narodni suverenitet, tolerancija, evolucija/revolucija, liberalizam, faizam, konzervativizam, komunizam, anarhizam, utopija, emancipacija, feminizam

razjasniti i argumentirati odrednice ove discipline te objasniti njezine bitne probleme jednakost i pravednost kao osnovne vrijednosti politikoga

ivota te odnosi drave, drutva, graanina i ovjeka

poznavati i protumaiti odnos pojedinca i drutva u okviru razliitih politikih sustava, ideja i ideologija

razumjeti i protumaiti odnos vlasti i slobode na temelju teorija drave, drutvenoga ugovora, prirodnoga i pozitivnoga prava

2.2. Povijest filozofijePristupnik treba znati, odnosno moi: definirati i primijeniti pojmove koji su karakteristini za nekoga mislioca i misaonu koncepciju, opisati ih i interpretirati, izvesti znaaj tih pojmova u kratkim crtama, povezati ih i odrediti njihovu vanost unutar neke misaone koncepcije navesti, opisati i usporediti povijesna razdoblja, filozofijska usmjerenja, kole i filozofe navesti, objasniti i vrjednovati najvanije teme i probleme pojedinih razdoblja, filozofijskih usmjerenja, kola i filozofa navesti, objasniti, povezati i vrjednovati najznaajnije pojmove, definicije, misli te uenja pojedinih filozofa, kola i usmjerenja navesti i objasniti utjecaj misli pojedinih filozofa/kola/usmjerenja na druge filozofe, znanstvenike, umjetnike, politiare, discipline i obratno navesti i objasniti primjenu istoga pojma kod razliitih filozofa/znanstvenika/umjetnika opisati, objasniti i vrjednovati promjene u paradigmi miljenja pojedinih filozofa/ kola/usmjerenja/razdoblja objediniti, razvrstati i logiki povezati pojmove/misli/uenja pojedinih filozofa, disciplina/kola i usmjerenja procijeniti utemeljenost kritike nekoga miljenja/teorije/sustava/filozofije od nekoga drugoga filozofa/kole/discipline/usmjerenja osmisliti naine primjene filozofijskih uenja/teorija/sustava u novome povijesno-znanstvenome kontekstu.

2.2.1. Grka filozofija: filozofija Jonjana, pitagorejska kola, elejska kola, Heraklit, atomisti, sofisti, Sokrat, Platon, AristotelPristupnik treba znati, odnosno moi: objasniti razliku izmeu mitske fantazije i racionalnoga miljenja opisati i objasniti bitne probleme kozmologijskoga razdoblja opisati i objasniti utemeljenje dijalektike te odnos kozmosa, logosa i due opisati i objasniti probleme postojanja, kretanja i promjene opisati novu koncepciju svijeta i ovjeka u antropologijskome razdoblju analizirati i objasniti odnos spoznajnoga i etikoga relativizma objasniti odnos pojmovnoga znanja i etikoga djelovanja objasniti i povezati Platonovo uenje o idejama i dui objasniti i sustavno povezati osnovne pojmove, naela i koncepcije Aristotelove filozofije.

2.2.2. Helenistiko-rimsko razdoblje grke filozofijePristupnik treba znati, odnosno moi: pojasniti i usporediti bitnu problematiku skeptike, stoike te epikurejske kole diferencirati i kategorizirati Plotinov filozofski sustav objasniti koncepciju i razvoj novoplatonizma u Aleksandriji.

2.2.3. Srednjovjekovna filozofija: patristika i skolastikaPristupnik treba znati, odnosno moi: odrediti i objasniti osnovne pojmove i probleme srednjovjekovne filozofije razlikovati patristiku od skolastike navesti i diferencirati razliite dokaze o postojanju Boga pojasniti problematiku eshatologije, dualizma tijela i duha i etike ljubavi objasniti problem univerzalija razvrstati i usporediti predstavnike nominalizma i realizma opisati i objasniti kraj skolastike.

2.2.4. Renesansa: Frane Petri, Giordano Bruno, Francis BaconPristupnik treba znati, odnosno moi: objasniti odnos spram srednjovjekovne filozofije, tj. odnos filozofije i teologije objasniti osnovne pojmove i problematiku filozofije prirode, vrijednosti ovjeka i metode spoznaje prepoznati i odrediti temeljna etika i politika pitanja objasniti sukob izmeu koncepcija novoplatonizma i aristotelizma objasniti sukob reformacije i protureformacije.

2.2.5. Racionalizam: Ren Descartes, Baruch de Spinoza, Gottfried Wilhelm von LeibnizPristupnik treba znati, odnosno moi: objasniti i usporediti bitne pojmove, probleme i obiljeja racionalizma

objasniti odnos racionalizma spram srednjovjekovne filozofije i empirizma usporediti specifine pojmove i koncepcije pojedinih filozofa objasniti odnos filozofije i znanosti (matematike i fizike), problem metode filozofskoga miljenja, spoznajnoga subjekta i izvjesnosti spoznaje (naela metafizikoga, empirijskoga i formalnoga utemeljenja spoznaje).

2.2.6. Empirizam: John Locke, George Berkeley, David HumePristupnik treba znati, odnosno moi: objasniti i argumentirati bitne pojmove empirizma usporediti ishodita empiristikih i racionalistikih koncepcija objasniti i usporediti njihov odnos spram prosvjetiteljstva.

2.2.7. Prosvjetiteljstvo: Voltaire, Jean Jacques Rousseau, Montesquieu, Ruer BokoviPristupnik treba znati, odnosno moi: objasniti bitnu problematiku i obiljeja prosvjetiteljstva objasniti i usporediti utjecaj filozofa prosvjetiteljstva na budue spoznajne, prirodoznanstvene, etike, pravne i politike teorije.

2.2.8. Spekulativna filozofija idealizam: Immanuel Kant, Johann Gottlieb Fichte, F. H. W. von Schelling, G. W. F. HegelPristupnik treba znati, odnosno moi: objasniti, argumentirati i usporediti osnovne pojmove i koncepcije spekulativne/idealistike

filozofije na podruju spoznaje, filozofije prirode, etike, estetike, politike, prava, filozofije povijesti i filozofije religije.

2.2.9. Suvremena filozofija2.2.9.1. Arthur Schopenhauer, Soeren Kierkegaard, Karl Marx, Friedrich NietzschePristupnik treba znati, odnosno moi: razlikovati obiljeja filozofije druge polovice XIX. stoljea te osnovne ideje i koncepcije najznaajnijih filozofa toga razdoblja izvesti i usporediti njihova filozofska ishodita kroz analizu temeljnih problema.

2.2.9.2. Pozitivizam: Auguste Comte, pragmatizamPristupnik treba znati, odnosno moi: objasniti povijesno mjesto i teorijske osnove pragmatizma prikazati nain primjene pragmatistike teorije spoznaje, kao metodu znanstvenoga istraivanja injenica, u razliitim disciplinama te prosuditi o njezinim moguim posljedicama objasniti podrijetlo teorije istine u pragmatizmu te ju usporediti s ostalim teorijama.

2.2.9.3. Fenomenologija: Edmund Husserl, Nicolai Hartmann, Max Scheler Pristupnik treba znati, odnosno moi: odrediti i usporediti pojmove svijesti, intencionalnosti svijesti, transcendentalne svijesti te sferu intersubjektivnosti pojasniti kritiku psihologizma svijesti

objasniti smisao tvrdnje o krizi znanosti izloiti fenomenologijsko utemeljenje filozofijske antropologije objasniti odnos fenomenologije i ontologije.

2.2.9.4. Filozofija egzistencije: Martin Heidegger, Karl Jaspers, Jean-Paul SartrePristupnik treba znati, odnosno moi: izloiti i usporediti specifina obiljeja filozofije egzistencije navedenih autora kategorizirati i argumentirati osnovne probleme egzistencijalne filozofije objasniti odnos miljenja i egzistencije objasniti kritiku metafizike sa stajalita filozofije egzistencije.

2.2.9.5. Novopozitivizam ili logiki pozitivizam: Ludwig Wittgenstein, Rudolf CarnapPristupnik treba znati, odnosno moi: objasniti bitna obiljeja logikoga pozitivizma pojasniti teoriju jednostavnih iskaza i naelo verifikacije.

2.2.9.6. Frankfurtski krugPristupnik treba znati, odnosno moi: objasniti razliku izmeu tradicionalne i kritike teorije objasniti kritiku prosvjetiteljstva, pozitivizma i pragmatizma objasniti nain prevladavanja razdvojenosti subjekta i objekta.

2.2.9.7. Ernst BlochPristupnik treba znati, odnosno moi: objasniti razliku izmeu utopijskoga i utopistikoga objasniti princip nade i razlikovati pojmove napretka.

2.2.9.8. Karl PopperPristupnik treba znati, odnosno moi: protumaiti Popperovu kritiku znanosti i povijesnoga determinizma te teoriju otvorenoga drutva.

3. Struktura ispitaIspit iz Filozofije sastoji se od dviju cjelina. Prvom cjelinom ispituje se poznavanje i razumijevanje filozofijskih disciplina i povijesti filozofije. Drugom cjelinom ispituje se primjena znanja o filozofijskim disciplinama i povijesti filozofije kroz analizu izvornih filozofijskih tekstova. Prva ispitna cjelina sastavljena je od 28 zadataka i donosi ukupno 50 bodova.Tablica 1. prikazuje strukturu prve ispitne cjeline.

Tablica 1. Struktura prve ispitne cjeline

PODRUJE ISPITIVANJA

Zadatci viestrukoga

izbora

Zadatci viestrukih

kombinacija

Zadatci povezivanjai sreivanja

Zadatci dopunja-

vanja

Zadatci kratkih

odgovora

Zadatci produenih

odgovoraUkupno

Filozofijske discipline 1 1 1 2 2 2 9

Povijest filozofije 5 4 2 3 2 3 19

Ukupno 6 5 3 5 4 5 28

Drugu ispitnu cjelinu ini zadatak esejskoga tipa koji donosi ukupno 50 bodova.

Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priloena je uputa za rjeavanje. itanje ovih uputa je bitno jer je u njima naznaen i nain zabiljeavanja tonih odgovora.Zadatke zatvorenoga tipa (viestrukoga izbora, viestrukih kombinacija te povezivanja i sreivanja) pristupnici rjeavaju oznaivanjem slova tonoga/tonih odgovora meu ponuenima. Slova tonih odgovora oznauju se znakom X. Ukoliko pristupnik oznai vie od traenoga broja odgovora za pojedini zadatak, taj e se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na to to je meu oznaenima i toan odgovor. Zadatke otvorenoga tipa (dopunjavanja, kratkih odgovora i produenih odgovora) pristupnici rjeavaju upisivanjem tonoga odgovora na predvieno mjesto naznaeno u uputi za rjeavanje. Tijekom pisanja eseja pristupnici mogu rabiti list za koncept, ali na kraju moraju svoj esej itljivo prepisati na list za istopis.

4.3. PriborTijekom pisanja ispita iz Filozofije doputeno je rabiti kemijsku olovku plave ili crne boje.

5. Opis bodovanjaUkupan broj bodova je 100.

5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjelineOpis bodovanja za svaku vrstu zadataka prikazan je u tablici 3.

Pristupnici trebaju sastaviti tekst na temelju ponuenoga teksta ili tekstova. Tekstovi mogu biti odlomci iz filozofijske literature ili nefilozofijski (novinski ili sl.).Tekstovi e biti popraeni smjernicama za pisanje eseja.Tablica 2. prikazuje strukturu druge ispitne cjeline.

Tablica 2. Struktura druge ispitne cjeline

VRSTA ZADATAKA BROJ ZADATAKABROJ

BODOVA

Zadatak esejskoga tipa 1 50

4. Tehniki opis ispita

4.1. Trajanje ispita

Ispit iz Filozofije je pisani i traje ukupno 150 minuta bez prekida.Pristupnik moe sam rasporediti vrijeme za rjeavanje zadataka u prvome dijelu ispita, odnosno pisanje eseja u drugome dijelu ispita.Vremenik provedbe bit e objavljen u Vodiu kroz dravnu maturu te na mrenim stranicama Nacional-noga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr).

4.2. Izgled testa i nain rjeavanjaPristupnici dobivaju omotnicu u kojoj su dvije ispitne knjiice, list za koncept, list za odgovore i dva lista za ocjenjivae. Od pristupnika se oekuje da paljivo proitaju upute koje e slijediti tijekom rjeavanja testa i pisanja eseja.

Tablica 3. Opis bodovanja prema vrsti zadatka

Zadatak viestrukoga izbora

1 bod toan odgovor0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora

Zadatak viestrukih kombinacija

2 boda dva tona odgovora1 bod jedan toan odgovor0 bodova netoni odgovori ili izostanak odgovora

Zadatak povezivanja i sreivanja

4 boda svi toni odgovori3 boda tri tona odgovora2 boda dva tona odgovora1 bod jedan toan odgovor0 bodova svi netoni odgovori ili izostanak odgovora

Zadatak dopunjavanja


Zadatak kratkoga odgovora


Zadatak produenoga odgovora

Za svaku esticu pitanja pristupnik dobiva: 1 bod ukoliko odgovor zadovoljava pitanje, tj. odgovara na ono to se trai, logino je strukturiran i sadrajan0 bodova nema odgovora ili odgovor ne zadovoljava niti jedan od prethod-no navedenih kriterija.

Uspjenim rjeavanjem prve ispitne cjeline pristupnik moe ostvariti maksimalno 50 bodova.Najvei broj bodova koje pristupnici mogu ostvariti prema podruju ispitivanja, s obzirom na broj i vrstu zadataka u pojedinoj cjelini, prikazan je u tablici 4.

Tablica 4. Opis bodovanja prve ispitne cjeline

PODRUJE ISPITIVANJA

Zadatci viestrukoga

izbora

Zadatci viestrukih

kombinacija

Zadatci povezivanjai sreivanja

Zadatci dopunjavanja

Zadatci kratkih

odgovora

Zadatci produenih

odgovora

Ukupno

Filozofijske discipline 1 2 4 2 2 4 15

Povijest filozofije 5 8 8 3 2 9 35

Ukupno 6 10 12 5 4 13 50

5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjelineUspjeno napisan esej u drugoj ispitnoj cjelini ukupno donosi 50 bodova.Eseje pristupnika vrjednuju osposobljeni ocjenjivai prema jedinstvenoj ljestvici za procjenu.U svakome eseju vrjednuje se: primjerena uporaba pojmova argumentacija primjerenost primjera i navoda kompozicija uporaba jezika2.Openita ljestvica za ocjenjivanje eseja prikazana je u tablici 5.

2 Gramatike pogrjeke ne e se negativno bodovati. Iznimke su sluajevi kada ovakve pogrjeke reflektiraju nepoznavanje kljunih pojmova iz ovoga nastavnoga podruja.

Uz ogledni primjer testa priloena je dodatna razradba ljestvice za ocjenjivanje eseja (za konkretan zadatak) te primjeri eseja s objanjenjem vrjednovanja.Svaki esej vrjednovat e barem dva ocjenjivaa.

Tablica 5. Ljestvica za vrjednovanje eseja

PRIMJERENA UPORABA POJMOVA (razumijevanje 6 kljunih pojmova)Svaki se pojam boduje zasebno prema priloenoj ljestvici.

(Za ocjenjivae e biti navedeni primjeri za svaki od navedenih kriterija.)

Pristupnik ne odreuje traene pojmove. 0 bodova

Pristupnik odreuje traeni pojam, ali ga ne pojanjava ili je pojanjenje pogrjeno. 1 bod

Pristupnik odreuje traeni pojam, pojanjava ga, ali je pojanjenje nepotpuno, tj. djelomino. 2 boda

Pristupnik odreuje traeni pojam, pojanjava ga i rabi u eseju na primjeren nain. 3 boda

ARGUMENTACIJA (razradba 5 postavljenih problema)Svaki se imbenik argumentacije boduje zasebno prema priloenoj ljestvici.

(Za ocjenjivae e biti navedeni primjeri za svaki od navedenih kriterija.)

Pristupnik u eseju uope ne objanjava zadane probleme. 0 bodova

Pristupnik u eseju nudi objanjenje problema, ali ga ne pojanjava ili je pojanjenje djelomino pogrjeno.

1 bod

Pristupnik u eseju pojanjava problem svojim rijeima na nain da se u njegovome objanjenju ne moe pronai nita to bi upuivalo na pogrjeno razumijevanje problema, no objanjenje ostaje na

razini zadanih tekstova djelominim ponavljanjem pojedinih navoda.

2 boda

Pristupnik u eseju sustavno razrauje problem argumentima koji prelaze okvire samih tekstova. 3 boda

PRIMJERENOST PRIMJERA I NAVODA (ocjenjuje se u cjelini)

Primjera ili navoda u eseju nema ili su irelevantni za zadanu temu ili pogrjeni. 0 bodova

Primjeri ili navodi djelomino potkrjepljuju argumentaciju. 1 bod

Primjeri ili navodi primjereno potkrjepljuju argumentaciju. 2 boda

KOMPOZICIJA (POSTAVLJANJE PROBLEMA, RAZRADBA PROBLEMA, ZAKLJUAK)Svaki se element kompozicije boduje zasebno prema priloenoj ljestvici. (Nije nuno da se elementi u eseju pojavljuju navedenim redoslijedom.)

Postavljanje problema

Pristupnik u potpunosti pogrjeno razumije smjernice i temu eseja te na njih ne odgovara. 0 bodova

Pristupnik navodi problem, odnosno temeljni stav ili tezu eseja, ali je njegova formulacija pojednostavljena.

1 bod

Pristupnik navodi problem, odnosno temeljni stav ili tezu, formulacija problema primjerena je zahtjevima eseja te upuuje na poznavanje terminologije.

2 boda

Pristupnik jasno formulira problem, odnosno temeljni stav ili tezu, a razumijevanje zadanih tekstova pokazuje dosljednim razmatranjem problema i primjenom opega znanja filozofije.

3 boda

Razradba problema

Pristupnikova razradba ne slijedi iz postavljenoga problema, zapada u protuslovlje, a ne primjeuje to u daljnjoj argumentaciji.

0 bodova

Pristupnikova razradba slijedi iz postavljenoga problema, ali je pojednostavljena. 1 bod

Pristupnikova razradba slijedi postavljeni problem, ali ne obuhvaa sve implikacije koje iz njega proizlaze.

2 boda

Pristupnikova razradba u potpunosti obuhvaa sve bitne implikacije navedenih postavki. 3 boda

Zakljuak

Zakljuka nema ili ne proizlazi iz razradbe postavljenoga problema. 0 bodova

Zakljuak slijedi iz razradbe postavljenoga problema, ali je pojednostavljen i neprecizan. 1 bod

Zakljuak slijedi iz razradbe postavljenoga problema, ali nisu uzete u obzir bitne posljedice koje iz problema slijede.

2 boda

Zakljuak slijedi iz razradbe s navedenim bitnim posljedicama razradbe postavljenoga problema sa svim kljunim argumentima. Pristupnik oblikuje svoj sud.

3 boda

UPORABA JEZIKA

Konstrukcija reenica

Konstrukcije reenica su uglavnom nejasne. 0 bodova

Konstrukcije reenica su uglavnom jasne. 1 bod

Konstrukcije reenica su u potpunosti jasne. 2 boda

Struni nazivi

Neispravno pisanje i uporaba strunih naziva 0 bodova

Uglavnom ispravno pisanje i uporaba strunih naziva 1 bod

U potpunosti ispravno pisanje i uporaba strunih naziva 2 boda

Osobna imena

Neispravno napisano osobno ime 0 bodova

Uglavnom ispravno napisana osobna imena 1 bod

U potpunosti ispravno napisana osobna imena 2 boda

06.2. Primjer zadatka viestrukih

kombinacijaZadatak viestrukih kombinacija sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (pitanja) te etiriju ponuenih odgovora od kojih su dva tona.

U sljedeem zadatku izmeu etiriju ponuenih trebate odabrati dva odgovora. Odgovore obiljeite znakom X i obvezno ih prepiite na list za odgovore.Koji od navedenih filozofa spadaju u elejsku kolu?A. ProtagoraB. PlatonC. ParmenidD. Ksenofan

TONI ODGOVORI: C, DOBRAZOVNI ISHOD: navesti, opisati i usporediti povijesna razdoblja, filozofijska usmjerenja, kole i filozofeBODOVANJE: 2 boda oba tona odgovora1 bod jedan toan odgovor0 bodova netoan odgovor ili ukoliko je oznaeno vie od dva odgovora

6.3. Primjer zadatka povezivanja i sreivanjaZadatak povezivanja i sreivanja sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (pitanja), etiriju estica pitanja te est estica odgovora.

6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjemU ovome poglavlju nalaze se primjeri zadataka. Uz svaki primjer zadatka ponuen je opis te vrste zadatka, obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom ispituje, toan odgovor te nain bodovanja.

6.1. Primjer zadatka viestrukoga izboraZadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (u kojoj je postavljen zadatak) te etiriju ponuenih odgovora od kojih je jedan toan.

U sljedeem zadatku izmeu etiriju ponuenih trebate odabrati jedan odgovor. Odgovor obiljeite znakom X i obvezno ga prepiite na list za odgovore.to je hilozoizam?A. filozofsko uenje prema kojem je bitak jedinstvenB. filozofsko uenje prema kojem je svaka stvar proeta ivotomC. znanost o metodama istraivanja novih injenica i spoznajaD. temeljno ontoloko shvaanje koje istie primat duhovnoga nad puko materijalnim

TOAN ODGOVOR: B OBRAZOVNI ISHOD: objasniti bitne probleme filozofije znanosti i filozofije prirodeBODOVANJE: 1 bod toan odgovor0 bodova netoan odgovor ili ukoliko je oznaeno vie odgovora

U sljedeem zadatku svakomu pojmu oznaenomu brojem pridruite odgovarajui pojam oznaen slovom. Odgovore obiljeite znakom X i obvezno ih prepiite na list za odgovore.Problem univerzalija stoljeima je izazivao estoke polemike i podjele. Ponuenim gleditima pridruite pripadajue filozofe.

1. ekstremni realizam A. Toma Akvinski

2. umjereni realizam B. Abelard

3. ekstremni nominalizam C. Anselmo

4. umjereni nominalizam D. Aurelije Augustin

E. Roscelin

F. Tertulijan

TONI ODGOVORI: 1. C, 2. A, 3. E, 4. BOBRAZOVNI ISHOD: razvrstati i usporediti pred-stavnike nominalizma i realizmaBODOVANJE: 4 boda svi toni odgovori3 boda tri tona odgovora 2 boda dva tona odgovora1 bod jedan toan odgovor0 bodova svi netoni odgovori ili ukoliko je oznaeno vie odgovora za sve estice pitanja

6.4. Primjer zadatka dopunjavanjaU sljedeem zadatku dopunite reenice upisiva-njem pojma koji nedostaje. Odgovor upiite na predvieno mjesto u ispitnoj knjiici. Ne popunjavajte prostor za bodovanje.Prema Platonu za uvare polisa podobni su oni kojima dominira ____________ dio due.

TOAN ODGOVOR: voljniOBRAZOVNI ISHOD: objasniti i povezati Platonovo uenje o idejama i duiBODOVANJE: 1 bod toan odgovor0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora

6.5. Primjer zadatka kratkoga odgovoraZadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove (najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik treba odgovoriti.

U sljedeem zadatku trebate odgovoriti kratkim odgovorom (od jedne do nekoliko rijei). Odgovor upiite na predvieno mjesto u ispitnoj knjiici. Ne popunjavajte prostor za bodovanje.Znaajke koje epohe filozofije su vjera u razum i racionalnu spoznaju prirode, slobodu i jednakost ljudi te borba za sekularnu dravu? _____________________________________________TOAN ODGOVOR: prosvjetiteljstvaOBRAZOVNI ISHOD: objasniti bitnu problematiku i obiljeja prosvjetiteljstvaBODOVANJE: 1 bod toan odgovor0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora

6.6. Primjer zadatka produenoga odgovora

Zadatak produenoga odgovora takoer se sastoji od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove (najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik treba odgovoriti.

U sljedeem zadatku trebate odgovoriti s nekoliko reenica, jasno i saeto, usmjeravajui se na ono to je bitno za zadatak. Odgovor upiite na predvieno mjesto u ispitnoj knjiici. Ne popunjavajte prostor za bodovanje.

Nabrojite i objasnite Kierkegaardovo stupnjevanje egzistencije na tri vrijednosne razine te navedite ideal za svaki stupanj egzistencije.

OBRAZOVNI ISHOD: razlikovati obiljeja filozofije druge polovice XIX. stoljea te osnovne ideje i koncep-cije najznaajnijih filozofa toga razdobljaBODOVANJE: Za svaku esticu pitanja pristupnik dobiva: 1 bod ukoliko odgovor zadovoljava pitanje, tj. odgovara na ono to se trai, logino je strukturiran i sadrajan0 bodova nema odgovora ili odgovor ne zadovoljava niti jedan od prethodno navedenih kriterija

6.7. Primjer zadatka esejskoga tipaUsporedite sljedea dva teksta i napiite esej na temu: Odnos znanja spram mudrosti. Istina ta rije ima neusporedivu dra. Kao da obeava ono do ega nam je istinski stalo. Istina moe izazvati bol, moe dovesti do oajanja, ali ona je u stanju samo s pomou onog to je istinito, neovisno o sadraju pruiti duboko zadovoljenje: da istine ipak ima. Istina ohrabruje,

ako sam je ikad shvatio, javlja se neodoljiva pobuda, ii za njom. Istina daje uporite: u njoj je ono to se ne moe razoriti, ono to je povezano s bitkom.

Karl Jaspers, Filozofija egzistencije

Govoriti o cilju znanstvene aktivnosti moe zvuati pomalo naivno; uistinu, razliite znanosti imaju razliite ciljeve, ali znanost sama (to god to znailo) nema cilja. Ja to priznajem. Ipak, ini se kad govorimo o znanosti osjeamo, manje ili vie jasno, kako postoji neto karakteristino u znanstvenoj aktivnosti; poto znanst-vena aktivnost izgleda poprilino kao racionalna aktivnost, i kako racionalna aktivnost mora imati neki cilj moda ipak nije sasvim jalov pokuaj, opisati cilj znano-sti. Predlaem da cilj znanosti bude, pronai zadovoljavajue objanjenje, to god ocijenili potrebnim za objasniti. Pod objanjenjem (kauzalnim objanjenjem) mislim na set iskaza od kojih jedni opisuju neko stanje stvari koje treba biti objanjeno (explicandum), dok su drugi objanjavajui iskazi, forma objanjenja u najuem smislu rijei.

Karl R. Popper, Objective Knowledge

U eseju odredite i problematizirajte ove pojmove: istinu, znanje, znanost, mudrost, kauzalnost, objanjenje, explicandum, racionalnost, bitak i transcendenciju.

Smjernice za pisanje eseja1. Objasnite odnos znanja i mudrosti. Moe li se taj odnos danas promatrati kao odnos prirodnih znanosti i filozofije?2. Objasnite znaajke znanstvenoga modela objanjenja injenica. Bavi li se znanost svrhama, onim to se u filozofiji naziva teleolokim objanjenjem?3. U emu je, prema filozofiji znanosti, razlika izmeu

ishoda iz ovoga ispitnoga kataloga, a za drugi dio ispita (zadatak esejskoga tipa) pristupnik treba uz pomo nastavnika i prouavanjem izvornih tekstova iz udbenika i dodatne literature vjebati filozofijsku argumentaciju u pisanome obliku. Za uvjebavanje pisanja eseja pristupnicima se preporua uporaba oglednoga primjerka esejskoga tipa zadatka iz ovoga ispitnoga kataloga.Od pristupnika se oekuje: da u uvodu eseja izrazi svoje shvaanje zadanoga problema da izvede koherentno argumentiranu raspravu kojom pokazuje razumijevanje pojmova i problema da izvede zakljuak koji proizlazi iz navedene argumentacije i svih bitnih implikacija razradbe problema. Literatura za pripremu ispita iz Filozofije na dravnoj maturi su svi udbenici koji su propisani i odobreni od Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske tijekom protekloga etverogodinjega razdoblja. NAPOMENA: Nastavnici mogu uenicima preporuiti i dodatnu literaturu u skladu s definiranim obrazovnim ishodima.

prirodoznanstvenih i metafizikih iskaza?4. Objasnite smisao znanstvenoga istraivanja. Odreuje li znanost smisao vlastitoga istraivanja? Postavlja li znanost uope pitanje istine kako je shvaa Jaspers?5. Moe li se ovjek odrei pitanja o smislu vlastitoga bitka?Navedite u objanjenjima i neke od predloenih primjera:1. Navedite Jaspersovo shvaanje istine.2. Odredite Jaspersov pojam transcendencije. Gdje je prema Jaspersu izvorite ljudske slobode, a time i smisla?3. Navedite i objasnite Popperovu metodu provjere znanstvenih hipoteza na primjeru neke odreene znanstvene teorije iz nekoga nastavnoga predmeta.

7. Priprema za ispitImajui u vidu postojanje triju inaica programa, dvaju udbenika, mnotvo individualnih pristupa u nastavi Filozofije te ogranienost satnice koja dovodi do nepotpunoga savladavanja predvienoga gradiva, savjetujemo pristupnicima da se radi pripreme za ispit iz Filozofije dodatno konzultiraju sa svojim nastavnicima, a posebno da dodatnim individualnim radom iz predloene ispitne literature svladaju cjelinu gradiva. Pretpostavljamo da e ispit iz Filozofije odabrati pristupnici koji osjeaju sklonost prema filozofiji ili kojima e trebati kao uvjet za upis na fakultet te e stoga uloiti dodatni trud za pripremu ispita. Za prvi se dio ispita (zadatke zatvorenoga i otvorenoga tipa) pristupnik priprema na temelju obrazovnih

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Documents

ZIDAR IK Filozofija