Zidar u Kuci i Stanu, Savjeti Za Odrzavanje Popravak i Bolje Koristenje

5/17/2018 Zidar u Kuci i Stanu, Savjeti Za Odrzavanje Popravak i Bolje Koristenje - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/zidar-u-kuci-i-stanu-savjeti-za-odrzavanje-popravak-i-bolje



f -

PRAKTICNI PRIRUCNIK

Z'DAR.,

UKC

·STA

)

Savjetiza odrzavanje.tpopravak

i bolje koristenje

r



)

. !

Prijevod: J osi pa Balenovic

Lektor: Mira Pavlica-Stojcevic

© Gruppo Editoriale Fabbri S.p.A. 1981.© za Jugoslaviju i izdavac za hrvatskosrpskoizdanje: Redakcija Sam svoj rnajstor. Vjesnik,OUR IRI, Avenija bratstva i jedinstva 4,Zaqreb, telefon. 041/528-460, 528-462,

telex 22328 sam zg yu

Suizdavac za slovensko izdanje:Tehniska zalozba, Ljubljana

I,

Glavni i odgovorni urednik: Ivan Kreutz

Urednik: Branko Kosec

Strucna recenzija i adaptacija:dipl. inz.: JOSI P I(umel'ieki,Mila Bace-Koz arcanin i Iva Kozarcanin

Graficko uredenje: Tornislav Toth

Tehnicko uredenje:

Mladinska knjiqa: Herman Miklic

Snirnk e: Zarko Mahovic

I

~l

Tisak i uvez:Tiskarna M ladinska knj iga, Ljubljana

Autorska prava su zasticena. Zabranjuje sesvako prestarnpavanje i prenoserije bezodobrenja, u cijelosti iii izvacima. Savjeti supriprernljeni na osnovi iskustva i struc nog

znarua. al i se ne rnoze preuzeti nikakvaodgovornost u slucaju neuspjeha.

Oslobodeno od poreza na prornet odlukomRepubl iekog sekretarijata za prosvjsru, kulturui fizicku k u f t u r u SRH broj 1602/1-1975. j



S A D R Z A J

R A D D V I N A l l D D V I M A

8 time kopati

8 Pripremanje rnorta. betona i zbuke

8 Mjerni alat

10 Pripremanje mortova

10 Pijesak i sljunak

10 Mort

10 Beton

12 Odsijecanje i rezanje opeke

i crijepa

12 Cisti rez

12 Grubo lomljenje iii odsijecanje

16 Unutresnj! zidovi i preareoe

17 Temelj19 Podizanje zida

20 Sastavljanje i madusobno

povezivanje

dvaju zidova

20 Pravokutni uglovi zidova

21 Potporni zid

23 Ocjena kvalitete zidova

24 Busenja pregradnog zida

25 Nova vrata

25 Vrata u nosivom zidu

26 Otvor u nenosivom zidu



K R O V D V I 38 Tehnike pokrivanja krovova

39 Kako hodati po krovu

40 Preslagivanje crijepova

40 Kako slofitl kanaliee

42 Popravak sljemena krova

42 Pticja gnijezda43 Pokrov ad utorenog tlacencq crijepa

44 Salonitni pokrov

45 Kako zamijeniti plocu

46 Pokrov od limenih ploca

46 Kako odvojiti limenu pokrovnu traku

47 Kako zamljsniti plocu

48 Nadstresnica za automobil \ I48 Temelji

48 .Jednostresnadrvena konstrukcija I I50 Krov

51 Vanjski zidovl

53 Izolacij a terase f I

54 Bitumen u reskarna izmedu plocs

54 Kako izolirati pukotine

55 Polaqanje hidroizolacijskih slojeva

na terass

28 Izgrada pregradn ih zidova

29 G ipsane pregrade

30 Drveni kostur

31 I<ako zbukati

33 Mali pornocni radovi

33 Police za boee

34 Kamin

56 Odvodnjavanje terase

56 (Pre)star odvod

57 Izrada odvodnog kanalica na terasi

58 Limeni zljebovi

59 Odrzavan]e

60 lskrivljeni zlijeb

61 Oblici potkrovnih i natkrovnih

zljebova

62 Kako ucvrstiti odvodnu cijev

62 Kako postaviti ncvizlijeb

63 Pricvrscivan]e plasticnih vertikalnih

eijevi

64 Opsav dimnjaka

I I

, I

I ,

I

\ I

. .



o B V O O V o B E I R A B o V I70

N A D T V D R E N O M71

72

73

73

74

75

76

76

78

79

80

81

81

82

82

83

83

84

84

84

84

86

86

86

87

88

88

88

88

89

·89

89

90

66 Dimnjaci

66 Osteceni dimnjak

67 Dimnjak bez propuha

67 Postavljanje specijalnih nastavaka

Izvan kuceSivi odvod

Reviziono okno (saht)

Zacepljeno reviziono okno

Zacepljene cijevi

Kako napraviti reviziono okno

Zaglavljeni poklopac

Stazica u vrtu

Staza do garaze

Staza

Pcplocavanje staze

Plocnik oko kuce

Pukotina na stazi

Razbijeni plocnik

Stube

Kako trasi rati stube

Betonske stubeStu be ad opeka

Ograda kao slobodni .zid

Betonski parapetni zid

Zeljezni stupovi ograde

Osteceni zid ograde

Tabele

Podjela zbuke prema vrsti veziva

s volumnim omjerima rnijesanjaSastavni dijelovi 1 m2 zbuke

Podaci a opekama

Vrsta opeke

Velicina zrnaca pijeska za zbuke

Vrsta zidova

Okvirni pregled izvedbe unutarnjih

zbuka

Okvirni pregl.ed izvedbe prccelja

Potrosnja zbuke po 1 m2

Najmanji nagibi krova i masa

pokrova kose plohe

Kako koristiti prostor



P R A S T A R D

U M J I C I

Umijece zldanja staro je skoro koliko Icovie-kovs zelja da sagradi cetiri zlda ikrov da bl se

zestitio od nevremene, zvijeri i drugih opa-

snosti. Pristupimo IIovom pos/u odveino Is

voljom, svatko ad nas moci ce odrieveti krov

i zidove.

Zidarski zanat jedan je od najstarijih, jer je

stara i coviekova teznja da sagradi sigurno

sklon iste za sebe i svoju obitelj, upotreblja-

vajuci najbolje materijate koje mu nudi pri-

roda i prilaqodavajuci ih vlastitim potre-

bama i ukusu.Zidar jednoq, sada vee davnog vremena,

mogao je napraviti prakticki sve za kucu; od

temelja do krova, od dotjerivanja do instali-

ranja vodovcda. U pocetku je sam pravio

nacrt za kucu. S vremenom ta se univerzal-

nost zidara sve vise suzavala: strucno usa-

vrsava nje prokrcilo si je put pa seje na .lalost

ugasila genijalnost mnogih, njihov poduze-

tan duh i sposobnost prilagodavanja najra-

zlicitijim situacijama. Da bi se danas kon-

struirala, popravila iii same uspjesno odrza-

vala jedna kuca. potrebna je brojna ekipa

raznorodnih strucnjaka koji ponekad cak

dolaze u sukob.

Cesto primjecujerno kako radnik rusi nestosto je netko drugi nesolidno napravio. Ako ti

problemi rnuce gradevinska poduzeca. tada

se ticu i svih onih koji su ostvarili san svake

obitelji ~ imati vlastitu kucicu. To se odnosi

ina one koji stanuju u unajmljenim kucama,

a koje mogu izele prilagoditi vlastitirn potre-

bama. Kuca. ma koliko rnalena bila, pricin]a

svome vlasniku niz problema: krov propusta

vodu, nedostaju vrata, pregradni zid treba

srusiti iii sazidati, kamin ne »vuce«. zace-pljen zlijeb, pokvaren odvod ... A da ne

govorimo 0 radovima na otvorenom: putelj-

cima i stazama prohodnim i po losern vreme-

nu, skromnom komadu zelenila 0 kome

svatko sanja, maloj cisterni, grubo izradenim

vrtnim stubama, slobodnim zidovima. ogra-

dama i jos mnogim drugim rnanje vaznirn

poslovima koji zahtijevaju strucne zahvate.

Svaki problem ima svoga strucnjaka. koji na

, zalost gotovo nikada nema vremena za ma-nje vazne probleme.

A zasto to ne bismo radili sami. Konacno, ne

radi se 0 projektiranju kuce, nego 0 njenom

odrzavan]u (u dobrom stanju). Pccnete Ii

[ednostavnirn poslovima, nabavite potreban

alat koji nije suvise skup i prihvatite savjete

iskusnijih ... nema razloga da ne uspijete.

Osjecej, volja za rad, praktican i ekonornican

duh te djelotvornost poticu nas da posta-

nemo dobri i svestrani majstori.

Ova knjiga zeli pomoci citaocima pri njiho-

vim prvim koracima, upucujuci ih U osnovne

radove s odredenom garancijom u uspjeh.

I I

. ,

. I

•

, I

\ )

6





C I M IK D I I A T I

Sto je sve potrebno za zidanje:

a/at (cekic, ztice), mjemi a/at (libele, visek ),

oprema (skela), grac1evni materija! (opeka,

mart), crude (piju); topete), pomagala (teii-

ke, mottsrke),

Oprema potrebna za izvoderije radova, spo-

menutih u ovoj knjizi, prornatra Ii se u cjelini,

rnoze se cinili prilicno raznovrsnom i sku-

porn. To je rnedutirn sva oprerna potrebna za

izvoc1enje svih radova. Ne treba nabavljati

sve odjednom; za svaki pojedini posao na-

znacena je minimalno potrebna oprerna.

Nabavljajuci svaki put sarno ono cirne cerno

se sluziti, za neko vrijeme irnat cemo sve sto

je potrebno.

v .'7Cime kopatl i

Rijec »kopatl« cudno ce i pretjerano zazvu-

cati onima koji zive.u stanu .. [pak, i u stanu

ee trebati stosta »kopati« kad se radi 0 zida-

nju i prezidavanju.

Osnovno crude za kopanje je pijuk. Irna ih

vise vrsta (rnodela), a vi nabavite onajtipican za kopanje s dva slljka razllcltih

duljina. jedan je duzi i ostar. a drugi kraci i

tup. Utaknite drzek tako da se deblji kraj

cvrsto usadi u pijuk i usicu. Uz pijuk bit ce

potrebna i lopata. I njih ima vise vrsta. a

8

uzima se ona koja je najprikladnija za naj-

ceste radove. Drzak ucvrstite na lopatu

pomoeu cavla: eventualno klimanje drska ce

prsstati ako sve zajedno potopimo na neko-

liko sati u vodu ..Za busenje i sjecenje sluze

budak (trnokop) i teski cekic, po mogutno-

sti sa siljkom prikladnim za sjecen]e opeke.

Pripremanje marta, betona

zbuke

\,

Uglavnom za sve zidarske radove prijeko je

potreban mort, beton iii zbuka. To su rnjesa-

vine agreg ata (sljunak, pijesak), veziva (ce-

ment vapno, gips) i vode. Beton nastaje

mijesanjern sljunka (veliclna zrna do

30 mm), cementa i vode. Da bisrno dobilimort, rnijssarno pijesak (velicina zrna do

4 mm), cement (a za produzni mort i,vapno

i gips)i vodu.

Zbukom nazivamo mort namijenfen zavrsrio]

obradi lica zida.

Da bismo dobi Ii pijesak iz sljunka.i Ii krupnog

lomljenog agregata upotrijebit cerno sito.

Ima ih razlicitih vrsta ivelicina. Pri priprema-

nju morta upotrebljava se mortarka (posuda

od dasaka) te greblica. Mort se prenosi u

zidarsko] kanti, a nanosi zidarskom zlicom,

kojom se mogu pripremiti i manje kolicine

zbuke. Zbuka se zagladuje gladilicom. Kao

pornocna sredstva potrebni su: dobra zieana

eetka za struga nje zbuke i ciscenje, zidarska

cetka (kist) za pranje zidova pri]e zbukanja i

gipsanja te par strugaljki za rnijesanje gipsa.

Ako se zbuka iii beton moraju prenosm s

jednog mjesta na drugo iii ih ima puno,potrebne su tacke.

- )

I \

I

! )I

r I

I J

Mjerni alat

Za precizah rad nelzbjezna je upotreba viska,

libele (razulja)i metra. Ponekad je potreban

i metalni. kutnik. Obican stolarski cekic, malo

cavala, poneka letvica i jedno klupko [ace

zidarske vrpce ornooucit ce pravilnu grad-nju zidova. Za preciznu i kvalitetno sjece~

nje zidnih ploca, ciqli i plocica preporuca

se upotreba kutne brusilice s brusnom plo-

corn (brusni kolut): Ne zaboravite zastititi

oci naocalarna. a ruke koznirn rukavicama.

!J

l_j

:,_j

U

l_j

U

.J



I. 26'. _;;{_......."

~, . .~~ ,

~30 . -

16'~,' _~ . r ; , _~

~. " " "

,

. . . . ' \'..... '.~28

\ J . . . _ _ , . J

~ 33

.34

31

Alati i materijaff potrebni za male zidarske rsdove: 1- teck», 2 - sito, 3 - pi/uk, 4 - lopete. 5 -kanta, 6,7,8, 9i 10- cement vepno igotove zbuke, 11- insekticid, 12-Jibela, 13i14-kistovi, 15- zidarska cet):a, 16- elektricne busiJica, 17- brusni kGlutza rezanje (ze el. busiticu] ..78- zidarskeilice, 19- gladilica, 20 - iieana cetke; 27 - eekle, 22 - zidarski eekle, 23 - obicni cekic, 24-zidarski pravokutnlk, 25- lopetice. 26- visek. 27 - zestitne neocete, 28 - radne rukevice. 29-eavli razliCitih mjera (vel/Cina), 30 - plesticn; umetek, 37 - dlijeta, 32 - stolarski meter, 33-meta/ni umeci, 34 - klupko konca.

9



, I

Pripremanje

mortova

Toje posao koji prethodi svakom zahvatu ne

.. zidovima, vel/kim i malim.

Najcesee upatrebljavana veziva u gradevi-

narstvu su vapno. cement i gips. Da bi magli

povezivati razlicite materijale ne smiju se

upotrebljavati sami, vee ih treba mijesati s

. pijeskom.

Neka se veziva magu medusobno rnijesati. a

neka ne. Taka se npr. mogu rnijesati vapno i

cement, te vapna igips. Gips i tzv, brzoveznicementi upotrebljavaju se sarni. to jest ne

smiju se rnijesati s ostalim vezivima.

Da bi sedobia mort i beton ispravne kvalite-

tetreba pornijesati pijesak (sliunak) svezivi-

ma u tocno prapisanim omjerima.

Pijesak i sljunak

Prema kemijskam sastavu postaji vise vrsta

pijeska, ali u gradevinarstvu najbolje rezul-

tate daju kvarcni i dolornitno-vapnenacki

pijesak. Tog pijeska ima narocito mnogo na

obalama nasih rijeka i u gorama. Velicina

zrnaca je izmedu 1 i 3 mm. Samo je fi ni .

pijesak djelornicno pogodan za zavrsne ra-

dove i zbukanja. Krupni se upotrebljava pri

zidanju i zbukanju. Velicina zrnaca sljunkaje

izmedu 4 i40 mm; u sljunak je uvijek umije-

san sitniji iii krupniji pijesak. Posebna jeprikladan za pripremanje betana, kako za

temelje, taka i za potporne zidove i armirani

betan.

Mort

Svajstva morta adredena su adnosam pije-

ska, veziva i vade (vapno, cement prema

pijesku); pijesak uvijek preteze u odnosu na

veziva i obicno se mjeri u jedinicama zaobujam, npr. kubnim metrima, a veziva ma-

senim jedinicama npr. kilogramima.

Kaze se da je mort rnrsav kad se na svaki

kubicni metar dada aka 250 kg veziva, a

mastan aka se na svaki kubicni metar dada

aka 400 kg veziva. Vr!o jednastavno se

magu pripremiti manje kolicine morta. Aka

se kaa mjerilo uzme klasicno zidarska vjedro

koje sadrf aka 8 litara pijeska, za slabi mort

se dada 2 kg veznog materijala, a za dabri3,2 kg. Vezni materijal i pijesak rnijesaju S8

»na suha« dak se ne dobije homagena

smjesa u kaju treba dodati priblizno 18

posto vade da bi se dabila plasticna smjesa.

Mortavi se dijele prema vrstama veziva na

hidraulicke i zracne, Hidraulicki se dabivaju

mijesanjem cementa i pijeska, a zraeni vapna

i pijeska. Mortovi dobiveni mijesanjem vap-

na, cementa i pijeska nazivaju se produznim

mortavima.

i )

Beton

Dobiva se mijesanjern cementa s pijeskam i

sljunkorn razliclte velicine: srednji amjer je

300kg cementa na svaki m3 sljunka, iii za

male kolicine aka 2,4 kg cementa na jedna

puno zidarsko vjedra pijeska i sljunka,

Ibeton, kao mort, maze biti mrsav iii mastan

sto avisi a kolicini cementa. Kolicina vode

maze varirati ad 8 do 10 posta. Medutim,

vise nega razgovar 0 postocima, vrijedi

vizualna pracjena kanzistencij e i 9 ustcce

smjese. Nakon sto su dvije kamponente

dobra izrniiesane na suho dodaje se voda i

nastavlja rnijesati,

Pripremajte male kolicine da se ne biste

suvise naprezali. Ne dodajite previse vade

da se sljunak ne odijeli ad cementa. Beton,nakan zavrsena rnijesania treba imati pla-

sticnu cvrstocu. bez astatka suhog materija-

la.

10



6

Dabi radovi uspjefitreba prosijsti pijesak kroz sitoA. Pri otverenju vrece vapna ifi cementa, stavite ruku

pod vrecu B i zereiite po bridu zidsrskom iticom C. Zatim istresite na hrpu piiesek ipaifjivo

promijesajte na suho. Pripremite najzad udublnu D i nalijevajte vodu malo po malo kao u E;

promijesajte idodajte vade F. Gips sepriprema obmuto, tf. pofagano sesipe u vodu i paZljivo mijeie.

11



Odsijecanje irezanje opeka i..cruepa

8ilo da se rsdi 0 preciznom iii grubom

odsijecanju i rezsnju. potrebna je opreznost.

Zidovi i krovovi kuca pretezno su napravljeni

od ciglarskih proizvoda. Cigla se radi od

gline iii kremenog pijeska, pornijesanoq s

vodorn. Zatim se oblikuje i pece u posebnim

pecima,

Vazno j e znati razl'ikovati opekarski proi zvod

dobre i lose kvalitete. Kval'iteta se prije sveqa

ocjenjuje prema pravilnim oblicima, jasnim

bridovima, jednolicnim povrsinama i crve-no-narancasto] boji. Lomimo Ii ceki6em,

kvalltetan proizvod daje jasan. gotovo me-

talni zvuk, a na prelomljenom mjestu struk-

tura je zmasta i staklasta. Odlican je testpornccu vode: opekarski proizvod monjen u

vodu trebao hi upiti aka 20-25% ad svog

volumena. Aka upije vise, sto j e obicno

popraceno svjetlijom zutom bojorn, glina je

slabije pecena i mogla bi se izrnrviti: ako

upije manje, glina je prepecena, tvrda, alilomljiva. lzuzetak od ovih opcih pravila cine

crijepovi namijenjeni krovovima koji moraju

slabije upijati. a razlog je vise nego jasan.

Prije nego pogledamo specificnu upotrebu

ovi h materija la za 9 radnju, vazno je znati

kako se mogu prilagoditi razlicitim potreba-

rna. Prilagodavanje zahtijeva sjecenje, Teh-

nike su razlicite i variraju u odnosu na vrstu.

strukturu i potrebne preciznosti rezanja.

Cisti rez

Za clsto i precizno rezanje opeke potreban je

stroj za rezanje. Brusna ploca za rezanje

rnoze biti ucvrscena i na elektricnu busilicu.

Pri nabavci brusne ploee dobra ie znati na

koji ee se tip busilice montirati, budu6i da se

u trgovini mogu kupiti brusne ploce razlici-

tih brzina i rotacija. Upotreba brusne place

zahtijeva neke predostroznosti kako bismo

rnouli raditi potpuno sigurno; prije svega

busitica treba da ima stitnik sto pokriva

plocu koja mora biti potpuno centrirana. Da

bismo zastitill oci od prasine koja ce se

pojaviti prilikorn rezanja treba koristiti zastit-

ne naocale.

I l

Gruba lornljenje illi odsijecanje

Vise se koristi tamo gdje opeka nije vidljiva,

tj.gdje je pokrivena zbukom. U tom S8

slucaju upotrebljava eekle, a tehnika ovisi 0

razlicitim tipovima opeke. Puna iii polupuna

opeka lorni se drieei je na dlanu i udarajuci

vrhom cskica u zeljenu tocku: dobro je lakimudarcirna »naceti« opeku prlje nego zadamo

odlucan udarac.

Suplje opeke se obraduju s vecorn pazniorn,

Drzeci ih na dlanu, udara se lagano u

odredenu tocku: prije se rezu tanje, nenosi-

ve stranice, a zatim nosivi elementi (rebra).

Crijep (kupa kanalica) se prima u konkavnoj

postavi. IIi, jos bol]e, mjesto reza osloni se na

tvrdi brid. Udara se urnjerano cekicern nesto

dalje, buduci da ce rez lrnati oblik slova Vkako se to vidi na crtezu, Zatim ce se odbiti i

vrh oznacen toekorn. Okrecuci crijep izrav-

navamo eventualne izbocine,

r \

. I

, 1

12



3

6

RazliCiti necln! rezanja i /om/jenja cigle: da bismo postigli cisto i precizno rezsnje, treba upotrijebitibrusnu pJocu Ana radnom sto/u iIirucno) brusitici. Ploiu treba okretsti u smjeru strelice. becejuci takaprasinu na niie. Obavezno stavite zestitne neocs!e B. Za grubo lomfjenje cekicem treba zasjeci keo C, azatim zadati zsvrsn! udarac cig/om os/onjenom na brid D. Za sup/je ciqte rezbiti najpnje kso E, a zatimprijeci na rebra F. Crijepove sijeiiemo u ruci ilibolje neslonivsi ih Ifnijom reza na cvrsti bridiutierejuci uudubinu nesto dalle kao ne G .

13





n

]

Zidovi kuce, unutarnji l vanjski, pricinjaju mnostvoproblema koji se ne mogu zanemariti iIi mimoici:uleanuce. prsnuce, ogu/jena ibuke koju treba popraviti,

pregrade, koje cemo sazidati iIi otvori za vrata koje cemotek probiti ... Pogledajmo dakle kako tko od nas maze s

malo strp/jenja i dobre vo/je posteti svestren zidar.



U N U T H A S N J I

Z I O O V I1 P H I G H A D I

eotie ie podiieliti ih na nosive i nenosive

zidove. Rezlicite su debtjine i od rsrlicitih

meterijete: od kamena pa do gotovih beton-

skih elemenata.

• r

I 1 I

Zidovi imaju dvije zadace:

a) preuzimanje opterecenja

b) zastita Ijudi i zivotinja od topline, hlad-

noce. buke, vremenskih nepogoda ...

Danas, kada seizrnicko inzenjerstvo pre-

porucu]e sigurnosnu ogradu ad potresa,valja znati koje zidove rnozerno zidati sami

, )

)

5

16

~ \

• _ J

, J



•

kao SAMOG RADITELJI. U pravilu se

moramo posavjetovati s arhitektima-pro-

jektantima koji ce nam objasniti koji su zid o-

vi nosivi, glavni iii konstruktivni, a koji n~no-

sivi. to jest koji ne preuzimaju znacajno

opterecenje. Zasto pitati projektanta prije

zidanja? Z ato. jer S8 npr. ranije smatralo da

zabatni zid (zid koji vertikalno zatvara ta-

van) nije nosiv i kako njemu ne treba posve-

civati paznju po pitanju cvrstoce i konstruk-

eije. No kod potresa su obicno ti zidovi bili

uzrok srnrti Ijudi koji su se nasli u blizini

zgrade. Takve zidove i skoro sve ostale

treba zidati profesionalni zidar iii sarnogra-

ditelj prema projektu iii uputi projektanta.

Pravilo je da su glavni odnosno nosivi zi -

dovi deblji, a pregradni tanji. Prije pocetka

zidanja valja zapamtiti slijedeca pravila:

Redovi opeka (iii blokova) moraju biti

vodoravni kako po sirini tako po duzini

zida

Razmaei izmedu opeke (iii blokova), koji

se ispunjavaju rnortorn moraju biti sire-

ki oko 1 em. Ta] vertikalni meduprostor

zove se sudarniea.

Razmak izmedu gornjeg i donjeg reda

opeka (iii blokova) u zidu, a koji S8 zove

lezajnica. takoder je ispunjen mortem,koji mora biti debeo 01<0 1,2 em.

Sudarniee dodirnih redova opeka (iii

blokova) u zidu moraju biti odmaknuti

za 1/2 iii barem za 1/4 duzine. odnosno

1/2 sirine opeke (iii bloka) u odnosu na

donji red.

Zid mora biti napravljen od sto vise

eijelih opeka (iii blokova).

Vanjske j unutarnje plohe zida moraju

biti okomite.Kod pravilno sazidanog debelog zida

(25 em) mora se na lieu zida vidjeti je-

dan red opeke po duzlru. a drugi posirini,

Opeka s duzorn stranom na lieu zida naziva

se duznjak, a s kracorn stranom veznjak.

Nacin slaganja iii vezivanja opeka prikazan

je na crtezlma.

Kada se kupuje opeka i doprema na gradi-

Iiste dobro je znati i njene tezi ne i obi ike.

Takoder valja znati i potrosriju morta za zi-

danje jer to olaksava nabavku vapna i pije-

ska.

Temelj

Da bi jedan zid bio stabl/an i cvrst. treba da

pocive na so/idnom temelju i da se podignevertikalno.

Valja odmah razlikovati dvije vrste temelje-

nja naknadno izvedenih zidova - unutar-

njih pregradnih (nenosivi) i vanjskih tasad-

nih zidova.

Unutarnje nenosive zidave rnozerno posts-

vljati direktno na donju betonsku padlagu

Da biste sazidali pregraelni nenosivi zid po-trebno je uk/oniti sve slojeve poda do hidro-izo/acije (koju ne smijemo ostetit! jer bi sekapilarna vlaga penjala na novi zid i u gornjesiojeve podne konstrukcije).

2

Da biste ravno rezali plocice E upotrijebitebrusnu plocu L montirenu na busilicu. Ako jenemste, noiem za steklo iIi ostrlm dlijetom Nneznecite gelje treba rezetl i pre/omite kao naD. pritis(;uf:/ ploCicu dtenovime.

17



vee zasticenu hidroizolaeijom. Na crtezu 1

vide se slojevi podne konstrukcije. Na donju

betonsku podlogu postavlja se izravnavaju-

C i sloj. hidroizolacija, slojevi zvucne i toplin-

ske izolacije i finalni pod sa potrebnom

gornjom betonskom podlogom.

Olovkom povucite na tlu simetralu buduceqzida, a zatim s obje njene strane jos dvije u

razmaku koji iznosi polovicu debljine zida

plus 4-5 em; ako je rnoquce pokusajte linije

zida prilagoditi plocicama kako biste izbjegli

suvisan posao. Pornocu celicnog sjekaca

dignite plocice iii drugu podnu oblogu. Da

biste to napravili. najvjerojatnije cete morati

razbiti prvu plo cicu. Ostale pokusajte dlije-

tom odlijepiti od tla, pazeci pri tom da ih ne

slornite. Ako su plocice rasporedene tako da

prave uzorak kao na sl. 1, morat cete podici

sve plocice koje prelaze liniju zida. U zavr-

sno] fazi popravite ostecene dijelove rezuCi

plocice po mjeri kao na sl. 2.

Odstranite plocice (iii parket) i zatim ceki-

cern razbijte donje slojeve; mozete se po-

sluziti sjekacsm i dlijetom. Odstranite i to-

plinsko-zvucni izolator, sve do horizontalne

izolacije (Ijepenke i smole). Pazite da neostetite izolaeiju - radi kasnijeg prodiranja

kapilarne vlage. Tako je osnova za zid

spremna; provjerite libelom da Ii je podloga

horizontal na.

Pripremite smjesu od cementnog morta

(cement: pijesak =1 :3) kojom cete izrav-

nati (iznivelirati) neravnine na staroj podlo-

zi. Sloj cementnog morta nanosite u sirini

zida i debljine 4-5 cm. Pazite da se ne susi

prebrzo. Zidarskorn zlicom evrsto ga obradi-te i nabijte taka da izadu mjehurici zraka;

izravnavajte zati m zid arskom zlicorn ce-

rnentni mort dok se na povrsini ne pojavi

nesto vode. Na eementni mort stavite dascl-

cu. a na nju libelu i tako provjerite da Ii je

izravnajuci sloj ravan. Pricekajte 48 sati prije

nastavka zidanja. Ovako se radi priprema za

zidanje zida, koji ce lezati na padlozi pret-

hodno izolirano] od kapilarne vlage. U slu-

caju da gradite zid na otvorenom, temelj cese nalaziti u zemlji. Udubina mora biti do-

voljno duboka da se zimi ne zamrzne zemlja

18

I ,

ispod temelja. U stucaju da gradite zid

debljine opeke iii opeke i pol, rupa za temelj

bit ce duboka 80cm, a siroka 40-50cm.

Povrsinu na koju cete stavljati ciglu pripre-

mit cete na slican nacin kao i onu koju radite

na podu, a upotrijebit cere beton pripre-

mljen od 1 dijela cementa i 6-8 dijelovapijeska i sljunka u koji mozete ubaciti vece

cvrsto kamenje. stedeci tako beton.

Ukoliko radimo u glinenom iii ilovicastorn

zernljistu tada se betonira direktno u iskopu.

. .•I

3

Moze iovsko: ako iettmo da zid od opeke izlaziizravno iz zemlje, izbetoniramo pritmeticne te-melje (u desceno] oplsti). postevimo hidroizo-lecijski slo} ina njemu zidamo zid od opeke.

o 8

.I



Na pjescanom tlu potrebno je najprije izrad i-

ti. oplatu, koja rnoze biti prizmaticnoq (sira

prema dnu) iii oblika kvadra.

Podizanje zida

Na pripremljenom temelju rnoze se poceti

podizati zid. Osim toga, treba postici vezanje

s ostalirn zidovima na koje se nastavlja. Na

mjestu spoja treba skinuti zbuku s postoje-

~ eeg zida. Da bi zid bio cvrst, treba u pra-

vilnim razmacima umetnuti metalne kli-

nove u nj.Prije nego pocnete zidati, opeke dobro na-

topite u vodi. Zatim izmedu dvije letvice

razapnite uzicu vodilju da bi zid bio ravan. te

od cementa, vapna i pijeska pripremite mort.

Mort za zidanje zidova mora biti tzv. prcdu-

zni, pripremljen u omjeru 1 :2: 6 (cement,

vapno i pijesak). Ako se ova] omjer dijelova

morta toen ije izracu na onda za 1 m3 goto-

vog morta treba:

270 kg cementa

0,29 m3 gasenog vapna

0,87 m3

pijeska270 I vode

U posudi za pripremu marta 'na suho se

dobro izmljesaju cement i pijesak, potom se

doda qaseno vapno i voda te se sve skupa

»rnijesa« na mokra. Aka se radi /0 vecsrn

zidu, rnijesalice za beton tu su pravi pornoc-

nici.Prije pocetka zidanja rnorate na betonski

temelj poloziti tzv. horizontalnu izolaciju s

vru6im namazima i izolacijskim trakama (lje-penkama). Najcesce se stavljaju dva sloja

Ijepenke i tri vruca bitumenska narnaza.

Valja primijeniti dvije Ijepenke br. 80. l.je-

penka se mara na spojevima preklapati za

1Oem i za debljinu zbuke biti sira od budu-

6eg opecnoq zida.

Pri zidanju zida morate pomo6u zidarskog

konca oznaciti smjer zidanja prvog sloja

opeke (sl. 4). Najprije se zidarskom tavicom

(rnoze i zidarskom zlicom) raznese mort popodlazi. Nakon toga se razmazuje zidarskam

zlicorn do 1,5cm debljine. Komadi opeke iii

4

Oznecite zid K ; odatle pocnite rediti; zabiljez;te

kako tete nenositi mort, a da ga ne uglacavate.Na detal;ima 1i2 viditekako se izmjenjuju redo vi.

blokova ugraduju se u mort, pocinjuci s obakraja zida prema sredini. Blokovi iii opeke

moraju se neznatno dotieati napetog ko-

nopca ..Zidanje drugog reda blokova iii ope-

ka jednako je prvom s tim sto se sada rnor-

tom popunjavaju i reske izmedu opeka iii

blokova prvog reda. Pri zidanju opekama

treba paziti da drugi red ima na licu zida

duznjake ukoliko prvi sloj ima veznjake. Po-

rnocu zidarske zlice odstranite mort koji

izide ispod opeka. Dok zid raste, provjera-vajte marljivo ravnocu i vodoravnost redova

uzlcorn. a okomitost viskorn.

19



Sastavljanje imedusobno. .povezrvanje

dvaju zidova

Pri spajanju zidova susrecemo dve sluceje:

a) nov! zid se pod pravim kutom sudara sa

starimb) stari i no vi zid cine ugao.

Tehnicki propisi zahtijevaju da u potresnim

podrucjima umjesto zidanih sastava zidova

(sto je bilo uobicajeno ranije) budu armira-

nobetonske vertikalne veze. Dakle, bilo dazidovi cine pravokutnik iii se pravokutno

sudaraju (npr. novi i stari zid iii pregradni

zidovi) valja izbetonirati armiranobetonske

stupove tzv. vertikalne serklaze.

Nakon sto se dvjema paralelnim linijama

obiljezi mjesto (0 tome smo vee pisali) na

kom ce se novi zid pripojiti starom, zidarskim

dlijetom se koso prema dolje odbija zbuka

duz dviju linija. Radite odozgo prema dolje.

kopajte zbuku izrnedu dvaj u zareza dok zid

ne ostane ogoljen. Pocevsi odozdo, na jed-

nakim razmaeima (3 reda), npr. u slucaju

zida s jednim licern na svakih 18-19 em,

otvorite supl] ne u sta rom zidu. 0 ne bi

trebale drzati sirinu i visinu veznih z idova.

Sada rnozete nastaviti zidati novi zid, koji se

necs doticati staroq. nego ce izrnedu ostati

prostar' za armiranobetonsku vezu (sl. 1).

Prije betoniranja dobra operitesupljine. kojecete popuniti betonom. Pri zidanju novih

nosivih zidova obavezno treba zatrafiti sa-

vjetarhitekta odnosno konstruktora - stati-

cars.

Pravokutni uglovi zidova

Na krajevima zidova koji ce ciruti pravokutni

ugao, ostave se nazupcenja 5 isturenim i

povucenirn opekama iii blokovima, kako je

to prikazano na slid 2. U ranijoj tehniei

zidanja bila su ova nazupcenja i udubine u

opecnorn zidu predvidena za opecni spoj

20

izmedu starog i novog zida. Zbog opasnosti

od potresa danas se taj tzv. prevezn i sloj

opeke zamjenjuje betonom i armiranobe-

tonskim stuporn koji ukrucuje i veze dva

zida, tzv. uglovne (vertikalne) serklaze,

Prema tome, vise se ne zida pravokutni ugao

vee se zidaju samo krakovi zidova do ugIa,

gdje se nazupcenjern ostavlja raspor-

supljina 25 x 25 iii 25 x 35 em izmedu oko-

mitih dijelova zida. Nakon toga izradi se

oplata (slika 2) u koju se izlije beton. Prlje

lijevanja betona treba pripremiti cetiri zelje-

zne sipke presjeka 12 mrn, koje se protezu

od temelja do vrha zida, a koje moraju biti

taka postavljene da zatvaraju cetverokut sa

stranieama od oko 25 em.

1Pri neknednom podizanju pregradnog zide trebevoditi recune 0 cvrstoci spoja pa je zidove najbotjepovezeti ermirenobetonskim verlikatnim surkleiem.Betonira se postepeno. nekon svekih nekoliko 510-

leva zida, kako bi se dobro ispunifa sva nazubljenja ;sve udubine.

, )

I

- I



Potporni zid

Ovaj zid mora biti konstruiren taka da maze

podnijeti pornicanje i klizanje tla.

Oa biste poduprli mali nasip, morate napra-viti speeijalni zid koji ce podnijeti pritisak

zemlje i vlagu, a da se pri tom ne osreti.

Kao i za podizanje bilo kog zida na otvors-

nom, potrebno je pripremiti dobar temelj i

koristiti siI ikatne opeke, otporne na smrzavi ~

cu. Zid rnoze biti i od betonskih blokova, koji

su jeftiniji od silikatne opeke. Ako se zid

podize na nagnutom i nestabilnom terenu,

najprije treba sprjjeciti i najmanje klizanje.

Prije nego pocnete s lijevanjem betona, za-bijte u dno rova nekoliko komada zeljeza T~

profila koji ce usidriti beton i osigurati protiv

klizanja. Stavite okvire od letvi na oba kraja

iskopa. Posluzit ce vam za napinjanje ko~

nopca. prijeko potrebnog za pravilnu grad-

nju (sl. 1). Buduci da bi zid trebao podnijeti

pritisak zemlje, njegova vanjska strana mora

imati odreden nagib. Uobicajeno je pravilo

da nagib iznosi tocno 1/6 visine zida. Na

primjer. za zid visine 1 metar i debljine baze50 em, gornja ploha bit cesiroka 33-34 em.

Na okvir na razmaku oko 20 em ukucajte

cavle. Na njih postavite uzice, necirn optere-

cene, koje ce s luziti kao vodilje pri radu i

pocnite zidati zid minimalne debljine 50em

u bazi.Pri rasporedivanju opeka iii blokova razlici-

tih redova pocnite uvijek od prednje strane;

vanjske opeke slazite tako da slijede uzicu.

Nagib vanjske strane zida mo zete ujednaciti

letvicom polozenorn uz bridove opeka. Oa

biste postigli potpu nu okomitost straznje

1

De biste zid dobro uzideh, rebijte na kraje vimeiskopa A okvir od letava B, C, D, E i F.

Pricvrstite ih potpornjima G . Cavli H s/uie debiste poloiiti konopac / opterecen olov om

(visak).

2

R

Da biste amoguCi/i iz/jev vade napravite nepotpornom zldu na nekoliko mjesta ovskveispuste za vodu R.

strane zida, morat cete rezati iii lorniti opeke

po mjeri (sl, 3);odrezani dio okrenite unutranakon sto ste ga premazali cementnim rnor-

tom (1 dio cementa i 2,5 dijela pijeska).

Kada zid bude gotov, predstavljat ce pravu

branu kisi koja steti zidu, ne toliko pritiskom,

koliko rastvaranjem morta s kojim je dugo u

dodiru.

Da biste umanjili taj rizik, posebno na vla-

znim terenirna, napravite u zidu otvore (is~

puste) kroz koje ce otjeeati voda.

Ispusti se prave od istih ili supljih opeka. Kao

sto vidite na sl. 2, pri konstruiranju duz zida

stavljajte dvije opeke, jednu na drugu, te na

21



njih trecu po duljiru. Taka 6ete napraviti

otvor koji se mora protezati kroz cijelu

debljinu zida. Prostor izmedu dviju opeka,

stavljenih u red, jednak je debljini jedne

opeke. Cigle upotrijebljene za pravljenje

otvora treba medusobno povezati mortemPreporucl] iva je na un utarnju stranu otvora

nanijeti mort i dobra ga uqlacati zidarskom

zlicom. Kako s gradnjom odrnicete uvis,

otvori ce pastajati sve rjedi i orijentirani na

srednji dio zida ill na najudaljeniju tocku ad

prirodnog odvoda iii mjesta gdje voda pro-

bija. Isti otvor maze se izvesti i jednostavnije

taka da u strukturu zida umetnete suplje

opeke s uzduznirn otvorima. Te opeke ugra-

dite u dubinu zida taka da rupe u njima budu

medusobno povezane. Da biste bili sigurni

da ste dobra poredali opeke i da 6e odvad

biti dobar, nanizite ih na dvije letvice ad

drveta, koje cere izvuci kad uzidate garnji

red zida. Da bi se zid ad opeka zastitio ad

vlage pokriva se betonskim vijencem (1 ;3).Prije betoniranja izradite oplatu, kako je to

prikazano na slici 3. Vazno je da u beton-

skom vijencu bude izadena okapnica. tj,

uzduzna udubina s donje strane da se voda s

vijenca ne bi cijedila niza zid,

Prije betoniranja vrh zida se polije vodom.

Beton treba biti kompaktan s omjerom Ce-

menta i pijeska najmanje 1 :3. Da bi povr-

sina bila sto tvrda pospite je tankim slojem

cementa.

• I

•

3

Potporni zid treba napraviti taka damaze podniieti klizanje zemljista A: obratite peinl« na donju stoputemelja. lid lei! na sneznom temelju ad betons B, a pokriven je vijencem od betona C sa protilirenimZlijebom. Letvice forme D oblikovat ce okepnicu, a dascica Eklizuci po rubnim daskama daje vijencujednoliiien oblik gornje p/ohe. Na deta/ju 7 vidite raspored otvors F. Po potrebi opeke lomimo iii akoposjedujema reznu plocu - sijecemo (detal} 2).

22

J .



Ocjena kvalitete

zidova

Kako pazljivim »citenjem« deformacija i pu-

kalina procijeniti ostecenja na zidu? Kako ih

popreviti?

Deformacije i ostecenja posebno se javljaju

na starim zidovima. Prije nego pozovete

strucnjaka u pornoc, pokusajte sami procije-

niti vamost i vrstu ostecenja: otkrit cete ih

izvana na mjestima gdje je napukla zbuka i

bas tu pocnite pregledati zid. Prvo treba

utvrditi da Ii je ostecenje povrsinsko iii

dublje, a da biste to saznali, udarajte ceki-

cern u blizini pukotine i slusajte odjek:mukao zvuk znaci da se zbuka odvojila od

zida i da je cijela struktura zida izgubila

pocetnu ejelovitost. Uzmite tanku celicnu

zlcu i ispitajte dubinu ostecenja. No, nemoj-

te se potpuno pouzdati u ovo ispitivanje;

pukotina u zbuci ne mora uvijek biti na

mjestu gdje je i puknuo zid; u svakom

slucaju ostecenje zida je uvijek popraceno

razdvajanjem zbuke od zida. Iz blizine

osmotrite pukotinu (ako je tanka upotrijebi-te povecalo) da biste raspoznali radi Ii se 0

svjezem iii starorn ostecen]u. Stare pukotine

imaju zaobljene rubove i unutra su tamne i

prasnjave: svjeze. medutim, imaju ostre bri-

dove i svijetle su boje. U svakom slucaju,

dobro je ustanoviti da Ii je struktura zida jos

u pokretu iii je puknuce uzrokovano slijega-

njem zida i temelja koje se do kraja primirilo.

Da biste to ucinili. upotrijebite sjekac, skini-

te zbuku oko pukotine (slika, detalj B),oqolivsi zid pripremite dva iii tri komadica

finog stakla (rnozete ih nabaviti kod staklara

A

Da biste stakalca probno namjestili u pukotinu.sestruiite ibuku B aka pukotine u zidu. Umetnite

jedno iii vise stakalaca A kaka je prikazana nacrteiu C.

iii ih sami napraviti od prozorskog stakla ).

Forma tog klina je u obliku slova X (slika,

detalj A). Dimenzije su sliiedece: duljina

12 em, najveca siri na 6 em, rninirnalna sirina

2em. Sad pripremite mjesavinu od 1 dijela

cementa i 3 dijela finog pijeska, dodajte

vodu i napravite smjesu mekanu poput tije-sta. Spuzvorn operite zid s kog ste prije

skinuli zbuku, S obje strane ostecenja stavi-

te eementni mort u razmaeima od 20-

30 em; u to narnjestite stakla poprecno na

pukotine (slika, detalj C). Ako cak nakon

30 dana stakalca ostanu eijela, uklonite ih i

popravite pukotin u: prosi rite je i napunite

cementnim mortom a vece supljine zacepite

kornadicima eigle. Pri upotrebi klinova s

vanjske strane zidova ne smijete koristitigips; zbog vlage bi se taj materijal mogao

deform irati i izazvati pueanje stakalaea.

23



Busen]e

preqradnoq zida

Ne dogada se svaki dan da morate bustti

pregradni zid. Nasuprot onome sto bi se

mog/o ocekiveti, to nije teiek poseo, narav-

no aka se izvodi pravilno.

Ova vrsta posla zahtijeva odredenu tehniku,

ali ne predstavlja poseban problem. Potreb-

na oprema se sastoji od sjekaca dugog

25-30 em i cekica: eiektricna busi liea ce

pojednostaviti posao i pornoci da srusite

samo onoliko zida i zbuke kolikoje to zaista

potrebno.Tipican primjer kad je potrebno probusitl zid

je uvodenje instalaeije; npr. dimovodnecije-

v.i.Tada rupa maze biti promjera 8 do12 em.

Da bi posao izgledao profesionalno izveden,rupu trsba uokviriti s obje strane metalnim

okvirom (sl. 2) s poklopeem. Kako cete

raditi?Najprije o)ovkom nacrtajte kruznlcu otvora;

za to moiete upotrijebiti okvir kao pomaga-

10 ; zatim pronadite eentar i u toj tocki

pocnlte busiti busilicorn i svrdlom za beton.

Na isti nacin moiete i na drugoj strani

obiljeziti krug sa siqurnoscu da ce se pod-

udarati s prvim. Sad radite siekacern; pocni-te sjeci ibuku s vanjske prema unutrasnjoj

strani kruga i to s obje strane. Postoj i mo-

gucnost da zbuka otpadne iii se srnrvi i izvan

dijela zida u kom ce biti rupa. Nastavite raditi

dlijetom izvana prema sredini, naizrnjenicno

s obje strane zida dok se u sredini ne pojavi

otvor. Sada pocnite sjeei okomito na zid dok

ne dobijete potpuno cilindrican otvor,

Pokussjte prilju biti okvire na otvor s obje

strane dok se ne zabiju s najmanje pola

eentimetra u zid. Pogledajte kroz rupu i

dlijetom uklonite preostale izbocine. Izvadi-

24

te okvire (rozete), pripremite iitku smjesu

od gipsa (rnjesavinu gipsa) i vode, ispunite

»zliieb: okvira i pritisnite ih u nji hova sjed i-

sta. Da biste izg.lacali okolni zid, lopatieom

skidajte preostali gips. Poslije nekoliko sati

rnozste postaviti eijev. Ako rupa mora biti

puna manja, kaa npr. ana kojaje potrebna zaprolaz eijevi za vodu iii za odvod, prakticira

se busen]e rupe elektricnorn busilicom koja

se paslije prosiruje sjekacern, Kada provuce-

te eijev, zagipsajte rupu aka je otvor slucaj-

no prevelik. Prije qipsanja otvora metalne

eijevi omotejte pustenim trakama.

, 1

•

t \

1

Ne ostecujuci zid oznscite srediste A i busiteskroz neskroz. Prije nego pocnete prosirivetibusotinu, ureiite kruinlcu B dlijetom C,

usmjerenim prema centra.

/

3Nastavite iskopavanja s obje strene, najprijekoso a zetim okomito na zid. Postavite okvir 0ipo njemu izravnajte preostale izbocine. Ot-vor zagladite gipsom iutisnite okvite.



Nova vrata

Preuredujuci stan cesto iellmo poneke vrata

premjestiti na drugu stranu. To se vecinorn

radi u pregradnom nenosivom zidu, ali se

more dogoditi da treba otvoriti nova vrata i u

nosivom, glavnom zidu.

Probijanje otvora za nova vrata je u sva-

korn slucaju odgovoran posao i obavlja se s

mnogo paznie i opreznosti kako bi se za-drzala potrebna stabilnost svih preinacenih

zidova. ne samo kad je posao zavrsen, nego i

za vrijeme dok radimo.

Vidjet cerno kako se to radi kod dvije vrste

zidova - glavnih, nosivih i pregradnih, ne-

nosivih.

Vrata u nosivom zidu

Prije bilo kakvog zahvata treba se posavje-

tovati s projektantom, kako zbog detaljnog

»snirnanja« stanja zidova tako i zbog even-

tualno potrebnih statickih proracuna. Ovaj

posao je preporucljiv sarno ako pravite otvor

umjerene velicine (najvise 1,50-2 m); vece

radove ipak prepustite strucnjaku.

Kod probijanja otvora u nosivom zidu treba

voditi brigu 0 tzv. rasterecivanju tog dijela

zida. Kod malih otvora raspona do 1,2 m

rasterecivanje obavlja 9ornj i plast zida iii

armiranobetonski serklaz, pa nije nuzno iz-

voditi neko specijalno rasterecivanjo. Na

zidu najprije olovkom nacrtajte skieu vrata iii

oznacite zaernjenim uzetom. Oznake moraju

biti produljene izvan dodirnih tocaka tako da

budu vidljive i nakon pccetka radova. Iznacl

vrata i u blizini stropa obicno se buse dvije

rupe dimenzija 12 x 12em kroz koje ce seprovuci podupiraci.

Podupiraci su u stvari stupovi, povezani i

ukruceni gredama kroz rupe 12 x 12em

(kao klijesta). Na grede-klijesta tik ispod

stropa stavlja se potporna greda, a eijela se

konstrukeija podupiraca ukrucuje drvenim

1

I

,_I"r:JI..-J - ,

. . . - - - r ~ = - - : ~ : - - - ~ JH , ,

I ,

I

I

, I,

~/:G

Crtanje skica na zidu pomocu zacmjene uziceF, crtei otvora vrata G, nadvoja H i otvors I zagrede-klijesta podupirata. Odebrsti pozicijerupa I tako da bi se strop sto bo/je podupro.

,,

_______________ l__~

I

- - . . ,I

I

2Najprije izbusite rupe I u koje se umecu grede-klijesta po dupira c a . Otvor mora biti samomalo siri od greda-klijesta koje se u nj umecu.

25



klinovima izmedu dviju stropnih konstrukci-

ja. Klinovi se zabijaju izmedu dasaka i stu po-

va. Za izradu podupiraca obicno se koriste

grede 12 x 12 em (sl. 3). Prije ukrucivanja

posebnu paznju treba obratiti na donju

podlogu koja drzi teret stupova. Naime,

rnoze se dogoditi da donja podloga (iii

stropna konstrukeija) popusti pri opterece-

nju. Tek sada pocnite udubljivati zid za tzv.

»umetnuti« nadvoj iznad otvora vratiju.

Udubljivanjem zida dobiva se uzljebina koja

treba biti 20 em veca od sirine vratij u. Uzlje-

bina treba biti visoka 14-15 em, a duboka

12-13em, tako da se u nju rnoze smjestiti

eelieni I nosac (tzv. traverza), N912 vi sine 12

em. Moze biti i N914 iii neka druga visinanosaca. koja proizlazi iz statickcq proracu-

na. Pri izdubljivanju zida nikad ne prekora-

cujte polovieu debljine zida.

Traverza iii celicni nosac ne polaze se direkt-

no najednu opeku, nego na podloznu plocu

od eelienog lima, postavljenu na cementni

mort. Sada prijedite na drugu stranu zida i

ponovite postupak; srusite dio preostalog

zida te ucvrstite drugi nosac jednakih di-

menzija.Nakon ucvrscenja celicnih nosaca u budu-

cern nadvoju, vanjske strane nadvoja se

zapune betonom iii obzidaju. Beton je omje-

ra 1 : 3 (cement: sljunak ). Pri zapunjavanju

iii obzidavanju eementnim mortom, celicne

nosacs treba pokriti tzv. rabie mrezorn s

okancima promjera1 em na koju se nabaeu-

je mort i zagladuje. Ako se koristi beton, tada

oko celicnih nosaca treba izraditi oplatu

(vidi sliku 3, detalj 1).Kada se beton stvrdne, tj. poslije 48- 72

sata, rnozete nastaviti rusit: donji zid unutar

nacinjenoq naerta. Radite pazfjivo kako ne

biste poqresnim udareima unlstili vise zida

nego sto je potrebno.

Uklonivs: otpatke zbuke nastavite busiti

otvor. kojeg dimenzije odgovaraju dimenzi-

jama dovratnika i u kojem ce biti vrata. Ako

se radi a nosivom zidu debljine 25 em mora-

te izraditi istaku (spaletu) u zidu.Istake za dovratnike (slika 3, detalj 2) inace

se izraduju odmah pri podizanju zida, dok se

26

kod probijanja novih vrata usijecaju porno-

cu celicnog sjekaca, Dakle, ostavlja se rub

od opeke do kojeg ce se poloziti dovratnik.

Od dasaka izradite okvir i pricvrstite ga

pornocu vijaka i plasticnih umetaka u prosi-

reni otvor zida. U opecnom zidu izradi se

istaka velicine 5-6em te se na drveni okvir

»na suho« pricvrsti dovratnik za vrata. Preo-

stale supljlne izmedu drvenog okvira i zida

obzidaju sei ozbukaju u ravnini sa zidom.

Spojniee izmedu zida, drvenog okvira i do-

vratnika vratiju sakrij u se ukrasnom letv i-

,I

1 . 1

•

com.

Nakon toga, podupirace rnozete skinuti, a

rupe zatvoriti mortom i komadima opeke.

I I

•Otvor u nenosivom zidu

Pregradni zidovi ne mogu biti optereceni

stropnim konstrukeijama. Znatno su tanji od

nosivih zidova. Rad je tu jednostavniji i brz i i

ne zahtijeva privremeno podupiranje strop-

ne konstrukeije.

Tehnika busenja rupa buduceq otvora slicna

je navedenoj. No za preuzimanje opterece-nja zida iznad vrata, mogu se upotrebljavati

prenapregnute armiranobetonske gred ice iii

grede od tzv. MONTA - opeke. Danas se

vee mogu kupiti tvornicki izradeni rnontazni

armiranobetonski nadvoji. Nakon 510 ste

naerta Ii otvor za vrata u zid u, izdubite zid

iznad vrata da biste naprav iii sjediste za

montazni nadvoj, kojeg cete ucvrstiti dijelo-

virna eigle i cementnog morta. Ako je pre-

gradni zid jako visok, prije nego postaviternontazni nadvoj, privremeno rasteretite zid

kojeg potporanj mozete napraviti vrlo jed-

nostavno. Obicno se oko 30 em iznad vrata

izbuse tri rupe. kao u prethodnom sluca]u.

Daske povezite uza zid pornocu celicmh

svornjaka iii drvenih gredica. Hasterecenje

se izvodi tako da se na ove daske cavlirna

pricvrste kosniei (kose grede) s oba kraja

zida. Kosniei se takoder postave na daske,

koje leze na podlozi (slika 3, detalj 4). Ostalizahvati oko ugradnj e vrata sl icni su opisa-

nirn 0 ugradnji vrata u glavne nosive zidove.



2

II

II

,--oJ

II

I

II

L--- - - _

B

---I--II

II

IIIII

IIIII

II

I

I

II

II

IIII

I

III

i___l__

3

5

3

Poduprite najprije strop A gredom D upotrijebivsi podupirece B na koje se naslanjaju grede provucenekroz rupe na zidu C. Napravite siedist« Eza nadvoj ad eelienill nosecs FiG (detalj 1r ali tsko da rupuza drugi nossc kopete tek kada je prvi u zidu. Meduprostor adazga zapunite betonam I. Zatim se

iskopa otvor za vrata i umece drveni okvir H (detafj 3). Detalj 2 prikazuje kako se kod novog zidsizraduje istaka na koju se naslanja okvir vrata. Detalj 4prikazuje kako poduprijetipregradnizid, a 5 dvemomeine tipa nadvoja, prednapregnutu gredieu i gredieu ad monta opeke.

27



Izradapregradnih

zidova 1 . 1

. .I

Upotrebom lakih gradevinskih ptoce radit cete puna lekse. Kako napraviti drvenu pregra-

du? Moqucnost da k U G U adaptirate po ietii i ujedno stedite. "

Posao mora biti jednostavan da ga i pocet-

nik rnoze savladati. Valja irnati na umu da u

gradu nema mjesta za pripremanje vecih

kolicina morta iii za gomilanje potrebne

cigle. Osim toga, aka se netko od nas raduje

rade6i nepoznate poslove, ne znaci da se to

svida i susjedima, pogotovu ne ako materijal

pripremate na stepenistu.

Ako imate dvoriste za priprernu rnorta. pre-

gradni zid mozete podignuti pornocusupljih

opeka. Ne zaboravite pripremiti dobar temelj

1

Praktican necin postsvljsnj« grade vinskih plataA lJ metalne profile B I C . Poloiaj buducepregrade na zkiu. stropu I podu odredite zidar-skim konopcem. Na detaljima 1 i 2 Vide sepojedinosti stezanja gradevinskih panela porno-cu treke C lJ profi/ B. B ; C su najcesee adsluminije iIipocincenoq lima. Profili se ucvr(;(;ujuza zid i za pod pomocu vijaka iplesticnih umets-

ka. Pri izboru penet-plocs tocno izmierite visinuzida do strops; u sluca/u da ne moiet e dobiti

panele dovoljne veticine morat cete se odluciti zazidenje gipsanim plocsms iIi nekim drugim rna-terijslom npr. sup/jam opekom.

28



(~A

B

2

Panelka se na masivni zid postavlja pomocu /etve

pricvrscene ne zid plesticnim iii metalnim umeci-ma. Ssceste penel-ploce lezl na Ietvi, koja stitidonje rubove ploce, a istovremeno se uz njupostavl i profi/irana kutne leiva.

i skin uti zbuku sa zidova i stropa na mjestima

gdje ce ill se dotaci novi zid .. Zategnite

zidarski konae kako biste oznacili mjesto

gdje ce doci konstrukeija i kontrolirajte oko-

mitost zida pornocu viska. Zelite Ii zatirn u

zidu napraviti vrata, ucinite slicno po uputa-

rna u prethodnom poglavlju. Ako sav posaomorate obaviti u stanu, preporucljivo je

upotrijebiti materijale koji zahtijevaju naj-

manju rnoqucu kolicinu rnorta i zbuke.

Kod nas se najvise primenjuju gips-karton-

ske ploce, drvoeementne i gips place kao

sarnostojece iii sa razlicitim izolaeijskim rna-

terijalima izmedu dviju ploca (sendvic

stijene).

Gipsane pregrade

U prodavaonieama se rnogu kupiti panel-

ploce (panelke) namijenjene upravo brzoj

rnontazl izdrzljivih pregradnih zidova. Izrne-

du razlicifih postojecih tlpova (vrsta) oda-

brali srno. zbog primjera. jedan tip gips

panel-ploca sa srednjicom od sacaste kon-strukcije. Ovaj tip panel- piace izraduje se u

standardnim dimenzijama i prikladna je za

prostorije visine 3 m.

Panel-ploce su pravokutna oblika i priklad-

ne za gipsanje na spojnieama izmedu ploca

te ploea i zida.

Povrsina panoa pogodna je za bojenje iii za

lijepljenje tapeta. Pregradni zidovi il.i stijene

najvise se izvode taka da se na vanjske

povrsine postave gipsane place, presvuceneposebnim papirom na kog se direktno mogu

lijepiti tapete. Paneli se mogu postavljati i za

tzv. sivi finis, tj. nemaju papirnatu oblogu

nego se zavrsni radovi obavljaju gipsanjem ilicenjem glatkog zida.

Odaberete Ii ovaj tip panela, pazljivo izmjeri-

te duzinu zida. Zatim kupite onoliko panelki

koliko ih je po 120 em sadrzano u toj mjeri

dodavsi 1 em. Panelke mozete rezati obic-

nom pilom iii kutnorn brusilieom. Kad ihdonesete kuci, pokucstvo pomaknite. pre-

krijte plasticnorn folijom i pocnite s po-

29



I I

slom. Dvjema crtama. razmaknutim za de-

bljinu panelke oznacite poloza] novog zida.

Drveni kostur

Izvedba drvenog kostura nije posao za zida-

ra, ali za samagraditelja ta teoretska razlika

nije bitna. U ovorn slucaju se prije svega

izraduje nosiva drvena konstrukeija (rostili),

Krajne stupove napravite ad jelovih grediea

dimenzija3 x 7 em iii slicnih. Pricvrstite naj-

prije gredieu za strop, posluzivsi se plastic-

nim vijeima i 8-m01 urnecirna. Zatim odga-

varalucu gredicu na podu ucvrstite na istinacln, Grediee su istih dimenzija. Nastavite

pricvrscivati okomite grediee ad kojih dvijemoraju bit; u dodiru sa zidom, a druge na

razmaku 40 em. Okornite grediee maraju biti

krace za oko 1 em ad razmaka koji se dijeli na

gornju i donju gredieu, tako da lakse mozete

raditi. Ne rezite sve grediee na istu duljinu i

poneki put kontrolirajte mjere: maze se do-

goditi da strop i pod nisu sasvim paralei n i,

Da biste ucvrstil i letviee sa stra ne, u sredi ni

(srednje) cete ih pricvrstiti ovako: pricvrstite

na podnu gredicu drveni klin (slika 4) sjedne strane okomite letve; to isto ucinite na

gornjoj stra ni tako da stu p stoji potpu no

vertikalno (pr.ovjerite pornocu viska). Na

gornjoj strani ucvrstite stup drugim drvenim

klinom (umetkom). Oba umetka zabijte za

gredieu na stropu iii za stup. Vratite se na

pod, na drugu stranu stupa umetnite dr.ugi

klin od tvrdog drveta. Provjerite okomitost i

prikueajte kli n cavlima. Izmedu stupova

ucvrstite poprecne grede koje ce pojacatieijelu konstrukciju. Na kraju konstrukeiju

oblozite s obje strane materijalom po telji,

drvenom oplatom iii gipskartonskim ploca-

ma. Izmedu ploca unutar gredica mogu se

. utisnuti toplinsko-izolacijski materijali (rni-

neralna vuna). Zelite Ii zid dobrih zvucno-

izolacijskih svojstava u ovoj »monting« teh-

nici, paral elno izradite dvije konstrukcije

drvenog kostura, unutar kojeg se po laze

mineralna vuna. Oebljina takvih zidova sazvucnorn izolaeijom trebala bi iznositi oko

17cm.

31 . 1

Da biste napravili nosivu drvenu konstrukcijukao pregradnu resetku neipriie pricvrstite gre-dicu A za pod, a B ze strop pomocu plastii5nih

vijaka. Na detaljima 1 i 2 vidite pojedinostiucvrsciven]«.

. . . . 1

4

Nosiva konstrukcija je napravljena od stupovaC, upetih izmedu letvi Ai 8 pomocu kfinova F

iG. Nakon pribijanja pregradnih gredica Hsuplja resetke se puni izotscijskim meterijelomi obleie prema ze/ji.

30



Kako zbu kati

,

Danas se na nesem triistu mogu proneci

gotove industrijski proizvedene ibuke. koje

znetno o/akSavaju posao. Postoje ibuke s

mineralnim vezivima, kojime treba dodati

samo vodu, i tzv. plesticne ibuke koje seisporucuju u pastoznom stsnju i nije im

potreban nikakav do datak.

U svakom slucaju, da bi se zbuka nanijela i·

izgladila sto ravnomjernije valja se prisjetiti

nekih jednostavnih pravila. Prije svega zid

ne mora biti nov; prije zbukanja novog zida

treba pricekati 40-50 dana, jer ce se usuprotnom uvijek ocrtavati reske izmedu

opeka. Zid dobra navlazite. a aka je od

kamena morate ga ocistiti da bi se zouka

bolje primila. Ova pravilo ima samo jednu

iznimku: aka je zid ad betona maze se

zbukati odmah i tad ce zbuka bolje prianjati

uz njega.

U pravilu, zbuka se nanosi u dva iii tri sloja.

Po kolicini veziva, finoci pijeska i narnjeni

zbuke se dijele na vanjske i uliutarnje. Ooic-no se kaze. da se tzv. produzne zbuke sa

cementom primjenjuju za vanjske, a vapne-

ne samo za unutarnje radove.

Prvi sloj zbuke je tzv. cementni »spric: iii

cementna prskana zbuka, koja se sastoji ad

1. volumnog dijela cementa i 3 volumna

dijela pijeska. Cementu se dada 10 do 20%

vapna. Tezinski omjeri za 1 m3 prskane zbu-

ke su: 500 kg cementa i 1500 kg pijeska.

Velicina una pijeska je od 0 do 5 mm. Drug;sloj je tzv. gruba zbuka, koja se obicno

rnijesa u slijedecem omjeru veziva i pijeska

za 1 m3 gotove zbuke: 130 kg vapna (hi-

drantno vapno u prahu). 150 kg cementa i

1520 kg pijeska.

Ovu zbuku zidari obicno pripremaju mijesa-

njem komponenti u omjeru 2 : 1 : 9 (vap-

no : cement: pijesak).

Velicina cestica pijeska je ad 0 do 4 mm.

Fine zbuks mogu se pripremati s vapnom u

omjeru 1 :3 (vapno: pijesak) i cementom u

omjeru 1 :0,2: 3 (cement: vapno: pijesak).

31

1

Da biste revno oibuketi zid, oibukejte trakevadi/ice A pomocu letve B. Zatim medupro-stor ispunite mortom C nabacite ga na zid,ziderskom ilicom kao na primjeru D.

2

Zaravnajte mort izmedu dviju traka letvomrsvnjscom E . Letva mora kliziti s viseg na niie,

a pomiCite je i desno -lijeva. Kruinim pokreti-ma gladilice F zeqtsdite ibuku.

Za fine zbuke upotrebljava se pijesak velicl-ne cestica od 0 do 0,5 mm (mulj). Kubni

metar zbuke obicno je dovoljan za 40m2

zida. Za mjerenje volumena obicno se uzima

lopata iii neka manja posuda. Pazljivo pro-

mijesaite sve sastojke, najprije na suho,

zatim postepeno dcdaiuci vodu dok se ne

dobije podatna smjesa za zbukanje.

Za postizanje vodoravnih i okomitih ravnih

ploha zbukanjem valja se pridrzavati slijede-

cih postupaka:

a) na zid se nabacuje mort i poravnava u

ploce promjera oko 15cm



b) vodoravno i okomito poravnavaju se

ploce na razmaku od 1,5m pornccu

letve, zatim viska i libele

c) ploce od marta spoje se zatirn zbuka-

njem u okornite trake vodilice koje ce

posluzlti za vodenje letve

d) prostor izmedu traka vodilica ispunjava

se mortem odozga prema dolje i zbuka

poravna letvom ravnjacom i drvenomgladilicom

e) kada se osuse. posluzit ce za vodenje

letvica kojirna se izravnava zbuka, naba-

cena izrnedu dviju traka pocevsi odoz-

go.

Zbuka ce se sve vise i vise izravnavati

pomocu drvene letve kojom cete prelaziti

preko traka; letva mora kliziti odozgo prema

dolje pomicana uz to i brzim pokretima lijevo

i desno (slika 2). Zbuka se najjednostavnije i

najbolje zagladuje pornocu gladilice ..»Prva

ruka« ne mora biti »dotjerana« do savrseno-

sti, naprotiv grubo zagladena povrsina po-

moci ce da slijedeca naslaga fine zbuke bolje

prione uz prvu.

Da biste je zagladili do savrsenosti. dobra je

cesce je vlaziti zidarskom cetkorn i zatim

izgladiti kruznirn pokretima gladilicom. Ako

zelite zaravnati i zagladiti zid gipsanomzbukorn. radite ovako: ispunite do polovice

zidarsko vjedro vodom i istresite u nj gips

neprestano mijesaiuci zidarskom zlicom dok

ne dobijete zitku masu: gips brzo otvrdnjava

i zato uvijek pripremajte male kolicine. Gip-

sanu zbuku stavite na gladilieu i navlacite

rnasu pod kutom od 300 uz zid. Naizrnjenic-

no je izravnavajte i izglad ujte, a zati m isto

ponovite na slijedecern dijelu zida. Even-

tualne neravnine obrusite brusnim papirom.Prije licenja iii postavljanja tapeta, ostavite

zbuku da se susi bar 40-50dana; u suprot-

nom cete na zidu imati vlazne mrlje. Ako se

za vrijeme susenja na zbuc: pokazu bijele

mrlje, sastruzite ih priie nego olicite zid. Ako

se ponovno pojave, znak je da odnekud

prodire vlaga. Ako zelite ozbukati udubine,

uqlove i bridove zida ne radite istovremeno

na oba zida; brid s jedne strane ucvrstite

dascicorn. Prikucajte najprije dascicu (duzeijelog zida) s jedne strane (jos neobrade-

ne) tako da strsi 1 em izvan liea zida; zbukaj-

32

te lice zida kao sto smo vee opisa!i. nanose6i

zbuku sasvim do daseice. Kad zbuka »pr i-

mi«, skinite dascicu i stavite je na ozbuka ni

zid isto da strsi 1em. Tad ozbukajte neozbu-

kani zid. Za drugu ruku. tj. fino zbukan]e ne

morate pricvrsciveti dascicu, ali bi bilo do-

bro upotrijebiti malo jaci produznirnort da bi

povrsina brida bila cvrsca.

Ako se brid nalazi na prolaznom mjestu gdjepostoji rnoqucnost ostecenja, pricvrstite za

zid metalni kutni profil s malo marta tako da

njegova vanjska povrsina bude u visini bu-

duce zbuke. Zatim nanesite mort na zid kao

sto je vee opisano, zaravnajte i ocistite

metalnu povrsinu.

Danas postoje i plasticne zbuke u pasto-

znom stanju koje se isporucuju gotove. lrna

ih razlici ti h vrsta, a sluze za drugu ruku

zbukania iii za tzv. finalnu obradu zidnih

povrsina.

' . , .

3

Da biste izg/aeali ibuku premeiite je zidarskomcetkom A iprecJiteg/adilicom B kako to pokazujustrelice. G pokazuje poloie; g/adilice pri upotrebigotovih plesticnii: ibuka.



Mali pornoenl

radovi

Upotreba cig/e keo asnavnog i eevrsnoa

materija/a. Svrha jaj je da ufjepsa kucu j ucit»

je funkcionalnom.

Ponekad je dovoljan i mali zahvat na unu-

trasnjirn pregradnim zidovima da bi se stan

ucinio funkcionalnijim.Kao i za zidove potrebni su opeka i mort, ali

ie odgovornost mania zbog oqranicenosti

posla. Raznovrsnost preinaka ovisit ce a

rnastovitosti svakog pocetnika. ti. 0 nacinu

kako ce slagati geometrijske oblike od ovih

rnaterijala. Ovdje cerno opisati samo nekoli-

ko primjera, a pocet cerno od upotrebesupljih opeka i blokova za pravilno cuvanje

dobrog vina.

Pol ice za boce

Pregrade su originalne ali i funkcionalne ako

sluze kao police za odlaganje boca s vinom

na hladno rnjesto, s pogodnim naqiborn i

dobrom izolacijom ad okolnog ambijenta.Konstrukciju mozete podici u podrumu, na

prostoru ispod stepenica iii tame gdje sta-

nujete. U ovom zadnjem slucaju radite paz-

ljivo kako bi S8 polica uklopila u ambijent.

Potrebna je opeka posebna oblika. moze i

ana koj ase inace korist i pri izgrad nji dimnja-

ka; radi se0supljo] opeci cetvrtasta presjeka

s velikom ruporn promjera oko 12cm u

sredini. Oko rupe. u preostalom okolnom

volurnenu. nalaze se uzduzni kanalici, koji u

primarnoj upotrebi ave opeke imaju ulogu

toplinskog izolatora.

Zbog mjers, potoiite brid cig/e A na pod Btaka da se stranica C douce zida D. Izmjeriteudaljenost E i oznecite na podu crtu F ietienedu/jine.

2

Za bezu od ciga/a prosttite mort G, stijedecicrtu F i na njega poloiite cigle H prememjerama sa slike 1. Na cigle opel stevite mort i

oznecite potois] supljih cigala L.

Primaknite opeku donjem bridu zida i podi-gnite je gore dok se kosa stranica ne priljubi

sasvim uza zid. Izmjerite razmak koji dijeli

drugi donji kraj opeke ad poda (sl. 1). Ta

udaljenost iznosi najvise 12-13 ern. Mora-

te imati tocno toliko supljih opeka koliko

boca zelite sprerniti i nekoliko punih opeka.

Pripremite malo morta (1 dio cementa i 4

dijela pijeska): zaronite suplje i obicne ope-

ke (pune) u vodu i kada dobra upiju vodu.

mozete poceti zidati. N anesite na tlo »poste-

ljicu« od marta i na nju slozite red punih

opeka (sl. 2) na dovoljnoj udaljenosti od

33



zida da na njih mozete poloziti prednje

krajeve prvog reda supljih opeka.

Na opeke nanesite malo morts i gore stavite

suplje opeke, malo nagnute natrag. Izmedu

supljih opeka takoder stavite mort. Ne treba

ih »vezati« na zid jer pregrada nece biti jake

visoka (najvise 1 rn): Nastavite na isti nacin

zidati tako da eig Ie stavljate naizmjen icno

(slika 3). Ne zaboravite odstraniti lopaticorn

iii zidarskom zlicom visak rnorta

Pustite da se mort »stegne« i poslije cstiri-

pet dana nastavite sa zavrsnirn radovima.

Uzmite grupi brusni papir (1 iii 2 komada) i

izgladite sve nepravilnosti na cpekarna te

popravite bridove. Isto ucinite i s opekama

koje cine bazu. Svu prasim, odstranite usi-sacem. eig le mozete lakirati prozi rnim la-

kern sto ce ornoquciti lakse brisanje prasine,

boja ce ostati nepromijenjena, mozete ih i

prebojati, vee prerna tome sto bolje odgo-

vara ambijentu gdje se nalaze. Lezeci u

otvorima u cig lama, boce ce biti u tami

izolirane jedna ad druge i pod pravirn naqi-

bom koji pogoduje cuvanju vina. Ako nosac

za boce nije jako visok rnofete ga upotpuniti

cvjetnim vrticern (zardinjerorn) iii spojiti skucnirn barom.

Kamin

Kamin, nekad jedini izvor topline gotovo je

potpuno nestao iz kuca. Najprije su ga

zarnijenile peel. a zatim prakticni radijatori i

drugi izvori topline. Zadnjih godina se me-

dutirn karnin ponovno vraca u mnoge do-

move, unoseci nezamjenljiv ugodaj topline i

sigurnosti. Zna se da je poszija plamena, koji

potjece od drveta, pucketava i neodoljiva.

Kamin je graden od specijalnih vatrostalnih

opeka iii posebnih blokova nacinienih od

vatrostalnih materijala. S vremenom mogu

sejaviti slijedece smetn]e: pukotine, prasina

kamin gubi svoju cvrstocu.v. Pravodobna

pornoc produzit ce trajnost karnina. Aka sumedutim state velike trebat be potpuno

izmijeniti unutrasnjost kamina. Stoga kamin

valja povrerneno pregledati kako bi se otkrila

3

Zidajte do iefjene visine. slsiuci cigte jednuna druou. lzboiiine M izgladite brusnim pap/-

rom N; ako ielite tskirejte.

4

Popunjavanje pukotina i resk] u kaminu;

ostruiite iicenom cetkom Scad iz pukotine T;kistom U dobra operite dio koji cete popra-v/jati. Popunjavanje resk» ipukotine vatro-stalnim mortem pomocu liCilacke lopatice.

34



svaka pojedina pukotina vee u samom po-

cetku. Ucinite ovo: najprije ocistite metal-

nom cetkorn strazn]i zid kamina od cadi i

pregledajte pukotinu; pornocu sjekaca pro-

sirite pukotine i odstranite dijelove koji se

lome.Ciscenja zavrsite ostrorn cetkom kojom cete

skin uti prasinu s obje strane pukotine. Stari

kist dobra narnocite vodom i njime perite

pukotinu da upije sto vise vode. Zatim

uzrnite strugaljku iii zidarsku zlicu i prernazi-

te pukotinu, vatrostalnim mortorn od gline i

sarnotnoq brasna (omjer 1 : 2) koji se mogu

nabaviti u skladistima pecarsko-kerarnicar-

skog materijala. (Tvornica »Zaqorka« u Be-

dekovci ni prodaje vee gotove vatrostalnemase.) Provjerite da ll je vatrostalni mort

dobra popunio pukotine. Mokrim prstom

zamazite reske i pukotine te uklonite visak

gline. Pricekajte bar 24 sata prije nego

ponovno zapalite vatru u kaminu. lsti postu-

pak cete prirnijeniti ako popunjavate iii

obnavljate mort u reskarna opeka s vanjske

strane kamina. Dobro ostruzite mjesta gdje

su opeke spojene, obrlsite prasinu te dobro

operite. Pripremite mort ad dijela vapna,dijela cementa i devet dijelova pijeska i

tzv. staklene vode. Kada sve to dobro prorni-

jesate, popunite reske. Pricekajte nekoliko

dana prije nego ponovno zapalite vatru. To

je posao koji svakako treba obavljati Ijeti.Ako je straznji zid kamina, od blokova iii

opeka, izgubio cvrstocu i poceo se mrviti

morate ga potpuno izrnijeniti. Radi Ii se 0

opekama, nabavite ih onoliko koliko je po-

trebno za obnovu zidova kamina i lofists

(upotrijebite vatrostal ne sarnotne opeke);

ako je kamin zidan ad blokova, treba naci

slicne koji ce se bez tsskcca ugraditi ukamin. Ti se blokovi inace ugraduju u kon-

strukciju prije dovrsavanja kamina pa cete

morati pronaci manje komade koji se mogu

uloziti u gotov kamin. U slucaju da ne

uspijete pronaci zamjen u. upotrijebite ope-

ke. Posao u oba sluca]a pocinie rusenjernunutrasnjosti starog kamina; radite to cski-

cern i sjekacem, Odstranite srusene zidove i

pornocu sjekaca pazljivo oclstite rubove i

bridove svih prijasnjih spojeva. Ako se oko

zida kamina pojavi cad, odstranite je zica-

nom cetkorn. Leziste blokova iii opeka do-

bro natopite vodom. Blokove je dovoljno

ulagati u lezista. jedan za drugim, ubacujuci

iza njih mort (sastav: jedan dio cementa,

jedan dio hidraulicnoq vapna i devet dijelo-

va finog pijeska). Istim mortom spojite gor-

nji blok s dimovodnom cijevi. Ako kamin

oblazete vatrostalnim opekama, ucinite to

prije na dnu lozista i bocno (sl. 6) izmjenic-

nim slaganjem reski, a povezite ih medusob-

no vee spomenutom smjesom.

\

5

Zamjena blokova u starom kaminu A: noveelemente B priiivrstite za ksmin vetrootpornlmcementnim mortom umetnutim iza i u spaje-ve. Dobra spojite i zagladite spa} elemenata sadimnjekom C .

6Oblaganjekamina opekama:nakon sto stesvedobra ocistiti i opralizid, obloitte ga vatrostal-nim opekama G spojenim medusobno vatro-stalnim glinenim mortem. odstranite sve izbo-cine ad marta.

35





K R o V o V I

Kako ih odrioti uvijek u sevrsenom stanju da bi se

izbjeglo opasno prodiranje vode. Konstruirajmo »krov«za svo] eutomobil. Uvijek dobro izolirana terese.

garancija je za sigurnost prostorl]e ispod nje. Strebe,

iljebovi i dimnjeci zahtijevaju stelno j dobra odrievenie.



T E H N I K E

P O K R I V A N J AK R D V O V A

Krovovi se prema nagibu gornje p/ohe dije/e

na strme (vise od 30°), polozene (manje

od 30°) iravne (manje od 3°).

38

,

Prema nagibu krova odreduje se i pokrovo

Samograditelji semogu prihvatiti popravaka

na strmim i polozenirn, dok je popravak

ravnih krovova bolje prepustiti profesiona 1-

eima. 0 ravnim krovovima bit 6e rijeci upoglavlju 0 terasama.

Pokrov strmih i polozenih krovova uglav-

nom je nacinjen od crijepa. skrilievackihploca. eementazbestni h ploca -salonit, lima

iii valovitih plasticnih materijala.lpak, kad se

rnisll na pokrov krova najces6e se misli na

erijep. U nasoj zemlji se najcesce upotreblja-

vaju dva tipa erijepa: obicni i utoreni. Po-

krov od skrifjevca iii cementazbestnih plo-

ca-salonita upotrebljava se za strme kro-

vove,

Cementazbestne ploce (salonit ploce) upo-

trebljavaju se i za blage (polozene) pokrove(valovite ploce cak do 80 nagiba).

f •

- )

I )

, '"

r \I

Osnovni tipovi pokrova strmib krovova: A -pokrov od vucenth t/jebnjaka-kana/ica; B -potoieni krov s pokrovom od tlacenog utorenogcrijepa; C - krov pokriven salonitom (salonitke-

ravne ptoce): D-pokrov od lima, na deta/jima sevidi necln spa/an/a; E - pokrov od valovitihselonitnih iIi Iimenih ptoi:«.

I 1

, )

. J



Kako hodati po

krovu

Pazite na mjere sigurnosti - npr. vezanje

uietom, provjera cvrstoce drvenih konstruk-

dja letve, roienice.

Krovovi, vise nego bilo koji drugi dio kuce,

zahtijevaju konstantno odrzavanje. Materi-

jali od kojih su nacinjeni lzlozenl su atmos-

ferskim utjecajima; vjetar, voda, snijeg, led i

tuca udaraju i h bez mi losti. Tome valjapridodati stete koje cine ptice dok prave

gnijezda i nepazljivi majstori pri postavljanju

tv-antene.

Sto god popravljali na krovu morate raditi

krajnje oprezno da ne biste napravili velike

stete iii ugrozili vlastiti zivot. Radovi koie

rnoze obaviti sam vlasnik su oqraniceni na

popravak krova bez diranja u drvenu krovnu

konstrukciju. Ukoliko za vrijeme popravlja-

nja otkrijete stete na krovnoj konstrukciji,bile one u drvu iii zidu, obavezno zovite

strucnjaka.Rad na krovu zahtijeva da vodite racuna i 0

moteoroloskim uvjetima. Ne penjite se na

krov aka pada kisa iii snij eg, niti aka je mokar

iii kad je hladno jer rnoze biti prekriven

mrazom (injem). Kakav god bio tip krova i

njegov nagib, rad u tim uvjetima je narocito

opasan. Za rad na krovu morate obuti lagane

cipele s gumenim donom (slika 1) koj

dobro prianja uz crijepove pa cete se sigur-

nije kretati pri cernu ne6ete ostetiti krov. Kad

se iz bilo kog razloga penjete na krov, aka i

jos niste sa siqurnoscu utvrdili da se radi a

lomu crijepa, ponesite za svaki slucaj nekol i-

ko crijepova; vjerojatno cete pronaci poneki

slomljen iii 6ete ga pak nehotice slomiti. Aka

morate raditi u blizini strehe, krecite se vrlo

oprezno. Upotreba sigurnosnog konopca,pricvrscencq za cvrsti dio konstrukcije kro-

va. prijeko je potrebna. U ovakvim slucajevi-

ma uvijek je bolje raditi udvoje. Dok jedan

ostaje na sigurnom mjestu, drugi, vezan

sigurnosnim konopcem, popravlja krov.

Oprema potrebna zapopravak pokro va: eipelesgumenim donom A neprtniscs B snekolikoerijepova C, ceki6 D, klijesta E , cavli F, konopG i plesticne folija H. Stopalom stanite napreklop erijepa kao sto vidite na slici 1.

2

Za krov od utomog erijepa opreme te tste

samo dodajte ios malo ietjezne iice. Na slicioznscenoj slovom M vidite ksko treba hodati;hodate Iikako to prikazuje slika N, mogli bisterazbiti erijep i po vrijediti nogu.

Po krovu, pokrivenom polukruznim crijepo-

vima, hodajte taka da stopa 10m uvijek isto-

vremeno stanete na dva povezana crijepa

Hodajte malo savijenih koljena; stopalo sta-

vljajte na crijep prije nego prenesete tezlnu

tijela. Ako je krov prekriven utornim crije-

pam, stavite stopalo poprecno na mjesto

gdje jedan crijep prekriva drugi (slika 2);

ispod njih su sigurno potporne letve i crijepse nece slomiti. Aka je nagib krova velik, ne

rnozets raditi bez pornocnoq pribora. Izme-

du ostalog to su Ijestve s kukama, skela, a u

tim uvjetima mazda cete cak i jed nostavne

radove prepustiti strucnjacima.

39



Preslagivanje

c.rijepova

Ovaj posao nije suvise teiek, ali ga morate

obeviti vrlo pailjivo kako biste izbjeg/i veGe

stete.

Obavlja se povremeno, u razlicitirn vremen-

skim razmacima, narocito na mjestima na

Kojima se sakuplja snijeg ili su na udaruvjetra. Najprije treba utvrditi kojl su crijepovi

razbijeni iii razdvojeni i tek potom ih zamije-

niti iii sloziti. Tehnike slaganja se razlikuju,

sto ovisi 0 tipu krova Pocnirno s tipicnirn

pakrovom od kanalica,

Kako slozit] kanalice

Tehnika slaganja kanalica je vrlo jednostav-

na, ali je treba tocno slijediti do najsitnije

pojedinosti kako bi se izbjeglo prodiranje

vode iii stete na krovu. Pokrov od kanalica

sastoji se ad udubljenih i izbccenih redova

kanaliea koje 5e preklapaju i prostiru od

strehe do sljemena. Preklopi kanalica iznose

8 do 10 em. Ako su s »nosom« onda se nos

kvaci za gornju letvu, a ako su bez nosa

pricvrseuju se pornocu cavala za letve.Kanaliee se postavljaju na suho iii na mort.

Ako se polazu na suho tad a se moraju 3-4

bocna reda, uz sljeme i okap, poloziti na sloj

40

morta. Siaganje pocinje bilo s desne iii lijeve

strane strehe; gledano duz strehe, kanalice

su polozene u nizu. U svakom nizu postoji

prvi (donji) i drugi red (qornji) kanaliea i

tako naizrnjenicno, Prvi iii donji red je posta-

vljen na letve na hrbat, tako da su uzi krajevi

dol]e a sid gore, polozeni na letve. Kanalice

prelaze na donju - pocetnu dvostruku letvu

za 7-8em, dok gornju letvu prelaze za

3 em. Naj prije se postavlja prvi red kanalica

u prvom nizu. Prije postavljanja drugog reda

u prvom nizu treba slagati kanalice prvog

reda u drugom nizu.

Kad se sarno jedna kanalica razbije, lako je

rnozete zamijeniti novom iii dvjema polovi-

carna Mozete npr. upotrijebiti vsci komadrazbijene kanalice i s dodatkom druge (ne

drugi komad istog erijepa, vee drugog) krov

1

Keko tete zamijeniti rezbijenu kanalieu prikazujuslike A iB. Provizorno ih mozete popravitipomocu plssticne folije C. Prepolovtienu kana/l-eu mozete upotrijebiti kako prikszuje s/ika E , aliFzebtijev« njenu zamjenu.



2

o drzavanje krova se ponajprije sestoji u zamjeni starih i napuklih kanaliea novime. Prepoznaju se po

poromiioipovrsini. svjetlijoj iIi tamnijoj boji: Ajestara kana/lea a B nova. Dugom motkom C, hodsjuc!

po samom vrhu krove, gurajte prema do!je /if;ceidruge neiiistoce koje mogu izazvati prodiranje vode D

kao sto vidite na deta!ju.

popraviti ovako: sklonite razbijenu kanalicu

i postavite je (tako da udubljenje bude

dolje) poprecno na drugi crijep u blizin i;

skinite oba crijepa do razbijenog i postavite

kao i onaj prvi.

Pazljivo ispitajte jesu Ii donje kanalice Gvrsto

povezane; u slucaju da je nekoliko razbijenih

(1-2) zamijenite ih eijelima koje ste upravo

pomaknuli; dobro je da za gornji red upotri-

jebite nove kanalice. Da biste uklonili one izdonjeg reda, morate pomaknuti jednu iii

dvije iz gornjeg reda.

Sad postavite donji i slozite gornji red po-

cevsi odozdo (ad strehe) prema gore i

nastavite onako kako smo to vee opisali.

Da biste umetnuli posljednje kanaliee morat

cere jed nom rukom podignuti gornju, uvuci

je za 10 em uz stranu zadnje i sve sloziti.

Kad popravljate krov na brzinu pa koristite

dijelove kanalica, dobro je imati na umu dasu oni vrlo kratki i da njihovi krajevi stavljeni

na druge gomilaju i cine izbocine na krovu.

Ta ce »grba« smanjiti nagib sto ce za poslje-

dicu imati prodiranje vode. Da biste to

sprijeci li, kada otkrijete da voda prodi re. a

nemate potrebnu kana lieu za popravak kro-

va, odlozite posao za kasniie. a ispod crijepa

stavite plasticnu foliju - provizorno rjesenie

(sl. 1, detalj C). Kad yam se ukaze prilika

ispitajte i ostale crijepove. Pazite: nove iii

kanalice u dobrom stanju su cvrste, jasne

boje, glatke povrsinei malo masne. Starecipovrsina irn postaje sve porozn ija, bridovi im

otupljuju i postaju lomljivi. Naidete Ii na

takve na svom krovu, najbolje je da ih

zamijenite drugima. Vodite racuna da je za

pokrivanje 1 m2 krova (dva reda) potrebno

oko 40 kanalica. Svaka otprilike ima 1,8 kg.

Ako je kuca niska i okruzena visokim drve-

cern, vrlo je vjerojatno da ce se u jesen, s

dolaskom ruznog vrernena. izmedu crijepo-

va skupljati suho lisee. Kad pada kisa oveprepreke stvaraju mala »jezera« koji onda

uzrokuju probijanje vode (slika 2).

41



. . ,

Da biste uklonili srnece. a da ne morate

setati po krovu, uzduz i poprijeko, uzmite

dugu, laganu motku i hodajuci duz (vrha)

krova gurajte lisce, Smetnje se mogu javiti i

na strehama (vidjet cerno kasnije kako ih

treba ukloniti).

Popravak sljemena krova

Sljeme krova je dio koji je manje izlozen

ostecenjima, No, kada se pod utjecajem

atmosferskih djelovanja mort, kojim su ka-

naliee pricvrscene za sljeme krova, pocne

mrviti, eijeli krov je u opasnosti, Ako j ak udar

vjetra odnese koju kanalieu sa sljemena.

mort ispod nje pocinje se raspadati i krovgubi svoju povezanost (cvrstocu) bas u

naj osjetljivijoj tocki. Nize kanalice, tj one

prema strehi pritiscu one qorn]e. No, ako na

vrhu nedostaje mort, koji cvrsto drzi qornj

sloj, nema lezista ni za slijedece redove.

U tim uvjetima postupite ovako: cekicem i

dlijetom oprezno odvojite kanalice s vrha

krova (slika 3) i stavite ih na obliznje crije-

pove koji su stabilni i ne klize. Dlijetom

razbijte mort dok ne dodete do nosive struk-ture, Od jednog dijela cementa i 2 dijela

pijeska pripremite cernentni mort i njime

napunite kanal nastao izmedu crijepova.

lzrnedu nagiba obiju kanaliea slofite, zabivs:

ih u mort, kornadice crijepa (slika 4 detalj)

koji ce ucvrstiti vrh i olaksati otjecanje vode

po nagibu pokrova.

Pticja gnijezda

Neke vrste ptica rado prave gnijezda u

konstrukciji krova, metar-dva iznad strehe,

Sarno gnijezdo ne smeta krovu, buduei da ie

napravljeno ispod zljebnjaka i ne sprecava

otjecan]e vode. No. neprilika dolazi otud sto

su ptlce cest plijen grabljivica i rnacaka ..One.

vodene cvrkutom i osjetilom mirisa traze

gnijezda i razdvajaju zljebnjake da bi se

domogle mladih pticica,Ova »prirodna steta« uzrok je prodiranju

vode kroz krov. Ujek se ne sastoji sarno u

42

r

ponovnom stavljanju crijepova, nego i briz-

Ijivom ciscenju potkrovlja od tragova gn i-

jezda. Nekoliko okolnih crijepova (onih gdje

je bilo gnijezdo) treba podignuti i ukloniti

sve isprepletene slamcice i perje te pon ovno

slozit: zljebnjake na njihovo rniesto. Hoda-

juci po vrhu krova pogledajte duz nagiba daIi je ios koji zljebnjek podignut iii razbijen

(na krovu gdje je gnijezdo savio jedan par

ptica sigurnosu to ucinili i drugi). Tragovi se

sastoje od per]a i slarncica koji strss ispod

crijepa, od pticjih izmetina iii razdvojenih

zljebrjjaka.

3

Aka je s/jeme krova razva/jeno uklonite sieks-cernA stare kana/ice s vrha B imort Ispod njih.

Secuvejt« eije/e kana/ice.

, )

4

Za popravak dobra smoi5ite s/jeme krove,istresite mort E i ucvrstite kana/ice B, Nanagibima ucvrstite kama de kana/ica H kakabiste a/aksali otjecsoje vade i zastitili mort.



Pokrov od utorenog tlacenog

crijepa

Krov pokriven crijepom ne zahtijava veliku

brigu oko odrzavan]a, osim ako sa slomi iii

ga osteti stablo koje raste u neposrednoj

blizini.Utareni crijep mara se stavljati pazljivi]e

nego pokrov od kanalica. Nosiva drvena

konstrukcija krova sasto]i se od roznica i

letvi koje su poprecno pri6.vrscene na rcznl-

ce na razrnaku 32 cm. Tlaceni utorni crijep

radi se s jednostrukimi dvostrukim utorima i

perima. Crijsp se vjesa a letve, a izboceni dio

(nos) crijepa sprecava pamicanje na dolje.

Aka posto]i rupica na nosu crijepa onda se

svaki tree: crijep gdje to prilike (vjetar)

nalazu priveze pocincsnorn z.icom na letvu.

I ovuvrstu crijepa pocinjete stavljati s desne

strane strehe, napredujuci prerna lijevo] stra-

jL Crijepove na okapnici strehe treba pasta-

viti na sjekomice pastavljene letve kako bi

pccetni crijep imao isti nagib kao i ostali.

Crijep na okapnici mora strsatiizvan zbog

kapanja vode. Susjedni erijep lijevo mora

imati desnu stranu uglavljenu pod pry! cri-jep, Take nastavite raditi ulijevo pcdizuci

pamala upravo stavljen erijep da biste urnet-

nuli pod njega slijedeci: pri rasporedivanju

slijedecih redova obratite paznju na utare i

pera. Crijep iz donjeg reda zakvaci se za pero

i utore dvaju erijepova. Kada to obavite,

zavrsite vezove pomocu celicne ziee kojom

cete ucvrstiti crijepove za letve. Svaki erijep

ima rupicu kroz koju se moze provuci zica.

Ako je medutim streha od betona i armiranihstupova (slika 5) ovo vezanje ni]e potrebno.

Sljeme krova 6ete zatvoriti naisti nacin kao

sto ste to ucinili kod pokrova od zljebnjaka.

Na vrhu gdje sastavljate mort, stavite utore-

ne tlacne zljebnjake, oblikovane tako da se

zakvace za one iz zadnjeg reda.

Vrlo je zanimljivo da je za prekrivanje cetvor-

nog metra krova potrebno mnogo manje

erijepova nego kanaliea. Dok za cetvornlmetar pokrova treba 40 kana liea, za istu je

povrslnu potrebno samo 15 utorsnlh crije-

pova. Pokrov od crijepa je otpritike'Bo posto

5

Utoreni ttecnt crijep je specijalna vrsts plo-snatog crijepa sa mnogo rebsrs A i zljebica B iC (utore ipere), slaze se na letve keo na D ii i

na dsske iiibetonsku piocu s rebrima Ekao FCrfepov! se medusobno prievrscuju.

6

Vezanje crijepa u vjetrovium podrucjims. Crl-jepovi su potnocu ieljezne iice H vezsni zepojedine letve D. Cnjepove koji leie na desks-me. ne trebe vezsti.

laksi od pokrova kanalice. Masa pokrovaod utarenog crijepa iznosi oko 65 kg. Mase

krovnih tesanih konstrukcija za pokrov crije-

pom su manje od mase konstrukcije gdje je

pokrovod kanaliee.lnace mase tesanih

krovnih konstrukcija iznose od 10-

251<g/m2 tlocrtne povrsine. Opterecenje

snijegom krovova nagiba npr. 20· iznosi

75 kg/m2 tlocrtne povrsine, Pokrov ad ka-

naliee je oodlozan ststarna koje izaziva vje-tar.

Zelite li popraviti krov pokriven utorenim

tlacnim erijepom, najprije morate odvojiti

43



. .

razbijeni crijep od letve koja se nalazi pod

njim (ako je pricvrscenzicom za letvieu).

Zatim uzmite novi crijep lijevom rukorn, dok

desnom podizete pomalo crijep nadesno i

onaj iz donjeg reda. Polozite novi erijep u

njegovo leziste i ponovno spustite ta dva

crijepa cirn utvrdite da su doticna rebramedusobno umetnuta jedno u drugo. Ne

zaboravite povezati i ovaj crijep zeljeznom

zicorn (slika 6); da biste to ucinili morate sici

u potkrovlje. Buduci da s oskudnim sviet-

10m,a i svi crijepovi su jednaki, nece biti lako

prona6i bas onaj koji ste upravo stavili,

savjetujemo da ga prije nego pocnete raditi,

obiljezite, koneem u bo]i dugim 30-40 em

koje ce, viseci, oznacavati pravi erijep.

Popravak sljemena krova i zljebnjaka sli-can je popravku pokrova od kanaliee. Pazite

da na crijep ne stavljate alat iii neki drugi

materijal; rnoze se skliznuti i povrijediti slu-

cajncq prolaznika. Kad radite na krovu do-

bro je preko ramena nositi malu koznu

naprtnjacu s alatom i potrebnim materija-

10m.

Salonitni pokrov

Jako naqnuti krovovi koji se obicno grade u

sjevernim krajevima i koji su izlozsni taloze-

nju snijega, uglavnom su prekriveni salonit-

nim plocarna. Nekad su se u tu svrhu koristi-

Ie ploce skriljevca Krovove pokrivene skri-

Ijevcem mora papravljati strucnjak: place od

skriljevca su neprikladne ne samo za nagib

krova nego i za njegovu masu (45% 75 kg),te vam preporucarno da ne popravljate tu

vrstu pokrova.

Sa salonitorn. ako nagib krova nije pretjeran,

maze raditi i popravljati ga svaki pocetnik.

Salonitje rnaterijal kog rnozete naci u obliku

ploca razticitih dimenzija, a izraden je od

azbestnih vlakana i cementa. Ovaj materijal

je prillcno savitljiv, vrlo lagan i otporan, a

mozete ga rezati lako cak i rucnim pi lama.

Salonitne place mogu biti ravne i valovite.Ravne mogu imati dimenzije pravokutnika

ad 40-60em.

44

Ploce se stavljaju na krov tako da je jedna

dijagonala (place) okrenuta u smjeru pada;

to stvara sirnpatican dezen ribljih Ijuski; a

iznad svega ornoqucuje otieanje vode bez

opasnosti njena prodiranja. Ovaj tip pokri-

vanja, tzv. dijagonalni pokrov se pricvrscu]e

pomocucavala u letve. Ako je krovna kon-strukcija ad armiranobetonskih ploca tada u

plocarna mora imati uzljebljenja za umetanje

drvenih letvi. Razmak izmedu letvi mora biti

takav da jedna ploca lezi na tri susjedne.

Popravak ove vrste krova pocinje od strehe,

sdesna nalijevo prema vrhu krova i razlikuje

se ad prije opisanih. Pripremite potreban broj

ploca (rezanih po dijagonali kao na slici 7,

detalj A), tzv. pocetnica tako da mozets

sloziti prvi red iii strehu; svaka od tih plocamora biti probusena na vrhu. Tako pripre-

mljene place postavite duzorn stranicom

7

Prvi red setonitnih ptoiie prereiite napola podi/agonali kao na slici A pilom sitnih zubaca.Montirei:« ih zatim kao na slici B, pricvrstite

gorn;i kut C za fetve D.



(tek prerezanom dijagonalom) paralelno s

linijom strehe i ucvrstite pocincanirn cavli-

rna. dugim 30 mm za letve koje se nalaze

ispod. Reske izmedu susjednih ploca, tzv.

pocetn iea su 2-3 rnm. Radite preci zno da

biste ploce savrseno poredali. Zatim pripre-

mite isto toliko ploca kojima cete odrezati po

jedan ugao za oko 7 ern. Predite na drugi red;

prvu plocu stavite oko 5 cm iznad one u

prvorn redu tako da se njezin odrezani kut

slaze s linijorn strehe (slika 7. detalj B). Plocu

ucvrstite samo jednim cavlorn na gornjem

uglu (prema vrhu krova); drugu postavite

kao i prvu tako da uglom dodiruje onu prvu.

Nastavite slagati horizontalne redove. sde-

sna nalijevo, dok ne pokrijete cijeli krov. .Stare pioce trebat 6e prerezati po sredini da

bi se mogle slofiti pri vrhu k r ova . I u tom

slucaju na kraju se stavlja sloj cementnog

morts koji ce biti leziste reda zljebnjaka iste

boje kao i salonitne ploee. Danas se vee

mogu kupiti ploce s dva odrezana vrha, koje

znatno olaksavaju posao. U krajevima gdje

irna mnogo vjetra ploce se osim za drvene

dascice pricvrscuju i medusobnim zakiva-

njem u vise tocaka.

Kako zamijeniti plocu

Ako se jedna iii vise salonitnih ploca razbije

iii se pornicu sto za posljedicu irna prodira-

nje vode kroz k r ov . treba ih odmah zamijeni-

ti. Posao bas i nije [ednostavan. jer je, kao

sto srno vidjeli, svaka ploca pricvrscena

cavlom.Kada pranadete ostecenu plocu zamijenite

je na nacin kako je to prikazana na slici 8.

Svaki put, kada je to mogu6e, najbolje je

raditi tako da se razotkrije veci dio pokrova

na k r ovu , iii na slijedeci nacin: specijalnom

polugom podignite place polozene desno i

lijevo iznad ostecene: dovoljno je podignuti

ih jedan centimetar kako biste ih mogli malo

zarotirati (oko cavia kojim je pricvrscena) i

odmaknuti ad ostecene, Take ce se bridovi

dviju spojenih ploca odvojiti. Sad lagano

podignite gornju plocu (slika 9) i, da bi taka

8

Kako izvaditi ostecenu plocu A: porno GUletve B iC podignite plocu DiE. Polugom F [detst] 1)

izvucite cavao. Pricvrstite novu plocu keo sto jeprikazano na detalju 2.

ostala. poduprite je dr ven om dascicorn pri

cernu mozste izvu6i cavao kojim je pricvrs-

ceria razbijena ploca. Pod glavu cavla pod-

metnite polugu kojom sevade cavli i izvueite

g a o

Cini Ii yam se to teskim, cavae rnozete

prerezati iii presjeci dlijetom za metale. Josje preostalo da adstranite ostscenu plccu i

zamijenite je drugom jednakih dimenzija.

Ako ste cavae prerezali. prije stavljanja nove

ploce morate odstraniti kornadic cavla iz

letviee za ko]i cete pricvrstiti ploeu. Da biste

zakucali novi cavao morate malo zarotirati

gornju plocu tako da rnozete dobro vidjeti

rupicu na n ovo j ploci, Upotrijebite pocinca-

ni cavae. Nemojte ga zakueati do kraja da ne

bi jako pritisnuo plocu (jer bi mogla puknu-

ti), vee taka da izmedu glave cavla i ploce

ostane mali razmak.

45



Ploce koje ste pomaknuli vratite na njihova

mjesto pocev od qornje, Dascicu koja je

drzala ploce pod ignite i maknite vrteci je

taka da se njen donji brid poklopi s bridom

ploca. Posao zavrsite slaganjem ploca u

prvobitan polozaj,

Ako je nagib krova blafi pa ploce prelaze

jedna preko druge vise od 5 ern, plocu

mozete zamijeniti samo pomo6u posebnog

(pribora) alata koji morate podmetnuti pod

plocu kako biste mogli izvuci cavae kojim je

pricvrscena,

Pri zamjeni razbijene salonitne ploce uvijek

provjerite stanje drvene konstrukcije krova

npr. letve i ostale slojeve pokrova. Cesto

puta se ispod letava nalazi krovna Ijepenkakoja je savijena iii ispucana. Kada uklonite

plocu, odrezite komad krovne Ijepenke u

obliku pravokutnika (neka bude malo veci

ad mjesta koje prekriva ta ploca) pa ga

stavite pod place, pazeci da prekrije ostece-nu krovnu Ijepenku; pricvrstite ga cavlichna

za donje dascice.

Pokrov od limenih ploca

U krajevima gdje su padavine nosene Jakim

vjetrorn, krovne se plohe pokrivaju pocinca-

nim iii cincanirn limom. Pocincani lim je

jeftini]i. Najcesce se primjenjuje lim debljine

0,55 do 0,6 mm.

Jednostavno pokrivanje ravnim poclncarum

limom izvodi S8ka6 tzv., opsav ravne dasca-

ne opiate. Drugi je nacin rebrasto pokrivanjekoje se takoder izraduje na dascano] oplati,

ali se poprecno na daske pribijaju jos trape-

zne letve iii gredice, tj. gredice presjeka

trapeze (3,5 x 3 x 4 em). Vrlo je vazno da se

potkrovlje dobra prozracuje kako se za hlad-

nag vremena ne bi javljala neugodna kon-

denzacija vi age.

Odrzavan]e ovakvog krova sastoji se od

kontroliranja prijevoja (spona) i zamjene

ploca.lntervencija samovca na ovoj vrstikrova mora se cqraniciti na popravke manjih

povrsina i to ne strmom nagibu krova. U

46

svakom drugom slucaju pozovite strucnja-

ka-Iirnara, jertoje njegov posao, a ne krovo-

pokrivacev.

Kako odvojiti limenu pokrovnu

traku

Aka zelite zamijeniti ostecenu iii zardal u

metalnu plocu morate najpri]e odvinuti prije-

voje koji stite boone krajeve metalnih ploca

ad prodiranja vode. U drzaci su od istog lima

kao i krovne place. Presjek im je u obliku

slova U, a rubovi zavrnuti van. Da se pokrov-

9

Ploce DiE treba rasiriti koliko je to moquee.Da biste to uCinil;'podignite malo uglove Hi I;podignite i plocu L. Say posao se odviie nadraskrivenim krovom.

10

Da biste skinuli limenu plocu L odvojite(otrgnite) i izvucite pokrovnu limenu treku C .ostobodivsi je od U drza{:a G . Limena trakaje ponekad priiivrscene za letvicu V ciniie-nim zskoviceme. koje treba ukloniti.



na limena traka ne bi izvukla (ispala), za

donju letvieu je pricvrscena jednim iii dvama

cavlirna iii take da su krajevi savijeni u

prijevoj. Klijestirna izvueite cavle kojima jepokrovna traka zabijena, ali pazite da je ne

deformirate iii ne unistite. zatim je povucite

nadolje u smjeru strehe. Nakon skidanja

pokrovne ploce (slika 10) U-drzaci se mora-

ju izvinuti prema gore kako bi se mogJa

izvaditi ostecena lirnena ploca.

Kako zamijeniti plocu

Nakon skidanja obiju pokrovnih ploca slijedi

skidanje same ploce. Najprije odviiacem ihvataljkom (pineeta) malo odvrnite i prosiri-

te krajeve U drzaca kako biste olaksali porni-

eanje ploce (slika 11). Od starog lima napra-

vite kuku i njome uhvatite donji podvrnuti

rub place koju cere zamijeniti i uspravite je

toliko da je mozete odvojiti ad gornje place.

Ostecenu plocu gurnite u smjeru vrha krova

dok ne udari u stepenieu obloge. Umetnite

pod brid gornje place drvenu dascicu. po-

dignite prema gore i istodobno povuciteprema dolje ostecenu ploeu. koja ce se oslo-

bodena tereta gornje place laka izvuci,

Provjerite odgovara Ii ploca koju ste odrezali

kao uzorak, a zatim pripremite pravu plocu

koju cete staviti na krov. Ona mora imati dva

pregiba sa strane kako biste je mogli umet-

nuti uz U drzace. Gornjirub (dio) ploce mora

biti zavrnut (slika 12) kako biste je mogli

pricvrstiti za plocu iznad. Donji dio ploce ne

mora biti potpuno zavrnut. davaljno je samo

naznaciti pregib.

Plocu utisnite medu U drzace. Ada biste to

postigli marate podignuti i gornju plocu

pornocu dvije poluge. Gurnite plocu dok ne

asjetite da S8 zakacila. Provjerite da Ii je

pravilno pricvrscena tako da je lagano povu-

cete prema dolje. Sad rnozete dovrsiti savija-

nje na donjem bridu tako da se ploca rnoze

pricvrstiti za drugu plocu: ponovno stegnitezavrnute krajeve vezica koji sluze za pricvrs-

civanje ploca, vratite U drzace na njihovo

mjesto i ucvrstite kao sto je vee napisano.

11

Da biste zam/jen/li plocu, skinite pokrovnutreku iprosirite kod U drieiie zavrnute kraje-ve G pomocu kf/jesta. Objema rukama po-vucite plocu L. slijedeCi nagib krovs dok je

cijelu ne izvucete.

12

Pripremite plocu L istog ob/ika kao one kojumorete zamijeniti. Detetj 1 pokezuje jednuvrstu takv/h ptoce. Uvucite je na njeno mjesto;pri radu se posluiite iiekicem M . Stegnitekrajeve U drlaca G i ponovna ih pricvrstite.

Sad predite na gornji red; prije svega mora-

mo reel da se po plasticnirn plocama ne

moze hodati, tezinu tijela rasporedite na

dvije daske koje ste namjestili na rogove i

naknadna na ploce.

U slucaju opisanog krova, dva do tri reda

ploca vise je nego dovoljno da biste doseglizid ..

Vazno je da ploce u drugom redu budu

dobro pncvrscene uz zidi da svi vijei budu

tocno na svom mjestu. Na rogu kraj zidastavite vijke na udaljenosti 30~35 em.

Prije postavljanja ploca jos treba urediti spo]

izmedu zida i pokrova.

47



Nadstresnica za

automobil

S malo materijala i uz male izdatke mozete

napraviti udobno »sktoniste« za svog Ijubim-ca na cetir! kotei».

U trenutku kad automobil pastaje sve sku-

plji, postaje sve vafnije kako ga zastitif od

vremenskih nepagoda. Ako nemate qarazu,nemate ni mnogo moqucnosti, Zaprava,

preostaje yam sama jed no - da automabil

prekrijete eeradom (nepromocivim plat-

nom). No, ako imate kornadic zemlje u

blizini, najbolje rjesenje je napraviti natkrive-

no skloniste za automabil. Moze ga lako

napraviti i svaki samavac uz male izdatke i za

kratka vrijeme. To maze biti sama krov

(otvoreno skloniste) iii prava qaraza sa zido-

vima i vrat ima.

Potreban materijal, jelove grediee razlicitih

dimenzija i pokrovne ploce od plastike iii

azbesteementa, lako cete naci u prodavaoni-

eama. Oprema za rad je vrlo oqranicena i bez

sumnje se maze pronaci u svakoj samovskoj

kutiji za alat. Krovovi mogu biti razliclt]:

najjed nostavn iji je svakako onaj koj i se na-

slanja na vanjski zid kuce koji mu sluzi kao

dobar oslonac i ujedna dio nasive konstruk-

eije. Opisat cerno upravo taj tip krova: krov

odvojen od kucs rnoze se konstruirati na isti

nacin. Za automabil prosjecne velicine k r ov

• I

mora pakrivati povrsinu od 2,5 x 5,5-6m, a

u najnizc] tockl biti visok 1,80 m. Prvo sto se

treba uciniti jest urediti tlo na kom cete

napraviti skioniste. zatim se pabrinite za

mort, za temelje okomitih potpornja, za nasi-

vu konstrukeiju i za krov.

Temelji

Odaberite najpristupacniju stranu kuce, na

kojoj nema prozora i koja je po rnoqucnosti

zasticena od prejakih vjetrova. Ako je teren

na toj strani neravan, treba ga izravnati i

prekriti bar krupnim sljunkorn iii, sto je bolje,

izbetanirati betonsku kosuljicu debljine10em.

Prije svega, zabijanjem drvenih kocica u

zemlju i razvlacenjem kanea uz njih oznacite

dimenzije krova.

Vrham pijuka iii nekim druqirn predmetom

oznacite u zemlji opseg krovne konstrukeije.

Na uglovima cetverokuta buducs garaze i na

sredi ni straniee paralelne sa stra nicarna kuce,

iskapajte rupe siroke i duboke 40-50 em.

Pripremite pet kestenovih stupova presjeka12 x 12em ad kajih su tri duga 2,3-2,5 m, a

d va 3,5m. Stupove usadite okomita u isko-

pane rupe. O va najduza stavite na krajeve uz

zid postojece zgrade. Morate ih staviti pot-

puna okamita (pravjerite pomocu viska).

Ucvrstite ih u tom polozaiu pornocu drvenih

potporanja.

U blizini pripremite betonsku smjesu od

jednog dijela cementa i tri dijela pijeska te

njame napunite rupe oko drvenih stupova. Ubetan utisnite male karnencice iii dielice

apeke. Ostavite aka tjedan dana da beton

ocvrsne, Pazite da ne pokisne (posebno u

prvim satirna). a cuvajte ga i od prejakog

sunca (pokrijte mokrim novinama), Aka po-

sjedujete jelove stupee tada najprije izbeto-

ni rajte 50 em visake betonske stupove na

koje se pornocu kovanih papuca ad lima

pricvrscu] u (nataknu) stupovi. Na taj naei n

se izbjegava brzo truljenje drveta.

Aka nemate gradu od kestenovog drva, a

drugo drvo u direktnom 'dodiru sa beton-

. .

48



B

1Monteie nosive konstrukcile krava: na stupave B ad kestenova drveta (uz zid) montirejte podroinicuC koju moiete sastaviti ad dva dije/a; na sredini /e poduprite rukom D; spojite metiusobno stupove AiB klijestime FiG. Prii':vrstitestupove B za zid pomocu metalnih spona E (deta!j 1). Montirejte drugupodroinicu H na stupove A iN, pajai':ajte spojeve gredama (ruke) I (detalj 2). U6vrstite ragove(roienice) L ina njih pribijte letve iii gredice M.

49



. .skom smjestom tru ne, postolje stu pa izved ite

ad celicmb papuca, sidrenih u temeljnu

stopu.

Jednostresna drvena

konstrukcija

Na postavljene stupove stavljaju se grede

10 x 12 koje se zovu podroznice. Na vise

stupove kraj zg rade polaze S8, kako je to na

slici 1 prikazano, gornja podrolnica. Na

sredini podroznicu treba »podbociti« drve-

nim potpornjem (ruka) pricvrscenirn za

zid. MOlete je pricvrstiti za zid i pornocu

metalnih spona (vidi stiku). S dvije gredice

(klijesta) od 2,5 x 12 em u presjeku, duge

koliko je sirok krov (u ovom slucaju 2,5 rn).

spojitestupove koji se nalaze kraj zida i njima

suprotne vanjske stupove. Ove dvije grede

(ktijesta) moraju biti oolozene horizontalno i

pribijene s vanjske strane stupa. Oba stupa

kraj kuce pricvrstite za zid jednom iii sa dvije

spone (slika 1 detalj 1).Sad stavite drugu podroznicu, ucvrstite je

cavlima za nize stupove: nju (duga je 6 m)mozete napraviti od dviju jelovih greda pre-

sjeka 10 x 12 ern i duzine 3 rn. Spoj dviju

dascica pojacajte dvjema letvieama sa stra-

ne. Vecu cvrstocu spoja s okomitim stupovi-

ma dobit cete ako spojeve pojacate tzv.

rukama tako da ih koso zabijete izmedu

podroznice i stupa (sl. 1 detalj 2). Vrijeme je

da montirate rozenice krova. Radi se 0 tri

grede 10 x 12 em u presjeku, duzi ne 3 m koje

cere za krov sir ine 2,5 m pricvrstiti ooprecnoiznad podroznice tako da dobijete jednostre-

sni krov. Ucvrstite ih cavlirna.

Krov pocinje poprimati svoj izgled; kao sto

vid ite na slici 1 rozenice strse izvan donje

podroznice da bi voda kapala daleko ad

nosivih stupova. Jos pricvrstite tri iii cetiri

grediee koje cete razmjestiti prema vrsti po-

krova. Nosiva konstrukeija nadstresnice je

gotova. Aka ste tocno slijedili nase upute,

konstrukeija ce biti cvrsta i sigurna.Jos morate prekriti krov pokrovom: valovitim

salonitnim plocarna.

50

Krov

Prekrijte ga valovitirn plocarna od poclnca-

nag lima, salonita iii plastike. Plasticne plo-

ce su cetiri puta laganije i lako se rezu

(obicnorn pilom). Ove ploce u trgovini mo-

zete kupiti u razl icitirn vel ici nama i bojam a.

Da biste napravili siguran zaklon koji nece

propustati vodu, poslusajte nekoliko jed no-

stavnih savjeta sto se tice rasporeda ploca

koje cete staviti na grediee i prievrstiti i h

vijeima. Spoj sa zidom kuce mora biti dobar

da ne bi probijala voda. Posao pocinje bas

2

U rupu A namjestite stup B; ucvrstite ga u

okomitom poioieju provizomim potpomjime,zatim ispunite rupu betonom C . Provjerite

okomitost viskom D .

3

Pricvrstite plocu E dui bride F, ne plocu E

stavite otocu G i pricvrstite dui stranica H Ii

L . Nastavile sptocom M tako da je s dva vala

(rebra) stavite na prethodnu ploiiu, priiivrstite

je ltd.



od tog zida. Zidarskim dlijetom i cekicern

odbijte oko 15 em zbuke iznad prve letve

dok se ne pokaze opeka. Zicanom cetkom

ocistite udubinu nastalu u zidu. Kasnije

pazljivo sve ocistite od prasine. Poskroplte

-uzljebinu vodom. Tako ste napravili dobru

podlogu za narnjestanje pokrova u spoj sa

zidom i krovom.Prije no sto postavite place preporucljivo je

eijelu drvenu konstrukeiju premazati lazur-

nim sredstvima s fungieidno-bakterieidnim

djelovanjem kako bi se dulje sacuvala od

djelovanja vlage kojoj je neminovno izlcre-

na iako je krov stiti. Trenutak je da postavite

prve valovite ploce. Prvi red slazite ad stre-

he; radite zdesna nalijevo. Neka prva plocastrsi van aka 1Oem ad letve. Slijedecu plocu

stavite s dva rebra preko prve (slika 3) i taka

dalje. Strs: Ii zadnja ploca pravise, tj. ima Ii

previse istaka, odrezite gao To cete uciniti

taka da je stavite izmedu dvije drvene dasci-

ce. Prepilite je po duljini rebra. Ovaj prvi red

ploca pricvrstite samo za prvi rag. Elektric-

nom busilicorn iii rucno probusite place, ali

uvijek na vrhu rebra tako da se rupiee slazu

sa spojevima medu plocama, Da biste izb]e-gli vibriranje ploca od vjetra. prvi red ploca

pricvrstite pocincanirn vijkom na svakih

30-35 em. Vijei se nabavljaju zajedno s

valovitim plocarna.

Vanjski zidovi

Nemojte se cuditi sto se u poglavlju posve-

6enom krovovirna govori i a zidovima. Kada

se radi 0 krovovima kao sto je nas (upravosmo ga opisali) moquce je istim materijalom

napraviti i zidove i taka bolje zastititi auto-

mobil od vremenskih nepogoda. U tom

slucaju pocnite raditi odozdo, a kasnije

predite na gornje redove, ako to zahtijevaju

dimenzije konstrukeije. Krovna konstrukcija

koju smo opisali zahtijeva pripremu kako bi

se ploce mogle pricvrstiti. Kao prvo morate

duz linije opsega nadstresnice, ukljucuju6i i

ulaz, iskopati brazdu dubine 10-15 em. Naokomite stupove, horizontalno postavite

letve (promjer 2,5x6cm); prvu u visini

4

ieko je neiiednostsvntie, postevljenje drvenih stu-pova direktno u bel Oil nije inejbotie riesenje. bezobeirs IlB premaze za zestitu stupe od vlage. Zeto jepreporucljivo stupove poste viti na jetlnostevne ce-Ilene stope usidrene u betonski temelj. kako topokeeuje slika.

E

5

Ksko »prektepeti« ploce jednu preko druge E i

M? Obiljeiite dva va/a ko]! prek/apaju drug a

dva i rupe ne vrhovima rebre. Na deta/ju je

vijek N s brivom O .

6

Zemjene »ktesiimom« limenom opsevu na

sudaru selonitnoq pokrova ; zida (5). !!/z-

otrek« (T) razvaljati po nerevnojpovrsini. Prije

odstreoiti silikonski pepir. Suborn krpom (U)

ill gumenim va/jkom istisnuti mjehurice.

51



terena, a ostale na razmaku oko 70 em

(duljina ploca). Da biste dobili bolju cvrsto-

cu mozda ce na straznjoj strani krovne

struktu re (stra na nasu prot u law) trebati

staviti jos jedan okomiti nosac (promjer

12x

12 em) kojeg cete kao i ostale stu pave»zasaditi« u beto n i pricvrstiti za podroznice

od krova.

Sada rnozete poceti pricvrscivati prvi red

ploca. Postavljajte ih tako da valovi rebra

stoje okomito. Pocnite od ulaza, polozite

plocu na dno iskopane brazde i pribijte za

letve. Na razmaku od 4-5 rebara su rupice

koje sluze za pricvrscivanje ploca vijcima.

Kad pricvrscujete prvu plocu. nemojte staviti

vijke duz brida s gornje lijeve strane. Nasta-vite (sdesna nalijevo) s drugom plocorn,

tako da sa dva rebra prekrijete prvu I nju

polofite u brazdu, tako da bude na isto]

visini kao i prva; mazda cere morati jas mala

kopati iii dodati malo zemlje iii ko]i kamen-

cie. Kad vijcima pricvrscujete desni brid

druge place pricvrstite i lijevi brid prve

ploce. Nastavite tako duz straniea.

Slijedi drugi red. Ako je konstrukcija niza ad

stranice plcce. preklapite ih jedne prekodrugih; taj »preklop« ne mora biti veei od

15-20cm.

Vrlo cesto cete marati rezati ploce po mjeri; u

tom slucaju slazite plocu po plocu, pokusa-

8

U zamjenu za salonitni pokrov nedstresicemoiemo upotrijebiti evsl-trenspereotni po-krov. Laks; je ad sslonite. a format kupljenihptoce osigurava laksi transport irukovenje nagradilistu sa cvrstom belom. Fiksira se ZETAvijeima (kao setonit) 11 8 hrptu vala.

52

. .

7

Iskopajte brazdu Sdui linije opsega konstrukcijeiza stupove (nossce) T pricvrstite poprecnetetve-qredice U. Montirajte place Vi pricvrstiteih, umecuct jednu pad druqu. vijeima X. Visakplace odreiite.

vaj ucl ag raniciti rezanje. Kada prievrstite

donji rub drugog reda plcca. pricvrstit cete

istodobno i gornji rub donjeg reda.

Mozda ce yam se straznja strana konstrukci-

je, dio kraj vrata kao i zabat uclniti problema-ticnim. Medutim, vrlo je jednostavna izrezati

place. Radite ovako: provizorno stavite prvu

plocu koso na garnji rub, naslonite je na

nagib (krova) tako da se slaze s rogavima.

Oznacite i odrefite u skladu s nagibom

pokrovnih ploca, Pricvrstits je Z8 donji red

ploca (neka donjim svojim rubom prekriva

gornji rub place ispod) i nastavite taka s

ostalim plocama. Na isti nacin eete obloziti i

zabat gdje se nalazi ulaz. Dobra je ostavitipukotinu izrnedu zidova i krova (gore) kaka

biste poboljsali kruzenje svjezeg zraka.

, I

, J

I I

I I

, J



Izolacija

terase

To je intervencija koju treba poduzeti na

vrijeme keko bi se izbjeg/a ostecenje koj»

mogu bit! uzrokom prodirsnjs v/age u pro-

storije koje se na/aze ispod terase.

Prema arhitektonskim i prakticnirn zahtjevi-

ma ponekad su krovovi napravljeni kao

terase. Vee pri gradnji ovog tipa krova vodi

se racuna 0njegovoj izolaeiji. Tipicni nedo-staei ovog krova su da prokisnjava ida se na

njemu zadrzavaju velike kolicine vode i

snijega. Prvi nedostatak uzrokuju ostecen]a

obloge do kojih dolazi zbog vrucine i stal-

nog rastezanja materijala.

Toplinski izolator lezi na tankom sloju ce-

mentnog rnorta. na izolaciju se opet stavlja

beton za pad koji daje potreban lagani

nagib. Na beton za pad se stavljaj u hid rai zo-

laeijski slojevi koji se sastoje od tri iii viseslojeva krovne ljepenke polozene u vruci

namaz bitumena. Na hidroizolaeijske sloje-

ve S8 polazu betonske ploce dimenzija

40-60em kao zastitna obloga. lzrnedu plo-

ca se astavlja reska slrine 1 em u koju se

ulijeva bitumenska masa (bitumen + pije-

sak).

1

Ova nscine (inaliziranja prohodnih krovnih tete-sa:a) A - tlecna ploce konstrukcije; A 1 - parnabrene: B - toplinsko-izolacijski sloj: C - slo]bitumenske Ijepenke: 0 - s/oj laganog betona upadu; E - hidroizolscije; F - eementni mort G

- betonske iii tereco ploce: H - reske ispunjenebitumen om.b) A - tlscns ptoce konstrukcije u laganompadu; C- parna brana;0-toplinsko -izotecijski

sloi: E- hidroizolaeija; L- rabieirana i dilatiranacementna glazura.

63



Laicke intervencije na ovom tipu obloge

odnose se na izvedbu zastitne obl.oge ad

betonskih ploca iii popunjavanje reski u

kojima je vrucina rastalila bitumen. Kad je

ostecenje velika (na veco] povrsini). jed no-

stavan popravak nije dovoljan; potrebno je

popraviti i unutrasnje toplinsko-izolacijskeobloge. Taj posao svakako prepustite struc-

njaku.

Bitumen u reskarna izmedu

ploca

To je najcesci ali i najjednostavniji slucaj,

Aka je terasa izvedena pravilno, samo izlaze-

nje bitumena iz meduprostora plocica nece

prouzrociti prodiranje vade. Medutim, valja

intervenirati na vrijeme jer ce u suprotnom

put vodi biti slobodan. Sve radove na ovoj

vrsti krova radite za lijepog i suhog vremena.

No, dade Ii do neocekivanih neprilika svaki

je trenutak pogodan za popravak. Zelite Ii

popraviti terasu, radite ovako: od vrha stare

turpije napravite struqac sa snaznorn i

ostrorn kukom. Njime lstruzite bitumen iz-medu plocica. Dok to radite otpatke bitume-

na pokupite u jednu vrscicu da ne biste

zaprljali pod. Reske sad ispu nite bitu menom

(smolom) kojeg rnozete kupiti u trgovini u

limenkama. Danas u trgovinama ima i

polirner-bltumenskih rnasa koje se mogu

lijevati na hladno (nije potrebno taljenje) i

obicnih biturnenskih masa koje je potrebno

rastaliti grijanjem. Da biste ga ulijevali u

zljebice upotrijebite staru kuhacu sa zljebi-cern iii jednostavno plosnatu limenku. Da se

ne biste zaprljali navucite na ruke plasticne

rukavice. Nakon pocetne nesigurnosti, po-

sao ce napredovati. Bitumen nalijte taka da

bude nekoliko milimetara ispod ravnine plo-

cica.Aka se bitumen nije dobra skrutnuo ada ne

biste uprljali pod, na plocice nalijepite, na

stranama gdje su udubljenja, samoljepljive

papirne vrpce. Ovaj posao maze trajati pri-

liena dugo, dosadan je i sve u svemu prilic-

no skup.

54

Kako izolirati pukotine

Aka terasa s betonskom oblogom ispuca i

odmah se ne popravi, tanke pukatine ce se

brzo prosiriti. veda prod irati u obilnim koli-

cinama pri cernu vrucina i zima nadopunjuju

to djelovanje pa cesto nastaju i ostecenjadonjih izolacijskih slojeva, Pukotinu mozete

popraviti jednostavno pornocu polimer-bi-

tumenskog narnaza (npr. POLYAZBITOLGrrneca iz Zemuna).

Pukotina nastaje uslijed toplinskog napre-

zanja u betonskorn sloju. Najprije je prosirite

dovoljno da u nju rnozete nakapati bitumen.

2

Da biste promijeniti bitumen u resksme izme-au ptoce. zsvrnite vrhA stare turpije B i njimeistruiite steri bitumen C. Lijevajte vruci bitu-men iz limenke D u dobra ociscene reske.

r

3

Napuknuta betonske obloga papravlja se takade se pukotine G prosire dlijetam H . Psitiivoocistite rupe pomocu krutog kista iIi zicanecetke. Zatim paZljiva i poleko ulijte bitumen ureske.



Urezujte tankim dlijetom tako da njime rno-

zete uci u dubinu. Radite sisternaticno kako

ne biste predvidjeli koju pukotinu. Pukotine

nakon prosirivanja mogu biti siroke

0,5-1 em. Tvrdim kistom iii bol]e usisacern

za prasinu brizno uklonite sve nacistoce

kako biste pripremili dobra »leziste« zapolimer- bitumen. Kako cete izliti bitumen u

pukoti ne, vee smo opisali; ne smij e biti

rnjehurica zraka a razina mora biti nekoliko

milimetara niza ad razine eementnih ploca

terase. Ne radite na brzinu jer posao necete

obaviti kvalitetno; najbolji trenutak za ovaj

posao su rani jutarn]i sati kad su pukotine

najsire (beton je stegnut). Ako su medutim

pukotine duboke i siroke nije dovoljno da ih

samo popunite polimer-bitumenom; mora!

cete poduzeti nesto vise - popraviti cijelu

terasu. Ako povrsina nije velika mozete to

uciniti sami, u suprotnom se obratite struc-

njaku.

Polaganje hidroizolacijskihslojeva na terase

Za dobru hidraizalaciju terase potrebna sunajmanje dva sloja Ijepenke i tri reda bitu-

menske mase (smola). Pri kupnji materijala

imajte na umu da su role Ijepenke siroke 1 m

ida ce. kad ih stavite jednu preko druge na

terasu. preklop iznositi oko 10em. Bitumen-

sku masu nalijte u sirini malo vise ad 1 m;

prvi red mora biti na suprotnoj strani od

ulaza na terasu. Odrezite traku Ijepenke (po

duljini, koliko treba) i pocev ad sredine,

rasirite (razrolajte) je na oba kraja (slika 4);izmedu dva smotuljka ostavite oko 1 m.

Ljepenku polozite na bitumensku srnolu i

hodajte po njo] sitnirn koraeima pazeci da

pod Ijepenkom ne zaostanu rnjehurici zraka.

Zatirn bitumenskom masorn prernazite dio

terase za druqu traku; pri tome narnazlte rub

ad 10em prve trake jer ce je slijedeca traka

prekrivati za 10 em. Taka nastavite prerna

izlazu. Prije nego je zalijepite za smolu,

posljednju traku krovne Ijepenke odrezite.

takoder prema potrebi, kako bi lijepo legla

na preostali prostor.

4

Za ponovno ob/aganje, preko ociS6ene terasegradevinskim ces!jem (nazupcana /opatica) Krazvucite bitumen. Srotsnu /jepenku J kao stoto prikazuje stika stavite na sredinu premezs-nag dijela terase Irastegnite nogama te usput

uk/onite eventualne mjehurice zraka.

5

Slijedece slojeve stavite nakon sto ste bitu-menskom masom premaza/i /jepenke A I B.Ljepenke C I D sloiite taka da prekrivajuspojeve Ijepenki A i B, Pogledajte na detaljuredos/ljed

Vratimo se prvoj traci I na nju nanesimodrugi sloj smale. Prva traka krovne Ijepenke

mora u ovom slucaju biti siroka koliko i

zadnja traka prvog sloja. Nastavimo raditi

kao i prije, dok sve ne zavrsirno. Sad se

nanosi zadnji sloj bitumenske mase iii srno-

Ie. Ako terasa nije prohodna, hidroizolacij-

ske slojeve pospite krupnim sljunkorn: popr-

skajte vapnorn, ako je terasa prohodna,

stavite betonske ploce na fini pijesak, ali

izmedu njih ostavite reske koje cete ispuniti

polimer-biturnenskirn namazom iii vrucorn

bitumenskom rnasorn.

55



Odvodnjavanje

terase

Cest o predstavlja poteskocu, nerocito ako

se oko terase naJaziparapetnizid. sto moze-

mo uciniti?

Svaka terasa, s malim nagibom, koji u nekim

slucajevirna nije cak ni vidljiv prostim okom,

mora irnati jedan iii vise efikasnih odvoda.

Problema nece biti ako je ograda koja zasti-

cuje bridove terase napravljena od metala;

druqacije je ako je terasa okruzena parape-

tom. Najcesce se dogada da su odvodi u

zidovima na poqresnom mjestu u odnosu na

naqib terase iii su premaleni da bi brzo

propustali vodu. U oba slueaja veda ostajena terasi i predstavlja opasnost za nju.

Preostala voda se malo -po malo upija u

konstrukeiju terase, a to je vrlo tesko usta no-

viti i popraviti. Poqledajmo razllclte slucaje-

ve koje mozerno predociti,

(Pre)star odvod

Odvodnja vode iz terasa sprijecena je cesto

puta zbog nepravilrie lokaeije iii srnjestaja

vodolovnog grla iii pak zbog preuske

odvodne eijevi. Nekad je i razina povrsine

zavrsnoq sloja terase previsoka iii preniska u

odnosu na eijev, npr. nakon popravaka za-

stitnih slojeva terase. Dakle, valja pristupiti

popravku odvodne eijevi.

Posao je vrlo jednostavan, radi se 0zarnjeni

eijevi kroz koju prolazi voda. Prosirite rupu

na donjem dijelu u kojoj se eijev nalazi, a

zatim ponovno stavite novu eijev. Buduci da

su terase u vecini slucajeva okrenute prema

• I

I

•

1

Prije nego pocnete izvoditi odvod vode, namje-stite mokru krpu A u kanal ilijeba. Zatim pticvrsti-te stari kisobran B kako bi zedrieo otpatke ibuke,uvucite u cijev D drie« C i nastavite raditicekicem i dlijetom.

uliei iii nekom javnom mjestu, valja raditi

pazljivo kako otpaci zbuke ne bi nekoga

ozlijedili. Jednostavan sistem zastite je upo-

treba starog kisobrana - otvorite ga i obje-

site na ogradu (sl. 1) tako da mu rub budemalo ispod odvoda. isprazn] ujte kisobran

cesto da tezina materija la ne bi probi la

platno. Dlijetorn i cekicem kopajte zid oko

rupe, a zatim nastavite sve dublje i dublje

ispod eijevi dok rupa nebude malo nize ad

razine terase. Ako oelvod iz terase ide u zlijeb

za vodu, a da se okomiti zljebovi ne bi

zacepili otpacima zbuke, upotrijebite mokre

krpe kako biste na oqranicenorn prostoru

zadrza!l otpadne materijale (sl. 1).

Kad ste probili zid oko odvodne eijevi,

udarajte je cekicem dok ne izide iz lezista.

56



Dlijetom zavrsite prokopavanje prema dolje

tako da napravite mali pad. Pazite da ulaz

eijevi s unutrasnje strane terase ne bude u

razini dna kanala zlijeba jer ce voda umjesto

da izlazi - u laziti.

Ako je prethodni odvod bio malen, sad

rnozete iskoristiti priliku i ugraditi cjjev ve-ceg prornjera. Uvucite cijev u rupu nakon

sto ste u nju umetnuli jednu dascicu iii drzak

merle: daska. osim sto sluzi za baratanje sa

cijevi ornoqucuje i kontroliranje nagiba.

Provizomo ucvrstite cijev komadima opeke;

pripremite malo betona (jedan dio cementa,

tri dijela pijeska) i poenite puniti rupu,

Sjetite se da smocite zid, kako bi beton bolje

»primio«. Cijev ispunite krpama kako se ne bi

zacepila. Betonom punite zid sto je rnoqucedublje i pri tom se sluzite sipkorn i dijelovirna

opeka. Dobra zagladite vanjski i unutrasnji

izlaz: za unutrasnji je vrlo vazno pazljivo

napraviti tzv. vodolovno grlo za odvod. Ako

je grlo sarno malo nize ad razine poda nastat

ce lijevak kojim ce otjecati sva voda. Danas

se u trgovinama mogu kupiti odginalni sliv-

niei sazastitnim mrezicama. To je vrlo vamo.

narocito za onaga tko na terasiima mnogobiljaka: listovi mogu zacepiti ne samo odvod

terase nego i zljebove.

Ako se odvod nalazi na poqresnorn mjestu u

odnosu na nagib terase. gresku ispravite

taka da na najpovoljnijem mjestu napravite

novi odvod. To mozete uciniti i na ogradi

ako tamo gdje se nalazi izabrana tocka

postoji zlijeb iii direktno na tlu. U zadnjem

slucaju cijev mora strsati ad ograde bar

15cm kako se voda ne bi slijevala nizvanjske zidove ku6e. U slucaju da nema

zlijeba, a nemogu6e je napraviti direktan

odvod, napravite mali unutrasnji kanal sa

zeljenim padom.

Izrada odvodnog kanalica na

terasi

I

I

Lokva kisnice koja ne moze oticati proteze

se (u ovom slucaju) dui ograde i nalazi blize

iii dalje od odvoda. Na podu nacrtajte debe-

10molovkom crtu paralelnu s ogradom, a na

5-6 ern. kako biste mogli spojiti sredists,

mjestagdje se nalazi lokva s najblizirn odvo-

dom. lskopajte kanalic ad lokve prerna

odvodu sama u vanjskoj oblozi terase i pri

tom ne dirajte izolaeijske slojeve. Duz crte

ureztte plocice Ili betonsku oblogu ostrirn

dlijetorn iii bolje kutnom brusilicom s bru-snom plocorn, Dlijetom odvojite (otrgnite)

dijelove plocica lzrnedu crte i ograde, pri

tom nastojte ne micati ostale dijelove ploci-

ca. Iz brazde otrgnite ostatke morta ali

nemojte ostetiti donje slojeve. Ravnom da-

skom i libelom (sl. 2) provjerite pad prerna

odvodu. Srnocite kanal. pokrijte ga beto-

nom (1 dio cementa, 3 dijela pijeska) i istom

dascicorn ga poravnajte tako da dobijete

kanalic zeljenog nagiba. Zidarskom zlicornoblikujte i odozgo pospite cementom.

2

Povo/jan naglb prema odvodu odredite pomocudescice i libe/e. Kopajte dui ograde B kanal C,ponovno provjerite pad. Pomaknite odvod preme

do/je, da bude nile (deta!j 2).

L_ _ -_ _ -_-_--~s-.

57



imeni z jebovi

Predstavljaju sistem »kenele« za odvod ki-

snice sa krova. Kako ih treba odrisveti?

Kisa koja pada po krovovima skuplja se na

razlicite nacine, a najcesce u visecim zljebo-

vima i cijevima od pocincanoq iii bakrenog

lima, il i od plastike koji se vide na skoro svi m

zgradama. Medutim, koriste se i tzv. nat-

krovni iii lezeciHjebovi koji su ugradeni nastrehi tako da se uopce ne zapazaju. Ti se

zljebovi obicno nalaze na visekatnirn zgra-

dama.Osnovni elementi koji sacinjavaju odvodni

sistem kisnice su slijedeci: prije svega se

zljebovi (zovu se potkrovni iii viseci zljebo-

vi) u trgovini mogu naci u velicinarna od 3,2

iii 1 m s dijelovima za spajanje, »koljenirna« i

zatvorenim krajevirna. Izmedu su specijalni

zljebovi s rupama za odvod i spajanje s

okomitim cijevlrna. Zljebovi su za strehu

pricvrsceni kukama, koje se pricvrscuju za

roznics krova i moraju se pravilno raspore-diti.

Zlijeb mora biti pravilno postavljen u odno-

su na prvi red crijepa; ako krov ima mali

nagib mora biti za 4 do 5 em izbocen, iii ako .

je krov kos samo 1 iii 2 em u odnosu na hori-

:ontalni zlijeb. U prvom slucaju se zeli izbje-

CI da voda ne zavrsi ispod zlijeba, a u dru-

gom da ne bi prskala van. Ostali elementi

za odvodnju vode su: limene odvodne ei-

jevi te obruci za njihova pricvrscivanje na

zid, zatim koljena i ispusti. Kad zelite da se

veda iz vise kanala (cijevi) slijeva u jednu

okomitu cijev. postavite jedan vodokotlic

koji ce skupljati vodu. Cijevi mogu voditi

vodu direktno u kanalizaciju iii ih rnozete

upotpuniti posebnim kosim koljenima. Kada

radite na odvodnim cijevima, najbolje je

upotrijebiti skele; ako upotrebljavate Ije-

stve, morateih bez daljnjega sigurno uc-vrstiti kako biste sprijecili nezgode.

1

Razfieiti dijefovi koji su potrebni za odvodnjukisnice: A ilijeb koj; se prievrscuje za strehu,moie biti raz/ieitog oblika i veticine; 8 osta/ielement! za odvodnju vade su: limene odvodnecijevi te obruci za njibovo pricvrscivsn]e na zid,

zattm ko/jena i ispusti; C koljena Hijeba; 0z~tva[eni diielo_~iitijebs: E nastavak za priljuce-nte odvodne cuevt; F kuke; G obiiino trodljelnokotjeno: H cijev; I obruii; L sabimi lijevak; Mispust, N odvod za kanalizaci/u.

58



Odrzavanje

I

I,

Odriavanje zljebova za odvodnju nije toliko

bitno zbog cestih kisa (ako stanujete u

takvom kraju) koliko zbog vjetrova i visokih

biljaka u blizini kuce. Oluei su obicno dugo-

trajni, narocito plasticni: ipak na podrucjima

koja su bogata vegetaeijom igdje ima velikihnanosa snijega, prijeko je potrebno kontroli-

rati cistocu horizontalnlh zljebova, naj-

manje jednom godisnje, prije dolaska ru-

zn09 vrernena, Vjetar i vegetacija uzrokuju

zaceptjenje. a posljedice su prasina. zemlja i

lisce u cijevima; snijeg rnoze prouzrocititeze

stetei pomicanje cijevi.

Pri ciscenju zlijeba pocnite odozgo prerna

dolje i usput kontrolirajte sve dijelove, spo-

jeve i kuke za pncvrscivan]e i postepenouklanjajte necistoce. Prije nego pocnete

raditi, stavite pod odvodnu cijev kantu

(sl. 2). Ako je cijev direktno povezana na za-

jednicki odvodni sistem, bilo bi dobro rasta-

viti krajnji dio. Pocnlts od zlijeba pod stre-

hom.

Pripremite kornadic sperploce iii plastike

istog profile kao i.zlijeb, kojim cete odstraniti

otpatke i baciti ih u vjedro. Pazite da ne odu

u odvodne cijevi; dovoljno je da pri]e zatvo-

rite spojeve nekakvim krpama. Tako ocistite

cijeli kanal, Sjetite se da ako radite na

ljestvarna, koje uvijek morate skupljati i

pornicati, riskirate neku nesrecu,

Za ciscenje okomitih cijevi, ako nisu savinu-

te, mozete upotrijebiti sta p na ciji jedan kraj

prlcvrstite statu krpu tako da bude malo

manjeg promjera od cijevi. Ako se radi 0

koljenima iii yam ne pode za rukom daizvadite sve necistoce, rastavita cijev. Cijev

se rnoze odcepiti tako da se zalijeva iii ulijeva

voda u nju sluzec.i se pri tom i staporn i

pornicucl ga u smjeru suprotnorn protoku

vode ..Krpom ocistits spoj evei koljena cijevi,

odstra nite naslage blata i rdu,

Kada ponovno montirate sve cijevi i dobra ih

medusobno spojite, provjerite jeste li sve

dobra uradili tako da u oluk izlijete vjedra

vode. Zbog preteznoq lemljenja cijevi i ilje-bova prilikom rastavljanja isastavljanja naj-

prakticnije je pozvati limara za taj posao, ako

nisrno ovladali tehnikom lemljenja.

Na gornjem ulazu u cijev rnozete postaviti

zastitnu zicanu rnrezicu, da je lisce i drugi

. 2

Kad cistite zlijeb stavite vjedro A na ispust Bda se tie bi zacepI!a rupa C.' Od plastikeneprevite praff/lrani iistruga(;{(D za odstrenji-vente otpadeka E. Radite u rukevicsms.

3

Ksko otcepiti cijev kroz koju ne otjece voda?Odstranite vece otpstke, a cijev ocistite ste-pom na ko/! ste pr!cvrstili krpu G iIimetalnomsipkom Hi onde ze/ijte vodom. Zstim pail/ivaponovno postevite cijev na mjesto.

otpaci ne bi zacepili. Zice rnozete naci u

trgovini ali ih lako rnozeta napraviti i sarni od

nekoliko poclncanih zica. Lisee koje pada u

oluk rnoze zacepiti odvod, pa je jednostav-

nije postaviti rnreficu koja ce ga zadrzati.

Sve poslove obavljajte u rukavicarna da ne

biste ozlijedili ruke.

Isk.rivljeni zlijeb

S vremenom se zlijeb i kuke koje ga drie

mogu iskriviti. To se dogacfa u krajevima

gdje su cesta gomilanja snijsqa na tim

mjestima, Zlijeb, da bi mogao vrsiti svoju

59



funkciju, mora imati minimalan pravilan na-

gib (0,5-1 %), prema odvodnoj cijevi. Aka

se jedan dio cijevi savine, u njoj se formira

udubljenje u korn se talofi voda, lisce i

necistoce dok ne dade do curenja. U tom

slucaju je vrlo vazno intervenirati na vrijeme.

Ako je zlijeb pod strehom lagano savijen,

nakon sto ste ga ocistili, ispravite ga, a ako jepotrebno, umetn ite i dopu nske kuke tj, drza-

ceo Da biste provjerili pad prerna izlazu,

zavefite na jedan kra] zlijeba tanku i snaznu

uzieu. Nategnite uzieu na suprotnu stranu

eijevi i libelom kontrolirajte pad. Kako biste

umetnuli dopunsku kuku, potrebno je po-

diqnuti i pomaknuti nekoliko crijepova, vo-

deci racuna 0 nosivoj konstrukeiji koja se

nalazi ispod nj ih. Crijepove stavite pokraj

otvorenog mjesta. Umetnite kuku pod eijevtaka da se kraj kuke pornocu koje se pricvrs-

cuje. nalazi iznad raga krova. Postavite

kuku tako da zlijeb ne nadvisuje krov. Kuku

pricvrstite za rog krova cavlirna in vijeima.

Ako kuka nije od pocincanoq zeljeza, pre-

mazite je nekim srsdstvom protiv rde. Po-

rnocu zice i libele provjerite da Ii je kanal

dobio zeljeni pad, u suprotnorn slucaju

gurnite jednu iii vise kuka gore iii dolje, dok

ne postignete zeljeni rezultat. Pazite: ovo

pomicanje je vazno i ne smije biti vece od

1,5em, inace ce biti doveden u pitanje

polozaj razlicitih spojeva kanala i odvodnih

cijevi.Kada popravite eventualno i cijev, preporuc-

ljivo je provjeriti tocriost izrade lijevanjem

vjedra vode u zlijeb na suprotnoj strani od

one gdje se nalazi odvodna cijev.

Ako se zbog deformacije pocnu razdvajatidva susjedna spoja zlijeba iii cijevi, potrebno

je ponovno uGvrstiti spojeve npr. lemlje-

njem. Ovaj posao je nesto jednostavniji na

plasticnim zljebovima, jer ih ne treba lemiti

kao pocincane. Ako se radi 0 plastlcnorn

zlijebu, krajeve kanala odvrnite kako biste

mogli ocistiti spoj krporn narnocenorn u

alkohol. Krajeve koji se spajaju prernazite

dobrim Ijepilom za plastiku i spojite oba

dijela. iii izmijenite brtvila na spojevimacijevi.Zlijeb od pocincanoq lima, nakon sto ad-

stranite svu necistocu. ocistite brusnim pa-

pirorn oko spojeva. Zatim ta rnjesta prernazi-

te specijalnom smjesom solne kiseline i

60

r

cinka. Zatim povrsinu koju cete lemiti istr-

Ijajte kalafonijem. Lemljenje cete obaviti

bakrenirn zaracern ugrijanim na plamen u.

Danas na trzistu pastoje razticit: tipovi zara-

ca za lemljenje (letkol). Pri lemljenju dobra

zagrijte oba dijela zlijeba koja cete spajati.

Na oba kraja nakapajte leguru kositra i olova

za lemljenje tako da dobijete potpuno glatkutraku. Ostavite nekoliko minuta da se ohladi

prije nego nastavite raditi druge poslove na

zlijebu. Neki plasticni zlijebovi s valovitim

uzljebljenjern umjesto da ih drie kuke kla-

sicncq tipa, svojim gornjim bridovima su

obieseni na pravokutne, za to posebno pro-

filirane petlje.

4

Ako je Z/ijebpod strehom iskrivljen, neteqniteuzicu P izmec1u Q j R. provjerile tibelom je Iiuzica nagnuta prema odvodu S.Ako je defor-macija Zlijeba ogranieena na jednom mjestupovucite uvis kuku T dok ne ispravite kanal.

5

,

Ako je kuka T ostecen», zsmiienite je. Poma-knite nekoliko crijepova i odvijte vijke kojimaje kuka oriiivricene. Skinite steri dio kuke C istavite no vi. Ne morale skidati cijev.



U slucaju da je kanal, bez obzira od kog

materijala je napravljen, jako deformiran,

nemojte ga ispravljati, vee ga jednostavno

zamijenite. Isto vrijedi [ aka pad kanala nije

debar. u tom slucaju 'skinlte cijevispod

strehe i stavite novu a djelornicno i advodnueijev.

Oblici potkrovnih natkrovnih

zljebova

Potrebno je naznaciti i koje su osnovns raz-

like izmedu patkrovnih (visecih) i natkrov-

nih (Iezecih) zljebova. Na crtezu A i B prj-

kazana su dva tipa potkrovnih, okruqlih

poeincanih zljebova koje mozerno kupiti

u sastavnim elementima gotovo u svim pro-

davaan icama metal ne galanterije u J uqo-slaviji.

Zlijeb A sastoji se od:

1. polukruzne kuke od plosnog zeljeza:

2. segmenta polukruznoq pocincanoq 2:li-

jeba s vee oblikovanim vanjskim (okru-

gUm) i unutarnjim (povijenim) ojacanimbridovima;

3. dvaju elasticnih limenih zalistaka, zako-

vieama fiksiranih na obje strane povije-

nag dijela kuke, koj i pricvrseuje zl ljeb

i sprecavaju ga da se »koritasto« okrece,

Pravilnom postavom, visinska razlika

unutarnjeg i vanjskog ruba zlijeba mora

biti 2-4cm.

Horizontalni pad zlijeba (0,5-1 %) postize

se razlicitim ovjesenjern kuke. Nije naodmetnapomenuti da se kuke ku puj u po redosli-

jedu postave: prva s najkracim ovjese-

-njem .... zadnja s naiduzirn.

Ako izaberete B varijantu Zlijeba izbjeci 6ete

postavu i montazu zalistaka (elasticna pera

na kukarna). koja pri koristenju u pravilu

prvi rdaju, te predstavljaju veliki problem

za odrzavanje zljebnjaka.

Odlucirno Ii S8 za B tip zljebnjaka, tada

treba nabaviti:

1. Kuke od plasnatog zeljeza s izvijenirn

vrhorn. U ovorn slucaju montirarno ih na

bocne stranice roznica Na taj nacin

nema zabune pri kupnji kuka jer su sve

jednako skrojene, te sarno razlicitorn vi-

61



sinskom postavom na roznici postizerno

pad zlijeba. Osim toga, ove kuke lakse

montiramo i demontiramo.

2. Segment polukruznog pocincanoq zli-

jeba s vee oblikovanim bridovima.

3. Rubni lim.Kod oba nac ina treba postaviti horizon-

talni zljebnjak tako da je unutarnji rub visi3-4cm od va njskog radi otjecanja vode

iz prepunog zuebnjaka od strehe, a ne pre-

rna njoj.U krajevima gdje se grade obiteljske kuce

bez istaknutih streha, upotrebljavaju se is-

kljucivo lezeci , natkrovni zljebnjaci. Danas

se oni primjenj uju i na gradnjama s istaknu-

tim strehama iz estetskih razloqa, jer je

natkrovni zlijeb manje uocljiv detalj krovne

plohe.Potkrovni i natkrovni zlijeb mozerno pro-

matrati u dvije osnovne varijante:

a - zlijeb s ru bnim limom strehe

b - bez rubnog lima strehe

Slike C i D pril<azuju osnovne karakteristike

natkrovnih zljebova.U oba su slucaja kuke od plosnatog zeljeza

sarno djelornicno polukruzne ina sebi imaju

fiksirano sarno po jedno elasticno pero

(zalistak). Gornji dio kuke ucvrscu]e se na

roznicu.Segment horizontalnog zljebnjaka jedna-

kog je profila kao i kuka. na vanjskom rubu

fiksira se zalisl<om, a na unutarnjem porno-

cu limene kvacice za podlogu. Radi zastlte

zavrsnoq ruba krovne plohe postavlja se

rubni lim (C) iii dva reda crijepa (D).

Kal<o ucvrstiti odvodnu cijev

Odvodna cijev moze biti izvan iii unutar zida,

iii pak komibinirano. Vanjske cijevi su bez

sumnje prakticnije, buduci da su, bilo da se

radi 0osteeenjima iii uobicajenorn odrzava-

nju, dostupne pa se maze brzo intervenirati i

nema problematicnog propustania vode ko-

je je tssko utvrditi.

Vanjska cijev mora biti pricvrscena na zid barjednom na svakom segmentu, a pravilan

polozaj dvodijelnog obruca je tocno ispod

naglavka.Nacini pricvrscivanja mogu biti rszticiti. Za

ponovno pricvrscivanje cijevi koja se odvo-

62

r

jila od zida preporucuju se plasticn] iii meta 1-

ni obruci koji se mogu regulirati zatvaranjem

pornocu zapinjaca. Odmaknite cijev koliko

je dovoljno da rnozete napraviti rupu u zidu

za pricvrscivanje (obicno 10 do 12 mm);

stavite umetak i pricvrstite qa i steqnits

vijkom. Postavite cijev sasvim okomito, re-

gulirajte polozaj obruca tako da, kad jezatvoren. ne steze prejako cijev i da nije

presirok, zatim pricvrstite cijev.

Kako postaviti novi zlijeb

Jugoslavensko trziste nudi gotove, »skroje-

ns« pocincane i bakrene zljebove (okrugle i,

one trazenije. sanducastoq profila), u seg-

mentima od 1 do vise rnetara. sa vee torrnira-

nirn okruglim ojacanjima na rubovima. Ova-

ko oblikovane dijelove treba na qradilistu

sarno medusobno lemiti, kako bismo form i-

rali horizontalni zli jeb. Nasi proizvodaci nu-

de i ostale dijelove horizontalnog sistema, a

to su: kuke od plosnog zeljeza (raznih profi-

la) sa fiksiranim perima za ukrutu zljebova.

U proizvodnji vertikalnih odvodnih cijevi

otislo se korak dalje, tako da nalazimo uz

pocincane i bakrene odvodne vertikalne

7

Vertikalne odvodne cijevi uevrSGuju se na zldobujrniceme koje obuhvscefu cijev uvijek ispodmensete. Obujmice se proizvode u reznim obti-cime. a promjerom su vee prilagodene pojedinimsistemima oluke. Priteiu se vljeima IIiumetenjemposebnih osiqureiie.

J



eijevi (okrugle iii cetvrtastog profila) jos i

plasticne (npr. OI(ITEN) sa samo djelomic-

no rijesenim sistemom pricvrSCivanja.

Spajanjem ravnih dijelova eijevi sa »koljeni-

rna« raznih kutova, mozemo oblikovati ne-

ophodne »Iabudje vratove« iii pak ispuste

vertikalnih odvodnih eijevi na teren. Sistem

bi bio kompletan kad bismo i ostale dijelove

mogli izraditi istim materijalom. Ali za obuj-

miee moramo se jos raspitivati u prodavao-nieama zeljezne robe.

Siguran i miran rad omogucit ce yam metal-

na skela (mozets je i pozajmiti); ako koristite

Ijestve, posao ce biti tezi i sporiji, Ljestve

svakako morate privezati da se ne bi poskli-

znule. Kada skinete stari oluk, podijelite

posao na tl'i dijela: obi l j ezavan je smjera

olu ka i ucvrscivanje lezista, posta vl janje

zlijeba i provjeravanje rada odvoda. Sve trifaze rada posebno provjerite.

Ako zamjen ju je te stari dotrajali zlijeb od

poeincanog lima, koristite se polozajsm i

izrnjerenom duljinom starih zeljeznih kuka,

kako biste pravilno polozill novi zlijeb i

odredili njegov pad. Pretpostavljarno da

kupujete gotove proizvode i sami ih lemite imontirate.

Novina u rjesavanju sistema odvodnje kisni-ee sa krova rnozs biti nova vertikalna »oki-tenska« e i j ev .

Pricvrs6ivanje plasticnih

vertlkaln ih cijevi

PIVO treba spojiti zlijeb pod strehom i

o d vo d ne e ije vi. Upotrijebite komad stare

eijevi koji ste prije skinuli sa starog zlijeba,

odredite (izmjerite) duljinu cijevi oornocu

koje cete sastaviti koljena; mjeru prenesite

na plasticnu e ije v po ce vsi ad naglavka zglo-ba za spajanje.

8

Odreiite cijev A (detalj 1) is obje strane prema-zite Ijepilom ko/jena B i C (detalj 2 i 3). Pricvr-

stite za zid prvu ciiev D s obrucem G (detalj 4).Nastavite raditi prema dol/e. Odreiite pos/jednjielement cijevi po mjeri (detaii 5), priiivrstite ko-/feno ispusta H obrucem G, iIi tako da cijev di-rektno uvedete u kanalizaci/sku mreiu (detalj6).

63



Malam nazubljenom pilieom otpilite suvi-

san dio i zagladite glatkim brusnim papirom.

Zatim uzmite dva koljena; prvo, koje cerno

odsad nazivati gornjim, morate uqlacati bru-

snim papirom na vanjskoj povrsini gdje

nema naglavka za spajanje; drugo, donje

koljeno, prernazite s unutrasn]e strane ljepi-

10m. Tako pripremljene krajeve eijevi i prik-ljucaka prernezite Ijepilom, spojite oba ko-

Ijena za eijev tako da budu u istoj ravnini,

pogledajte kroz eijev duz spoja. Kad se

Ijepilo osusi, nastavite posao. Okrugli gu-

meni obruci mogu biti zamjena Ijepil u kojirn

spajamo elemente. Cijeli sistem zljebnjaka

postaje gibljiv i ne puea pri rastezanju odno-

sno stezanj u.

Kad se Ijepilo osusi. nastavite posao. Umet-

nite gornje koljeno u rupu za odvod koja se

nalazi na zlij ebu pod strehom i primaknite

donje koljeno zidu duz kog ce se spustati

odvodna eijev. Olovkom naznacite na zidu

visinu do koje doseze kraj donjeg koljena.

Razdvojite spoj od vodoravnog zlijeba, na

zidu oznacite polozaj prvog obruca za eijevi.

Elektricnorn busilicorn i svrdlorn promjera

12 mm izbusite potrebnu rupu. Ako naidete

na velik otpor predlazerno da posao obaviteu dvije faze: najprije upotrijebite svrdlo pro-

mjera 5-6 mm. a zatirn one od 12mm.

Pricvrstite dobro piasticnl umetak za

pricvrscivanje obruca. Requlirajte obruc

prema promjeru eijevi i pricvrstite prvu eijev;

DIMENZIONIRANlE VERTIKALNIH

ODVODA ZA OBORINSKUVOOU,

IZRADENIH 00 LIMA DEBLlINE 0,6 DO 1 mm

Slivna Promjer odvodne Poprecnl

povrsjna cijevi u mm presjek

m' minimum em'

Balkoni ilode 50 2 0

Krovovi do 6 50 2 0

I{rovovi do 50 7 0 36

Krovovi do 15 0 1 0 0 8 0

Krovovi do 25 0 125 1 2 0

Krovovi do 400 15 0 1 7 5

Ako je povrslna krova veea od 400 m' trebauvrsti1i nove ver1ikalne odvodeodgovarajucihprofila. Ver1ikalni odvodi odreduju se premaduljini ilijeba. Za svakih 15 m duljine zlijebatreba u pravilu predvidjeti [edan ve.rtikalniodvod.

64

•

obujmiea mora biti odmah ispod naglavka.

Ponovno uzmite sve elemente za spajanje i

umetnite gornje koljeno u rupu za odvod (u

zlijebu). Iskoristite elasticnost plasticnih ei-

jevi, stisnite donie koljeno (spoja) unutar

naglavka eijevi koju ste vee pricvrstili za zid,

bilo da se radi 0 spoju za zlijeb iii 0 cijevi,

nemojte ih lijepiti.Libelom iii viskom kontrolirajte okomitast

prve cijevi, a na zidu oznacitc sredinu cijevi.

Isto kao i prije, u toj tccki cere pricvrstiti

drugi obruc. Budu6i da je eijev vee tu, da

biste dobro izbusili rupe za obruc, morat

cete je polako pomaknuti u stranu. Sad

definitivno ucvrstite prvu eijev nakon sto ste

provjerili da se spoj sa zljebom nije porna-

knuo.

Obruce montirajte na svaku eijev, jedan

odmah ispod naglavka, a drugi na sredini.

Cijev mora stajati okomito. Ako je posljednji

element predug, da biste ga po mjeri odreza-

li, pomaknite ga prema gore uza zid tako da

donji kraj bude na zeljenoj visini. Obiljezite

koliko treba odrezati. obrezite visak eijevi, a

eventualne neravnine izglacajtB brusnim

papirom. Uglavite naglavak zadnje eijevi u

koljeno i pricvrstite ga ispod naglavka obru-ca. U ovorn slucaju nije potreban srednji

obruc, zadnjim se ucvrs6uje izljev koji vodi u

kanalizaeiju.

Zadnji obruc mora biti postavljen odmah

pod naglavak koljena. Aka izljev direktno

ulazi u reviziono okno, da biste cijev odrezali

po mjeri, donji kraj umetnite u rupu za odvod

i primaknuvsi naglavak gornjoj cijevi, ozna-

Cite koliko treba odrezati. lzvucite cijev i

odrezite visak. Cijevi dva (otvorene) zadnjaobruca stavite u reviziono okno da biste

ucvrstili gornju cijev na naglavku zadnjeg

elementa. U toj tocki pritegnite obruc i

zatvorite reske eementn irn mortom oko eije-

vi koja vodi u reviziono okno.

« '

. '

) .

f

Opsav dimnjaka

Pri krojenju lima za opsav dimnjaka bitnoje pratiti padove i najkra6e odvodenje kis-

nice. Gledajuci sistern pada krova gornja

strana i boone straniee limenog opsava

pcdvlace se pod pokrov, dok j8 donja stra-

niea postavljena na krovni pokrivac, Gornja. 1



straniea mora biti krojena ad jedne limene

trake, bez horizontalni h prijevoja (nabora).

Spoj garnje i bocnih straniea mora biti ta-

kav da gornji dio pnjevoja lima pokriva

donji.

Limene vertikale oko dimnjaka moraju for-

rnirati visoku manzetu (20-30em) iznad

linije krova i slijediti pad krova. Zavrsni spoj

(Iimeni nabor poput okapnice) mora biti

»uquran« u slie tijela zida dimnjaka. kako

bi S8 sprijecilo prokisnjavanje na tom naj-

kriticnijem rnjestu opsava i trnovima pricvr-

scenim na zid radi trganja u naletu vjetra.

Svi prijelazi lima iz vertikale u horizontalu

u pravilu se rjesavaju u tri odvojena dijela,

koji S8 u naborima (prijevojirna) dodiruju

i dozvoljavaju nesmetani rad razlicitih ma-

terijala i ne pueaju (princip dilataeije). Da-nas je klasican nacin krojenja opsava nesto

jednostavniji, jer se sudari ploha uglavnom

»brtve« trajnoplasticnirn iii trajnoelasticnlm

kitovima.

10

Za siguran rad sa iljebovime preporucemo dase posluiite malom pokretnom skelom A kojumoiete iznajmiti. Montireite umecuci jedan u

drugi rezltcite elemente B (detsl] 1) I ogradu C(detalj 2). Baze mogu bit; na kotecicim« E (de-tal/3) Iii na podlogama F s vijcims (detalj 4).

65



imnjaci

Moguce intervencije supopravci ipobolise-

nje propuha.

Aka dimnjak ne vuce dobro treba ispitatizbog cega, a otvor kaji vise ne upotrebljava-

te zatvoriti kako biste sprijecili nepotreban

gubitak topline.

Osteceni dimnjak

.Jako nevrijeme iii jednostavno raspadanje

opeka maze biti uzrok ostecenia iii cak

rusenja dimnjaka. Da biste ga vratil i u prijas-

nje stan]e, rnorate paziti _da sluzi svrsi [ da

opet bude dobra izveden opsav uz proboj

dirnnjaka kroz krovne plohe.lma razlicitih

vrsta dimnjaka, na starijim kucarna su ad

opeka,a na novijim od pretabriciranih opeka

i cijevi. Papravak se sastoj i. prije svega u

provjeravanju stanja dimnjaka u pogledu

cvrstoce opeka. Aka je dimnjak od apeka,

tada treba ski.dati crijep iii kanalice kojipokrivaju dio gdje je dimnjak probijao krov-

nu plohu i provjeriti da J i je dobra pricvrscen

mortam. Na starim kucama ovaj tip »opsava«

je ad morta, a na novijim od lima.

Ostrom cetkorn ostruzite cad, cekicem i

dlijetom razbijte mort ako je napuknut te

pazljivo kistom ocistite svu praslnu, Obilno

smocite spa] i postavite kanalice na cement-

ni mort (1 dio cementa, 3 dijela pijeska). Ovi

zljebniaci -kana Iice, postavljeni medusobnokako smo vidjeli u poglavlju 0 krovovima,

rnoraju biti nagnuti u istom smjeru kaoi brid

(sastavak na krovu. slika 2). Da biste dim-

66

njak vrati Ii u pnjasnje stanje, odstran ite

razbijene kana Iice siekacem. Odstra nite sve

otpatkezbuke. dobro smocite dimnjak i spoj

oko njega, pa uokolo ad cementnog marta

napravite homage no leziste za kanalice,

nagnuto prema krovu. Prve kanalice slozitena donju stranu dimnjaka, s jedne strane

napravite laqani pad, zatim stavite uz dim-

njak kanalice s istim padom kao krov i s

donjim krajevima koji nadvisuju kanalice

pricvrscene na nizu stranu. Najzad slozite

zljebnjake na najvisu stranu, drzeci se istih

kriterija. Limeni opsav mozete izvesti na

1

Provjerite izgled konstrukci]e dimnjaka A inerocito posvetite painju grfu dimnjak.a B.Odstrenite kapu dimnjaka C imortom Dpoprevite grlo dimnjaka.

2

Kako izbjeciprodirsnie vade uz dimnjak? Kaoptivretneno rfesenje moie vam posluiiti iz-otrak - semotjepliive bitumenska traka (Uri-ne 5, 7 i t Ocm) koju po/aiemo u uvaludimnjaka ispod po krovnih ploi», a uz osta/estranice na pokrov.



ovim dimnjacima pocincanirn limorn, ucvrs-

csnirn za zbuku dimnjaka, ali taj posao za-

htijeva malo vise iskustva i opreme pa je

najbolje zatreziti pornoc strucnjaka,

Dimnjak bez propuha

Dva su preduvjeta za debar propuh dimnja-

ka: razlika visine dimnjaka izmedu lozista i

grla dimnjaka i polozaj dimnjaka prema

zgradi i okalici. Prvi od ova dva uvjeta,

povezan s projektom kuce, predvida razliku

u visini najmanje 5 metara; ako je manja

maze se popraviti podizanjem dimnjaka, sto

je cesto nernoquce zbag estetskih razloga iiizbog stabilnosti dimnjaka. Drugi uvjet do-

brag propuha je povoljan srnjesta] dimnjaka

na krovistu. Visina grla dimnjaka mora biti

30 em iznad sljemena krova, odnosno. uko-

liko je dirnnjak udaljen ad sljernena, grlo

mora biti minimum 1 m iznad krova mjereno

okomito na povrsinu krovne plohe. Provjeri-

te stanje dirnnjackih vratasca za ciscenje.

Ona rnoraju dobro prianjati u lezistima dim-

njaka (zida) i ne propustati zrak. Takoder i

izgled zavrsne kape prema strujanju vjetrova

utjece na prapuh u dimnjaku.

Za postizavanje boljeg propuha u dirnovod-

nim kanalima dimnjaka ugraduju se na grla

dimnjaka specijal n i nastavci od betona iii

lima.

Posta vlja nj e specij aInihnastavaka

Skinite tradicionalnu kapu dimnjaka i zbuku

s njega, ccistite gornju plohu u grlu dirnnja-

ka te pomocu eementnog morta (odnos

1 : 3) pricvrstite prefabricirani nastavak ko-

jeg konstrukcija ornoqucuje bolje isisivanje

dimnih plinova. To su razliciti elementi pri-

Ijubljeni jedan uz drugi i izvan dimovodnogkanala 6ine zgodnu aerodinarnicku seriju

cijevi. koje omcqucuju vjetru isisivanje dirna

sto povecava sposobnost vucenja (slika 3).

3

Da bi ravno pokriven dimnjak mogao bolje vucinajprije skidamo poklopac C i stupice L. Zatimuzidamo produinu cijev Tsa stitnikom. Na crteiuS je samoorjentiraju6i limen! stitnik. Danas veetvornice proizvode rezticite nastavke za dimnjakkojipobo/jsavaju njegovu efikasnost. Na crteiu Veerodinemicki nastavci uzidani morlom M.

U podrucjirna s puno vjetra cesto se upotre-

bljavaju dimnjaci s rotirajucirn limenim na-

stavkom. Da biste dimnjak preuredili u dim-

njak ovog tipa. morate dati izraditi (kod

vodinstalatera) speeijalni rotirajuci nasta-

yak od lima (slika 3) kojeg cete montirati na

grlo dimnjaka.

Kad je dimnjak u odnosu na krov prenizak,

aka je razlika u visini minima Ina, rnozete ga

nadozidati od starih opeka. Ako ga budete

morali podizati vise, preporucarno da jednu

iii vise salonitnih cijevi spojite s postojecirn

grlom dimnjaka i eventualno zastitite odvjetra pornocu celicne uzadi, Aka dimnjak

vise ne sluf svrsi rnozete skinuti nosace

kape i poklopac zatvoriti.

67





1

Prvi koraci u zemrsenom labirintu radova izvan kuce.Kako izrediti odvod za kisnicu. poploceti stezu £ I vrtu,podignuti zidic i oko kuce neprsyiti udobnu oazu ...

D O V D D V o D E I R A D D V

N A D T V O R E N D M

" IJ

J



I l V A N

K U G I

Odrisvenje i preuredivanje okotise kuce.

Dosad je bilo rijeei 0 radovima koji se

odnose na kucu. bilo da se radi a zidovima iii

krovovima. Kada se radi 0 kucarna za jednu

iii dvije obitelji, odrzavanje i preuredivanje

se ne oqranicuje same na ta dva podrucja jer

pocetnika mogu zanimati i radovi oko kuce,

bile zbog poboljsanja stabilnosti kuce (kako

napraviti potporne zidove vee srno opisali)

bilo zbog samoq terena. Vee smo spomenu Ii

uredaj za odvod vode u kuhinjama i kisnice,

izuzimajuci kanalizaeiju (toaleti). U mnogim

kucama, a posebno u velikim zgradama,

voda iz kuhinja, kupaoniee i zahoda odlazi u

iste eijevi i rnijesa se .. Kad mnogih starih

zgrada postojale su dvije odvojene kanaliza-

eijske mreze - to je donedavna bilo pravilo

skoro u svirn seoskim kucarna, jer su se kroz

»ernu kanalizaciju« odvodile same fekalije.

D jelotvorno odrzavanje starog odvodnog

kanala za tekuce otpatke (xsiva kanalizaci-

ja«) ovisi 0 vrsti materijala od koga je

napravljen i 0 novirn uvjetima u kojima se

upotrebljava. Do pred kratko vrijeme ovi su

se odvodi izradivali od betonskih eijevi,medusobno spojenih eementnim mortem.

No, rasirena upotreba razlicitih kemikalija i

sredstava za ciseenje, otezava protok vode.

70

)

J

I I

! )

. )

: 1

Iaime, na hrapavoj povrsini betonskih eijevi

taloze se Ijepljive naslage pa se promjer

eijevi suzuje, sto usporava prolaz vode i

ubrzava talozenje dok se eijev potpuno ne

zacepi. Uobicajeni nacin ciscenja nije davao

pozitivne rezultate pa je betonske eijevi

trebalo zamijeniti plasticnim. Prisutnost de-

terdzenata u sivim otpadnim vodama suge-

rira uredivanje pogodni h revizion ih otvora

koji su lako dostupni i lako se ciste. Isti

problem se odnosi i na odvod kisnice, a

cornu srno pisali u poglavlju 0 zljebovima i

eijevima. Okolis uredite da bude praktican i

lijep. Govorili srno. npr. 0 nadstresnici za

automobil, stazama ...

Plocnik oko kuce. staza do nadstresnice za

autornobil i slicno otprilike su poslovi kojs

treba obaviti oko kuce. Nisu teski ni korn-

plieirani, narocito ako ih obavlja eijela o b-

itelj. npr. na kraju tjedna. Ne zaboravite -

skupi rad strucnjaka cesto je suvisan i same

odgada posao koji mozete i sami obaviti.

Sigurno je nemogu6e napraviti pregled svih

rnoqucih poslova oko kuce, ali je vrlo vazno

upoznati osnovne tehnike rada i izbor pre-

pustiti osobnom ukusu. Izvedbu treba sa-

gledati sa svih rnoqucih aspekata i tek nakon

toga nabavljati potreban materijal i alat. akanemate bar dio vlastite opreme. Pazljivost i

preeiznost ustedjet ce mnogo vremena itruda.

~

1

)

; I

" _ I

. )

I J

)



Sivi odvod

Odvod otpadnih voda iz kuhinja,. kupaonica

i s krove. Kako zamijeniti staru betonsku

cijev koja se natazi u zemtji,

Kao sto smo vee rekli, rad ise0zamjeni starih

betonskih eijevi modernijima od plastike.

Problem zacepljenja deterdzenti ma osjeca

se narocito u dijelovima gdje je nedovoljan

pad, Najtezi posao je, narocito kod starih

zgrada, odredivanje srnjera eijevi pod zem-

ljom. I<ako ne biste kopali uzalud, poveca-

vajuci sami sebi posao. vazno je poci od

tocke u kojoj okomita cijev vodi do povrsinezernlje. Obicno se u to] tocki nalazi reviziono

okno, kojeg kod starih zgrada cesto nerna.

Sluzeci se opisanim tehnikama, cekicem i

sjskacem kopajte aka tocke koju ste prije

odredili slijede6i okomitu traku eijevi (pazite

da je ne ostetite) dok ne dodete do koljena

spoja s vodoravnom cijevi koja spaja okorni-

tu eijev s jamom iii kanalorn. To koljeno

oznacava smjer kopanja. Otvorite roy sirok

oko 10-15 em ivodite racuna a zacepljeno]cijevi, Namjestima spojeva cijevi opazit cete

zadebljanja od eementnog rnorta. Sjekacern

~ i cskicern iii pijukom razlupajte cijev u razli-

citirn presjecima kako bists je magi i izvaditi.

Pazljivo razbijte i izvadite zadnji kornad

eijevi na ulazu u jamu iii kanal; zatim zidar-

skorn Hicorn izravnajte (izjednacite) dno

rova i provjerite tocnost pada daskom rav-

njacorn i libelom. Najprije umetnite koljeno

pod eijev okomitog odvoda; prije nego spo-

jite koljeno provjerite da Ii je cijev ispraznja-

na (rnozda u njoj ima jos deterdienata iii

otpada): zatim postavljajte eijevi, naglavak

spoja namjestite na prvi dio cijevl, tj. na

koljeno koje ste vee stavili. Ako trasa ne

bude potpuno pravoertna zbog zida iii ne-

ceg slicnoq, eijevi od PVC-a mozete malo

saviti.

Da bisteto ucinili. mjesto koje treba savinuti

drzite oko 10 em iznad plamena i sta Ino

okrecite cijev. Nakon kratkog vremena pla-

stika ce orneksati i rnocicete je savijati. Ne

savijajte previse kako ne biste napravi Ii na-bore, Poslije nekoliko minuta eijev ce se

ukrutiti. Nakon polaganja, eijev mortom

pricvrstite u spoj izmedu koljena koje pove-

zuje vodoravnu s okomitom cijevi, Cijev

najprije pospite zemljom, a zatim otpaeima

zbuke i otkopanim materijalom. Tlo dobra

ugazite i obilno ga zalijte vodorn.

1

Pri trezeni« odvodne cijevi kopejte tlo A ublizini cijevi B dok ne dodete do pregiba(koljen?) C ko]! oznsceve smjer u kom jepostavljena odvodna cijev, Nastavite kopeti.

2

Razbijte zglobove G koji spajaju stare beton-

sk e c ijevi Fpomocu pI/uk a V i Ii teskog cekice:

Uktonite cijev. Pregledajte nagib cijevi S.istaiite nove plssticne cijevi.

71



Reviziono okno

(saht)

Keko otkriti ostecenje ina vrijeme ga popra-

viti? Kako ocistiti zecepljenie cijevi?

U kanalizacijskom sistemu, narocito onom

za odvod kisnice, ali i otpadnih voda, svaki

put kad odvodna cijev mijenja smjer, treba

napraviti okno za ciseenje otpadaka. U okno

maze uticati voda iz jedne iii vise cijevL a

izlazit ce samo kroz jednu.

Donja razina ave odvodne cijevi nikad se

ne podudara s dnom jame, vee je u odnosuna njega visa; na taj nacin se na dna mogu

taloziti tezi otpaci, kako ne bi zacepiii cijev.

No danas se sve vise izvode tzv. kinete u

revizionom oknu koje po svojoj konstruk-

ciji usmjeravaju tok vode u njemu. Usmje-

ravanje se vrsi pornocu polukruznih kanala

koji spajaju dotok i odtok voda. U takvim

kinetama manje dolazi do zacepljenja, Kon-

strukcije revizionih jama kakve se vide na

slici 3 bile su ujedno i slivnici koji su spre-cavali sirenje zadaha iz jamai kanalizacij-

skih rnreza do prostorija. Danas se tzv. si-

foni ugraduju odmah iza izlijevnih mjesta

(umivaonika, sudopera, itd.). Svaki bi sa-

movac trebao znati pronaci ostecenu cijev

i otkloniti je. Ako je kanalizacija stara i nema

reviziono okno, narocito ako odvodi vodu

iz kuhinje i praonice, dobra je napraviti

jedno iii vise revizionih okana (po duljini)

kako bi se izbjegla opasnost ad zacepijenja

odvodnih cijevi oko kojih je posao uvijek

dosadan ali vrlo znacajan.

I..

Kako ocistiti reviziono okno: otvorite poklopac Ai odtoiite ga na stranu. Izbacajte zatim limenkomB iIi vjedrom la/og. Zidarskom illcom C odstreni-te talog D s dna; ocistite ulaze cijevi. Kao nadeta!ju 2 nsmeiit» leiiste poklopca. Na detalju 7

vidite odvodne jame; M je cijev za dotjecanjevade, a Sje cijev ko]s otpadne vode odvodi izokne.

72

•



Zacepljeno reviziono okno

Cirn prirnijetite da kisnica iii otpadne vade iz

kuhinje tesko odlaze, provjerite da Ii su

slivnici i okna u koje voda otice cisti,

Podignite poklopac s okna. Ako je poklopac

od lijevanogzeljeza odavnoi nepazliivo

zatvoren, vjerojatno ceteqa tesko otvoriti.Da biste olaksali posao, vrskorn odvijaca

ostruzite necistocu koja se natalozila u pu-

kotini oko poklopca i dok zatirn povlacite

poklopae uvis, udarajte okolo drskorn cekl-

ca. Pri tom ne zaboravite da je lijevano

zeljezo lomljiv metal. Kada otvorite reviziono

okno ispraznite vodu pornocu limenke j

vjedrai pri tom ruke zastitite gumenim

rukavicama. Zidarskom z.1com izbacite i.bla-to koje se natalozllo na dnu te ocistite

dovodne cijevi od otpadaka koji se obicno

sakupljaju na izlazu. Pustite da nesto vode

protece cijevima kroz reviziono okno pa cete

tako upotpuniti ciscenje, voda koja dolazi iz

razlicitih kanala treba utjeeati u cisto revizio-

no okno; u suprotnom treba ocistitii odvod-

nu cijev. Bridom zidarske zHce iii struqacem

pazljivo ocistite leziste poklopca ad lijeva-

nag zeljeza i po njemu posipajte sloj suhogmorta (najbolje bez vade) koji ce olaksati

podizanje poklopca pri slijedecem cis6enju i

hermeticki zatvarati okno.

Reviziona okna treba cistiti bar jednom

godisnje kako bi se posao brzo obavio i

izbjeglo zacepljenje eijevi.

Zacepljene cijevi

\

•

Aka voda, koja protice dovodnim cijevirna,

ne ulazi slobodno u reviziono okno, cijevi

treba osloboditi od svih zapreka savitljivim

zicama (sajlom) koje se mogu pricvrstiti

jedna za drugu. Na vrh zlce maze se prlcvr-

stiti kuka, plocica i slicno. Umjesto zice

rnozete koristiti zeljeznu slpku promjera 6-

8 mm kojoj se napravi kuka da ne bi zapinja-

la u cijevi (slika 3). Sipka medutirn rnoze bitii nezgodna za rukovanje aka se okno nalazi

na nspristupacnorn rnjestu i ako je zaceplje-

na eijev duga. Gurnite kolikoje vise mogu6e

D •

, r, ,, s

,,

" I

2

Da biste provjerili da Ii je cijev ciste otvoritereviziono okno A ;izlifte nesto vode ujamu B;voda Cmora uc! u drugu jamu ctste. bez krutihotpadaka. Tadruga jama moie bititzv. septic-

ka jama iii upijajuCi bunar.

3

Kad je cijev zai5epljena, ispreznite odvodnujamu Piu cijev uvucite metalnusipku (zicu) Hs kukom na vrhu B. Okrecite je i postepenooslobadajte ciiev od otpadaka. Za provjerupustite da kroz cijevi tece voda.

sipku i okre6ite je na drzacu, izvucite je i ne

vrteci je odstranite necistocu s nje. Provjeri-

te prolazi Ii kroz c.ijev voda i ako je potrebno,

eiscenje ponovite vise puta. Dno revizionog

okna trebat cecistiti vise puta, kako smo vee

pisali. Ako je cijev zaista cista voda mora

protjecati brzo i u jamu utjecati bistra. Aka je

talog nemogu6e otkloniti. probajte ga oto-

piti lijevanjem hladne vode i otopine klseli-

ne.U slucaju neuspjeha morate sasvim zamije-

niti cijev i to na nacin koji smo opisali na

pocetku ovoq poglavlja.

73



I<ako napraviti reviziono okno

Kako biste izbjegli. da se cijevi odvodne

instalaeije u ogranicenom padu, t] . one koje

cine zadnji dio trase prerna kanalu iii jami,

zacepe. na mjestima gdje eijev mijenja smjer,

postavljaju se reviziona okna. Kod starih

instalaeija nisu uvijek ugradene i u tomsluca]u ih je dobra sto prije postaviti. Isti je

slucaj kada zelite spojiti novu cijev odvoda

(npr. sa zlijeba) za neku vee postoje6u.

Odredite pozieiju revizionog okna odabira-

njem najblize tocke obim eijevima. Kada

odredite najpogodni.ji polozaj, iskopajte ru-

pu u obliku kvadrata straniea aka

60-70 em i dubine dvadesetak centimsta-

ra ispod donje razine odvodne cijevi koja

ide prema kanalu. Pri kopanju pazite da

ne ostetite cijevi.Dotocna iii »ulazna« eijev mora biti visa ad

odtocne eijevi koja vodi prema kanalizaeiji iii

septickoj jami. lzravnajte sto bolje dna

odvodne [arne. posluzite se zidarskom zli-

com i vlastitim rukarna koje svakako treba

zastititi gumenim rukavieama. Prije nego

pocnete raditi kupite poklopae u obliku

kvadrata za odvodnu jamu s okvirom (stra-nice 40 em). Pripremite malu kolicinu ee-

mentnog rnorta (1 dio cementa i 3 dijela

finog pijeska). Narnocite dno jame i po

njemu prostrite slaj betonske pod loge de-

bljine 7-8 em; pornocu zidarske zlice dobro

nabijajte masu rnorta. dok se na povrsini ne

pojavi voda. Da bi se dno dobra stvrd!o,

pospite podlogu cementom u prahu.

Natako izvedenom betonskom dnu (temel]-

na ploca) uokolo konstruirajte zidic (mazeopeka 1 2 em sirine u cementnom mortu) (sl.

5) i obzidajte eijevi (mogu bitii samo dvije

cijevi, ali i vise) od kojih su npr. dvije

dotocne i jedna odtocna (ulazne i izlazna).

U novije vrijeme sahtovi i raviziona okna

izvode se iskljucivo ad betona. Mozete ih

izvoditi u oplati na lieu mjesta (kao same-

graditelj) ili pak ad velikog izbora gotovih

betonskih eijevi 050-60 em. U samogra-

dnji je postalo pravilo izvoditi poklopee ad

lagano armiranog betona koji u potpunosti

zamjenjuju ave ljsvanozeljezne. Pravilnom

izvedbom kineta na dnu sahta kao i poloza-

jem ulazne iizlazne eijevi potpu no je sprije-

ceno zadrzavanje necistoca u sahtu. a time i

74

siren]e zadaha. Dodatno osiguranje rnoze

biti sloj zemlje 30cm, koji postavljamo na

poklopae sahta. Polozaj u kern morate raditi

nije udoban jer zidic mora biti ispod razine

terena. Raditi morale smireno i precizno.

Dimenzije ove »sobice: od cigle moraju se

slagati Sokvirom poklopca, unutrasnji zido-

vi okna moraju se podudarati s unutrasnjirnbridovima okvira. Da ne biste pcqrljeslll,

prije zidanja polozlte okvir na betonsko dno

koje je jos svjeze i tockorn oznacite njegov

unutrasnji opseg. Zidic mora biti dovoljno

visokda poklopac bude nekoliko milimetara

iznad okolnog terena. Morate voditi racuna

o debljini okvira kojeq treba pricvrstiti za vrh

zidica pornocu istog cernentnoq marta.

<

I

•

< I

4

~ I

Napravite jamu u zemljistll A koje oblik odgo-vara oknu, a dna F je niie ad cijevi MiS.Izravnajte dna zidarskom ilicorn. malo gautabajte i eventualno dodajte s/junka.

5

Na dna razgrnite cementni mort C, iznadokvire B ozneiiite unutrasnji opseg D. Zatimsagradite zidi6 M koristeci cementni mort G, ausc» cijevi ostavite slobodne.



Ovim mortem mozete odmah ozbukati unu-

trasniost jarne, pocev od odvodnih eijevi

spajujuci medusobno straniee okna s dnorn.

Prije nego pocnete zbukati provjerite (is-

pust) izbocinu odvodnih plasticnih iii be-

tonskih cijevi koja ne mora biti veca ad

5-6 em; u suprotnorn visak eijevi odrezite

pilieom za plastiku. Dok zbukate. dobro jeodvodne cijevi zacepiti krpama iii novinskim

papirorn. ali ih nernojte zaboraviti ukloniti

kad zavrsite posao. Poznato je da se eijevi ne

smiju upotrebljavati dok obavljate ove po-

slove, a ova zabrana vrijedi i nekoliko sati

nakon zavrsetka radova; voda bi isprala

cement iz rnorta i on bi se za kratko vrijeme

razmrvio. Da biste ubrzali otvrdnjavanje

okna, mozete upotrijebiti brzovezne eemen-

te koji brze otvrdnjavaju.Nakon zbukanja unutrasniih z.idova jarne,

mort om zalijte okvir te ga tako spojite sa

zidorn. Poklopac nernojte staviti odrnah na

okvir. Ako prijeti kisa prekrijte okno. Okno s

eijevi od zlijeba spojite tek kada cement veze

na povrsini morts

Zaglavljeni poldopac

Nakon sto ste bez uspjeha pokusali »odlije-

piti poklopae, ostruqavsi uokolo pukotine i

udarajuci po uglovima na vee opisan nacin.

treba se latiti teskoq posla - odvajanja

okvira od zida. Pornocu zidarskog sjekaca i

siroke ostrice noza zarezite oko poklopea na

oko 3 em od straniea okvira. Urezujte u

dubinu sve dok ne uvucete podlogu pod

okvir: odvajanje ce biti moquce same ako ste

dobro zarezali beton svud uokolo. Prevrnite

okvir. bridovima ga polozite na drvene das-

cice i pornocu spreja za rdu i udaranjem

drskorn cekica odvojite poklopae. Poklopac

se ponovno vraca na mjesto kao i kod nove

odvodne jame. Prije stavljanja cementnog

rnorta dobro operite eigle. Ne zaboravite

ocistiti dno jame od taloga kog ce sigurno

biti; nemojte se zavaravati prisutnoscu vode:

ispod nje se sigurno nalazi cvrsto blato,tezak talog za eijevi. Poklopac se rnoze

blokirati i prigodom asfaltiranja iii betonira-

nja okolnog terena. Novi sloj asfalta iii

6

Unutresnje zidove odvodne jame i ulez Ioibukejte cementnim mortom G. Ne 'ulsz

pricvrstite okvir B. prt/e nego stevite poklopacostevite mort da otvrdne, zastilivsi ga da-

skeme.

betona djelomicno pokriva jarnu i blokira

otvor. jer je poklopac ispod razine ceste,

Sjekacern razbijte asfalt iii beton duz poklo-

pea i otkrijte eijeli okvir. Podmetnite sjek ac

dolje i izvadite metal ni okvir, pazljivo oclstite

leziste koje tete kasnije i oprati; dno jame

zastitite plasticnorn folijom. Nanesite sloj

eementnog morta i polozite okvir. Namje-

stajte ga dascicom dok ne bude u raziniokolnog tereta te odstranite visak morts.

Uklonite plasticnu foliju i ocistite dno jame.

Nakon 24 sata stavite poklopac i zazbukajts

eementnim rnortorn, povezavsi jamu s ravni-

nom ceste.

PGP»Gradnja« Zalee je jedini jugoslavenski

proizvodac cijelog sistema gotovih monta-

znih proizvoda koji u velikoj mjeri pomazu

samograditelj ima. Ako z.elte zavrsitl nazna-

ceni eiklus »Radova na otvorenorn« i spojiti

polozene (betonske iii ove plasticne) cijevi

u zadanu jarnu, ova radna organizaeija yam

moze pornoci svojom gotovom trodijelnom

septickorn jarnorn. koju sami prerna broju

ukucana i potrosnji vode rnozete dimenzio-

nirati. Vas dio rada je betonska podloga

(dna jame) koju morats precizno iznivelirati,

jer na taj nacin odred ujete stvarne kote

ulaznih cijevi. Sspticku jarnu mozete monti-rati sarni, a dijelove koji na sebi imaju

izvedene utore, povezujte eementnim rnor-

tom.

75



Stazica u vrtu

Primjer malih »cestoqrednji« za hodanje u zetenilu.

Male zelene povrsine oko kuce cesto nisu

dobro iskoristene jer prostari namijenjeni

cvijecu, boravku na otvarenom i slicno nisu

racionalno povezani stazama i puteljcima.

Tajna ovih »cestovnih« radova sastoji se u

potrebi da hodamo iii prolazimo automobi-

10m duz zelenih povrsina, Zato cerno dati

nekoliko primjera koji mogu posluziti kao

ideja pri uredenju dvorista.

Staza do g.araze

Pri postavljanju ove staze valja voditi racuna

o velicini automobila (iii 0 prosjecnom auto-

mobilu) i 0 tezini koja ce pritiskati teren.

Najprije treba obiljeziti (skicirati) trasu; ako

je kratka napravite je ravno. slijedeci najkra6iput koji spaja ulaz garaie s vratima ograde.

Ako je medutim trasa duqacka, moze biti

sirnpaticrro »oboga6ena« s »okukarna«. Tra-

su naznaeite drvenim kocicirna izmedu kojih

povucite uzicu. Kociei mogu biti i udaljeni

jedan od drugoga na ravnim dijelovima, dok

na zavojima iii neravninama moraju biti blizu

jedan drugom. Najjednostavniji nacin izrade

staze je postavljanje (direktno na tlo) beton-

skih ploca. Rijee je 0 plocama. a ne 0monolitnom betoniranju staze. Minimalna

sirina ove staze mora biti 1,90-2 m. Raspo-

redite prvi red ploca duz pruqe i spojite ih

uzicom. Zatim pripremite dascicu iii cijev

duqacku koliko je siroka staza i oznacite

sredinu. Povueite liniju po sredini i pornocu

drska kista oznacite tocke u koje cete zabosti

kocice (stupi6e).

Odstranite red eentralnih kocica i pocnite

raditi, Uvijek pazite na zelenilo, dovoljno je

da polazete dvije medusobno paralelne tra-

ke, koje odgovaraju razmaku kotaca Izmedu

ostaje trava. Ako je staza siroka 2 m trake

mogu biti stroke 50-60 em. Vazno je da

srednja traka bude uza od razmaka kotaca i

manja od predvidenog ulaza u qarazu. Sre-

dnja traka bit ce uvijek jednako siroka aka

upotrebljavate dasku odgovaraju6e duljine

pornocu koje cete oznacavati paralelne linije

na rubu staze i na ta mjesta zabiti kocice.

Tako obiljezite obje trake.Pijukom iii lopatom kopajte duz obiju traka,

odstranjuju6i zernlju tako da izmedu traka i

okolnog terena bude dubina od oko 25 em.

Iskopanu zemlju nagrnite uz eestu. Metal-

nim grabljama razgrnite na dno jarka sloj

sljunka debeo 15 em kog 6ete kasnije prekri-

ti finim pijeskom i politi vodom.

Pripremite jedan iii vise drvenih okvira (das-

cice siroke 10-12em i debele 2,5cm) koje

mogu biti i jednostavnog oblika kao sto jepravukutnik iii razlicitoq profila. Okvir kojeg

je jedna stranica duga koliko je sirok a traka,

postavite na sljunak tako da strsi od razine

. )

76



1

Najpfl/e nategnite centralnu uzicu A tnedu stupicirns B, zatim pomocu daske S i znakova C, D, E i f

ucvrstite ostale stupice iuzicu G , H, I i L koji Cine dvije trake. Uktordte centralnu uzicu. Napraviteiskopinu M i na dno nagmite sljunak N. Postavite pregradu 0insnesite beton Pte ga uglacajte (detalj1). Po zevrsetku rada usipejte zemlju u pukotine izmedu cementnih bfokova (detalj 2 i 3),

77



terena s jedne strane za nekoliko centimeta-

ra; libelom odredite horizontalan polozaj. Na

prikladnom mjestu pripremite (kako ne biste

unistavali livadu) mort od jednog dijela

cementa i cetiri dijela sljunka pornijesanoq s

pijeskom. Dodajte potrebnu vodu i ponov-

no prornuckajte. Smjesu istresite u kalup i

izravnajte daskom. Kako biste izbjeqli rni-

jesanje velikih kolicina betona (posao je vrlo

naporan) savjetujemo vam da podijelite po-

sao. Rasporedivsi dvije dascice duge 1,5m

npr. mozete napraviti oko 3 m piste na dan,

1,5 m ujutro i 1,5 m navecer. Povrsinu beto-

na uqlacajte i lagano utapkajte zidarskom

zlieom tako da se na povrsini pokaze voda

koja nestaje kada je pospete suhim eemen-

tom u prahu.

Nakon nekoliko sati, npr. poslijepodne, mo-

zete maknuti drvene okvire (pregrade) uju-

tr o izbetoniranog dijela. Ne hodajte po be-

tonu dok se ne stvrdne. Polijevajte ga vo-

dorn. Drvene okvire operite i ostruzite nasla-

ge betona kako biste ih mogli dalje koristiti.

Libelom provjerite raspored okvira i posta-

vite ih tako da budu u istoj razini s izbetoni-

ranim dijelom. Po betonu S8 moze hodatinakon 2-3 dana. Tada zernljorn ispunite

preostale rupe i reske izmedu pojedinih be-

tonskih ploca. Za ovaj zadnji posao upotri-

jebite kvalitetnu zemlju i naspite je s tim da

bude nekoliko centimetara niza ad betona.

Travu posijte u pukotine i dobro zalijte. Pro-

lazenje autamobila nece ostetlti korijen

trave pasijane u pukotine, jer je zemlja u

njima niza od razine betona.

Staza

Zelite Ii stazu u nabijenoj iii sljunkom pre-

krivenoj zemlji, preporucarno da upotrije-

bite kamene stroke ploce postavljene na

pravilne razmake, t]. one koje odgovaraju

prosjecnom covjecjem koraku. Kamene plo-

ce mogu biti i nepravilna oblika; dirnenzije

straniea su 40-50em a debljina 4-5 em.

Umjesto kamenih mozete koristiti betonske

ploce. U tom slucaju izraduje S8 drveni kalup

78

2

Potozit» kamen A tamo gdje ga felite ukopati.

Riljacom B zsreiite prvi stoj zemlje unaokolo i

maknite kamen. Sada cete kopati do dovotjnedubine i poloiite kamen na njegovo mjesto.



zeljenog oblika. Predlazerno da obliei budu

jednostavni zbog lakse izrade kalupa i brzine

obavljanja posla. I ovu stazu treba ozriacif

stupicirna i uzicorn. Mofe biti siroka oko

120 em, a trasa »rnastovitija« od one koja

vodi do qaraze. Pripazite da ne bude previse

krivudava, kako oni Ijeniji ne bi »presijeeali«

zavoje. Kamen polazite na zeljeno rnjesto i

lopatorn ozriacite njegov oblik. Provizorno

postavite kamen. iskopajte i odstran ite isko-

panu zemlju, dobro zalijte i postavite kamen

koji mora sigurno nasjedati u rupi, bez

pomicanja. Mozete ga izravnati udarajuci ga

odozgo drskorn cekica. Ako ovim postup-

kom ne dobijete zeljeni rezultat, podignite

kamen i popravite dno rupe, odstranivsimalo zemlje tamo gdje je zqnjecena i doda-

JUGi je ramo gdje kamen nije ostavio svoj

trag. Ako umjesto kamena upotrebljavate

betonske ploce. odstranite zelen u povrsinu i

kopajte do dubine 20 em. Dno pospite

sljunkom, a na njega stavite kalup. Uspite

betonsku smjesu i poravnajte je dascicorn te

uqlacajte zidarskom zllcorn. Razmak izmedu

ploca (isto vrijedi i za kamen) treba biti

50-60 ern. Polazite ih naizmienicno desno--lijevo od centralne osi puta kako biste olak-

sali hodanje. U prodavaoniearna gradevin-

skoq materijala mozete kupiti tzv. Park

blokove (betonske ploce) kroz koje rnoze

rasti trava.PAZITE: postavljajte ploce u min. padu

0,5% radi otjecanja vode.

Poplocavanje staze

Usprkos pazn]] koju posvecujerno zelenilu,

ponekad treba poplociti eijelu stazu. Mo-

qucnosti poploceva nja su razl icite, a mi

cerno prikazati one pornocu opeke iii beton-

skih ploca

Za oblaganje staze betonom prethodno tre-

ba lagano iskopati teren na koji cerno nani-

jeti homogeni sloj sljunka debljine 15 em.Duz bridova (ivice) eeste pornocu kocica

ucvrstite potpornje dasaka koji moraju strsiti

iz terena 2-3 em. Da biste mogli napraviti

3

Ze stazu ad betona na dna iskopine nespitesloj tucanog kemene M (krupnog stiunke};postevite drvenu konstrukciju A / poprecnedeske T . Nestsvite betonireti place C i ravnati

ih letvicom L.

4

Na betonsku plocu C, pripremljenu orije.nespite slo] cementnog marta F ine njegapricvrstite place Pili mremorne place,' izrev-nejte ih drskom ziderske itice G.

betonske ploce, a posebno da biste ih mog Ii

potpuno izravnati, morat cete betonski sloj

»presijecati« dascicarna poprecno posta-

vljenim u odnosu na stazu iii po duljini akoje

staza sira od 1,5 m. Dascice izmedu pojedi-

nih ploca (sl. 3) mogu S8 ostaviti i nakon

zavrsenoq posla. U tom slucaju treba ih

ispuniti bitumenom. Pripazite da se bitumen

za hladnijih dana ne razmrvi iii razbije. Nacin

betoniranja smo vee prije opisali: betonskase srnjesa izlije izrnedu dascica, izravna

drugorn daseicam iii letvicorn i zagladi zi-

darskorn drvenorn gladilieom.

79



Zelite Ii maduti mstazu od opeka (visokope-

cena opeka, kl [rrker) i nepravilnih komada

mramora, tada najprije treba izliti betonske

ploce. koje u tom slucaju rnoraju biti nize od

razine terena. Prije oblaganja pripremite say

potreban materijal. Na betonske place na-nesite cementn i mort, a zatim dobra name-

eenu opeku te izravnajte zidarskom zlicom;

zatim slazite d rugu koja mora biti na istoj

razini kao i prva i tako redom. Vrlo je vazno

da meduprost ort izmedu pojedlnacnib ope-

ka budu dobro zaliveni eementnim mortem:

u suprotnom bi voda i led, kad udu u

pukoti ne, sig u rno za kratko vrijeme prouzro-

eili mrvljenje rnorta a zatirn i odvajanje

dijelova obloge.

Plocnik oko kuce

Da biste se rakse kretali oko kuce, slufite se

plocnicima I njih mozete napraviti na najra-

zliciti]e nacine od kojih yam predlazemo

dva: plocnik ad punih opeka i plocnik od

prednapregnutih betonskih ploca. U oba

sluca]a treba pripremiti teren sirine 70 em do

1 m.Kada prekopate zernlju nastavite kopati do

du bine dvadesetak eentimetara. Zldarskim

sjskacern odstanite zbuku sa zida kuce u

visini petnaestak eentimetara. Otpatke zbu-

ke saspite na dno rupe, dodajte 15 em sljun-

ka te 2em debeo sloj finog pijeska. Od ave

faze rada nadalje moquce je plocnik izgraditi

na dva nacina:U sluca]u oblaganja eiglama nastavite raditi

ovako: gdje ste polozili sljunak, nalijte sloj

betona (8em) priprernljen od jednog vo-

lumnog dijela cementa i cetiri volumna dije-

la sljunka te potrebne vade. Kada beton vezenakon 12-24 sata uzieom oznacite smjer

plocnika.

Opeke koje 6et8 upotrebljavati nisu obicne,

vee tzv. klinker, koje se peku na visirn

temperaturama pri cernu se glina tali stoopeku eini otpornijom prerna srnrzavici. Za

rub ave plocn ika rasporedite ih sa strana i

polofite u beton, a izmedu njih u reske ulijte

80

5

Da biste izgradili rubove na mort A p%'ille'opeke B. a izmedu njih ulijte mort C . Betonomo ispunite prostor izmedu rube i zida. Zid kuceo'ibukajte hidroizoteciiskom ibukom. kakovoda koja se odbija od plocnike ne bi suviseovteii!e zid.

6Za plocnik od betona pripremite rub F namjestu kao sto vidite na slid (G) iIipomocurubnike koji se kupuju keo monteini etemenu.Zatim stevite beton H na podlogu od cement-nog morts ipostsvite betonske place.



cementni mort. Opeke slazite prema naso]

slid.U slucaju da pravite plocnik od betonskih

ploca, npr, pranog kulira, rubove cete napra-

viti pornocu rubnog betona koji je kao traka

izbetoniran uz plocnik, Kada nategnete uzi-

cu koja oznacu]e smjer plocnika, pocnite

polagati ploce razqrcuci ispod njih beton.

Pri polaganju ploce se moraju ponekad

poduprijeti kamencicirne kako bi se postigla

vodoravnost (Iibelal): Marka betona je ista

kao i kod polaganja opeka.

Reske izmedu ploca koje ste kupili mogu biti

oko 1 em. Ispunjavaju se naknadno cement-

nim mortom gdje je pijesak velicine zrnaca

do 4mm. Place se mogu raditi na lieumjesta, tj. na gradiliStu prilikom eega se

pornocu drvenih letviea od 2 em Iorrniraiu u

velicine od 1 x 1 m. Povrsina betonskih plo-

ca koje se izraduju na qradilistu (a narocito

vrijedi za one u nagibu) moraju se ohrapavi-

ti. To ohrapljivanje je vazno zbog opasnosti

od poskliznuca. Zbog toga su prakticni]e

ploce od pranog kulira eija [e povrsina vee

ohrapavljena.

Pukotina na stazi

I

i'

Na prilaznom putu iii stazi koja vodi ka

garazi moze s vremenom nastati pukotina

(napuknuce): nevrijeme i kotaci automobila

brzo je prosiruju i proizrokuju vecu ststu.

Zidarskim sjekacern siroke ostrice i cekicem

zarezite beton s obje strane pukotine dok nedobijete uzljebinu siroku 2-3 cm i presjeka

u obliku slova V. Zatim celienom cetkorn

pazljivo ostruzite i ocistite uzljebinu, a isto-

vremeno otkinite sve dijelove koji ne stoje

cvrsto. Pripremite mort od jednog volu mnog

dijela cementa i tri dijela finog pijeska:

malim kistorn obilno srnocite uzljebinu dok

njeni kraievi ne upiju dosta vode. Pornocu

zidarskez.liee ispunite rupu eementnim

mortem, a zatim je izravnajte i utapkajte dokna povrsinu ne izbi]e voda iz marta. Pospite

cementnim prahom kako bi se povrsina

morta ucinila cvrscorn.

7

Pukotine A u betonu (ifi u eststtu) prosirite iispunite cementnim mortem iii bitumenom. Po-

tois] kamena B koji se klima popravite taka daispod njega stavite s!junak c..Odvojenu iIi rezbi-jenu cig/v razbljte na komedice, odsirsnite izamijenite no Yom.

Razbijeni pjocnik

Ne zaboravite da je rub najslabija tccka

plccnika. Ta vrsta osteeen]a rnoze biti opa-

sna za onog tko tuda prolazi, Sjekacern i

eekicem razbijte ostecene opeke iodstranite

ih, ali se nemojte sluzlti polugom, cak i ako u

tom slucaju morate poma knuti susjedno

opeke, Ocistite Ieziste od prasine i starog

morta, te obilno zalijte vodom. U udubinu i

po okomitim stranicama nanesite bogat sloj

cementnog morta. Umetnite novu ciglu ko-risteci se drskorn zidarske zl ice. Odstran ite

visak morts i izravnajte sa susjednim cigla-

rna.

81



Stube

Moiete ih napraviti od betona iIi opeke. Od

velike je veinosti koji cete im nagib dati.

Uvijek kada je rijee a poslovima oko kuce.

dobro je dva terena razlicite razine spojiti

jednostavnim stu barna, s osloneem direktno

u zemlji. I za ovu vrstu konstrukeije irna vise

moqucnosti: mi yam predlazerno dvije: jed-

nostavnije stube ad betona i kompleksnije

ali i dekorativnije stube od opeke i betona.

Pri konstrukeiji je vrlo vazan njihov nagib. Ustanovima omjer visine i sirine stepeniea

moze varirati na sirokorn prostoru od

20 x 37 ern (stube na otvorenom). U poseb-

nom slucaju (rad na otvorenom) maze se

raditi na skucenorn prostoru 17 x 29 do

13 x 37 em. U slijedeclrn primjerima je sre-

dnji omjer 15 x 33 em. U praksi se cesto

odreduje profil stuba po iskustvenoj formu Ii

2 v + S = 63 em. Formula se cita: dvije visine

stuba plus sirina qazista daje zbroj ad 63 em

sto odgovara duzin] koraka pri umjerenom

hodu. Npr. ako je odabrana visina stepeniea

13 em onda po Iorrnuli 2 x 13 + s = 63, si-

rina mora biti S = 63 - 26 = 37 em. Za vi-

sinu stuba ad 15 em sirina ce biti 33 em itd.

Kako trasirati stu be

Uzmemo Ii ornjer koji smo spornenuli, za

svaku visinu od 15 em stube ee imati sirinu

gazista iii nastupne plohe od 33 em. Aka je

82

visinska razlika npr. 75em, zauzet ce vodo-

ravan razmak ad 165 em. Dakle 75 :15'" 5 i

33 x 5 =165. Da bi stube u eijeloj duzini

mag Ie imati jednak nagib, potrebno je naj-

prije napraviti plohu oslonea s jednakim

nagibom koji odgovara omjeru visine i duzi-ne stuba. Da biste odredili nagib, slijedite

upute: zabijte okomito kocic na najnizu

razinu; u najvisoj tocki stuba stavite vodo-

ravno jednu letvieu (vidi sl. 1) koja se mora

doticati s donjim kocicern. Vazno je da

letviea stoji potpu no vodoravno (Iibela ).

Olovkom naznacite tocku u kojoj donja

1

Za omecevenje zabijte ko/ae A u podnoijebreiutjke B; postavite letvieu C pomocu libe-te, zabijte kocie D; G iH su vis ina i duljinacijelih stepeniea. Zemlju izmedu dviju uziea Fiskopajte.

2

I I

Najprije sloiite dasciee LiM te ih pricvrstitekotieima N. Zatim eavlima pricvrstite pokret-ne desiiice 0tako da ostanu malo podignuteod iskopanog dna kao s t o to vidite na detetiu.



strana letvice dotics okorniti koc!c: izrnjerite

duljinu izrnedu tog znaka i tla (gdje je

zabijen kocic). Ovu duljinu podijelite sa

sirinorn stuba (npr. 33 ern). dobiveni broj ce

se slagati s brojem potrebnih stuba.

Kada se dobije broj potrebnih stuba s tim se

brojem rnoze podijeliti i nagibna duzina

(hipotenuza zarnisljenoq trokuta) kako bi se

dobile zamisliene tocke na kojirna ce stepni-

ee lezati na zemlji. U gornjim i donjim

tockama zamisljenih stepeniea zabijte koci-

ce koje povezete s konopclcern (vidi sl. 1 ).

Visina kocica trebala bl odgovarati priblizno

visini stuba. Dakle, gornja dva kocica spoje

se s konopcem paralelno s donjim kocicirna.

Zbog oblika tla konopei nece biti paralelni stlorn. Teren rnorate kopati sve dok dvije

uzice, nategnute na dva donja kocica ne

budu pravoertne i paralelne s terenom (slika

1). Temeljenje stepeniea.je gotovo.

Betonske stube

I,

Duz svakog kraka stepenica postavite dasku

malo visu od stepeniea i siroku oko dvade-setak eentimetara. Daske ce pridrzavati ko-

cici zabijeni u zemlji i podupiraci, Na donju

razinu pricvrstite cavlirna prvu poprecnu

dascicu koja bi morala biti visoka 15 em. Od

nje nog vrha prenesite horizontalno na donju

plohu dviju bocnih dasaka 33 em i na toj

visini pricvrstite drugu poprecnu dascicu

takoder vi soku 15 em; za razliku ad prve ova

ce biti podignuta od terena za 4-5 em.

Nastavite tako do vrha. Ako su stepenieesiroke. poprecne dascice poduprite letvi-

com. Na taj nacin izradili ste oplatu za

stepeniee. Obilno zalijte tlo i drvenu oplatu,

Zatim pripremite beton od jednog dijela

cementa icetiri dijela sljunka te potrebne

vode i pocnite raditi najprije donju stepeni-

cu. Izravnajte beton do vrha poprecne das-

cice. zatim napravite drugu stepenicu i tako

do kraja, Nakon 24 sata rnozete skin uti

oplatu, a stepeniee koristiti tek nakon tri-

cetlrl dana. Kada uklonite oplatu morat cete

urediti i okolni teren: nasuti zemfju i posijaticI

3

Za oblaganje stepenice, na oamoriste (plo-cu} Ai stube B nanesite sloj eementnog mor-ta C deb/fine 3 em i na njega slsiite opeke D

spejejuci ill medusobno mortom E. Raditeod dna preme vrhu. Ako nagib terena »od-

reduje« dimenzije stuba keo sto su dimenzi-je opeke (s/ika 3) onda se mogu primijenitiklinker opeke za oblaganje stepenica. Koddrugih nagiba terena potrebno je drugacijeposta viti opeke na betonsku podlogu stube.

travu. Ako od pocetne mjere i visinske

razlike stepeniea nema cijeli broj stuba,

spojite prvu iii zadnju s obliznjirn terenom

pornocu nagnute betonske rampe (plohe).Ispred prve i zadnje (najnize) stube rnozete

betonirati betonsku plocu - podest. Da

biste to ucinili morate iskopati pravokutnu

udubinu dubine oko 10 cm i ispuniti je

betonom.

Stube od opeka

Za stube od opeke treba izgraditi lezisteslicno betonskim stubama. Pune klinker-

opeke pornocu kojih cete napraviti stube

morate priovrstiti mortom na betonske kao

leziste koje ste prije napravili. Dakle, prije

napravite stube od betona i zatirn ih oblazite

opekama pa ce na taj nacin biti podignute

od okolnog terena. Cementne stubs dobro

polijte vodom i pocevsi od donje ploce .,

umetnite sloj cementnog morta debljine

3 emi na njega sa strane rasporedite eigle.

Stepenicepostavite (radite) u nagibu 0,5%

da ornoqucite otjecanje vode.

83



I I

PODJElA ZBUI<E PREM A V RST I V EZIV A S V OLUM NIM OM JER IM A MIJESANJAd;

~~G A S E NO H I D R A TI ZI R ANO HIDRAUL ICKO 5TUKATURNI;~

V R STA Z BU K E C E M E NT PIJESAK NAPOMENA::;lVAPNO VAPNO VAPNO GIPSCO

O'N

la 1.0 3,5-4,5 To znaci U,5 iii

IVAPNENE 1:4 iii 1:4.5

Z BU K E1.0 3.0-4.0

Ib1.0 3.0-4.0

IIP R O D U Z NE 1.5 iii 2 iii 2 1.0 9-11 To z ,n .aci: 1.5:1:9

Z S U K E III 2:1:9

II IC E M E NT NE 1.0 3.0 Dodaje se jos 20%

Z S U K E vapna cementu

IV aGIPSANE 1.0 1.0-3.0 DodajuZ S U K E se adilivi

1V bGIPS-VAPNENE

1.0 0.5-1.0 3.0- 4.0 DodajuZ BU K E se adil iv i

INDUSTRIJSKI P LE M E N IT E Z B U K E : te ra bo na , te ra no va , h lro la

V PR 01Z V E D E NE P LA TIC N A Z BU K A: terap la st.

iSUKE Razlicite H ID RO IZ OLAC IO NE Z BU KE I TO PLINSK E Z SU KE

I )

l

I

SASTAV NI D IJ EL O VI 1 m3 Z B U K E

V O L U M N I O M J E R I M I J ES AN J A

lzrszeno: u k ilo gra m im a u litrama

V A PN E NA Z 8U K A 1: 3 1:3.5 1:4.0 1:4.5 1 :3 1:3.5 1: 4 1:4.5

S gasen im ~aEnom_ 500 _43Q_ J _38~ 43 0 40 0~ 345

305 27 2- - - - - - - - --S h id ra liz ir an im v ap nom 20 0 17 3 l- 15 5 136 400 345 305 27 2~------ ---._

r - - 1575 - 1585- - 1--- - -

Pijesak 1560 1600 1200 1210 1220 1230

P RO D U Z NA Z BU K A 2:1 :8 2:1:9 2:1:10 2:1:11 2:1:8 2:1:9 2:1.10 2 :1 :11

H id ra tiz ir an ~ v ap n~ 140 130 120 113 28 0- 260 t ~40_ -- I- -- -- -- --- r - - 136 - r - - 14 0C e m e n t 168 156 14 4 130 120 -------- --

I- - 1520-- - 1-

1610- ---

-1170 1200--Pijesak 1460 1560 1120 -

P RO D U Z NA Z BU K A 1.5:1:8 1.5 :1:9 1,5 :1:10 1.5 :1 :11 1.5 :1 :8 1.5:1:9 1.5:1:10 1.5:1:11

G aseno yap n~ __ 27 5 250 230 21 0 220 200 18 5 17 0_ '_c_ --- ---- - -- - -- -- --'- -C e m e n t 18 0 16 5 15 0 14 0 15 0 13 5 12 5 11 5

Pijesa-k-~- - -

--- -- - - -- I- --- --- ~--- - --

1530 1560 1590 1620 1180 1200 1230 1250

C E M E NTN A Z BU K A 1:0.2:3 1:0.2:4 1.0:0.2:3 1:0.2:4

H id ra t~ i~ no v ap no 32 24 80 60- -- - - -- -- - --- -- - - - f- ----

C e m e n t 46 8 3 60 390 300 r- --

------ -- - - - - - - - - -- -- - - - ---Pijesak 1520 1560 1170 1200

D odatak vode: Z a sve zbu ke, osirn ccm entne, vrijed i grub o p ravito da se m ort iii. zbuka treba m ijesati tako g usto

d a se drzl na p un o zah vaceno ] zidarskoj zlici

C e me ntn e z bu ke z a tz v. » sp ric« tre ba ju b iti rje de m ije sa ne , ta ko d a se m og u n ab aciva ti zid arsko m

tavicom.

Ornjeri rn ijs sa nia z a z bu ke , n pr. 2:1:8 s to z na ci: 2 vo lu mn a d ije la va pn a

1 v olu m ni d ia c em e nta8 v o iu rn n ih d ij el ov a p i je s ka

86



NAPO M ENA: Z astita fasada m ineralnom

vunom izvodi se tako da se kao kisna brans::I

izrad i od fasadne op eke iii azbestcem entnih"0OJ

p loca. P rije izvodenja p lasticnih zbuka, kod " '": f f ~betonskih , op ecn ih i drvocem entn ih biokova C 1 l OJ

treba p rim ijen iti p roduznu zbuku, Takoder p rr

e N

Cl< 1 >

Q)

p rim jeni p lasticnc zbuke na p linobetonskim iii 'N < 1 > c . . '0

< IJ < 1 > 0 I

drvocementnim plocarna t re b a u p otr ije bi ti '". . . . -'" .5 -'" c..

E ::I::I

"odredenu m asu za izravnavanje sa iii bez ~ -'l

-'l ..c Q)

'N,N C 1 l 'N

a rr nir aju c e m r ez ic e.0.

N ..:.:

< IJ ~ < 1 > ' "'"0::

O bja sn jen je znako va :'c 0:: 'c > -'" ~"t:l

·0 Q. I toV I

• uoblcajana zastila \ ' \ l.~ E "0

.s :~n i5..

o rnanle uobicajena zastlta. . . '"

Q. I ~ "0u. . c : : : c : : : (J) ~

-nije uobicajena p rim jenac...

Betol1·(oplata) 0 0 - 0 0 0

Beton-blokovi - 0 0 - 0 0

O p e ka - 0 • 0 0 0

Plinobeton-plcee - 0 - - - -

Plinobeton-blokovi - 0 0 - • •O rvoeem entne p locs i blokovi - 0 0 - - -

Azbesleem entne p loee 0 0 - 0 - -

PODACI 0 OPEI(AMA

5 UP L J INA M A S A BR O J K O MAO AZ A 1 Ill'

M J E R E Z IO A TR E BAkq/kom u1l (kom)

P una op eka obicna25 x 12 x 6 ,5 em

J U S. B . 0 1 . 01 1 nema 3 ,5 kg 28 5 385

Puna op eka fasadna25 x 12 x 6 ,5 em 15 %

J U S. B . 0 1 01 33 ,5 28 5 385

I

S aca sta op eka25 x 12 x 6,5 em

J U S. B . 0 1 01 320% 2, 5 3 85

S acasta op eka25 x'12 x 14 ern 3 5%

J U S. B . B I. 01 54,40 224 19 0

M odularn i b lok29 x 19 x 19 em

J U S. B . 0 1 . 02 035% 12 83 83

S aca stl b lok25 x 19 x 14 em

J U S. B . 0 1 01 527 % 6 ,5 153 11 0

87



V RSTA O PE I<A

<1 > E ro ro E0..- . . : . : "'C "'C.~ O J., ; : : : ; ·t i '"

o N,en 0, -'"

Oblik cO 0E 0 O J, . . . c . . : . : 0 '2

E o ~ 0.

N ro. . : . : S ,.0 0

1 7 i0 ~0 :

U 1 '0~

Ero ~'0. . . . ' :2 . D

OJ 0

;:::0- 0. =l N 0. ..:.:

obiena opeka

0 3 ,1 ·3 ,5 3 00 ·2 85 3 85

2 5 x 12 x 6,5 s:suplja opeka

C>

"C'0

e,§4 0 % 2 ,4 -2 ,6 4 2 0-4 80 3 8 5

25 x 12 x 6 ,5Q.>

, '~

blok opska-00

a,~ 4 0 % 9,5 1 10

< =

" "25 x 2 4 x 14

, : : : . : .: : : >..0

blok opeka,N

3 5 % 12 83 83

29 x 19 x 19

iasadna opeka

15 % 3 ,5 285 3 85

25 x 12 x 6 ,5

V E L IC INA Z R NA P IJ E SK A Z A Z BU K E

'PRIMJENAS L O J E V I NANOSENJA V E LlC .IN A Z R NA

Z8UKE 'PIJESKA

PRSKANI SLO J0- 7 mrn

VANJSKE - C EM ENTNI SPR IC

iBUKEPO D LO iNA ZBUK A 0 - 5 m m

ZAV RSNA IBU KA 0 - 3 m m

UNUTARNJE 'PR 5K ANI SL OJ0 5 m m

ZBUKE _ CEM E NTNI SPRIC-

f---:- .

ZIDOVAI PO DLO ZNA ZBUK A 0 -3 m m

SmOPOVAZAV RSNA iBU KA 0-0,2 m m

V RSTA Z ID O V A( -

Deblj ina Dozvoljena Cigle Svjezeg mortavelicina

zida zida kom/nv kom /m ' 11 m1/nl'

du:i:ina m ax 4 m

visina m a x 27 m 32 4 52 20 16 7

6 ,5ern unutsr ukrucenja

duzjna 5 m

visina 4 m 50 4 20 4 0 220

12emunutar ukrucen]a

ne duzi od 75 m 9 6 3 8 463

27 6

25cm

I I,

O K V1 RNI PR E GL EDIZ V E D BE U NU TAR NJ IH Z BU KA

NAM J ENA VRSTA Z.lD A

\

t !

1 ,!i ,_ ~ , I V , I V

I ~ . . : . : ~ Z id od opeke

2 i 'a ~ 0 : 8 ' I Ic., E 0 ~h[).~~~~~~~~~-4~~

3 '" 0 9 , 0 .rvo-cemenlne II_ I • II .'1 ,1 ',I,V'" ..c 0. ,_ p~o,:"c,,_e~~-+~:__4~_::_+~~

4N ,- .

< 1 1 s : '2. '~ Z id od betona I I I I I I iii IV.0 < I> N "'C ~--~---t~~+-~-~:__:::__:_"__J

5 J l ..§ ~ E G ip san e p lace I V I V I V

I V

, I

O J < IJ < I>

,~ '~ :~.~ Sve je jednako kao i od1 do 5 ,

6 :2 [ 1 : 1 a . samo bez up otrebe zbuke ,I V

~~o.~U ~E r: U nutarn je zbu ke tre ba ju biti0 on zontalno , ve rikalno ravno izveden e acvrstoca ~ovrsine treba da bude tolika ' da semogu na izvedene P ? yr ?in e ib uk a n alije p itltapete I~ n ar uje ti u ob ic ajc ne b oje .P re p or uc uie rn o z a k uh in je i o sta le v la zn ep ro store vap ne ne b ole ,PRAVILA. : .V rije de is la ' p ra vila z a k olic in uvem a ksoi ked vanjskih zbuka.

D E B L J IN A Z 8U K E : D e bljin a u nu ta rn jh z bu kaJ e 1.5 ern.

88•



OKVIRNI PREGlEDIZVEDBE PROCELJA s lo jev i z ast it e

'" .-'"c

~=~,(tI

N AM IEN A V R S TA . Z ID Ac 1 1 1 'N '"

~-3_ g . .: .: >VlJ:.U'I"'C

-c" ~ :::l~'~

B r .~..o 0..0 1'1;1..0 {IJ," :cQ.IN Co'N N~N: 0

I; Z id od op eke - II I I iii V

2Fasadne

B eto ns ki z id , b lo ko vi II I 1 .1 II iii V

3 D rvo-cernentne p loce II II I iii V

4 Betonskl zld-qladak - - Vpovrsine

Z idovi isp ed zem lje i5 p ed no z]e f as ad e

II I II I III

zidova

6

Toplinske lzolacijske

- - Vploce

7 Stropovi B eto ns ke p lo ce III II I iii V

UVJET I : Fasadna z bu ka lre ba z as titiI

g ra de vin u o d annosfs rsk ih padavina,lo plin skih i zv ucrh u lje ca ja , p oza ra , Ie morao dv od iti a trn os le rs ki la lo g i d if uz nu v la gu .

P R A V IL O : Z A V R S N A z bi.k a m o ra im ati m an jeveziva nego sto ga im a p odloina zbuka, dokp od lo zn i sloj ib uke tre ba im ati m an je ve ziv ao d p rska no g slo ja ibu ke .D ebljna zbuke obicno ie 2 em .

POTROSNJA ZBUI(E PO 1 m'

V R STA Z BU K E P O T R O S N J A

p r sk ani s lo j 5

1 V A N)S K E Z BU K E podlozna zb uka 11

zav rsn a zbuks 16

2 U N U TA R NJ A Z B UK A g la lko z arib an a 18

o b oje no z rn o 32 kg

3 P R A N I K U L I R k ar neno brasno 4 kg

cem enl 16 kg

P L AST JCN E2 -4 kg

IN DUST RIJSK I Z B U K E

4 P R O I Z V E D E N EP rs kane z buk e

4 kg(hirola)

Z B U K E Plemsnita zbuka2 5 k g

(terabona)

NAIM ANll NAG IB I K RO VAr M ASA PO KR O VA K O SE PL O HE

V rsla p ok rova N ajm a n]i n ag ib M as astup, emlm kglm'

je dn o s tru k i 4 0 ' 8 4 65

O b ie ni e rije p dvostruki3 0 '

krunskl5 8 9 0

V u ce ni u to re nl e rije p2 2 ' 4 0 ~

f la ee ni u to re nl e rije p 60

Z I]e bn ja ei n a le t.v am a 2 2 ' 5 0 1 1 0

S krilje vc i, d vo stru kl p ok ro v -'!.1.Q_S alo nit, d vo stru ki p ok ro v 1 8 ' 3 2 4 5 I

S alo nil, d ija go na ln i p okro v - 3 5

preklop17 ' 3 1

1 /2 v a la /1 5 em

Valovl l i preklopsalonil 1 1 / 2 . vall2 0 em

1 0 ' 1 8

I

n a g re die am a 2 5

b rtv en i p re klo p 7' 1 21 1 ' 1 2 vam o em

1 p l o c e ,3 ' 5

b rlv en i p rek I op

Kas te lanke ( sa lon ilk e ) 1 7 ' 3 1 2 5

Staklene u lem u 3 0 ' 5 8

ploee bez lem a 1 7 ' 3 13 0

li]e p lje ne tra ke 3 ' 5 2 8

utoreni pokrov 6 ' 1 0 3 0

L im v alo vite p lo ce 10 ' 1 8

v alo vite d rv en e7 ' 1 2

2 5

ploce

Slam a i Irska 40 ' 8 4 6 0

D a sc ic e, d vo stru kl p ok ro v 40 ' 84 3 0

Jednostruki 6' 10 3 5Bilumenska dvostrukl 3' 5 4 0

IJepenkatrostrukina drveno j

op lali s uvaljanim 0 , 5 7 0

sljunkom

nasuti pokrov 0 , 5 1 8 0

P la stie ns tra ke s ce me ntn im0,5 6 5

namazom

P olie ste rski n am az s0 , 5 6 5

eementnim namazom

89



KAKO KORISTITI PROSTOR

Prolaznajmanje

Prolaz,s jednestraneniska

zapreka

Visina dosega za zenuna sirokornkomadunamjesta]a

Pristup niskomnarniestaju

Prostar zaustaian]esa stoia

90



Prostor za sjedenje,

prekrlzene nogebez stoia

Stol na uskom prostoru

Prostor za stol

od s osoba r~Innn j ~

3m

L - c m _ U - - : - U = - - , _ U ~ l-1----- 3.7 m ----+

R ad sa registratorom

II

II 190cm

IIL _

Prostor Iza krevet 55mna izvlacerue

5od;rl'

1003~~Koristenje Ustoia na otvorenom prostoru

90em

Covjek

koji Guci

Prostor za daktilografa

40em

iscen]e pod niskimpokucstvorn

Ciscenje pod posteljom

91



'LJESKE

-,I



31LJE5KE



BILJE5KE

l

,I I

, 1

I

I )

1



BILJESKE



BILJE$KE

l

t \

I

I, I

I

I l



Documents

Zidar u Kuci i Stanu, Savjeti Za Odrzavanje Popravak i Bolje Koristenje