17
Zlatna bula Bele IV. Jadran Ribičić, Ivan Šarić i Ivan Vukas Filozofski Fakultet u Split Odsjek za povijest Hrvatska povijest srednjeg vijeka Split, svibanj 2013.

Zlatna bula Bele IV

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zlatna bula Bele IV

Citation preview

Zlatna bula Bele IV.

Zlatna bula Bele IV.Jadran Ribii, Ivan ari i Ivan VukasFilozofski Fakultet u SplitOdsjek za povijestHrvatska povijest srednjeg vijekaSplit, svibanj 2013.UvodKralj Bela IV i okolnosti u hrvatsko-ugarskom kraljevstvuZlatna bula, sadrajTekst isprave IEshatokolDiplomatiko znaenjeZnaenje za GradecZakljuakSadraj

UvodZlatna bula je povelja koju je izdao ugarsko-hrvatski kraljBela IV Arpadovi16. studenog1242. godine u Virovitici, nedugo nakon provaleTatara. Jedan je od najvanijih dokumenata upovijesti Zagreba kojim jeGradecpostao slobodni kraljevski grad izuzet iz banske i upanijske vlasti te izravno podvrgnut kralju. Dobivene povlastice donosile su odreenu samoupravu, pravo biranja gradskog poglavara, suca, trgovanja i sajmovanja. Suca je Gradsko vijee imalo pravo birati svake godine. UvodUsto, Graanima Gradeca obeana je naknada tete ako bi bili napadnuti i opljakani na podruju Ugarske, Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Takoer, bili su osloboeni plaanja daa unutar granicaHrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva.

Zlatna bulaje bila osnovni gradski zakonik, odnosno kazneno-pravni i sudski dokumentUvodKralj Bela IVVladao od 1235. do 1270.Otac ga je okrunio za kralja i povjerio mu je Hrvatsku na upravu,dobio je i titulu hercega.Oenio se za nicejsku princezu Mariju Laskaris.Prvi se okrunio jednom krunom za hrvatsko-ugarskog vladara.Ojaao je kraljevsku vlast i postupno oduzimao sva imanja koja je njegov otac razdijelio.Hrvatsko je po njegovim naredbama vlado herceg a ako nije bilo hercega kraljevske krvi vlast je preuzimao ban slavonski

Za njegove vladavine jaa plemstvo kojem dijeli velike posjede uz obvezu sluenja vojske.Status slobodnog grada dobili su Vukova,Petrninja,Virovitica,Samobor,Krievci,Gradec..Time je pokuavao stvoriti i to bolju obranu od Tatara te uvrstiti svoju vlast.

Bela IVKraljevstvo se nala na estokom udaru Tatara 1242.Bela se skriva u dalmatinskim gradovima i na otocima,nakon rata ga je doekala opustoena drava.Kad je uvidio da je jedino sklonite od ovakvih napada dobro utvren grad poeo je njihova osnivanja sve vie poticati.Iste godine Bela pod svoju vlast vraa i tri upanije koje mu je austrijski vojvoda Fridrik II oduzeo za vrijeme tatarskih napada ban primorski

Okolnosti u kraljevstvu Okolnosti u kraljevstvu

Sklopio je mir s Venecijom koja se obvezala da vie nee podupirati Stjepana Postuma,sina Andrije,kojeg nije priznavao za nasljednika.Zaratio je s ekom za austrijsko nasljee.Dogovorom je Bela dobio tajersku koju je dodijelio svom sinu Stjepanu,no ustanak protiv vlasti i vojni poraz prisilio je Belu da se odrekne vlasti nad tom pokrajinom.eki vladar je stekao i tajersku i Koruku a pred Belinu smrt je kontrolirao i Hrvatsko zagorje.

Sadraj je podijeljen na protokol, tekst isprave i eshatokolProtokol- uvod u pravni sadraj isprave (u Zlatnoj buli se sastoji od invokacije i intitulacije)Invokacija- prizivanje Boga u ije se ime ima zapoeti i zavriti svaki kranski inIntitulacija- istie ime, naslov i svojstvo osobe koja izdaje dokument (Bela IV)

Zlatna bula, sadrajSredinji i najznaajniji dio ispraveSastoji se od arenge, promulgacije, naracije, dispozicije i razliitih zavrnih klauzulaArenga- uvodni dio teksta ili korpusa - preko mudrih izreka, poslovica, filozofskih razmiljanja i biblijskih odlomaka istiu razlozi i motivi pravne radnje dokumenta (istie kraljevo dostojanstvo, briga za podanike i njegova velikodunost)Tekst isprave IPromulgacija- naglaava da svi podanici i zainteresirani imaju dunost i mogunost saznati sadraj dokumenta ( sadanjim i buduim pokoljenjima)Naracija- navodi neposredne okolnosti koje su navele autora da zakljui pravnu radnju i da je zapie (itelji Gria mole Belu za izdavnjem darovnice)Dispozicija- jezgra dokumenta- sadri oitovanje zavrene pravne radnje to se prenosi buduim pokoljenjima (povlastice koje je dobio zagrebaki Gri od Bele IV i tako postao slobodni kraljevski grad)Koroboracija- formula koja istie neke pojedinosti formalne naravi kojima je svrha zajamiti autentinost spisa ( kraljevski preat)

Zavrni dio dokumentaVeoma promjenjiv i ovisi od pojedinoj kancelariji.Sadri razliite kratke formule.Datacija- naznaka vremena kada je isprava nastala i naznaka mjesta gdje je isprava nastala (16. studenog 1242 u Virovitici)Imena dostojanstvenika koji su suvremenici izdanja isprave (nadbiskupi, biskupi, visoki dvorski dostojanstvenici, upani)EshatokolBula- lat. Bulla= metalni otisak peata to je sluio za potvrdu dravnih ispravaBula- srednjovjekovni metalni peatZlatna bula- vladarska isprava (zlatni peat)Zagrebaka zlatna bula- dokument kojim Bela IV podijelio slobode i povlastice Zagrebu koristei svoje ovlasti koje su ugarski kraljevi dobili Pactom conventom

Diplomatiko znaenje

Zlatna bula dala je jak vjetar u jedra gradekim obrtu i trgovini, a na tome se i temeljilo njegovo gospodarstvo.Na temelju nje grad je mogao materijalizirati svoje geografske prednosti dosta nesputano. Ona mu je omoguila da nepotrebni nameti ne koe njegov razvoj, nego da on tee vie ili manje spontano, onako kako mu geoprometni i drugi uvjeti omoguuju, a oni su bili vrlo povoljni.Za razvoj Gradeca osobito je bilo vano steeno pravo odravanja dnevnih i tjednih sajmova, kao i stjecanje velikoga zemljoposjeda, ija je sjeverna granica bila sljemenska kosa, zapadna potok Vrapak, a juna rijeka Sava.Znaenje za GradecZa povlastice koje su im dodijeljene Zagrepani su izgradili i utvrdili novo naselje na brdu Gradec. Na temelju Zlatne bule donijela su nailazea stoljea gradu Zagrebu sveopi napredak. Uz gospodarski razvitak poveao se broj stanovnika, izgradilo mnotvo privatnih i javnih objekata, razvilo se sudstvo i uprava, kolstvo i vjerski ivot te svekolika znanost i umjetnost. Zagreb je tako postao i politiko sredite, sjedite hrvatskog dravnog sabora i hrvatskih banova, mjesto u kojem se odluivalo o sudbini hrvatskog naroda.ZakljuakZlatna bula : 1242. - 1992. / [organizatori izlobe Muzej grada Zagreba, Historijski arhiv u Zagrebu ; autori tekstova Josip Barbari... [et al.] ; urednik kataloga Zlatko Stubli ; prevoditelji Christine Dumbovi-Reiser (njemaki), Maja oljan (engleski) ; fotografije Josip Vrani, Goran Kos ; crtei Boris Vui]Literatura