ZLO^IN I KAZNA - detektor.badetektor.ba/publikacije/bih/Zlocin i kazna.pdf · kazna i brza i izvjesna. Daleko smo od te ta~ke, ali jesmo do{li do faze gdje je mogu}nost krivi~ne Daleko

$Page 1: ZLOÎN I KAZNA - detektor.badetektor.ba/publikacije/bih/Zlocin i kazna.pdf · kazna i brza i izvjesna. Daleko smo od te ta~ke, ali jesmo do{li do faze gdje je mogu}nost krivi~ne Daleko$
M. TITA 19/III, SARAJEVO, BOSNA I HERCEGOVINA, Tel/Fax: +387 33 472 580, 444 488e-mail: [email protected] www.soros.org.ba

FO

ND

OTV

OR

EN

OD

RU

[TV

OB

iHU

SA

RA

DN

JI

SA

MK

SJ

OU

TR

EA

CH

PR

OG

RA

MO

M

PROCESUIRANJE RATNIH ZLOČINAPOČINJENIH U BOSNI I HERCEGOVINI

PRED MEĐUNARODNIM KRIVIČNIM SUDOMZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

ZLOÎN I KAZNA




ZLOÎN I KAZNA

PROCESUIRANJE RATNIH ZLOÎNA POÎNJENIH U

BOSNI I HERCEGOVINI PRED ME\UNARODNIM

KRIVI^NIM SUDOM ZA BIV[U JUGOSLAVIJU

Drugo, prera|eno i dopunjeno izdanje

Sarajevo, 2007


SADR@AJ

PREDGOVOR 9

UVODNE NAPOMENE: 11

- Aryeh Neier, Predsjednik Instituta otvoreno dru{tvo i mreè Soros fondacija 13

- Mirko Klarin, Direktor novinske agencije SENSE 15

- Tuìla{tvo Bosne i Hercegovine 21

- Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju 23

PREDMETI OKONÂNI PRED ME\UNARODNIM

KRIVI^NIM SUDOM ZA BIV[U JUGOSLAVIJU 29

NEOKONÂNI PREDMETI PRED ME\UNARODNIM

KRIVI^NIM SUDOM ZA BIV[U JUGOSLAVIJU 89

MKSJ OUTREACH PROGRAM 137

FOND OTVORENO DRU[TVO BOSNE I HERCEGOVINE 139

INDEKS OPTU@ENIKA 141


Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina

PREDGOVOR

Predmet ove publikacije jeste procesuiranje ratnih zlo~ina po~injenih u Bosni i Hercegovini pred

Me|unarodnim krivi~nim sudom za biv{u Jugoslaviju (MKSJ). Trinaest godina po osnivanju

MKSJ je optuìo 161 osobu i okon~ao postupke protiv 94 optuènih. Najve}i dio predmeta MKSJ se

i odnosi na ratne zlo~ine, genocid i zlo~ine protiv ~ovje~nosti po~injene u Bosni i Hercegovini. Me-

|utim, bosanskohercegova~ka javnost i dalje nema adekvatan pristup informacijama o pojedina~-

nim predmetima vo|enim pred MKSJ.

Po{tuju}i princip individualizacije krivi~ne odgovornosti za po~injene ratne zlo~ine, doma}oj ali i

me|unarodnoj javnosti, èlimo ponuditi jedan brz i istovremeno sveobuhvatan izvor konkretnih

i ta~nih podataka o procesuiranju ratnih zlo~ina po~injenih u Bosni i Hercegovini pred MKSJ. Zato

smo izabrali metodologiju jednostavne i svima dostupne prezentacije okon~anih i predmeta koji su

u toku pred MKSJ, uz najzna~ajnije izvode iz presuda odnosno optu`nica. Integralni sudski doku-

ment i detaljne informacije o svakom predmetu se mogu na}i na internet stranici MKSJ na adresi

http://www.un.org/icty/index-b.html

Autorski pe~at publikaciji daju i uvodni tekstovi eksperata iz oblasti me|unarodnog humanitarnog

prava kao {to su Arieh Neyer i Mirko Klarin, te zvani~nika Tuìla{tva Bosne i Hercegovine i

MKSJ. Posebno napominjemo izuzetnu saradnju sa zvani~nicima MKSJ bez ~ijeg anga`mana pub-

likacija ne bi bila mogu}a.

Nadamo se da }e ova publikacija na}i svoje mjesto u informisanju gra|ana Bosne i Hercegovine

i regiona o stvarnim rezultatima me|unarodnog humanitarnog prava i MKSJ, jer: "Pravda je

neophodan sastojak u procesu nacionalnog pomirenja. Ona je od klju~nog zna~aja za ponovno

uspostavljanje mirnih i normalnih odnosa me|u ljudima koji su morali da ìve pod vladavinom tero-

ra. Ona razbija ciklus nasilja, mr`nje i vansudske retribucije. Zato su mir i pravda nerazdvojni." -

Antonio Cassese, predsjednik MKSJ (1994-1996).

9



UVODNE NAPOMENE

11

Fotografiju ustupio Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju



Aryeh Neier,

Predsjednik Instituta otvoreno dru{tvo

i mreè Soros fondacija

U julu 1992. godine sam, kao direktor Human Rights Watch-a, objavio poziv za uspostavu me|u-

narodnog suda za ratne zlo~ine, koji bi se bavio zlo~inima koji su se de{avali u Bosni i Hercegovini.

Marta idu}e godine, Vije}e sigurnosti Ujedinjenih nacija uspostavilo je takav sud. Sada kad ulazi u

svoju zavr{nu fazu, primjereno djeluje zapitati se da li je ispunio zamisli nas koji smo traìli njegovu

uspostavu. Meni se ~ini da je odgovor i da i ne.

Prvo negativna strana. Jedna od osnovnih zamisli bila je da se pobrine da oni koji su nosili naj-

vi{u odgovornost za najteè ratne zlo~ine, budu za svoje zlo~ine adekvatno ka`njeni. Dok su gene-

ral Ratko Mladi} i Radovan Karadì} jo{ uvijek na slobodi - mada se kriju - sud je podbacio. Uz to,

sporost postupaka pred sudom zna~i da je broj odgovornih za ogromne zlo~ine koji su optuèni,

uhap{eni i izvedeni na su|enje mnogo manji nego {to bi trebao biti.

Za to je vezana i zamisao da se `rtvama da zadovoljenje, te da se time cijeloj zemlji ponovo vrati

osje}aj da pravda postoji. I tu su ~injenica da Mladi} i Karadì} jo{ nisu pred sudom, kao i nepostu-

panje protiv velikog broja po~inilaca, o~igledni nedostaci.

S druge strane, puno se {ta ima i re}i i pozitivnog. Kad je sud formiran, Srbi su dobijali rat i ve-

}ina po~inilaca, i u biv{oj Jugoslaviji i drugdje, mislili su da je nemogu}e da bilo koji od njihovih vo-

|a bude pozvan na odgovornost. Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju (MKSJ) jasno je po-

kazao da su takvi sudovi ozbiljna prijetnja onima koji po~ine te{ke zlo~ine, ma kakav bio njihov sta-

tus dok se ti zlo~ini izvr{avaju. To je pouka sa velikim posljedicama u svijetu i pokrenula je ustano-

vljenje drugih ad hoc sudova, kao i Me|unarodnog krivi~nog suda.

MKSJ je pokazao i da me|unarodna krivi~na su|enja mogu zadovoljiti najvi{e standarde sud-

skog postupka i da, shodno tome, mogu unaprijediti vladavinu zakona. U svijetu koji ~esto izgleda

kao da njime vlada bezakonje, to je veliki uspjeh.

I kona~no, mada se mnogobrojni zlo~ini jo{ uvijek de{avaju u razli~itim dijelovima svijeta, vjeru-

jem da uspostava me|unarodnih krivi~nih sudova, koja je zapo~ela uspostavom suda u Hagu, ipak

tjera neke od sada{njih i budu}ih izvr{ilaca da razmisle o mogu}nosti da bi jednog dana mogli za

to odgovarati. Odvra}anje je jedan od faktora sprje~avanja obi~nog zlo~ina u onoj mjeri u kojoj je

kazna i brza i izvjesna. Daleko smo od te ta~ke, ali jesmo do{li do faze gdje je mogu}nost krivi~ne

kazne, ipak, faktor od utjecaja. U dugom toku historije, do}i do toga za malo vi{e od decenije nakon

uspostave Me|unarodnog suda zaista je impresivno.

Tokom nekoliko posjeta Sarajevu 1993. i 1994., drào sam predavanja o Me|unarodnom sudu

i njegovim mogu}nostima. Mislim da je ve}ina onih koji su me slu{ali mislila da ih izlaganjem o

onome {to bi mogao posti}i samo èlim utje{iti. Sagledan iz oba ugla, mada u nekim aspektima je-

ste razo~aravaju}i, vjerujem da je Me|unarodni sud ostvario uspjehe koji prevazilaze ono o ~emu

sam u to vrijeme govorio, i ono {to je iko realno mogao pretpostaviti.

ME\UNARODNI KRIVI^NI SUD ZA BIV[U JUGOSLAVIJU -

USPJESI I SLABOSTI

13


* * *

Nakon smrti Slobodana Milo{evi}a, neki su tvrdili da je obmanuo pravdu i da je time pokazao

uzaludnost poku{aja da se me|unarodnim krivi~nim gonjenjem odgovori na zlo~ine izvr{ene u toku

oruànih sukoba. înjenica da je Milo{evi} bio u stanju da svoje su|enje razvu~e na ~etiri godine i

da izbjegne presudu smatra se dokazom da izvo|enjem takvih ljudi pred sud me|unarodna zajed-

nica samo rasipa resurse.

âk i najvjerniji zagovara~i me|unarodnog pravosu|a slaù se da Me|unarodni krivi~ni sud za

biv{u Jugoslaviju ima dosta nedostataka. Postupak je nov svima koji s njim imaju veze, jer takvog

tijela nije bilo od sudova u Nurembergu i Tokiju nakon Drugog svjetskog rata. Morali su u~iti uz rad.

Uz to, sva ta ranija tijela bila su sudovi na kojima su oni koji su u ratu pobijedili sudili onima koji su

izgubili, a tuèni su ve} bili u pritvoru. Sud za biv{u Jugoslaviju nije imao mogu}nost da sam hapsi

optuène. Mora se pouzdati u saradnju s drugima, koje jo{ uvijek nema u slu~aju dva

najozlogla{enija optuènika, Radovana Karadì}a i Ratka Mladi}a. Do dolaska Tonyja Blaira i

Robina Cooka na mjesto premijera, odnosno ministra vanjskih poslova Velike Britanije 1997. godi-

ne, ~etiri godine nakon uspostave suda, jedinice NATO-a u BiH nisu hapsile optuène ~ak ni kad su

se s njima slu~ajno susretale. Do sada su se, naravno, 133 optuènika sa svih strana u ratovima u

biv{oj Jugoslaviji pojavili pred sudom na osnovu optu`bi za ratne zlo~ine, zlo~ine protiv ~ovje~nosti,

pa ~ak i genocid. Mada se radi o izuzetno sloènim predmetima koji se bave pitanjima novim i u

me|unarodnom pravu, sa svjedocima, ~esto traumatiziranim doìvljenim patnjama - rasutim po

mnogim zemljama, uz stalnu potrebu za izuzetno kvalitetnim simultanim prevodom, i uz taktiku

ometanja od strane nekih optuènika, postupci protiv njih 85, uklju~uju}i i àlbene, ipak su okon~ani.

U cijelom ovom procesu, sud je u svakom trenutku uzor pravi~nosti. Ogromne koli~ine dokaza u nje-

govim zapisnicima omogu}avaju da se stravi~ni zlo~ini po~injeni u ratovima u biv{oj Jugoslaviji

porede sa nacisti~kim zlo~inima tokom Drugog svjetskog rata, onoliko koliko su dokumentovani.

Neizbje`ni poku{aji demagoga da u sopstvene politi~ke svrhe revidiraju historiju onoga {to se

de{avalo u biv{oj Jugoslaviji tokom devedesetih }e biti itekako teè dostupno{}u upavo tih dokaza,

uklju~uju}i i dokaze izvedene na su|enju Milo{evi}u.

Me|unarodni sud za biv{u Jugoslaviju bio je inspiracija za uspostavu jo{ nekoliko takvih sudova,

kao {to su sudovi za Ruandu, Siera Leone i Kambodù, te stalni Me|unarodni krivi~ni sud. âk ni

{efovi dràva nisu im uspjeli uma}i. Milo{evi} je umro u zatvoru. Biljana Plav{i}, biv{a predsjednica

Republike Srpske, se, sa vidnim kajanjem, izjasnila da se osje}a krivom i na odsluènju je zatvorske

kazne. Radovan Karadì}, njen prethodnik, ìvi kao bjegunac i jo{ uvijek ga ~eka su|enje. Jean

Kambanda, premijer Ruande tokom genocida izvr{enog u toj zemlji, osu|en je i nalazi se u zatvoru.

Charles Taylor bio je predsjednik Liberije kad je sud za Siera Leone izdao optu`nicu protiv njega.

Morao je pobje}i iz zemlje, otvoriv{i tako put za demokratsku tranziciju koja je nedavno rezultirala

izbornom pobjedom Ellen Johnson Sirleaf. Taylor je nedavno li{en slobode i uskoro }e mu po~eti

su|enje. Jo{ jednom biv{em diktatoru, Sadamu Huseinu, sudi se u Iraku, pred doma}im sudom.

Polako dolazimo do ta~ke kad }e oni koji planiraju zlo~ine sli~ne onima koje su po~inili Slobodan

Milo{evi}, Charles Taylor i Sadam Husein, shvatiti da }e do}i dan kad }e biti pozvani na odgovor-

nost. Nastavak rada na me|unarodnom pravosu|u i dalje }e traìti pozama{ne resurse. Pa ipak,

ma koliki ti resursi bili, ta je cijena trivijalna u pore|enju sa tro{kovima humanitarnih i me|unarod-

nih vojnih intervencija i pomo}i u obnovi. Ono {to je najva`nije je, naravno, potreba da se sprije~i

patnja izazvana zlo~inima koji dovode do me|unarodnih krivi~nih postupaka - a kada se ti zlo~ini ne

mogu sprije~iti, da se izvr{enjem pravde `rtvama i njihovim porodicama da barem nek utjeha i lijek.

Mada su `rtve ~esto frustrirane izuzetnom sporo{}u procesa me|unarodnog pravosu|a, puno bi

gore bilo da se oni koji su odgovorni za ogromne zlo~ine jednostavno izvuku. To se u pro{losti pre~esto

de{avalo. Uz sve svoje mane, Me|unarodni sud za biv{u Jugoslaviju mijenja tok historije - i to nabolje.

mart 2006.

14


Mirko Klarin,

Direktor novinske agencije SENSE

"Bilo bi stra{no da sud u Haagu nije osnovan jer bismo tada ìvjeli s uvjerenjem da su mogu}i

masovni zlo~ini za koje nitko nikada ne}e odgovarati."

Ovo nisu re~i neke od bezbrojnih `rtava masovnih zlo~ina po~injenih pro{le decenije na prostori-

ma biv{e Jugoslavije. Izgovorio ih je u jednom intervjuu u leto 2005. godine Tihomir Bla{ki}, biv{i vojni

zapovednik bosanskih Hrvata, koga je taj isti sud u Hagu osudio najpre na 45 a zatim, nakon àlbe,

na 9 godina zatvora zbog ratnih zlo~ina nad Bo{njacima u La{vanskoj dolini 1993. godine. I koji, sada,

rizikuje da se ponovo na|e u zatvoru, po{to je tuìla{tvo traìlo reviziju presude @albenog ve}a.

Nije te{ko zamisliti kako bi se stvari na prostorima biv{e Jugoslavije odvijale da Tribunal nije

osnovan. Nikada se ne bi utvrdilo {ta se zaista dogodilo u Vukovaru, Omarskoj, Manja~i, Vi{egradu,

Fo~i, êlebi}ima, Lapu{niku, Srebrenici... i ko je odgovoran za to {to se dogodilo. Po{to niko (poje-

dina~no) ne bi za to bio kriv, odgovornost bi ostala kolektivna: "srpska", "hrvatska", "bo{nja~ka", "al-

banska"... I nikada se nikome ne bi sudilo za masovne zlo~ine. Barem ne "na{ima", a "njihovi" bi

nam, uglavnom, bili nedostupni. Kao {to bi "njima" bili nedostupni "na{i."

Da nije osnovan Tribunal Slobodan Milo{evi} bi po svoj prilici i dalje bio na vlasti i zajedno sa

Bushom i Blairom bi danas predvodio "anti-teroristi~ku koaliciju", s obzirom na svoj ~esto isticani

"primat" u borbi protiv "islamskog" i, naro~ito, "albanskog terorizma". Da nema Tribunala general

Ratko Mladi} bi svoja bogata iskustva iz Bosne i, posebno, Srebrenice, danas prenosio na

savezni~ke generale angaòvane u borbi sa Talibanima u Avganistanu ili pobunjenicima u Iraku;

dok bi se "predsednik" Radovan Karadì} uz dràvni~ke po~asti {epurio po Parizu, Londonu i

Va{ingtonu, a nije isklju~eno da bi bio i kandidat za Nobelovu nagradu za knjièvnost ili psihijatriju.

A sadisti~ke ubice, mu~itelji i silovatelji poput Gorana Jelisi}a, Miroslava Brala, Esada Landè,

Haradina Bale ili Dragoljuba Kunarca - da pomenemo samo neke od ha{kih osu|enika - bili bi danas

predsednici op{tina ili {efovi policije u svojim lokalnim sredinama... da nije bilo Tribunala.

A lako se moglo dogoditi da ga ne bude. Ne samo da ne bude osnovan ({to se dogodilo prvi put

u istoriji) ve} i da se - nakon {to je osnovan - tiho i neslavno ugasi bez i jednog optuènog, pritvo-

renog, su|enog i osu|enog.

Uspeh ili neuspeh Tribunala se, zato, mora procenjivati ne samo u odnosu na ulogu koja mu je,

barem na papiru, na startu poverena (ka`njavanje krivaca, satisfakcija `rtvama i doprinos miru i po-

mirenju), ve} i u odnosu na uslove u kojima je delovao i podr{ku - kao i opstrukciju - koji su u protek-

lih 12 godina pratili njegov rad.

Da je Tribunal, zapravo, i osnovan s o~ekivanjem da od njega nikada ni{ta ne}e biti potvrdila je

jedan od njegovih tvoraca: g|a Madelaine Albright, koja je u maju 1993. kao ameri~ki ambasador

pri UN u~estvovala u usvajanju rezolucije 837 Saveta bezbednosti. Svedo~e}i pred Tribunalom u

decembru 2002., na raspravi o odmeravanju kazne Biljani Plav{i}, g|a Albright je priznala da je "bilo

lako podi}i ruku i glasati za osnivanje Tribunala... ali niko zapravo nije verovao da }e on funkcioni-

Izneverena o~ekivanja

KAKO BI BILO DA NEMA TRIBUNALA

15


sati... Bilo je pitanja kako }e se birati sudije i kako izabrati tuìoca. Sve je bilo veoma komplikovano

i niko nije verovao da }e se to dogoditi. Govorili su da niko nikada ne}e biti optuèn, da se nikom

ne}e suditi, da niko ne}e biti progla{en krivim, da niko nikada ne}e biti osu|en..."

U prve dve godine njegovog postojanja odnos osniva~a prema Tribunalu odraàvao je upravo

takva o~ekivanja. Po{to niko, kako je iskreno priznala g|a Albright, "nije verovao da }e Tribunal

funkcionisati", osniva~i se nisu potrudili ni da procene, a kamo li da obezbede, materijalne, finansi-

jske, kadrovske, logisti~ke i sve druge potrebe me|unarodne pravosudne institucije koju su stvorili.

Me|u dokumentima o osnivanju Tribunala nema nikakve "studije o izvodljivosti" koja bi analizirala

{ta je sve neophodno za valjano funkcionisanje jedne takve institucije: koliko }e njen rad ko{tati,

koliko }e ljudi biti angaòvano, koliko }e osumnji~enih biti optuèno i pritvoreno, koliko }e su|enja

biti odràno i koliko }e vremena biti potrebno da bi se ostvario povereni mandat.

Po~etna faza totalne nebrige osniva~a preìvljena je zahvaljuju}i pre svega ~injenici da su sudi-

je, tuìoci, istraìtelji i ostali, tada jo{ malobrojni "pioniri" Tribunala, shvatili ozbiljno posao koji im je

poveren i nastojali da ga rade najbolje {to mogu. Odolevaju}i povremenim isku{enjima rezignacije

i demonstrativnih ostavki, pretvarali su se da veruju kako njihovi osniva~i upravo to od njih traè i

o~ekuju. Koristila je, naravno, i sna`na podr{ka medija ~iju su zainteresovanost ve{to podsticali

tada{nji predsednik Antonio Cassese i glavni tuìlac Richard Goldstone, a od pomo}i je, tako|e, bio

i slu~aj: hap{enje i izru~enje iz Nema~ke Du{ka Tadi}a, prvog osumnji~enog u pritvoru i prvog op-

tuènog na prvom su|enju pred Tribunalom. "Nikada se ne}e znati koliko mnogo dugujemo gospod-

inu Tadi}u" - priznao je mnogo godina kasnije biv{i sudija i predsednik Tribunala Claude Jorda.

Nakon faze totalne nebrige usledila je faza iritiranosti i, ~ak, opstrukcije. Do{lo je, naime, do ko-

lizije dva ideala ~ijem je ostvarivanju, barem na papiru, me|unarodna zajednica teìla u Bosni:

"mira" i "pravde". Oni ~iji je primarni interes bio da se "postigne mir" (po svaku cenu, kako bi se izbe-

glo pove}ano vojno angaòvanje), doìveli su pojedine ha{ke optu`nice kao "podmetanje klipova u

to~kove mirovnog procesa" i ispoljavali su sve ve}u iritiranost Tribunalovim "slepim i neodgovornim

traganjem za pravdom, koje ne vodi ra~una o politi~kim implikacijama" takvih akata.

Prve optu`nice protiv Karadì}a i Mladi}a, dotada{njih privilegovanih partnera zapadnih posred-

nika angaòvanih u takozvanom mirovnom procesu, izazvale su ogor~enje i {ok u mnogim evrop-

skim diplomatskim kancelarijama i vojnim {tabovima. Postojao je rizik da u takvoj atmosferi Tribunal

bude `rtvovan na oltar mirovnog sporazuma o kojem se krajem 1995. pregovaralo u Daytonu. Da

bi pregovara~e "podsetio" na Tribunal i oteào im potencijalnu nagodbu na ra~un pravde, glavni

tuìlac Goldstone je usred pregovora podigao tri nove zna~ajne optu`nice: za Vukovar, La{vansku

dolinu i Srebrenicu. Ako je takva nagodba izostala, onda je to manje zbog insistiranja me|unarod-

nih posrednika na nedeljivosti mira i pravde, a vi{e zbog ~injenice da su se balkanski "gospodari

rata" za Daytonskim pregovara~kim stolom ose}ali toliko nedodirljivim u novoj ulozi "mirotvoraca" i

"stubova mirovnog procesa", da su jednostavno propustili priliku da svoj potpis uslove garancijama

imuniteta od budu}ih akcija tuìla{tva Tribunala. Nije isklju~eno da bi ih dobili.

No, po{to su to propustili, u pritvoru Tribunala su se, jedan za drugim, u me|uvremenu na{la

~etvorica u~esnika Daytonskih pregovora: Slobodan Milo{evi}, Mom~ilo Kraji{nik, Milan Milutinovi}

i Jovica Stani{i}. Ostali potpisnici mirovnih sporazuma - Franjo Tu|man i Alija Izetbegovi} - umrli su

pre nego {to je tuìla{tvo zavr{ilo istrage koje je protiv njih vodilo.

Daytonski sporazumi nisu doneli bitne promene u odnosu me|unarodne zajednice prema Tribunalu.

Zadràli su dotada{nji, najblaè re~eno, minimalisti~ki pristup, kojim se Tribunal prepu{ta na milost i

nemilost osvedo~eno nepostoje}oj "dobroj volji" reìma u dràvama biv{e Jugoslavije. Ti se reìmi, isti-

na, obavezuju na "punu saradnju", ali bez predo~avanja bilo kakvih posledica (sankcija) za slu~aj da ne

ispune tu svoju obavezu. Istovremeno, mo}ne me|unarodne snage (prvo IFOR a zatim SFOR) koje su

raspore|ene u Bosni i Hercegovini, odbijaju bilo kakvu ulogu u hap{enjima optuènih za ratne zlo~ine.

Mir i/ili pravda

16


Da bi se takav minimalisti~ki pristup promenio trebalo je da se ogromni vojni, politi~ki i ekonom-

ski potencijal me|unarodne zajednice, tokom prvih 18 meseci primene Daytonskih sporazuma,

zaglibi u mo~vari bosanske politike u kojoj su konce i dalje vukli politi~ki i vojni lideri koji su ve}

optuèni - ili }e tek biti optuèni - za ratne zlo~ine. Propust da se ti lideri uhapse i uklone sa rovite

post-daytonske politi~ke scene doveo je upravo do onoga na {ta su uzalud godinama upozoravali

iz Haga. U Bosni je konsolidavana etni~ka podela koja je bila rezultat rata; zao{trene su politi~ke i

ekonomske tenzije; zatrovane su socijalne, kulturne i obrazovne institucije; ultranacionalisti~ke i

rasisti~ke snage utvrdile su svoju supremaciju. Dugo je trebalo, ali je napokon ipak shva}eno, da se

jedan od glavnih ciljeva me|unarodne zajednice - povratak izbeglica - ne moè ostvariti ako u mes-

tima u koja bi izbeglice trebalo da se vrate... i dalje caruju oni koji su ih nasiljem i zlo~inima oterali,

odnosno "etni~ki o~istili."

Ideja da bez pravde ne}e biti ni pravog i trajnog mira, odjednom je postala manje apstraktna. Svi

su, naravno, i pre toga bili za pravdu... ali ne danas (kada imaju neka "va`nija posla"), ve} radije su-

tra. U me|uvremenu se, me|utim, shvatilo da i ta "va`nija posla" (povratak izbeglica, ekonomska

obnova, politi~ka demokratizacija, socijalna stabilnost...) ne}e mo}i da se obave bez minimuma pra-

vde, te da je Tribunal - kako ga je u to vreme opisao predsednik Cassese - "jedna od klju~nih koc-

kica u veoma sloènom daytonskom mozaiku."

Sredinom 1997. - ~etiri godine nakon osnivanja Tribunala - njegovi su tvorci, napokon, uvideli

potencijal krivi~no-pravne intervencije kao - kako je to svojevremeno definisala Louise Arbour -

"oru`ja u arsenalu mira." Uvideli su to tek kada su, bez mnogo efekata, iscrpeli sva druga oru`ja iz

tradicionalnog mirotvora~kog arsenala: diplomatiju, upravljanje konfliktima, bilateralne i multilater-

alne pregovore i pritiske, politi~ke i ekonomske sankcije, manje ili vi{e uverljive vojne pretnje.

Do kraja 1997. i poslednja prazna }elija tribunalove Pritvorske jedinice je popunjena optuèni-

ma, tako da se ukazala potreba za hitnim pove}anjem njenih kapaciteta. Generalna skup{tina UN

je odobrila rekordan budèt za 1998. godinu; vlade su se naprosto utrkivale u izda{nim donacijama

za specijalne ne-budètske programe Tribunala; Savet bezbednosti je odobrio izbor dodatnih stal-

nih sudija; izgra|ene su jo{ dve sudnice; angaòvani su novi tuìoci, istraìtelji, pravni savetnici...

Pet godina nakon osnivanja, Tribunal i njegovi tvorci su, napokon, u{li u period stabilnih i zrelih

odnosa, gotovo bi se moglo re~i "medeni mesec", koji }e trajati sve negde do po~etka 2002. godine,

kada kao posledica promene prioriteta me|unarodne zajednice (nakon 11. septembra 2001) po~inju

da se ispoljavaju prvi znaci "zamora Tribunalom."

Zaokupljen borbom za preìvljavanje i pridobijanjem onih od kojih su mu zavisili opstanak i

funkcionisanje - od Budètskog komiteta UN i drugih donatora do NATO i ostalih slu`bi koje su bile

u poziciji da obezbede hap{enje optuènih i pristup dokazima - Tribunal je u prvih nekoliko godina

gotovo u potpunosti zanemario svoje "bira~ko telo", kako je sudija Gabrielle Kirk-McDonald u jednoj

prilici opisala javnost u dràvama biv{e Jugoslavije.

Istovremeno, u samom Tribunalu - a posebno u njegovom tuìla{tvu - je tokom prvih nekoliko

godina vladalo gotovo paranoi~no podozrenje prema svakome iz biv{e Jugoslavije - od prevodila-

ca, preko novinara, do pravnih i drugih eksperata - koji su bili raspoloèni da stave na raspolagan-

je svoja znanja, iskustva i, posebno, svoje duboko i iz prve ruke poznavanje i razumevanje proce-

sa koji su doveli do raspada zemlje, ratova i ratnih zlo~ina. [teta, jer su zahvaljuju}i njima ha{ki tu-

ìoci, istraìtelji i analiti~ari, okupljeni sa svih strana sveta, mogli mnogo lak{e da premoste kulturni

jaz koji ih je delio od tog dalekog i nepoznatog podru~ja koje se odjednom na{lo u njihovoj nad-

le`nosti. I da mnogo brè i bezbolnije do|u do odre|enih saznanja i shvatanja o relevantnim faktori-

ma koji su doveli do doga|aja i zlo~ina kojima su se bavili. Mogli su da izbegnu lutanja, proma{aje

i povremene "gafove"... nad kojima likuju protivnici Tribunala, ne samo u biv{oj Jugoslaviji.

Tribunal i njegovo ”bira~ko telo”

17


Ne{to vi{e elementarnog predznanja o podru~ju kojim se bave - makar ono {to je o njegovoj

geografiji, istoriji ili kulturi napisano u srednjo{kolskim ud`benicima - ne bi bilo na odmet ni pojedin-

im sudijama, koje ponekad umeju da frapiraju svojim nepoznavanjem notornih ~injenica, {to

svakako ne doprinosi u~vr{}ivanju kredibiliteta Tribunala me|u njegovim "bira~ima." Povremeno se

sti~e utisak da pojedine sudije ne èle da budu "kontaminirane" ~ak ni notornim ~injenicama o

regionu i da to neznanje smatraju vrlinom. Neki vrhunski pravnici, sa vi{egodi{njim iskustvom u

Tribunalu, takvu i druge manjkavosti pripisuju dominaciji suparni~kog odnosno anglo-saksonskog

pravnog sistema, ~ije nametanje sudu koji se bavi slu~ajem biv{e Jugoslavije smatraju oblikom

"pravosudnog kolonijalizma."

Me|utim, ni nesporno zaka{njenje u obra}anju svojim "bira~ima", ni povremeni "gafovi" tuìlaca,

ni "vrlina neznanja" kojom se isti~u pojedine sudije, ne uti~u bitno na stav koji prema Tribunalu ima

javnost u dràvama i entitetima biv{e Jugoslavije.

Ta~no je da je Tribunal tek krajem devedesetih osnovao svoj Outreach program i po~eo da svoja

saop{tenja i dokumente objavljuje na BHS-u odnosno "bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku"

kako se to, mo`da lingvisti~ki pogre{no ali politi~ki korektno, defini{e u Hagu. Me|utim, mogao je

on to da radi od prvog dana ali bi rezultat, sva je prilika, bio identi~an. Jer, stav srpske, hrvatske, bo-

sanske ili kosovske javnosti prema Tribunalu nije rezultat onog {to rade ili ne rade ha{ki tuìoci i

sudije, ve} ga prevashodno diktiraju i oblikuju lokalne politi~ke elite i njima podre|eni mediji.

Ne treba, s tim u vezi, ispustiti iz vida ~injenicu da su sve do 2000. godine na vlasti u Srbiji,

Hrvatskoj i Bosni bile li~nosti i politi~ke elite pod istragom - a u slu~aju Srbije i pod optu`nicama -

ha{kog tuìla{tva. Jasno je da njima ni najmanje nije odgovaralo da javnost u njihovim zemljama

stekne pravu sliku o misiji i delovanju Tribunala. Ne treba, tako|e, smetnuti s uma da su najutica-

jniji mediji bili sve do nedavno, a ponegde su i dalje, pod kontrolom ure|iva~kih timova koji su se u

prethodnoj deceniji "istakli" u pripremi terena za rat i ratne zlo~ine, a zatim i u njihovom pravdanju

ili zata{kavanju u ime "vi{ih" interesa. U takvoj situaciji, bilo bi iluzorno o~ekivati od Tribunala da

bude uspe{niji u re{avanju svojih "problema sa javno{}u" u Srbiji ili Hrvatskoj.

Deluje paradoksalno, ali je ipak obja{njivo, da je u vreme Milo{evi}a Tribunal imao ve}u podr{ku

i bolji imid` u delu srpske javnosti, nego {to ih ima nakon njegovog odlaska sa vlasti. Stvari su, tada,

bile mnogo jednostavnije, crno-bele: biti "protiv" Milo{evi}a je gotovo automatski zna~ilo biti "za" Tri-

bunal. Svojim istragama, optu`nicama i nalozima za izru~enje optuènih i dostavljanje dokumena-

ta, Tribunal je ugroàvao temelje reìma, pa ga je tada{nja opozicija doìvljavala kao "fakti~kog sa-

veznika" u borbi za promene, odnosno vlast. Ne, naravno, zato {to je opozicija prihvatila nu`nost

suo~avanja sa pro{lo{}u i neophodnost da se odgovornost za po~injena zverstva individualizuje ka-

ko ne bi ostala kolektivna, ve} zato {to je i sama Tribunal i me|unarodnu pravdu doìvljavala isklju-

~ivo kao instrument politi~kih pritisaka koji mogu doprineti promeni reìma.

Kada je reìm promenjen, stvari su, odjednom, postale daleko sloènije. Takozvane

demokratske snage - beznade`no rascepkane, dezorijentisane i me|usobno suprotstavljene -

pokazale su se ve{tijim u instrumentalizaciji Tribunala od prethodnog reìma. Milo{evi} je samo

ignorisao i anatemisao Tribunal; oni koji su ga nasledili nastojali su da ga iskoriste za svoje politi~ke

ciljeve. Saradnju sa Tribunalom su prihvatili i svojoj javnosti predstavili isklju~ivo kao instrument za

obezbe|ivanje neophodne finansijske i ekonomske pomo}i. îsta trgovina, u kojoj je - kao u svakoj

takvoj transakciji - cilj dati {to manje da bi se dobilo {to vi{e. Dodatna vrednost tako koncipirane

saradnje je i u tome {to je omogu}ava uklanjanje izvesnih "nepo}udnih li~nosti" biv{eg reìma - na

~elu sa Milo{evi}em, [ainovi}em, [e{eljom, Stani{i}em... - ~ije bi dalje prisustvo u Srbiji moglo da

bude rizi~no po nove vlasti. Kona~no, ali ne i najmanje va`no, Tribunal i odnos prema njegovim

nalozima za hap{enje ili dostavljanje dokumenata su iskori{}eni kao glavna "politi~ka batina" u

me|upartijskom obra~unima i izdignuti su na nivo centralnog politi~kog pitanja u izbornim kampan-

jama, kako bi se pa`nja dezorijentisane javnosti odvratila od dramati~ne ekonomske, socijalne i poli-

ti~ke stvarnosti. Slika koja o Tribunalu postoji u Srbiji je vi{e rezultat toga, nego {to je odraz onoga

18


{to se u Hagu radi ili ne radi. Jer o tome {ta se u Hagu radi ili ne radi u srpskoj javnosti se zna vrlo

malo i vrlo pogre{no.

Svojevremeno je bilo poku{aja da se izbori u Srbiji i Hrvatskoj predstave kao neka vrsta refer-

enduma "za" ili "protiv" Tribunala i da se ponovno oìvljavanje nacionalisti~ke desnice - radikala i

"prava{a" - tuma~i kao odgovor srpskih, odnosno hrvatskih, bira~a na "agresivne" i "neumerene"

zahteve i pritiske Carle del Ponte. Takva tuma~enja li{ena su svakog osnova. Ako su izbori pred-

stavljali neku vrstu referenduma, onda je to bio plebiscit "za" ili "protiv" suo~avanja sa pro{lo{}u.

Ve}ina se izjasnila da je za to - prerano. Pobedili su poricanje i produèna politi~ka i moralna bloka-

da, odbijanje da se shvati {ta se dogodilo i ko je za to odgovoran. Iskustvo Nema~ke posle Drugog

svetskog rata pokazuje da to moè da traje prili~no dugo, ali ne i ve~no.

Najvi{e {to u takvoj situaciji Tribunal moè da u~ini za svoje "bira~e" na prostorima biv{e

Jugoslavije jeste da - rigoroznim utvr|ivanjem ~injenica o tome {ta se zaista dogodilo u protek-

loj deceniji i ko je za to odgovoran - onemogu}i povratak na "kulturu neka`njivosti", oteà pori-

canje zlo~ina i revizionisti~ka tuma~enja novije istorije i pripremi gra|u za budu}e suo~avanje

sa pro{lo{}u.

Kao {to efekti Nuremberga u posleratnoj Nema~koj nisu bili vidljivi ve} 1947. ili 1948. godine,

nego tek u slede}oj generaciji, ili ~ak slede}im generacijama, tako se ni puni u~inak Tribunala ne

moè sagledati i meriti na kratak rok. Tim pre {to Tribunal jo{ nije zavr{io svoj rad i {to mu predsto-

je jo{ najmanje ~etiri godine "velikih su|enja" optuènima na najvi{im nivoima politi~ke, vojne ili poli-

cijske hijerarhije svih nekada sukobljenih strana. Svaka ocena njegovog dosada{njeg bilansa i efek-

ta je, stoga, nu`no privremena i prevremena.

Tribunal je - da parafraziramo uvodnu izjavu Tihomira Bla{ki}a - uspostavio princip da se

"masovni zlo~ini ne mogu ~initi neka`njivo" i da niko, uklju~uju}i i one na najvi{im politi~kim i dràv-

ni~kim poloàjima, nije imun od odgovornosti za zlo~ine protiv ~ove~nosti, te{ke povrede @enevskih

konvencija, kr{enja zakona ili obi~aja ratovanja i genocid. Istina, Tribunal je optuìo i sudio (ili }e tek

suditi) relativno malom broju odgovornih ili najodgovornijih za masovne zlo~ine po~injene na pros-

torima biv{e Jugoslavije. Njegovih ukupno oko 160 optuènih, verovatno, ne predstavlja ni jedan

odsto onih koji su u protekloj deceniji okrvavili ruke masovnim zlo~inima u oruànim sukobima

Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, na Kosovi i u Makedoniji. Me|utim, proces koji je zapo~et osnivan-

jem Tribunala i koji }e se, u to vi{e nema nikakve sumnje, nastaviti i godinama nakon njega, ~ini da

ni preostalih 99 odsto ne moè da ima miran san i da bude sigurno da kad-tad ne}e pasti u ruke

pravde. Odgovornost za ratne zlo~ine ne zastareva a nadle`nost za njihovo gonjenje i ka`njavanje

je univerzalna, u {ta su se uverili brojni nacisti~ki zlo~inci kojima je, {irom sveta, su|eno tri, ~etiri ili

~ak pet decenija posle kraja II svetskog rata. Nema razloga da se isto, u narednim decenijama, ne

dogodi i sa zlo~incima sa prostora biv{e Jugoslavije. Ako im se to ne dogodi "kod ku}e", dogodi}e

im se po svetu gde sve ~e{}e hapse, sude ili izru~uju "na{e" zlo~ince koji su poku{ali da se sklone

u Kanadu, Latinsku Ameriku, Nema~ku ili Skandinaviju.

Osim {to je uspostavio princip da se masovni zlo~ini ne mogu ~initi neka`njeno, Tribunal je svojim

dosada{njim radom generisao pozitivne promene i podstakao reforme i ja~anje nacionalnih pravosu|a

u dràvama biv{e Jugoslavije. Zahvaljuju}i Tribunalu i uslovljavanjima me|unarodne zajednice (kojih,

opet, ne bi bilo da nema Tribunala), podru~je biv{e Jugoslavije se postepeno pribliàva ta~ki sa koje

te{ko da moè biti povratka na vreme neodgovornosti i kulturu neka`njivosti. Taj proces se, istina, i

dalje odvija vi{e pod spoljnim politi~kim i ekonomskim pritiskom i uslovljavanjem intergracije u euro-

atlantske institucije, nego iz sazrele "unutra{nje" potrebe suo~avanja sa pro{lo{}u i utvr|ivanja i prih-

vatanja odgovornosti za ono {to se dogodilo. Me|utim, nakon {to u protekloj deceniji nisu pokazale

previ{e revnosti i entuzijazma za procesuiranje ratnih zlo~ina (sem ponekog koji je po~inila "druga"

strana), dràve biv{e Jugoslavije se, htele to ili ne, postepeno osposobljavaju kako za preuzimanje

Privremeni i prevremeni bilans

19


predmeta koje im ustupa Tribunal, tako i za nastavak istraga koje je zapo~elo ha{ko tuìla{tvo ali koje

zbog "izlazne strategije" nisu dovele do tribunalovih optu`nica. Najve}i deo dokaznog materijala koje

je tuìla{tvo Tribunala prikupilo od 1994. do kraja 2004. protiv vi{e hiljada osumnji~enih za ratne

zlo~ine, prosle|en je ili }e biti prosle|en lokalnim pravosu|ima na dalji postupak. Lokalna tuìla{tva i

sudovi bi, dakle, trebalo da imaju pune ruke posla u godinama i decenijama koje dolaze.

Istina, sposobnost lokalnih pravosu|a u Srbiji, BiH ili Hrvatskoj je nuàn ali ne i jedini uslov za

efikasno krivi~no gonjenje onih koji su okrvavili ruke u ratovima protekle decenije. Podjednako va`-

no, ako ne i va`nije, je da u svakoj od tih sredina postoji jasno izraèna politi~ka volja da se raskrsti

pre svega sa zlo~incima u sopstvenim redovima, kao i da iza takvog opredeljenja stoji nedvosmis-

lena podr{ka takozvane kriti~ne mase u javnosti. Stvaranje tih uslova je, jasno, zadatak odgovorne

politike i odgovornih medija u ~emu zemlje biv{e Jugoslavije, na àlost, i dalje oskudevaju.

Tribunalove istrage i su|enja rekonstruisali su i dokumentovali zna~ajan deo onoga {to se u pro-

tekloj deceniji doga|alo na prostorima biv{e Jugoslavije, kako je do{lo do masovnih zlo~ina i ko je

za njih odgovoran. Tribunal, istina, ne pi{e istoriju, ali ~injenice koje su nakon rigoroznog dokaznog

postupka i uz maksimalno po{tovanje prava optuènih utvr|ene u njegovim presudama predstavl-

jaju dragocenu gra|u budu}im istori~arima i oteàvaju poricanje zlo~ina i revizionisti~ka prekrajan-

ja istorije. Sa svakom novom presudom i svakim priznanjem krivice sve su teà razumna poricanja

masovnih zlo~ina. A nerazumnih }e, naravno, uvek biti.

Kona~no, ali ne i najmanje va`no, efekti dosada{njeg rada Tribunala ose}aju se i daleko izvan

prostora biv{e Jugoslavije. Prvim su|enjima i presudama Tribunal je pokazao da je me|unarodno

krivi~no pravosu|e mogu}e i podstakao je procese koji su doveli do stvaranja drugih ad-hoc tri-

bunala ili specijalnih sudova (za Ruandu, Sijera Leone, Kampu}iju...) kao i do usvajanja Rimskog

statuta i formiranja stalnog Me|unarodnog krivi~nog suda. U proteklih desetak godina, Tribunal je

stvorio impresivan korpus sudske procedure i prakse, presuda i odluka kojima se razvijaju i

artikuli{u principi i norme me|unarodnog krivi~nog prava i popunjavaju praznine u njegovoj primeni,

na na~in koji }e biti od neizmernog zna~aja kako za stalni Me|unarodni krivi~ni sud, tako i za

nacionalna pravosu|a.

Opisuju}i raspad Jugoslavije kao "zemljotres koji je pogodio ~itav region", biv{i glavni tuìlac

Louise Arbour je svojevremeno rekla da je Tribunal za me|unarodno pravo predstavljao "zemljotres

iste snage i razmera po talasima koje je izazvao." Tribunal je, smatra ona, "stvorio ta~ku sa koje

nema povratka na planu li~ne odgovornosti, kraja kulture neka`njivosti i o~ekivanja sveta da vojne

i politi~ke vo|e moraju da odgovaraju za svoje postupke." Moè se raspravljati o tome da li su poje-

dine tribunalove odluke bile pravno ispravne ili ne, ali ni{ta, po njoj, "ne}e ukloniti nasle|e da je

Tribunal uspeo, uprkos svim po~etnim o~ekivanjima."

Verovatno je to slaba uteha za sve `rtve i stradanja u proteklih ratovima, ali je biv{a Jugoslavija

svojom tragedijom dala neizmerni doprinos razvoju i primeni me|unarodnog krivi~nog pravosu|a i

borbi protiv kulture neka`njivosti. Kriti~ari "selektivne pravde" }e, ne bez razloga, ukazati da visoki

principi odgovornosti koje Tribunal "isteruje na Balkanu i nad Balkancima" nisu jo{ univerzalni i da

na~elo komandne odgovornosti, po kojem su osu|eni neki "balkanski" vojni zapovednici ili koman-

danti logora, "ne vaì" za komandante savezni~ke koalicije u Iraku ili za upravnike zatvora poput

Abu Graib.

"Balkanci", zbog toga, ne bi trebalo da se ose}aju diskriminisanim. Naprotiv, treba da se ose}aju

privilegovanim.

februar 2006.

Balkanska privilegija

20


Tuìla{tvo/tuìteljstvo

Bosne i Hercegovine

Pitanje procesuiranja ratnih zlo~ina u Bosni i Hercegovini jedno je od krucijalnih pitanja za pro-

gres na{e zemlje, za uspostavljanje vladavine prava i sigurnog okruènja i pitanje koje zahtjeva

anga`man ~itavog dru{tva, ~iji smo svi dio i mehanizam.

Moramo uzeti u obzir da je pred nama, pred Bosnom i Hercegovinom, tek po~etak procesuiran-

ja ratnih zlo~ina. êka nas procesuiranje velikog broja predmeta. Nas ~eka proces koji }e na{u

zemlju osloboditi tereta zaostav{tine ratnih zlo~ina u liku i djelu po~initelja koji se i danas slobodno

kre}u na{im gradovima i ulicama.

Zlo~ini koji su se dogodili na podru~ju na{e zemlje odnijeli su vi{e desetina hiljada ìvota, vi{e od

milion ljudi je raseljeno ili protjerano, imovina i privatna i dru{tvena je uni{tena, vi{e desetina hiljada

ljudi bilo je izloèno psihi~koj i fizi~koj torturi. Sve to su ratni zlo~ini i zlo~ini protiv ~ovje~nosti koji mora-

ju biti istraèni i procesuirani. Okru`na i kantonalna tuìla{tva oba entiteta i Distrikta Br~ko primila su

tokom godina prijave protiv vi{e desetina hiljada osoba koje se sumnji~i da su po~inili ratni zlo~in na

podru~ju Bosne i Hercegovine. Svaka od tih prijava zahtijeva provjeru prije nego {to se donese odlu-

ka o zapo~injanju istrage ili odbacivanju prijave. To je ogroman i dugotrajan postupak koji se ne smije

i ne}e uzeti olako jer i ti osumnji~eni imaju pravo na pravi~an postupak, a `rtve pravo na to da

po~initelji budu procesuirani i ka`njeni za svoja djela. Ali, procesuiranje ratnih zlo~ina nije i ne smije

biti problem samo jedne grupe ljudi. Moramo zajedno stvoriti atmosferu u kojoj }e po~initelji ratnih

zlo~ina prestati uìvati status nacionalnih heroja i u kojoj }e `rtve zlo~ina dobiti mjesto koje zasluùju.

Moramo osigurati sigurno okruènje i podr{ku za svjedoke ratnih zlo~ina koji }e svjedo~iti u pred-

metima kako pred Sudom BiH, tako i pred entitetskim sudovima. @rtve i svjedoci ratnih zlo~ina moraju

mo}i slobodno svjedo~iti protiv po~initelja, bez straha od osvete ili osude okoline iz koje dolazi po~initelj

zlo~ina. Moramo shvatiti da se povjerenje me|u narodima ne moè graditi samo i isklju~ivo na

krivi~nopravnom procesuiranju ratnih zlo~ina, ve} da se u izgradnju povjerenja moraju aktivno uklju~iti

i druge institucije i slojevi dru{tva, kako vladine tako i nevladine organizacije. Upravo u tom kontekstu

Tuìla{tvo BiH se zalaè za dono{enje nacionalne strategije djelovanja svih nadle`nih organa i institu-

cija u Bosni i Hercegovini po svim pitanjima koja se odnose na ratne zlo~ine, a naro~ito na procesuiran-

je po~inioca ratnih zlo~ina, te je u tom smislu pokrenulo i inicijativu za njenu izradu. Jedino tako, identi-

ficiraju}i probleme i rje{enja tih problema, odgovornosti i obaveze svih i usmjeravaju}i svoje aktivnosti

u zajedni~kom naporu, moèmo odgovoriti ovom izazovu koji je postavljen pred nas tuìoce, ali i pred

bosanskohercegova~ko dru{tvo u cjelini, ~ime }e se pomo}i u izgradnji povjerenja i vladavine prava.

Poruka koju Tuìla{tvo Bosne i Hercegovine {alje je da su ratni zlo~inci i kriminalci dobili

ozbiljnog neprijatelja u tuìla{tvima u Bosni i Hercegovini, koja }e, na temelju zakona, procesuirati

po~initelje ratnih zlo~ina.

Tuìla{tvo-Tuìteljstvo Bosne i Hercegovine osnovano je Zakonom o Tuìla{tvu-Tuìteljstvu BiH

koji je proglasio Visoki predstavnik 2002. godine, da bi nakon toga, u jesen iste godine, Zakon bio

usvojen i u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Prva ~etiri doma}a tuìoca imenovana su 16. januara

2003. godine, a prvi me|unarodni tuìlac u martu 2003. g.

Nadle`nost Tuìla{tva BiH zasnovana je na gonjenju po~inilaca krivi~nih djela propisanih

Krivi~nim zakonom Bosne i Hercegovine, a u organizacijskom smislu, Tuìla{tvo BiH sastoji se od

Odjela za op}i kriminal u kojem su samo doma}i tuìoci, Posebnog odjela za organizirani kriminal,

privredni kriminal i korupciju u kojem su i doma}i i me|unarodni tuìoci, a od 2005. godine sastavni

dio Tuìla{tva je i Odjel za ratne zlo~ine u kojem, tako|er, rade i doma}i i me|unarodni tuìoci.

Tuìla{tvo/tuìteljstvo Bosne i Hercegovine

PORUKA TU@ILA[TVA BOSNE I HERCEGOVINE

21


Odjel za ratne zlo~ine formiran je nakon dono{enja paketa zakona koji je usvojen u Parlamentu BiH

u decembru 2004. godine, a koji su bili nu`ni da bi se predmeti sa MKSJ mogli procesuirati pred doma}im

pravosudnim institucijama, kao i da bi se mogla preuzeti uloga Jedinice za pravila puta MKSJ koja je do

svog zatvaranja pregledavala predmete ratnih zlo~ina prije nego {to doma}i sudovi mogu donijeti odluku

o li{enju slobode osumnji~enih za ratne zlo~ine po~injene za podru~ju Bosne i Hercegovine.

Pred Bosnom i Hercegovinom je procesuiranje ratnih zlo~ina proces koji je tek zapo~eo. Procedure

propisane zakonima BiH koji se odnose na duìnu trajanja samog postupka su mnogo ekspeditivnije

nego {to su to procedure propisane pravilima Ha{kog tirubnala tako da se o~ekuje da sami procesi traju

puno kra}e od onih pred Tribunalom. Tuìla{tvo BiH, odnosno njegov Odjel za ratne zlo~ine nije insti-

tucija koja ima rok trajanja, nego je to stalna bosanskohercegova~ka pravosudna institucija koja }e pro-

cesuirati po~initelje ratnih zlo~ina dok ih bude i dok bude zakona koji propisuju njihovo gonjenje.

Odjel za ratne zlo~ine sastoji se od doma}ih i me|unarodnih tuìlaca i bavi se isklju~ivo pred-

metima ratnih zlo~ina. Na ~elu ovog Odjela je zamjenik Glavnog tuìoca BiH, doma}i tuìlac.

Sam Odjel podijeljen je u timove koji pokrivaju odre|ene geografske regije. Na ~elu svakog od

timova je doma}i tuìlac koji je ujedno i {ef tima:

- Tim 1. pokriva regiju sjeverozapadne Bosne i dio Posavine;

- Tim 2. pokriva regiju sredi{nje Bosne;

- Tim 3. pokriva regiju isto~ne Bosne (dolina Drine) i dio Posavine;

- Tim 4. pokriva regiju Sarajeva i isto~ne Bosne uklju~uju}i Fo~u;

- Tim 5. pokriva regiju zapadne Hercegovine i dolinu Neretve; i

- Specijalni tim 6 za podru~je Srebrenice.

U sklopu aktivnosti Odjela za ratne zlo~ine, Kolegij tuìlaca Tuìla{tva BiH donio je Pravilnik o preuz-

imanju predmeta ~iji sastavni dio je i dokument naslovljen Orijentacioni kriteriji za ocjenjivanje osjetljivih

predmeta Jedinice za pravila puta. Svrha tog dokumenta je odrediti smjernice o tome koji su to predmeti

koji, zbog svoje teìne ili zbog statusa po~initelja, mora procesuirati Tuìla{tvo BiH, a koji predmeti se

mogu ustupiti stvarno i mjesno nadle`nim tuìla{tvima na dalje postupanje. Zbog velikog broja predmeta

ratnih zlo~ina, o~ekivati je da }e ipak najve}i dio njih biti procesuiran na kantonalnom/okru`nom nivou.

Predmeti koje }e po slu`benoj du`nosti preuzeti Odjel za ratne zlo~ine Tuìla{tva BiH od kan-

tonalnih/okru`nih tuìla{tva u BiH su oni koji se ti~u najteìh zlo~ina kao {to je genocid, masovna

ubojstva, masovna silovanja, protjerivanja na sistematskoj osnovi i sli~na najteà djela ratnog zlo~i-

na, kao i oni u kojima je osumnji~eni biv{i ili sada{nji nosilac policijske, vojne ili civilne/politi~ke vlas-

ti, gdje su potencijalni svjedoci u posebno osjetljivom poloàju i sli~no. Ti predmeti dobijaju oznaku

'vrlo osjetljiv' i, ukoliko optu`nica nije stupila na pravnu snagu pri nekom od kantonalnih/okru`nih su-

dova u BiH prije stupanja na snagu Zakona o krivi~nom postupku BiH (mart 2003. godine), procesui-

ranje tih predmeta preuzima Tuìla{tvo BiH. Ostali predmeti dobijaju oznaku 'osjetljiv' i vra}aju se

stvarno i mjesno nadle`nim tuìla{tvima na dalje postupanje.

Odjel za ratne zlo~ine je nadleàn za ~etiri vrste predmeta ratnih zlo~ina:

(1) predmeti u kojima je Tuìla{tvo MKSJ provelo istrage i podiglo optu`nice pred Tribunalom

protiv odre|enih osumnji~enih, a za koje je sudsko vije}e Tribunala donijelo pravomo}nu

odluku da se ti predmeti proslijede Bosni i Hercegovini;

(2) predmeti u kojima je Tuìla{tvo Tribunala djelimi~no ili u potpunosti provelo istrage ali nije

podiglo optu`nice, ali ih proslije|uje Bosni i Hercegovini;

(3) predmeti koje je pregledala Jedinica za pravila puta MKSJ i vratila ih na nadle`nost

tuìla{tvima u BiH, a koji su ocijenjeni kao 'vrlo osjetljivi';

(4) svi predmeti koji su otvoreni nakon {to je Jedinica za pravila puta MKSJ prestala s radom.

mart 2006.

Odjel za ratne zlo~ine

22


Me|unarodni krivi~ni sud

za biv{u Jugoslaviju

http://www.un.org/icty/index-b.html

Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju (MKSJ) osnovan je 25. maja 1993. rezolucijom

827 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Ta rezolucija je usvojena kao odgovor na prijetnju

me|unarodnom miru i bezbjednosti koju su izazvala masovna ubistva, etni~ko ~i{}enje i druga

te{ka kr{enja me|unarodnog humanitarnog prava na teritoriji biv{e Jugoslavije, posebno u Bosni i

Hercegovini.

Misija MKSJ-a je da krivi~no goni i sudi osobama osumnji~enim za ratne zlo~ine, zlo~ine protiv

~ovje~nosti i genocid koji su po~injeni na teritoriji biv{e Jugoslavije od 1991. Rad MKSJ-a trebao

bi doprinijeti ponovnom uspostavljanju mira, time {to }e obeshrabriti daljnja kr{enja me|unaro-

dnog humanitarnog prava, sprije~iti revizionizam i obezbijediti pravdu `rtvama.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija je u svojim rezolucijama 1503 (iz augusta 2003.) i 1534

(iz marta 2004.) podrào strategiju okon~anja rada MKSJ-a (Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u

Jugoslaviju, ili "Tribunal"), kako bi se osiguralo postepeno i koordinirano okon~anje historijske mis-

ije Tribunala do 2010. Prema toj strategiji, Tribunal }e se usredoto~iti na krivi~no gonjenje i su|enje

najvi{im rukovodiocima, dok }e mali broj predmeta koji se odnose na optuène srednjeg i nièg

ranga biti preba~en nacionalnim sudovima. Ta strategija tako|er podrazumijeva da }e Tribunal

pomo}i ja~anje kapaciteta doma}ih sudova u regiji za procesuiranje ratnih zlo~ina.

Postoje dvije glavne kategorije predmeta koje Tribunal proslje|uje doma}im sudovima u regiji:

(1) predmeti u kojima je Tuìla{tvo Tribunala djelimi~no ili u potpunosti provelo istrage ali nije

podiglo optu`nice.

(2) predmeti u kojima je Tuìla{tvo provelo istrage i podiglo optu`nice pred Tribunalom protiv

odre|enih osumnji~enih.

Tuìla{tvo Tribunala doma}im tuìla{tvima proslje|uje predmete u kojima je provedena istraga,

ali optu`nice nisu podignute pred Tribunalom. Na nadle`nim nacionalnim pravosudnim organima

leì odgovornost da takve istrage privedu kraju na osnovu dokaza dobivenih od MKSJ i podignu

optu`nice gdje je to prikladno.

Me|u predmetima koji su do sada preba~eni nalaze se oni koji se odnose na zlo~ine po~injene

u Gospi}u (@upanijski sud u Rijeci je osudio tri osobe), Vukovaru (Vije}e za ratne zlo~ine Okru`nog

suda u Beogradu osudilo je 15 osoba) i Zvorniku (pred Vije}em za ratne zlo~ine Okru`nog suda u

Beogradu trenutno se vode postupci protiv {est osoba). Tuìla{tvo Tribunala }e i dalje proslje|ivati

takve predmete u okviru svojih napora na spre~avanju neka`njivosti.

Do 10. januara 2007., MKSJ je proslijedio pet predmeta protiv devetorice optuènih Bosni i Hercegovi-

ni (BiH) i jedan predmet protiv dvojice optuènih Hrvatskoj da im se sudi pred doma}im sudovima u tim

zemljama. Ovi predmeti su proslije|eni prema pravilu 11bis Pravilnika o postupku i dokazima Tribunala i

Proslje|ivanje predmeta u kojima je MKSJ podigao optu`nice

Proslje|ivanje predmeta u kojima MKSJ nije podigao optu`nice

Strategija okon~anja rada MKSJ-a

PARTNERSTVO I TRANZICIJA IZME\U MKSJ I DOMA]IH SUDOVA

23


u skladu sa strategijom okon~anja rada Tribunala. Prva presuda u jednom od predmeta koji su proslije|eni

prema pravilu 11bis donesena je 14. novembra 2006. kada je Sud BiH proglasio optuènog Radovana

Stankovi}a krivim za zlo~ine protiv ~ovje~nosti i osudio ga na kaznu od 16 godina zatvora.

Broj predmeta koji }e biti proslije|eni prema pravilu 11bis je relativno mali. Pored predmeta koji

su ve} preba~eni, predmeti protiv ~etvorice drugih optuènih se trenutno razmatraju za eventualno

proslje|ivanje na osnovu zahtjeva tuìoca Tribunala.

Vije}e za proslje|ivanje sastavljeno od troje sudija razmatra zahtjeve za proslje|ivanje koje pod-

nosi tuìlac Tribunala. Prvo, to Vije}e treba da utvrdi da li teìna krivi~nih djela kojima se optuèni

terete i nivo odgovornosti optuènih zadovoljavaju kriterij za proslje|ivanje. Dok se predmeti koji se

odnose na srednje i niè pozicionirane optuène mogu proslijediti nacionalnim vlastima, najvi{im

vo|ama sudit }e se u Hagu.

Ukoliko Vije}e za proslje|ivanje donese odluku da odre|eni predmet moè biti proslje|en, sudije

MKSJ-a odlu~uju kojoj dràvi predmet treba proslijediti - dràvi u kojoj je zlo~in po~injen, dràvi u kojoj

je optuèni uhap{en ili bilo kojoj drugoj dràvi koja je voljna da ga procesuira. Vije}e za proslje|ivan-

je ocjenjuje da li ta dràva moè ispuniti me|unarodne standarde ljudskih prava i pravi~nog su|enja.

U Bosni i Hercegovini, od 1996. do 2004. Tribunal je odigrao klju~nu ulogu u pogledu toga koji

predmeti su se mogli procesuirati pred bosanskohercegova~kim sudovima. Prema tzv. Pravilima pu-

ta uspostavljenim Rimskim sporazumom 1996., doma}i sud u BiH mogao je izdati nalog za hap{e-

nje osumnji~enog za ratne zlo~ine samo nakon {to je dosje u tom predmetu pregledalo i odobrilo

Tuìla{tvo MKSJ. Ono je pregledalo te dosjee kako bi utvrdilo da li sadrè uvjerljive navode ili su

bez ozbiljnih dokaza. Jedan od glavnih ciljeva Pravila puta bio je da se vlasti u BiH sprije~e da bez

uvjerljivih dokaza hapse osobe pod sumnjom da su po~inile ratne zlo~ine. Taj postupak je odigrao

klju~nu ulogu u zaustavljanju proizvoljnih i nezakonitih hap{enja u Bosni i Hercegovini i poticanju

slobode kretanja u zemlji. Tuìla{tvo MKSJ-a je ukupno pregledalo 1.419 predmeta protiv 4.985

osoba i dalo saglasnost da se 848 osoba uhapsi na osnovu optu`bi za ratne zlo~ine.

U oktobru 2004. MKSJ je proces pregleda dosjea prema Pravilima puta prebacio na vlasti BiH.

Tuìoci na entitetskom nivou u BiH sada predmete dostavljaju Tuìla{tvu BiH na pregled i ocjenu da

li osjetljivost odre|enog predmeta zahtijeva da se on procesuira na dràvnom nivou. Kako se broj

osoba osumnji~enih za u~e{}e u ratnim zlo~inima u BiH mjeri hiljadama, ve}ina predmeta ratnih

zlo~ina }e se i dalje voditi pred kantonalnim i okru`nim sudovima, dok }e samo najosjetljiviji pred-

meti biti procesuirani na Sudu BiH.

MKSJ podràva ja~anje kapaciteta doma}ih institucija za procesuiranje ratnih zlo~ina i pruà

punu podr{ku osnivanju specijalizovanih institucija za krivi~no gonjenje i su|enje osobama za koje

se sumnja da su po~inile te{ka kr{enja me|unarodnog humanitarnog prava. Kroz razli~ite programe

obuke i prebacivanje dokumenata i znanja, Tribunal }e nastaviti da blisko sara|uje s doma}im insti-

tucijama u zemljama na podru~ju biv{e Jugoslavije kako bi osigurao trajnu ostav{tinu rada

Tribunala. Sud Bosne i Hercegovine je posebno blizak partner Tribunala u tom pogledu, a osnivan-

je Odjela za ratne zlo~ine, koje je podrào Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, predstavlja

klju~nu komponentu strategije okon~anja rada MKSJ-a. Tribunal od samog po~etka usko sara|uje

s Odjelom za ratne zlo~ine.

Vladavina prava i ostav{tina MKSJ-a

Pravila puta

24



Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 27

PREDMETI OKONÂNI PRED ME\UNARODNIM

KRIVI^NIM SUDOM ZA BIV[U JUGOSLAVIJU



O K O N ^ A N I P R E D M E T I


Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):

Hotimi~no li{avanje ìvota; mu~enje ili ne~o-

vje~no postupanje; hotimi~no nano{enje te{ke

patnje ili te{ke tjelesne povrede ili ugroàvanje

zdravlja (te{ke povrede @enevskih konvencija iz

1949.)

� tokom napada na Kozarac i okolno podru~je,

u~estvovao je u sakupljanju i prisilnom premje{ta-

nju civila u zato~eni~ke logore.

� kao dio grupe Srba, udarao je rukama i nogama jednu `rtvu sve dok se ovaj nije onesvijestio, ~ime je

direktno pomagao u ostvarenju zajedni~kog nauma te grupe da nanese te{ku fizi~ku patnju pripadnici-

ma druge grupe.

� jednoj `rtvi je prijetio noèm, a onda ga je ubo.

Ubistvo (zlo~ini protiv ~ovje~nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)

� ubistvo dvojice muslimanskih policajaca u Kozarcu 26. maja 1992.

� u~estvovao je u ubistvu petorice mu{karaca u Jaski}ima, selu pored Prijedora

DU[KO TADI]

Osu|en za hotimi~no li{avanje ìvota,

mu~enje ili ne~ovje~no postupanje

i ubistvo

Bio je predsjednik lokalnog odbora Srpske

demokratske stranke ("SDS") u Kozarcu.

- osu|en na 20 godina zatvora

- na izdràvanju kazne u Njema~koj

"PRIJEDOR"

DU[KO

TADI]


30 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina

Ro|en 1. oktobra 1955. u Kozarcu, Bosna i Hercegovina

Optu`nica 13. februara 1995.

Hap{enje 13. februara 1994., uhap{en u Minhenu od strane njema~ke

policije

Preba~en na MKSJ 5. marta 1995.

Prvo stupanje pred sud 26. aprila 1995. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice

Presuda 7. maja 1997.

Presuda o kazni 14. jula 1997., osu|en na 20 godina zatvora

Presuda @albenog vije}a 15. jula 1999., osu|en po devet dodatnih ta~aka

Presuda o kazni 11. novembra 1999., osu|en na 25 godina zatvora

Presuda o àlbi na kaznu 26. januara 2000., osu|en na ukupno 20 godina zatvora

Nalazi se na izdràvanju kazne 31. oktobra 2000. preba~en u Njema~ku na izdràvanje pre-

ostalog dijela kazne. U izdràvanje kazne je ura~unato vrijeme

koje je proveo u pritvoru od 13. februara 1994.




Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj os-

novi, ubistvo, seksualno nasilje, mu~enje

(zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

� muslimanske i druge nesrpske zato~enike pod-

vrgavao je ubistvima, silovanju i mu~enju, te je

u~estvovao u stvaranju i odràvanju atmosfere

straha u logoru putem ubistava, premla}ivanja,

seksualnog nasilja i drugih vidova fizi~kog i psihi~-

kog zlostavljanja.

� za vrijeme dok je bio odgovoran za logor, Nikoli} je ubio devet nesrpskih zato~enika u logoru Su{ica.

Najstarija `rtva je bio {ezdesetogodi{nji mu{karac ~ije su patnje trajale sedmicu dana, tokom kojih je

nekoliko puta gubio svijest usljed batinanja.

� i pored preklinjanja `rtava da prestane s batinanjem, Nikoli} je nastavljao da udara zato~enike noga-

ma i pesnicama, koriste}i pritom oru`je kao {to su drvene palice, èljezne {ipke, dr{ke sjekira, kun-

daci pu{aka, metalni "bokseri", metalne cijevi, palice i gumena cijev ispunjena olovom. Povrede koje

je nanosio tokom premla}ivanja ponekad su bile fatalne. U nekim slu~ajevima, premla}ivanja su tra-

jala po 45 minuta.

� Nikoli} je li~no odvodio i na druge na~ine omogu}avao odvo|enje zato~enica iz hangara, gdje su

bile smje{tene, znaju}i pritom da se to ~ini u svrhu silovanja i drugih oblika pona{anja koje predstavl-

ja seksualno zlostavljanje.

� Nikoli} je dvojicu zato~enika tukao èljeznim {ipkama, drvenim palicama i kundacima pu{aka oko

90 minuta. Zbog tog premla}ivanja, jedan od zato~enika je zadobio posjekotinu na stra`njoj strani

glave, izbijena su mu ~etiri zuba i polomljena tri rebra. Nikoli} je prizano da je jo{ trojicu zato~enika

tukao na sli~an na~in.

DRAGAN NIKOLI]

Osu|en za progone, ubistvo, seksualno

nasilje i mu~enje

Tako|e poznat i kao 'Jenki'. Bio je komandant

zato~eni~kog logora Su{ica u op{tini Vlasenica,

isto~na Bosna i Hercegovina, od po~etka juna

1992. do njegovog zatvaranja krajem septembra

1992. godine.


- na izdràvanju kazne u Italiji

"LOGOR SU[ICA"

DRAGAN

NIKOLI]



Ro|en 26. aprila 1957. u Vlasenici, isto~na Bosna i Hercegovina

Optu`nica 4. novembra 1994.

Hap{enje 20. aprila 2000., uhap{en od strane SFOR-a

Preba~en na MKSJ 21. aprila 2000.


optu`nice.

18. marta 2002. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice.

27. juna 2003. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice.

Potvrdno izja{njenje o krivici 4. septembra 2003. izjasnio se krivim po svim ta~kama tre}e

izmijenjene optu`nice

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 18. decembra 2003., osu|en na 23 godine zatvora

Presuda @albenog vije}a 4. februara 2005., osu|en na 20 godina zatvora

Na izdràvanju kazne 21. juna 2006. preba~en u Italiju na izdràvanje preostalog

dijela kazne. U izdràvanje kazne je ura~unato vrijeme koje je

proveo u pritvoru od 21. aprila 2000.

Ro|en 23. marta 1964. u îrkin Polju, op{tina Prijedor, Bosna i Herce-

govina

Optu`nica 21. jula 1995.

Hap{enje 25. juna 2000., uhap{en od strane SFOR-a

Preba~en na MKSJ 25. juna 2000.

Prvo i daljnja stupanja pred sud 7. jula 2000. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama optu`nice.

19. septembra 2001. izjasnio se krivim po jednoj ta~ki za pro-

gone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi kao zlo~in protiv

~ovje~nosti

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 13. novembra 2001. osu|en na 15 godina zatvora

Na izdràvanju kazne 10. maja 2002. preba~en u Austriju na izdràvanje kazne. U

kaznu mu je ura~unato vrijeme koje je proveo u pritvoru (jedna

godina, ~etiri mjeseca i 19 dana).




Progoni na politi~koj rasnoj ili vjerskoj osnovi (zlo~ini pro-

tiv ~ovje~nosti)

� ubio je jednog zato~enika u logoru tako {to mu je pucao u

glavu.

� nije izvr{io svoju du`nost da sprije~i ljude izvan logora da

ulaze u logor i zlostavljaju zato~enike.

� kao komandant obezbje|enja, Sikirica je znao za nehu-

mane uslove u logoru, uklju~uju}i nedovoljnu hranu i vodu,

neadekvatnu medicinsku njegu i lije~enje, pretrpanost i man-

jak svjeèg zraka i kretanja i neadekvatnost higijenskih

rje{enja. Tako|e je znao da su zato~enici premla}ivani, silovani, seksualno zlostavljani i ubijani.

"LOGOR KERATERM"

DU[KO

SIKIRICA

DU[KO SIKIRICA

Osu|en za

progone

Od 14. juna do 27. jula 1992. bio je

komandant obezbje|enja u logoru Kera-

term na podru~ju Prijedora, na

sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.


- na izdràvanju kazne u Austriji



Ro|en 7. aprila 1967. u îrkin Polju, Prijedor, Bosna i Hercegovina


Hap{enje 25. oktobra 1999., uhap{en od strane SFOR-a

Preba~en na MKSJ 25. oktobra 1999.

Prvo i daljnja stupanja pred sud 8. novembra 1999. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice. 19. septembra 2001. izjasnio se krivim po jednoj

ta~ki za progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi kao

zlo~in protiv ~ovje~nosti

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 13. novembra 2001., osu|en na 5 godina zatvora

Kazna izdràna 10. maja 2002., preba~en u Austriju. U izdràvanje kazne je

ura~unato vrijeme od 2 godine i 19 dana koje je proveo u

pritvoru. 28. februara 2003., odobreno pu{tanje na slobodu.

Kazna izdràna


Progoni na politi~koj rasnoj ili vjerskoj os-

novi (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

� dozvolio je progone i pre{utno prihva}ao

nasilje nad zato~enicima u logoru, uklju~uju}i

premla}ivanja, silovanje, seksualno zlosta-

vljanje i ubistva, kao i maltretiranje, ponià-

vanje i psiholo{ko zlostavljanje.

� zloupotrijebio je svoj poloàj od povjerenja.

DAMIR DO[EN

Osu|en za progone

Od 3. juna do po~etka avgusta 1992. bio je vo|a smjene

straè (koju je ~inilo 6-12 straàra) u logoru Keraterm na

podru~ju Prijedora, na sjeverozapadu Bosne i

Hercegovine.


- kazna izdràna

"LOGOR KERATERM"

DAMIR

DO[EN



DRAGAN KOLUND@IJA

Osu|en za progone

Od po~etka juna do 25. jula 1992., bio je vo|a

smjene straè u logoru Keraterm na podru~ju

Prijedora, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.

- osu|en na 3 godine zatvora

- kazna izdràna


Progoni na politi~koj rasnoj ili vjerskoj osnovi (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

� iako su mu bili poznati nehumani uslovi u logoru, time {to je nastavio biti vo|a smjene zloupotrijebio je

svoj poloàj povjerenja.

Ro|en 19. decembra 1959. u Bosni i Hercegovini




Prvo i daljnja stupanja pred sud 13. jula 1999. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice.

27. septembra 1999. izjasnio se da nije kriv po svim novim

ta~kama izmijenjene optu`nice.

4. septembra 2001. izjasnio se krivim po jednoj ta~ki za pro-

gone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi kao zlo~in protiv

~ovje~nosti

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 13. novembra 2001., osu|en na 3 godine zatvora

Kazna izdràna 5. decembra 2001., odobreno prijevremeno pu{tanje na slobo-

du. Kazna izdràna

"LOGOR KERATERM"

DRAGAN

KOLUND@IJA




Progoni (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

� pomagao je i podràvao deportaciju nesrp-

skih civila iz op{tine Bosanski [amac. Iz nje-

govog znatnog djelovanja na takozvanim

"razmjenama" moè se zaklju~iti da je njego-

va namjera bila da se ti civili ne vrate, odnos-

no, da je u najmanju ruku znao da njegovi

postupci vjerovatno mogu da prouzro~e trajno

raseljavanje tih nesrpskih civila.

Ro|en 12. maja 1937. u Novom Gradu, op{tina Odàk, Bosna i

Hercegovina


Predaja 14. februara 1998., predao se snagama SFOR-a

Preba~en na MKSJ 15. februara 1998.

Prvo i daljnja stupanja pred sud 17. februara 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice. 3. septembra 1998. izjasnio se da nije kriv po svim

ta~kama optu`nice

Presuda Pretresnog vije}a 17. oktobra 2003., osu|en na 8 godina zatvora

Kazna izdràna Pu{ten na slobodu 4. novembra 2004.

"BOSANSKI [AMAC"

MIROSLAV

TADI]

MIROSLAV TADI]

Osu|en za progone

Nakon 17. aprila 1992. postao je predsjednik Komisije za

razmjenu u Bosanskom [amcu i ostao je ~lan te komisije

do najmanje 1995. Tako|e je bio ~lan srpskog Kriznog

{taba u toj op{tini.


- pu{ten na slobodu 4. novembra 2004.



"BOSANSKI [AMAC"

SIMO

ZARI]



� u saradnji s drugim politi~kim vo|ama,

planirao je, poticao i zna~ajno u~estvovao u

kampanji progona sa zajedni~kim ciljem da se

iz op{tina Bosanski [amac i Odàk uklone svi

nesrbi.

� pomagao je i podràvao udruèni zlo-

~ina~ki poduhvat progona nesrpskih zato-

~enika putem zato~enja u nehumanim us-

lovima.

� time {to je prihvatio da vodi ispitivanje

zato~enika za koje je znao da su bili pod-

vrgnuti brutalnom zlostavljanju, dozvolio je da

se takvo zlostavljanje nastavi i prolongirao je

njihovo protivpravno zato~enje.

� svojim u~estvovanjem u intervjuu sa zato~enim nesrbima, koji je napravila TV Novi Sad, pruìo je

ohrabrenje i moralnu podr{ku po~iniocima zlo~ina nad nesrpskim zato~enicima.

� ohrabrivao je i pruào moralnu podr{ku pripadnicima paravojske i srpske policije koji su mu~ili

zato~enike tako {to su ih seksualno zlostavljali i ~upali im zube.

Ro|en 25. jula 1948. u selu Trnjak, op{tina Odàk, Bosna i

Hercegovina


Predaja 24. februara 1998., predao se snagama SFOR-a




ta~kama optu`nice


Kazna izdràna Pu{ten na slobodu 28. januara 2004.

SIMO ZARI]

Osu|en za progone

Od septembra 1991. do decembra 1992. obavljao je

razli~ite du`nosti, kao {to su: pomo}nik komandanta za

obavje{tajne poslove, izvi|anje, moral i informisanje u 4.

odredu u sastavu JNA i pomo}nik komandanta 2.

posavske brigade za moral i informisanje; na~elnik

Slu`be nacionalne bezbjednosti za Bosanski [amac;

zamjenik predsjednika Ratnog savjeta za pitanja bezb-

jednosti op{tine Odàk.


- pu{ten na slobodu 28. januara 2004.





� pretukao je jednog ~ovjeka u hodniku policijske

stanice u Bosanskom [amcu. @rtva je preminula

od posljedica zlostavljanja.

� tokom perioda od osam mjeseci, pretukao je pet

mu{karaca i neprekidno tukao sedmoricu mu{ka-

raca.

� trojici pojedinaca kojima je bio nadre|eni naredio je da mu~e jednog ~ovjeka.

� {estorici mu{karaca je naredio da jedan drugom vr{e fellatio u policijskoj stanici u Bosanskom

[amcu; tukao je te mu{karce i u jednom navratu se smijao dok ih je gledao kako to rade.

� naredio je i u~estvovao u ispitivanju zato~enika i prisiljavao da potpi{u la`ne izjave. Todorovi} je

izdavao nare|enja i direktive koji su kr{ili pravo nesrpskih civila na jednakost pred zakonom.

STEVAN TODOROVI]

Osu|en za progone

Od aprila 1992. do decembra 1993., bio je na~elnik

policije i ~lan srpskog kriznog {taba u Bosanskom

[amcu.


- odobreno prijevremeno pu{tanje na slobodu 22.

juna 2005.

"BOSANSKI [AMAC"

STEVAN

TODOROVI]

Ro|en 29. decembra 1957. u Donjoj Slatini, op{tina Bosanski [amac,

Bosna i Hercegovina


Hap{enje 27. septembra 1998., uhap{en od strane SFOR-a

Preba~en na MKSJ 27. septembra 1998.

Prvo i daljnja stupanja pred sud 30. septembra 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice. 21. januara 1999. izjasnio se da nije kriv po svim

ta~kama optu`nice

Potvrdno izja{njavanje o krivici 13. decembra 2000., izjasnio se krivim po jednoj ta~ki

optu`nice

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 31. jula 2001., osu|en na 10 godina zatvora

Kazna izdràna 11. decembra 2001., preba~en u [paniju na izdràvanje

kazne. Odobreno prijevremeno pu{tanje na slobodu 22. juna

2005.




Mu~enje (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

� zajedno s nekolicinom drugih mu{karaca, li~no

je premlatio ~etvoricu zato~enika u osnovnoj {ko-

li u Bosanskom [amcu. Nogama je udarao mu{-

karce u predio genitalija i tokom premla}ivanja

ispaljivao metke iznad njihovih glava.

� on i nekolicina drugih mu{karaca pretukli su jednog ~ovjeka za kojeg se znalo da ima proble-

ma sa srcem. @rtvu su prisilili da svu~e pantalone, a jedan od mu{karaca je prijetio da }e mu

odsje}i penis. U usta su mu ugurali cijev pi{tolja, a u jednom trenutku Milan Simi} mu je pucao

iznad glave.

Ro|en 9. avgusta 1960. u Sarajevu, Bosna i Hercegovina


Predaja 14. februara 1998., predao se SFOR-u



optu`nice.

3. septembra 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice

Potvrdno izja{njavanje o krivici 15. maja 2002. izjasnio se krivim po dvije ta~ke za mu~enje kao

zlo~ine protiv ~ovje~nosti

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 17. oktobra 2002, osu|en na 5 godina zatvora

Kazna izdràna 27. oktobra 2003., odobreno prijevremeno pu{tanje na slobo-

du, koje je stupilo na snagu 3. novembra 2003. Pu{ten je na

slobodu 4. novembra 2003.

MILAN SIMI]

Osu|en za mu~enje

Od maja 1992. do juna 1993., bio je pripadnik

Kriznog {taba bosanskih Srba i predsjednik

Skup{tine op{tine Bosanski [amac.



oktobra 2003.

"BOSANSKI [AMAC"

MILAN

SIMI]




Pomaganje i podràvanje progona (zlo~in pro-

tiv ~ovje~nosti)

� kao predsjednik Kriznog {taba radio je zajed-

no sa policijom, paravojnim formacijama i JNA na

odràvanju sistema hap{enja i pritvaranja nesr-

ba. Simi} je imao vaàn uticaj na te nezakonite

aktivnosti.

� u~estvovao je u organizovanju programa pri-

silnog rada u okviru kojeg su bosanski Hrvati i bosanski Muslimani podvrgavani opasnim i poniàva-

ju}im poslovima. Znao je, na primjer, da se civili koriste za kopanje rovova i druge opasne vojne za-

datke, ali nije preduzeo nikakve mjere u okviru svojih ovla{}enja da se stane na put takvoj praksi.

� namjernim uskra}ivanjem odgovaraju}e medicinske njege doprinio je nehumanim uslovima u koji-

ma su nesrbi zato~eni u Bosanskom [amcu.

� znao je za prisilno preseljavanje nesrpskih civila i za sistem razmjena koja su se de{avala tokom

perioda od oko jedne i po godine, ali nije preuzeo dovoljne mjere da sprije~i takve protivpravne

aktivnosti.

BLAGOJE SIMI]

Osu|en za pomaganje

i podràvanje progona

Bio je predsjednik Op{tinskog odbora Srpske demo-

kratske stranke i predsjednik srpskog Kriznog {taba

(kasnije preimenovanog u Ratno predsjedni{tvo) u

op{tini Bosanski [amac; bio je najvi{i funkcioner civil-

nih vlasti u op{tini


- ~eka na prebacivanje u dràvu u kojoj }e

izdràvati kaznu

"BOSANSKI [AMAC"

BLAGOJE

SIMI]

Ro|en 1960.

Optu`nica Prvobitna: 21. jula 1995.; prva izmijenjena: 25. avgusta 1998.;

druga izmijenjena: 11. decembra 1998.; tre}a izmijenjena: 15.

maja 2001.; ~etvrta izmijenjena: 20. decembra 2001.; peta izmi-

jenjena: 30. maja 2002.

Predaja 12. marta 2001.


Prvo stupanje pred sud 15. marta 2001., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice


Presuda @albenog vije}a 28. novembra 2006., osu|en na 15 godina zatvora

Izdràvanje kazne êka na prebacivanje u dràvu u kojoj }e izdràvati kaznu. U

izdràvanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u

pritvoru od 12. marta 2001.




Ubistvo, okrutno postupanje, plja~ka (kr{enja

zakona i obi~aja ratovanja), ubistvo, nehumana

djela (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

� ubio je pet ljudi u policijskoj stanici u Br~kom i

osam ljudi u logoru Luka.

� dana 6. ili 7. maja, odveo je jednog nepozna-

tog zato~enika niz ulicu u blizini policijske stanice

u Br~kom i onda mu je pucao u potiljak iz pi{tolja

"[korpion".

� sistematski je ubijao muslimanske zato~enike unutar autobuskog preduze}a "Laser", policijske

stanice Br~ko i u logoru Luka.

� oko 9. maja 1992., pored glavne zgrade hangara u logoru Luka, biv{em lu~kom objektu, pretukao

je jednu zato~enicu policijskom palicom, a zatim je pucao u nju i ubio je.

� krao je novac, satove, nakit i druge dragocjenosti od zato~enika po njihovom dolasku u logor

Luka, tako {to je prijetio smr}u onima koji ne predaju sve svoje stvari.

Ro|en 7. juna 1968. u Bijeljini, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine


Hap{enje 22. januara 1998. uhap{en od strane SFOR-a

Preba~en na MKSJ 22. januara 1998.

Prvo i daljnja stupanja pred sud 26. januara 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice; 29. oktobra 1998. izjasnio se krivim po 15 ta~aka za

zlo~ine protiv ~ovje~nosti i 16 ta~aka za kr{enja zakona i

obi~aja ratovanja, te da nije kriv po ta~ki optu`nice za genocid.

Presuda Pretresnog vije}a 14. decembra 1999., osu|en na 40 godina zatvora

Presuda @albenog vije}a 5. jula 2001. kazna od 40 godina zatvora potvr|ena

Na izdràvanju kazne 29. maja 2003., preba~en u Italiju na izdràvanje preostalog


proveo u pritvoru od 22. januara 1998.

GORAN JELISI]

Osu|en za ubistvo, okrutno

postupanje, plja~ku i nehumana djela

Tokom maja i juna 1992. godine, djelovao je pod

vla{}u br~anske policije, koja je u to vrijeme bila pod

kontrolom srpskih snaga, i nalazio se na jednoj od

pozicija vlasti u logoru Luka, improvizovanom

zato~eni~kom objektu u Br~kom, u sjeveroisto~nom

dijelu Bosne i Hercegovine. Sebe je nazivao "srpskim

Adolfom."


- na izdràvanju kazne u Italiji

"BR^KO"

GORAN

JELISI]




Ubistvo, uvredljivo i poniàvaju}e postupanje

(kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)

� izveo je petoricu mu{karaca iz sportske dvorane

"Partizan" u Br~kom, u kojoj su bili zato~eni, pos-

trojio ih i ubio iz vatrenog oru`ja.

� jednom zato~eniku u logoru Luka je naredio da

se pozdravi i rukuje s drugim zato~enicima,

nakon ~ega ga je premlatio i ubio.

Ubistvo, silovanje, {to obuhvata druge oblike seksualnog zlostavljanja (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

� prisilio je, uz prijetnju oru`jem, dvojicu bra}e zato~ene u logoru Luka da jedan nad drugim vr{e

fellatio pred drugima.

� Ranko ê{i} je priznao da je ubio ukupno 10 zato~enika, od kojih su dvojica umrli od posljedica

premla}ivanja.

Ro|en 5. septembra 1964. u Drvaru, Bosna i Hercegovina.


Hap{enje 25. maja 2002., uhap{en od strane vlasti Srbije.


Prvo i daljnja stupanja pred sud 20. juna 2002. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama optu`ni-

ce. 8. oktobra 2003. izjasnio se krivim po svim ta~kama optu`-

nice.

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 11. marta 2004., osu|en na 18 godina zatvora.

Na izdràvanju kazne 11. aprila 2005., preba~en u Dansku na izdràvanje preostalog

dijela kazne. U izdràvanje kazne je ura~unat period od 657

dana koje je proveo u pritvoru do dana izricanja presude.

RANKO Ê[I]

Osu|en za ubistvo, silovanje i druge oblike

seksualnog zlostavljanja, uvredljivo i

poniàvaju}e postupanje

Bio je pripadnik Teritorijalne odbrane bosanskih

Srba u Gr~ici, op{tina Br~ko, u sjeveroisto~nom

dijelu Bosne i Hercegovine. Od 15. maja 1992. bio

je pripadnik interventnog voda iz sastava rezervnih

policijskih snaga u stanici policije Br~ko.


- na izdràvanju kazne u Danskoj

"BR^KO"

RANKO

Ê[I]




Ubistva, ne~ovje~no postupanje, oduzimanje

imovine i uni{tavanje {irokih razmjera (te{ke po-

vrede @enevskih konvencija iz 1949.)

� Raji} je znao da su neki pripadnici pod njegovom

komandom u pro{losti provodili ekstremna nasilja

nad bosanskim Muslimanima u Vare{u i da su iska-

zivali ~vrstu elju za uni{tenjem svega {to nije hrva-

tsko. Raji} je bio svjestan znatne vjerojatno}e da }e

biti po~injeni zlo~ini kad je izdao naredbu da se

napadne selo Stupni Do i da se sakupe i pritvore vojno sposobni mu{karci muslimanske nacionalnosti u

Vare{u.

� Napad na Stupni Do je rezultirao smr}u najmanje 37 osoba muslimanske nacionalnosti, uklju~uju}i

mu{karce, ène, starce i djecu. Velika ve}ina njih bili su civili. Snage pod Raji}evom komandom su prisilil

civile da napuste svoje domove, otimali im njihove dragocjenosti, namjerno ih ubijali i seksualno zlostav-

ljali muslimanske ène. Veliki dio sela je bio u potpunosti ili djelomi~no uni{ten.

� Zato~eni mu{karci u Vare{u, vi{e od 250 mu{karaca njih, tu~eni su i zlostavljani.

STUPNI DO

IVICA

RAJI]

Ro|en 5. maja 1958. u Johovcu, op{tina Kiseljak, Bosna i Hercegovina

Prvobitna optu`nica potvr|ena 29. avgusta 1995.

Hap{enje 5. aprila 2003.


Prvo i daljnja stupanja pred sud 27. juna 2003. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice;

26. oktobra 2005. izjasnio se krivim po ~etiri ta~ke izmijenjene

optu`nice za te{ke povrede @enevskih konvencija iz 1949.

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 8. maja 2006., osu|en na 12 godina zatvora

Izdràvanje kazne êka na prebacivanje u dràvu u kojoj }e izdràvati kaznu

IVICA RAJI]

Osu|en za te{ke povrede @enevskih kon-

vencija iz 1949. (ubistva, ne~ovje~no postu-

panje, oduzimanje imovine i uni{tavanje

{irokih razmjera)

Bio je komandant Druge operativne grupe u Operativnoj

zoni Srednja Bosna Hrvatskog Vije}a Odbrane (HVO)


- ~eka na prebacivanje u dràvu u kojoj }e izdràvati

kaznu



Zlo~ini za koje je osu|en:

Ne~ovje~no postupanje (te{ko kr{enje @enev-

ske Konvencije) i okrutno postupanje (kr{enje

zakona i obi~aja rata)

� Znao je za zlostavljanje bosanskih Muslimana

u Domu kulture Vitez i u veterinarskoj stanici u

Vitezu, ali nije kaznio svoje pot~injene koji su za

zlo~ine bili odgovorni, niti je prijavio prekr{aje

nadle`nim organima.

� Naredio je da se 20. aprila 1993. civili iz sela Ga}ice upotrijebe kao ìvi {tit kako bi za{titio svoje

zapovjedni{tvo u Hotelu Vitez.

� Naredio je da se zato~enici koriste za kopanje rovova na frontu.

TIHOMIR BLA[KI]

Osu|en za ne~ovje~no postupanje

i okrutno postupanje

Imao je ~in pukovnika Hrvatskog vije}a obrane

(HVO) i 27. juna 1992. postao komandant

Operativne zone Sredi{nja Bosna HVO-a.

Po~etkom avgusta 1994 promovisan je u ~in generala

i postavljen na poziciju komandanta HVO-a.


- pu{ten na slobodu 2. avgusta 2004.

"LA[VANSKA DOLINA"

TIHOMIR

BLA[KI]

Ro|en 2. novembra 1960. u Brestovskom, Bosna i Hercegovina


Predaja 1. aprila 1996., dobrovoljno se predao


Prvo stupanje pred sud 3. aprila 1996., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice

Presuda Pretresnog vije}a 3. marta 2000., osu|en na 45 godina zatvora

Presuda @albenog vije}a 29. jula 2004., osu|en na devet godina zatvora

Kazna izdràna Pu{ten na slobodu 2. avgusta 2004.




Povrede li~nog dostojanstva (kr{enja zakona i

obi~aja ratovanja)

� za vrijeme dok je bio zaduèn za zatvor Ka-

onik, podvrgao je 500 nehrvatskih zato~enika fi-

zi~kom i psihi~kom zlostavljanju. Kao upravnik

objekta, naredio je i/ili poticao djela nasilja od

kraja januara 1993. do maja 1993.

� u~estvovao je u odabiru zato~enika koji su kori{teni za ìvi {tit i kopanje rovova, znaju}i da ìvo-

te onih koji su mu bili povjereni na ~uvanje izlaè opasnosti. Nadalje, svojim neposrednim djelova-

njem, kao komandant, pruìo je dodatno ohrabrenje svojim podre|enima da ~ine sli~na djela.

� kao nadre|eni u logoru, znao je da se krivi~na djela vr{e, ali nije poduzeo nikakve korake da spri-

je~i po~injenje tih dijela ili da kazni po~inioce.

Ro|en 8. januara 1960. u Pakracu, Republika Hrvatska


Hap{enje 8. juna 1996., od strane hrvatskih vlasti


Prvo stupanje pred sud 29. aprila 1997. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama op-

tu`nice

Presuda Pretresnog vije}a7. maja 1999. (izre~ena usmeno) i 25. juna 1999. (pismena);

osu|en na dvije godine i {est mjeseci zatvora.

U izdràvanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u pri-

tvoru (dvije godine, 10 mjeseci i 29 dana), te je odmah pu{ten

na slobodu

Presuda @albenog vije}a 9. februara 2000. (izre~ena usmeno) i 24. marta 2000. (pisme-

na), osu|en na sedam godina zatvora

Kazna izdràna 22. septembra 2000., preba~en u zatvor u Finskoj.

Pu{ten na slobodu 14. novembra 2001. nakon {to je izdrào

kaznu

ZLATKO ALEKSOVSKI

Osu|en za povrede li~nog dostojanstva

Od januara 1993. godine bio je upravnik zatvora u

Kaoniku, pored Busova~e, u srednjoj Bosni i Her-

cegovini.

- osu|en na sedam godina zatvora

- pu{ten na slobodu 14. novembra 2001. nakon iz-

dràvanja kazne u Finskoj

”LA[VANSKA DOLINA”

ZLATKO

ALEKSOVSKI



Zlo~ini za koje je osu|en

(primjeri):

Protivpravni napad na ci-

vile; protivpravni napad

na civilne objekte; bezo-

bzirno razaranje koje nije

opravdano vojnom nu`-

dom; plja~kanje javne ili

privatne imovine; razara-

nje ili hotimi~no nano{e-

nje {tete institucijama na-

mijenjenim religiji ili obra-

zovanju (kr{enja zakona i

obi~aja ratovanja)

Hotimi~no li{avanje ìvo-

ta; ne~ovje~no postupa-

nje; protivpravno zato~e-

nje civila (te{ke povrede @enevskih konvencija)

Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubistvo; nehumana djela; zatvaranje (zlo~ini protiv

~ovje~nosti)

� kao predsjednik HDZ-BiH zdu{no je u~estvovao u zajedni~kom planu progona. Planirao je, poticao i

naredio zlo~ine po~injene u op{tinama Travnik, Vitez, Busova~a i Kiseljak.

� bio je prisutan na sastancima politi~ara koji su odobrili napad na Ahmi}e 16. aprila 1993., koji je za

posljedicu imao pokolj vi{e od 100 civila bosanskih Muslimana, uklju~uju}i 32 ène i 11 djece, razaranje

domova i etni~ko ~i{}enje sela od muslimanskog stanovni{tva. Dario Kordi} je kao odgovoran regional-

ni politi~ar u~estvovao u planiranju ove vojne operacije i napada koji je za cilj imao '~i{}enje' tog podru~ja

od Muslimana.

� planirao je napade na druga podru~ja u dolini La{ve, uklju~uju}i zaseoke [anti}i, Piri}i i Nadioci. Ti

napadi, zajedno sa napadima na Vitez i Ve~erisku, izme|u ostalog, bili su dio zajedni~kog plana koji je

imao za cilj etni~ko ~i{}enje tog podru~ja od bosansko-muslimanskog stanovni{tva.

� kao politi~ki vo|a sa zna~ajnim vojnim uticajem poticao je, planirao i naredio napad na Busova~u, usm-

jeren protiv muslimanskog civilnog stanovni{tva i civilnih objekata. Tokom napada, mnogi civili Muslimani

su ubijeni, protjerani, a njihova imovina uni{tena.

� Dario Kordi} je naredio zato~enje bosanskih Muslimana i uspostavljanje zato~eni~kih objekata u

La{vanskoj dolini, konkretnije u Kaoniku, kino-dvorani u Vitezu, veterinarskoj stanici i zgradi SDK-a

(poslovna zgrada u Vitezu), [ahovskom klubu i {koli Dubravica.

"LA[VANSKA DOLINA"

DARIO

KORDI]

DARIO KORDI]

Osu|en za protivpravni napad na civile; protivpra-

vni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje

koje nije opravdano vojnom nu`dom; plja~kanje

javne ili privatne imovine; razaranje ili hotimi~no

nano{enje {tete institucijama namijenjenim religiji

ili obrazovanju; hotimi~no li{avanje ìvota; ne~o-

vje~no postupanje; protivpravno zato~enje civila;

progone; ubistvo; nehumana djela; zatvaranje

Od februara 1991. do 10. novembra 1995. bio je predsjednik Hrvatske demo-

kratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ-BiH). Od septembra 1992. do

novembra 1995. bio je potpredsjednik i ~lan Predsjedni{tva Hrvatske za-

jednice Herceg-Bosna (HZ H-B), te kasnije u avgustu 1993. potpredsjednik

Hrvatske Republike Herceg-Bosna (HR H-B).





Ro|en 14. decembra 1960. u Busova~i, Bosna i Hercegovina

Optu`nica Prvobitna optuìca: 10. novembra 1995;

Izmijenjena optu`nica: 30. septembra 1998.

Predaja 6. oktobra 1997.


Prvo stupanje pred sud 8. oktobra 1997. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama optu`nice

Presuda Pretresnog vije}a 26. februara 2001., osu|en na 25 godina zatvora

Presuda @albenog vije}a 17. decembra 2004., kazna potvr|ena.

U izdràvanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u pritvoru

od 6. oktobra 1997.

Na izdràvanju kazne 8. juna 2006. preba~en u Austriju na izdràvanje preostalog dijela

kazne


Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi;

zatvaranje; protivpravno zato~enje civila (zlo~ini

protiv ~ovje~nosti)

� snosi individualnu odgovornost za hap{enje i

protivpravno zato~enje civila bosanskih Muslimana

u kino-dvorani u Vitezu i zgradi SDK-a prije kraja

aprila 1993.

� kino-dvorana je kori{tena za zato~enje oko 200-

300 muslimanskih mu{karaca svih starosnih dobi,

koji su prethodno prikupljeni. Mnogi mu{karci su

podvrgnuti okrutnom postupanju, prisiljavani da

kopaju rovove i kori{teni kao taoci i ìvi {titovi. Neki

od onih koji su kori{teni za kopanje rovova nikada se nisu vratili.

� u zgradi SDK-a, zato~enici su odvo|eni na kopanje rovova. Neki su odvo|eni da pet dana kopa-

ju rovove blizu linije fronta gdje je bilo veoma opasno. Zato~enicima je nekada prije}eno sjekirom i

morali su raditi danono}no. Kao zapovjednik brigade, bio je odgovoran za dobrobit zato~enika, {to

on nije adekvatno u~inio.

MARIO ÊRKEZ

Osu|en za progone, zatvara-

nje, protivpravno zato~enje

civila

Bio je zapovjednik Vite{ke brigade Hrvatskog vi-

je}a odbrane (HVO) od njenog formiranja 1992.

godine pa do najmanje kraja maja 1993., te

tokom preuzimanja op{tinskih vlasti u op{tini

Vitez od strane HDZ-BiH/HVO.


- pu{ten na slobodu 2. decembra 2004.

"LA[VANSKA DOLINA"

MARIO

ÊRKEZ



Ro|en 27. marta 1959. u Rijeci, op{tina Vitez, Bosna i Hercegovina

Optu`nica 10. novembra 1995.;

Izmijenjena optu`nica: 30. septembra 1998.



Prvo stupanje pred sud 8. oktobra 1997. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice

Presuda Pretresnog vije}a 26. februara 2001., osu|en na 15 godina zatvora.

U izdràvanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u

pritvoru od 6. oktobra 1997.

Presuda @albenog vije}a 17. decembra 2004., kazna smanjena na 6 godina

zatvora

Kazna izdràna Pu{ten na slobodu 2. decembra 2004.





ubistvo; nehumana djela (zlo~ini protiv ~o-

vje~nosti)

� bio je ativno uklju~en u vojni napad na civile u

selu Ahmi}i, tokom kojeg je preko 100 civila ubije-

no, a 169 muslimanskih domova je poru{eno.

� u~estvovao je u ubistvu jednog ~ovjeka koji je

ubijen pred svojom porodicom. Tako|e je u~e-

stvovao u protjerivanju te porodice iz njihove ku}e,

koja je zatim spaljena.

Ro|en 14. februara 1955. u [anti}ima, Bosna i Hercegovina

Optu`nicaPrvobitna optu`nica: 10. novembra 1995., otpe~a}ena 26. juna

1996.; izmijenjena optu`nica: 9. februara 1998.




optu`nice

Presuda Pretresnog vije}a 14. januara 2000., osu|en na 15 godina zatvora

Presuda @albenog vije}a 23. oktobra 2001., kazna smanjena na 12 godina zatvora

Na izdràvanju kazne 9. aprila 2002., preba~en u [paniju.


pritvoru od 6. oktobra 1997.

DRAGO JOSIPOVI]

Osu|en za progone,

ubistvo i nehumana djela

U aprilu 1993., bio je pripadnik Hrvatskog

vije}a odbrane (HVO) u [anti}ima, selu u

La{vanskoj dolini, u srednjoj Bosni.


- na izdràvanju kazne u [paniji

"LA[VANSKA DOLINA"

DRAGO

JOSIPOVI]



"LA[VANSKA DOLINA"

VLADIMIR

[ANTI]



ubistvo; nehumana djela (zlo~ini protiv ~ovje~no-

sti)

� aktivno je u~estvovao u vojnom napadu na civile u

selu Ahmi}i tokom kojeg je preko 100 civila ubijeno,

a 169 muslimanskih domova je poru{eno. Njegovo

prisustvo na mjestu napada, kao lokalnog zapovjed-

nika "Dòkera" i vojne policije, posluìlo je kao ohra-

brenje njegovim podre|enim da po~ine zlo~ine.

� imao je aktivnu ulogu u paljenju jedne ku}e i ubistvu ~ovjeka koji je ìvio u njoj.

Ro|en 1. aprila 1958. u Donjoj Ve~eriskoj, Bosna i Hercegovina






optu`nice


Presuda @albenog vije}a 23. oktobra 2001., kazna smanjena na 18 godina zatvora

Na izdràvanju kazne 12. aprila 2002., preba~en u [paniju. U izdràvanje kazne je

ura~unato vrijeme koje je proveo u pritvoru od 6. oktobra 1997.

VLADIMIR [ANTI]

Osu|en za progone,

ubistvo i nehumana djela

U aprilu 1993. bio je lokalni zapovjednik vojne

policije i "Dòkera", jedinice HVO-a, u

srednjoj Bosni.





Ro|en 23. septembra 1958. u Piri}ima, Bosna i Hercegovina






optu`nice


Presuda @albenog vije}a 23. oktobra 2001., oslobo|en krivice i odmah pu{ten

na slobodu

ZORAN KUPRE[KI]

Oslobo|en kriviceBio je pripadnik Hrvatskog vije}a obrane (HVO) u

srednjoj Bosni.

- oslobo|en krivice

- odmah pu{ten na slobodu

MIRJAN KUPRE[KI]

Oslobo|en krivice

Bio je pripadnik HVO-a u srednjoj Bosni.

- oslobo|en krivice


"LA[VANSKA DOLINA"

ZORAN

KUPRE[KI]

"LA[VANSKA DOLINA"

MIRJAN

KUPRE[KI]



Ro|en 21. oktobra 1963. u Vitezu, Bosna i Hercegovina






optu`nice


Presuda @albenog vije}a23. oktobra 2001., oslobo|en krivice i odmah pu{ten na slobodu

Ro|en 1. januara 1958. u Piri}ima, Bosna i Hercegovina



Hap{enje 18. decembra 1997.

Preba~en na MKSJ 18. decembra 1997.

Prvo stupanje pred sud 16. januara 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice


Presuda @albenog vije}a23. oktobra 2001., oslobo|en krivice i odmah pu{ten na slobodu

VLATKO KUPRE[KI]

Oslobo|en krivice

- oslobo|en krivice


"LA[VANSKA DOLINA"

VLATKO

KUPRE[KI]



Ro|en 15. jula 1957. u [anti}ima, Bosna i Hercegovina





Prvo stupanje pred sud 8. oktobra 1997., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice

Presuda Pretresnog vije}a 14. januara 2000., oslobo|en krivice

DRAGAN PAPI]

Oslobo|en krivice Bio je pripadnik HVO-a u srednjoj Bosni.

- oslobo|en krivice


"LA[VANSKA DOLINA"

DRAGAN

PAPI]




Mu~enje, povrede li~nog dostojanstva, {to

uklju~uje silovanje (kr{enja zakona i obi~aja

ratovanja)

� dok je ispitivao jednu Muslimanku, njemu

podre|eni vojnik joj je prijetio prelaze}i noèm

preko unutra{nje strane njenih butina i govorio

da }e joj isje}i polne organe. Zatim su u drugoj

prostoriji ta `rtva i njen prijatelj, jedan hrvatski

vojnik, ispitivani i udarani pendrekom po stopali-

ma. @ena je iznova silovana pred grupom vojnika. Pomenuti hrvatski vojnik je bio prisiljen da pos-

matra seksualno zlostavljanje svoje prijateljice. Anto Furundìja nije ni{ta u~inio kako bi zaustavio

ili sprije~io te postupke u svom prisustvu, a stalno ispitivanje je bitno doprinijelo krivi~nim djelima po-

~injenim nad tom ènom i njenim prijateljem.

Ro|en 8. jula 1969. u Travniku, srednja Bosna i Hercegovina


Hap{enje 18. decembra 1997., uhap{en od strane SFOR-a


Prvo stupanje pred sud 19. decembra 1997. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice


Presuda @albenog vije}a 21. jula 2000., kazna potvr|ena

Kazna izdràna 25. septembra 2000., preba~en u Finsku na izdràvanje preos-

talog dijela kazne. 29. jula 2004. odobreno mu je prijevremeno

pu{tanje na slobodu, koje je stupilo na snagu 17. avgusta 2004.

ANTO FURUND@IJA

Osu|en za mu~enje i povrede li~nog dos-

tojanstva, {to uklju~uje silovanje

Sredinom maja 1993., bio je lokalni zapovjednik

"Dòkera", jedinice Hrvatskog vije}a odbrane

(HVO), u op{tini Vitez, u srednjoj Bosni i

Hercegovini.



jula 2004.; pu{ten 17. avgusta 2004.

"LA[VANSKA DOLINA"

ANTO

FURUND@IJA



"LOGOR ÊLEBI]I"

ZDRAVKO

MUCI]


Hotimi~no nano{enje velike patnje ili te{-

kih povreda, protivpravno zatvaranje civila,

hotimi~no li{avanje ìvota, mu~enje,

ne~ovje~no postupanje (te{ke povrede

@enevskih konvencija iz 1949. godine)

� u~estvovao je u odràvanju ne~ovje~nih

uslova za bosanske Srbe zato~ene u

zatvoru/logoru elebi}i i, kao komandant logo-

ra, bio je odgovoran za stvaranje atmosfere

terora, u kojoj su zato~enici ìvjeli u stalnoj

strepnji i strahu da }e biti podvrgnuti fizi~kom

nasilju.

� pod njegovom komandom, osam zato-

~enika je preminulo od posljedica pre-

mla}ivanja od strane straàra; jedan zato~enik

je ubijen iz vatrenog oru`ja dok je poku{avao da pobjegne od batina; jedan drugi zato~enik je premla}en

kundakom pu{ke i drugim drvenim i metalnim predmetima i to premla}ivanje je trajalo nekoliko sati; iako

je ve} bio te{ko ranjen kada je stigao u logor, jedan zato~enik je tokom zato~eni{tva podvrgnut daljem

premla}ivanju, nakon ~ega je umro.

ZDRAVKO MUCI]

Osu|en za hotimi~no na-

no{enje velike patnje ili

te{kih povreda, protivpra-

vno zato~enje civila, hoti-

mi~no li{avanje ìvota, mu-

~enje, ne~ovje~no po-

stupanje

Od pribli`no maja 1992. do novembra 1992. godine bio je

komandant zatvora/logora êlebi}i, koji su uspostavile

snage bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata sredinom

1992. godine, a koji se nalazio pored Konjica, u srednjoj

Bosni i Hercegovini.


- odobreno prijevremeno pu{tanje na slobodu 18. jula

2003.

- kazna izdràna



"LOGOR ÊLEBI]I"

HAZIM

DELI]

Ro|en 31. avgusta 1955. u Spiljanima, op{tina Konjic, Bosna i

Hercegovina

Optu`nica 21. marta 1996.

Hap{enje 18. marta 1996., uhap{en u Austriji od strane

austrijskih vlasti



optu`nice

Presuda Pretresnog vije}a 16. novembra 1998. osu|en na sedam godina zatvora

Presuda @albenog vije}a 20. februara 2001, presuda vra}ena Pretresnom vije}u radi

eventualnog prilago|avanja

Druga presuda o kazni 9. oktobra 2001, osu|en na devet godina zatvora

Presuda @albenog vije}a po àlbi na

kaznu

8. aprila 2003., potvr|ena kazna Pretresnog vije}a

Kazna izdràna 18. jula 2003., odobreno prijevremeno pu{tanje na slobodu. U

izdràvanje kazne je ura~unato vrijeme provedeno u pritvoru od

18. marta 1996.


Hotimi~no li{avanje ìvota, mu~enje, hotimi-

~no nano{enje velike patnje ili te{kih povreda,

ne~ovje~no postupanje (te{ke povrede @enev-

skih konvencija iz 1949. godine)

� surovo je tukao jednog zato~enika tokom nekoliko

dana, {to je za posljedicu imalo smrt tog zato~enika.

� jednog zato~enika je zatvorio u {aht najmanje je-

dnu no} i jedan dan, bez vode i hrane; tog istog za-

to~enika su zatim tukli raznim predmetima, uklju~u-

ju}i lopate i elektri~ne ìce.

� kontrolisao je dostupnost vode u logoru i nametao stroga ograni~enja na koli~inu vode koja se zato~e-

nicima dozvoljavala da popiju, iako vode nije nedostajalo u logoru. To je bilo naro~ito zna~ajno tokom vre-

lih ljetnih dana.

� zato~enicima koji su traìli ljekarsku njegu rekao je da }e ionako umrijeti, bilo da im se pruì ljekarska

HAZIM DELI]

Osu|en za hotimi~no

li{avanje ìvota, mu~enje,

hotimi~no nano{enje velike

patnje ili te{kih povreda,

ne~ovje~no postupanje

Od otprilike maja 1992. do novembra 1992. bio je

zamjenik komandanta u zatvoru/logoru Celebi}i; od

otprilike novembra do decembra 1992. bio je koman-

dant logora.


- Na izdràvanju kazne u Finskoj




Hotimi~no li{avanje ìvota, mu~enje, hotimi-

~no nano{enje velike patnje ili te{kih povreda,

ne~ovje~no postupanje (te{ke povrede @ene-

vskih konvencija iz 1949. godine)

� jedan zato~enik, star izme|u 60 i 70 godina,

izveden je napolje gdje ga je Esad Landò dugo

tukao. Na ~elo mu je zabijena zna~ka SDS-a.

Zato~enik je od posljedica povreda ubrzo umro.

� jednom zato~eniku je silom otvorio usta kako bi mu stavio zagrijanu metalnu pincetu na jezik, {to mu

je nanijelo opekotine po ustima, usnama i jeziku. Zatim je tu zagrijanu pincetu stavio u uho tog

zato~enika.

� na lice jednog zato~enika stavio je gas masku i zategao je kako bi zaustavio dovod zraka. Zatim je

zagrijanim noèm prìo ruku, nogu i butine tog zato~enika i prisilio ga da jede travu, napunio mu usta

ESAD LAND@O

Osu|en za hotimi~no

li{avanje ìvota; mu~enje;

hotimi~no nano{nje velike

patnje ili te{kih povreda

Radio je kao straàr u zatvoru/logoru êlebi}i od maja

1992. do decembra 1992.


- Na izdràvanju kazne u Finskoj

Ro|en 13. maja 1964. u Orahovici, op{tina Konjic, Bosna i Hercegovina


Hap{enje 2. maja 1996. uhap{en od strane bosanskohercegova~kih vlasti



optu`nice

Presuda Pretresnog vije}a 16. novembra 1998., osu|en na 20 godina zatvora

Presuda @albenog vije}a 20. februara 2001., presuda vra}ena Pretresnom vije}u radi


Druga presuda o kazni 9. oktobra 2001., osu|en na 18 godina zatvora


kaznu

8. aprila 2003., potvr|ena presuda Pretresnog vije}a

Na izdràvanju kazne 9. jula 2003., preba~en u Finsku na izdràvanje preostalog

dijela kazne.


pritvoru od 2. maja 1996.

pomo} ili ne.

� brutalno je silovao dvije zato~enice prilikom ispitivanja u zatvoru/logoru êlebi}i. Svakom prilikom je

Hazim Deli} bio u uniformi, naoruàn i svirepo je prijetio. Cilj ovih silovanja bio je da se `rtve zastra{e i

prinude da pruè informacije. Jedno od silovanja je po~injeno u prisustvu drugih straàra.

"LOGOR ÊLEBI]I"

ESAD

LAND@O



Ro|en 7. marta 1973. u Glavati~evu, op{tina Konjic, Bosna i

Hercegovina


Hap{enje 2. maja 1996., uhap{en od strane bosanskohercegova~kih

vlasti


Prvo stupanje pred sud 18. juna 1996. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice


Presuda @albenog vije}a 20. februara 2001., presuda vra}ena Pretresnom vije}u radi



kaznu

8. aprila 2003., potvr|ena presuda Pretresnog vije}a

Na izdràvanju kazne 9. jula 2003., preba~en u Finsku na izdràvanje preostalog


proveo u pritvoru od 2. maja 1996.

Ro|en 25. marta 1948. u Ostro{cu, op{tina Jablanica, Bosna i

Hercegovina


Hap{enje 18. marta 1996., uhap{en u Minhenu, Njema~ka, od strane nje-

ma~kih vlasti


Prvo stupanje pred sud 9. maja 1996., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 16. novembra 1998., oslobo|en po svim ta~kama optu`nice

ZEJNIL DELALI]

Oslobo|en krivice

Od maja 1992. do jula 1992. bio je koordinator snaga

bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata na podru~ju Ko-

njica. Od jula do novembra 1992. bio je komandant Prve

takti~ke grupe bosanske vojske.

- oslobo|en krivice


djetelinom i natjerao ga da pije vodu. Cijelo vrijeme ga je udarao rukama i nogama.

� jednog zato~enika je prisilio da radi sklekove dok ga je tukao i udarao bejzbol palicom. Tako|e je stavio

zapaljeni {tapin na genitalije jednog drugog zato~enika.

"LOGOR ÊLEBI]I"

ZEJNIL

DELALI]




Ubistvo (zlo~ini protiv ~ovje~nosti i kr{enja zako-

na i obi~aja ratovanja)

� u~estvovao je u streljanju i ubistvu stotina

nenaoruànih mu{karaca bosanskih Muslimana iz

Srebrenice na poljoprivrednom dobru u Pilici 16.

jula 1995. ili pribli`no tog datuma.

� Draèn Erdemovi} je sam ubio oko 70 osoba.

Ro|en 25. novembra 1971. u Tuzli, Bosna i Hercegovina

Optu`nica 29. maja 1996.

Hap{enje 2. marta 1996., uhap{en od strane vlasti Savezne Republike

Jugoslavije (SRJ)


Prvo i daljnja stupanja pred sud 31. maja 1996. izjasnio se krivim po ta~ki optu`nice kojom se

teretio za ubistvo kao zlo~in protiv ~ovje~nosti. Pretresno vije}e

je prihvatilo njegovo potvrdno izja{njavanje o krivici i odbacilo

alternativnu ta~ku kojom se teretio za kr{enja zakona i obi~aja

ratovanja.

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 29. novembra 1996., osu|en na 10 godina zatvora

Presuda @albenog vije}a 7. oktobra 1997., predmet upu}en novom Pretresnom vije}u

kako bi optuèni imao mogu}nost da se ponovo izjasni o krivici.

Druga presuda o kazni 5. marta 1998., osu|en na pet godina zatvora

Kazna izdràna 26. avgusta 1998. preba~en u Norve{ku na izdràvanje pre-

ostalog dijela kazne.U izdràvanje kazne je ura~unato vrijeme

koje je proveo u pritvoru od 28. marta 1996.

DRA@EN ERDEMOVI]

Osu|en za ubistvo

Bio je pripadnik 10. diverzantskog odreda vojske

bosanskih Srba (VRS) koji je djelovao na podru~ju

Zvornika u op{tini Zvornik, u sjeverozapadnom

dijelu Bosne i Hercegovine.


- izdrào kaznu u Norve{koj

"POLJOPRIVREDNO DOBRO U PILICI"

DRA@EN

ERDEMOVI]




Mu~enje i silovanje (zlo~ini protiv ~ovje~nosti i

kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)

� silovao je tri `rtve u svom {tabu u ulici Osmana

\iki}a br. 16, u Fo~i

� pomagao je i podràvao grupno silovanje ~etiri

`rtve od strane nekolicine njegovih vojnika

� prisilio je jednu `rtvu na spolni odnos, iako je

znao da ona na to ne pristaje

� sredinom jula 1992., prijetio je jednoj svjedokinji da }e ubiti nju i njenog sina dok je zajedno s jo{

dvojicom vojnika poku{ao da od nje dobije informacije ili priznanje.

Porobljavanje (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

� li~no je po~inio djelo porobljavanja time {to je dvjema ènama uskratio svaku mogu}nost kontrole

nad sopstvenim ìvotima i tretirao ih kao vlasni{tvo.

Ro|en 15. maja 1960. u Fo~i, Bosna i Hercegovina

Optu`nica 26. juna 1996.

Predaja 4. marta 1998., dobrovoljno se predao


Prvo i daljnja stupanja pred sud 13. marta 1998., 25. avgusta 1998., 24. septembra 1999., iz-

jasnio se da nije kriv po svim ta~kama optu`nice


Presuda @albenog vije}a 12. juna 2002., kazna od 28 godina zatvora potvr|ena

Na izdràvanju kazne 12. decembra 2002., preba~en u Njema~ku na izdràvanje pre-


koje je proveo u pritvoru od 4. marta 1998.

"FOÂ"

DRAGOLJUB

KUNARAC

DRAGOLJUB KUNARAC

Osu|en za mu~enje,

silovanje i porobljavanje

Bio je zapovjednik specijalne izvi|a~ke jedinice

vojske bosanskih Srba (VRS), koja je sa~inja-

vala dio lokalne Fo~anske takti~ke grupe.


- na izdràvanju kazne u Njema~koj




Porobljavanje (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

� zato~io je dvije `rtve u svom stanu na period od

oko ~etiri mjeseca

� time {to je djevojke zato~io i ostvarivao de facto

pravo vlasni{tva nad njima, Kova~ je imao namjeru

da sa ~etiri `rtve postupa kao s imovinom.

Silovanje (zlo~ini protiv ~ovje~nosti i kr{enja

zakona i obi~aja ratovanja)

� silovao je dvije `rtve zajedno s drugim vojnicima

� silovao je dvije `rtve zajedno s drugim vojnicima tokom perioda zato~eni{tva u njegovom stanu

� imao je spolni odnos sa tri `rtve iako je znao da one na to ne pristaju

� pomagao je drugim vojnicima da siluju tri `rtve

Povrede li~nog dostojanstva (kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)

� stalno poniàvanje i degradiranje ~etiri `rtve

� prisilio je tri ène da gole ple{u na stolu dok ih je posmatrao

Ro|en 31. marta 1961. u Fo~i, Bosna i Hercegovina


Hap{enje 2. avgusta 1999., uhap{en od strane SFOR-a

Preba~en na MKSJ 2. avgusta 1999.

Prvo i daljnja stupanja pred sud 14. avgusta 1999., 24. septembra 1999., izjasnio se da nije kriv

po svim ta~kama optu`nice



Na izdràvanju kazne 28. novembra 2002. preba~en u Norve{ku na izdràvanje pre-


koje je proveo u pritvoru od 2. avgusta 1999.

RADOMIR KOVA^

Osu|en za porobljavanje,

silovanje i povrede li~nog

dostojanstva

Bio je jedan od zamjenika komandanta vojne poli-

cije vojske bosanskih Srba (VRS) i vo|a paravo-

jnih jedinica u gradu Fo~i.


- na izdràvanju kazne u Norve{koj

"FOÂ"

RADOMIR

KOVA^




Mu~enje i silovanje (zlo~ini protiv ~ovje~nosti i

kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)

� zajedno s jo{ jednim vojnikom, odveo je jednu

`rtvu iz sportske dvorane "Partizan" u Fo~i u stan

u blizini

� istu `rtvu je silovao iako je znao da ima samo

15 godina i da nije pristala da s njim ima spolni

odnos.

Ro|en 6. septembra 1955. u Brusnoj, Fo~a, Bosna i Hercegovina




Prvo stupanje pred sud 29. decembra 1999., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice



Na izdràvanju kazne 28. novembra 2002. preba~en u Norve{ku na izdràvanje pre-


koje je proveo u pritvoru od 23. decembra 1999.

ZORAN VUKOVI]

Osu|en za mu~enje,

silovanje i porobljavanje

Bio je jedan od zamjenika komandanta vojne poli-

cije vojske bosanskih Srba (VRS) i pripadnik par-

avojnih jedinica u gradu Fo~i.



"FOÂ"

ZORAN

VUKOVI]

� jednu `rtvu je prodao mu{karcu po imenu "Dragec" za 200 njema~kih maraka, a jednu drugu `rtvu

je predao svojim vojnicima

� dvije `rtve je prodao za po 500 njema~kih maraka neidentifikovanim crnogorskim vojnicima.





� kao vode}a politi~ka li~nost u op{tini Prijedor,

imao je va`nu ulogu u kampanji koja je imala za cilj

etni~ko ~i{}enje op{tine Prijedor putem deportacije

i progona bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata.

� planirao je i naredio deportaciju oko 20.000 prve-

nstveno nesrpskih stanovnika op{tine Prijedor.

� aktivno je u~estvovao u formiranju logora Omar-

ska, Keraterm i Trnopolje, u kojima su zato~enici bili

svakodnevno podvrgnuti te{kom zlostavljanju i mal-

tretiranju koje ~ini mu~enje. Zato~enike su surovo

tukli, ~esto koriste}i oru|a poput kablova, palica i lanaca.

Istrebljenje (zlo~in protiv ~ovje~nosti), ubistvo (kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)

� u~estvovao je u udruènom zlo~ina~kom poduhvatu koji je imao za cilj konsolidovanje srpske kontrole

u op{tini po svaku cijenu, {to je za posljedicu imalo {iroko rasprostranjena ubistva koja su srpske snage

po~inile u naseljima, okolnim podru~jima i zato~eni~kim objektima {irom op{tine.

� odgovoran je za ubistvo vi{e od 1.500 ljudi u op{tini Prijedor, uklju~uju}i i ubistvo oko 120 mu{karaca

u logoru Keraterm, 5. avgusta 1992., i pogubljenje oko 200 ljudi na Kori}anskim stijenama, na planini

Vla{i}, 21. avgusta 1992.

MILOMIR STAKI]

Osu|en za istrebljenje, ubistvo, progone

(koji su, izme|u ostalog, po~injeni

ubistvom, mu~enjem, fizi~kim nasiljem,

silovanjem, seksualnim zlostavljanjem,

stalnim poniàvanjem i degradiranjem,

deportacijom masovnih razmjera)

Od 30. aprila 1992. do 30. septembra 1992. bio je

predsjednik op{tinskog Kriznog {taba i na~elnik

Op{tinskog vije}a za narodnu odbranu u Prijedoru, u

sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.



izdràvati kaznu

"PRIJEDOR"

MILOMIR

STAKI]



Ro|en 19. januara 1962. u selu Mari}ka, op{tina Prijedor, Bosna i

Hercegovina.

Optu`nica Prvobitna optu`nica: 13. marta 1997. (bila pod pe~atom do 23.

marta 2001.), Izmijenjena optu`nica: 6. avgusta 2001., druga

izmijenjena optu`nica: 5. oktobra 2001.; tre}a izmijenjena

optu`nica: 4. marta 2002.; ~etvrta izmijenjena optu`nica: 11.

aprila 2002.

Hap{enje 23. marta 2001., uhap{en u Srbiji


Prvo i daljnja stupanja pred sud 28. marta 2001. izjasnio se da nije kriv po ta~ki optu`nice

(sau~esni{tvo u genocidu). 2. avgusta 2001. izjasnio se da nije

kriv po svim ta~kama izmijenjene optu`nice.

Presuda Pretresnog vije}a 31. jula 2003., osu|en na kaznu doìvotnog zatvora.

Presuda @albenog vije}a 22. marta 2006., osu|en na 40 godina zatvora





Mu~enje i ubistvo (zlo~ini protiv ~ovje~nosti, kr{e-

nja zakona i obi~aja ratovanja)

� znao je ili imao razloga da zna da njegovi pod-

re|eni mu~e zato~enike i nije preuzeo nikakve

mjere da to sprije~i.

� informacije kojima je raspolagao bile su dovoljne

da ga upozore da su njegovi podre|eni umije{ani u

ubistva zato~enika. S obzirom da je znao za prem-

la}ivanja i sumnjive nestanke zato~enika, te da je

vidio tragove metaka na zidovima, mogao je da

shvati da su po~inioci tih premla}ivanja vjerovatno po~inili ubistva. Me|utim, on o tome nije proveo istra-

gu.


� znao je da je zatvaranje nesrba protivpravno i tako|e je znao da njegova djela ili propusti doprinose

ostvarivanju protivpravnog zatvaranja.

� znao je za odluku da se protivpravno zato~eni nesrbi koriste za prisilni rad. Redovno se sastajao sa

upravnicima fabrike namje{taja, metalskog pogona i poljoprivrednog dobra gdje su zato~enici radili, i

vr{io je kona~nu kontrolu rada zato~enika.

� svom osoblju je odobrio da predaju nesrpske zato~enike kako bi bili deportovani i doprinosio je tim

odlascima tako {to je dozvolio da se ta praksa nastavi. Mnogi zato~enici vi{e nikada nisu vi|eni ìvi

nakon {to su napustili KP dom.

Okrutno postupanje (kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)

� imao je saznanja da su uslovi u KP domu okrutni. Logor je bio prenatrpan; neki nisu mogli na}i pros-

tora da spavaju leè}i. Zato~enicima su davali hranu u koli~inama tek dostatnim za preìvljavanje. Nisu

imali odje}u za presvla~enje i tokom zime nije bilo grijanja. Mogli su ~uti zvukove premla}ivanja

zato~enika u drugim zgradama. Kao rezultat ivotnih uslova, psihi~ko i fizi~ko zdravlje mnogih zato~enika

je uni{teno. Kao upravnik logora, Krnojelac je znao da time {to ne preduzima nikakve mjere ohrabruje

glavne po~inioce da odrè te uslove, te da tako u velikoj mjeri doprinosi njihovom odràvanju.

MILORAD KRNOJELAC

Osu|en za mu~enje, ubistvo i progone i

kao sau~esnik u progonima i okrutnom

postupanju

Od aprila 1992. do avgusta 1993. bio je upravnik

"Kazneno-popravnog doma" (KP Dom),

zato~eni~kog logora kojim su upravljale srpske

vlasti u Fo~i, jugoisto~no od Sarajeva, Bosna i

Hercegovina, blizu granice sa Srbijom i Crnom

Gorom.


- nalazi se na izdràvanju kazne u Italiji

"FOÂ"

MILORAD

KRNOJELAC



Ro|en 25. jula 1940. u selu Biroti}i, Bosna i Hercegovina


Hap{enje 15. juna 1998, uhap{en od strane SFOR-a


Prvo i daljnja stupanja pred sud 18. juna 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama


ta~kama optu`nice

Presuda Pretresnog vije}a 15. marta 2002., osu|en na sedam i po godina zatvora

Presuda @albenog vije}a 17. septembra 2003., osu|en na 15 godina zatvora

Na izdràvanju kazne 11. aprila 2006. preba~en je na izdràvanje kazne u Italiju. U


pritvoru od 15. juna 1998.



Zlo~ini za koje je progla{en krivim:

Djela nasilja ~iji je prevashodni cilj {irenje tero-

ra me|u civilnim stanovni{tvom, kako je nave-

deno u ~lanu 51 Dopunskog protokola I @enevskih

konvencija iz 1949. (kr{enje zakona ili obi~aja rato-

vanja)

Ubistvo i nehumana djela koja nisu ubistvo


� Stanislav Gali} je od septembra 1992. do avgus-

ta 1994. vodio kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja na Sarajevo s osnovnim ciljem {irenja

terora me|u civilnim stanovni{tvom grada. Napadi su bili gotovo svakodnevni tokom mnogo mjeseci.

� Stotine civila je ubijeno i hiljade ranjeno tokom svakodnevnih aktivnosti kao {to su prisustvovanje

sahranama, obrada povrtnjaka, odlazak po vodu, kupovina, odlasci u bolnicu, vo`nja gradskim

saobra}ajem ili boravak u svojim ku}ama. Ga|ana su ~ak i djeca u {kolama ili dok su se igrala napolju,

vozila bicikle, u blizini svojih domova ili na ulici.

Ro|en 12. marta 1943. u selu Gole{, Bosna i Hercegovina




Prvo stupanje pred sud 29. decembra 1999., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice


Presuda @albenog vije}a 30. novembra 2006., osu|en na doìvotni zatvor

"SARAJEVO"

STANISLAV

GALI]

STANISLAV GALI]

Osu|en za djela nasilja ~iji je prevashodni

cilj {irenje terora me|u civilnim

stanovni{tvom, ubistvo i nehumana djela

koja nisu ubistvo

Od septembra 1992. do avgusta 1994. bio je

komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske

bosanskih Srba, koji se nalazio oko Sarajeva; od

novembra 1992. imao je ~in general-majora.

- osu|en na doìvotni zatvor


izdràvati kaznu




Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi


� zauzimao je visoki poloàj u logoru i imao je odre-

|eni stepen vlasti nad straàrima.

� imao je znatan uticaj da sprije~i ili zaustavi neka

zlostavljanja, ali je taj uticaj rijetko koristio.

� bio je prisutan kada su krivi~na djela po~injena i bez

sumnje je znao da se krajnje te{ko fizi~ko i psihi~ko

nasilje redovito vr{i nad nesrbima zatvorenima u

Omarskoj.

Ubistvo i mu~enje (kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)

� saizvr{ilac udruènog zlo~ina~kog poduhvata u ubistvu dvojice zato~enika.

� kao dio udruènog zlo~ina~kog poduhvata, poticao je, po~inio i na druge na~ine pomagao i podràvao

mu~enje i premla}ivanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata svojim odobravanjem i ohrabrivanjem

ili pristankom na ta krivi~na djela.

Ro|en 1. januara 1957. u Mari}koj, op{tina Prijedor, Bosna i

Hercegovina


Hap{enje 8. aprila 1998., uhap{en od strane SFOR-a



optu`nice


Presuda @albenog vije}a 28. februara 2005, potvr|ena kazna od 7 godina zatvora

Kazna izdràna Odobreno prijevremeno pu{tanje na slobodu 31. marta 2005.

"LOGORI OMARSKA I KERATERM"

MIROSLAV

KVO^KA

MIROSLAV KVO^KA

Osu|en za progone na poli-

ti~koj, rasnoj ili

vjerskoj osnovi, ubistvo

i mu~enje

Bio je profesionalni policajac u stanici policije

Omarska u vrijeme kada su srpske snage formi-

rale logor Omarska u op{tini Prijedor, sredinom

1992. godine; u~estvovao je u radu logora kao

funkcionalni ekvivalent zamjenika komandira

straàrske slu`be.


- kazna izdràna (odobreno prijevremeno

pu{tanje na slobodu 31. marta 2005.)




DRAGOLJUB

PRCA]




� bio je svjestan djela krajnjeg fizi~kog i psihi~kog

nasilja koje se redovito vr{ilo nad nesrbima

zato~enima u Omarskoj.

� svoje du`nosti je obavljao marljivo i gotovo nika-

da nije intervenisao, ~ime je aktivno doprinosio sis-

temu progona koji je vladao u logoru.

� bio je svjestan da krivi~na djela po~injena nad

nesrbima zato~enim u logoru imaju karakter progona i, na osnovu svog svjesnog i zna~ajnog

u~e{}a u sistemu progona koji je vladao logorom Omarska, Prca} je imao namjeru da vr{i diskrim-

inaciju nad nesrbima zato~enim u logoru.


� ostajao je ravnodu{an na zlo~ine koji su ~injeni u njegovom prisustvu. Njegova {utnja se moè

protuma~iti kao davanje moralne podr{ke ili odobravanje po~iniocima.

Ro|en 18. jula 1937. u Omarskoj, op{tina Prijedor, Bosna i

Hercegovina


Hap{enje 5. marta 2000, uhap{en od strane SFOR-a


Prvo stupanje pred sud 10. marta 2000. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nica


Presuda @albenog vije}a 28. februara 2005., kazna od 5 godina zatvora potvr|ena

Kazna izdràna

DRAGOLJUB PRCA]


ti~koj, rasnoj ili


i mu~enje

Penzionisani policajac i kriminalisti~ki tehni~ar koji

je 29. aprila 1992. bio mobilisan i raspore|en u

policijsku stanicu Omarska; bio je administrativni

pomo}nik komandanta logora Omarska.


- kazna izdràna




Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osno-

vi, ubistvo, nehumana djela (zlo~ini protiv ~ovje-

~nosti)

� neposredno je znao za postupke i uslove u

Omarskoj obiljeène zlostavljanjem.

� u~estvovao je u djelima nasilja nad zato~enicima.

� bio je na poloàju vlasti i uticaja u odnosu na

straàre u svojoj smjeni.

� bio je upleten u iznu|ivanje i kra|u novca od zato~enika u logoru Omarska.


� aktivno u~e{}e ili pre{utno odobravanje krivi~nih djela po~injenih u njegovom prisustvu ili od

strane straàra u njegovoj smjeni.

� bio je direktno i li~no uklju~en u premla}ivanja zato~enika sredinom jula 1992.

MILOJICA KOS


ti~koj, rasnoj ili


i mu~enje

Milojica Kos, tako|e poznat kao "Krle", bio je vo|a

smjene straè u logoru Omarska od otprilike 31.

maja do 6. avgusta 1992.


- kazna izdràna

Ro|en 1. aprila 1963. u selu Lamovita, op{tina Prijedor, Bosna i

Hercegovina


Hap{enje 28. maja 1998., uhap{en od strane SFOR-a

Preba~en na MKSJ 29. maja 1998.


optu`nice

Presuda Pretresnog vije}a 2. novembra 2001, osu|en na 6 godina zatvora

Odobreno prijevremeno pu{tanje na

slobodu

31. jula 2002.

Kazna izdràna


MILOJICA

KOS



Ro|en 15. maja 1952. u selu Lamovita, op{tina Prijedor, Bosna i

Hercegovina


Hap{enje 8. aprila 1998, uhap{en od strane SFOR-a



optu`nice


Presuda @albenog vije}a 28. februara 2005., potvr|ena kazna od 20 godina zatvora

Na izdràvanju kazne 15. novembra 2005., preba~en u Francusku na izdràvanje

preostalog dijela kazne


MLA\O

RADI]Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):

Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi,

ubistvo, nehumana djela (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

� znao je da se u logoru Omarska redovito vr{e djela

krajnjeg fizi~kog i psihi~kog nasilja u svrhu diskrimi-

nacije.

� imao je zna~ajnu vlast nad straàrima u svojoj

smjeni u logoru i koristio je tu vlast za selektivno

spre~avanje krivi~nih djela, ignori{u}i veliku ve}inu

zlo~ina po~injenih tokom njegove smjene.

� silovao je jednu zato~enicu i poku{ao da siluje

drugu.

� u~estvovao je u seksualnom zastra{ivanju, zlostavljanju i napastvovanju druge tri zato~enice.


� odvodio je zato~enike u sobe gdje su ih islje|ivali, a zatim ih vra}ao nazad nakon {to su bili ne samo

ispitivani ve} i premla}eni.

� nije sprije~io ljude izvan logora, uklju~uju}i Du{ka Tadi}a i Zorana @igi}a, da ulaze u logor i u~estvuju

u premla}ivanju zato~enika.

� nekoliko zato~enika je umrlo nakon premla}ivanja koja su po~inili straàri u njegovoj smjeni.

� uzev{i u obzir ranjivost rtava, bol koji im je namjerno nanesen i stanje neizvjesnosti u kojem su dràne

ène zato~ene u logoru Omarska, Vije}e je djela seksualnog nasilja okarakterisalo kao djela mu~enja.

MLA\O RADI]

Osu|en za progone na

politi~koj, rasnoj ili


i mu~enje

Mla|o Radi}, tako|e poznat kao "Krkan", bio je

profesionalni policajac raspore|en u policijsku

stanicu Omarska i vo|a smjene u logoru Omarska

od otprilike 28. maja do kraja avgusta 1992.


- nalazi se na izdràvanju kazne u Francuskoj



Ro|en 20. septembra 1958. u selu Balte, op{tina Prijedor, Bosna i

Hercegovina


Predaja 16. aprila 1998. dobrovoljno se predao



optu`nice


Presuda @albenog vije}a 28. februara 2005., kazna od 25 godina zatvora potvr|ena

Na izdràvanju kazne 8. juna 2006. preba~en u Austriju na izdràvanje preostalog

dijela kazne




� u~estvovao je u premla}ivanju trojice zato~enika

u logoru Omarska i pomogao je i podràvao prem-

la}ivanje jednog drugog zato~enika.

� ubio je dvojicu zato~enika.

� bio je sau~esnik u ubistvu jednog zato~enika.

Mu~enje i okrutno postupanje (kr{enja zakona i

obi~aja ratovanja)

� koristio je oru`ja kao {to je palica na ~ijem vrhu je bila metalna kugla kako bi naudio zato~enici-

ma.

� jednog zato~enika je natjerao da tr~i s mitraljezom, dok ga je istovremeno tukao.

� jednog zato~enika je prisilio da pije vodu iz lokve i da se opere tom vodom.

ZORAN @IGI]


ti~koj, rasnoj ili

vjerskoj osnovi, mu~enje i

okrutno postupanje

Zoran @igi}, tako|e poznat kao "@iga", bio je tak-

sista koji je mobilisan u rezervnu policiju. Kratko je

radio kao straàr u logoru Keraterm, a konkretno je

ulazio u logore Omarska i Trnopolje kako bi

zlostavljao, batinao, mu~io i/ili ubijao zato~enike.




ZORAN

@IGI]



Zlo~ini za koje je osu|en:

Pomaganje i podràvanje progona na poli-

ti~kim, rasnim ili vjerskim osnovama (zlo~ini

protiv ~ovje~nosti) i ubistvo (kr{enja zakona i

obi~aja ratovanja)

� u~estvovao je u incidentu koji je za posljedicu

imao smrt petorice muslimanskih mu{karaca.

Nakon {to su bili pritvoreni u hotelu "Vilina vlas" u

Vi{egradu, Mitar Vasiljevi} je odveo sedam

mu{karaca, pod prijetnjom oru`jem, na obalu

rijeke Drine i naredio im da se postroje. Svi mu{karci su strijeljani iz vatrenog oru`ja, a petorica su

smrtno stradala.

Ro|en 25. avgusta 1954., u mjestu Durevi}i, Bosna i Hercegovina

Optu`nica Prvobitna optu`nica: 6. oktobra 1998; izmijenjena optu`nica:

20. jula 2001.

Hap{enje 25. januara 2000., uhap{en od strane SFOR-a

Preba~en na MKSJ 25. januara 2000.

Prvo stupanje pred sud 28. januara 2000. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice


Presuda @albenog vije}a 25. februara 2004., osu|en na 15 godina zatvora

Na izdràvanju kazne Dana 6. jula 2004., preba~en na izdràvanje kazne u Austriju.


pritvoru od 25. januara 2000.

MITAR VASILJEVI]

Osu|en za pomaganje i podràvanje prog-

ona i ubistvo

Od sredine aprila 1992. bio je pripadnik "Belih orlo-

va", paravojne formacije bosanskih Srba koja je

sara|ivala sa policijom i raznim vojnim jedinicama

stacioniranim u Vi{egradu, u isto~noj Bosni i

Hercegovini.



"VI[EGRAD"

MITAR

VASILJEVI]




Pomaganje i podràvanje u genocidu, ubistva

(kr{enje zakona i obi~aja ratovanja), istrebljenje i

progon (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

� dok je 25.000 èna, djece i staraca bosanskih

Muslimana prisilno premje{teno iz srebreni~ke

enklave, snage VRS skovale su i sprovele plan

da elimini{u sve vojno sposobne mu{karce bo-

sanske Muslimane iz Srebrenice, bez obzira na

to da li su posrijedi bili civili ili vojnici.

� od 13. do 19. jula 1995., 7.000 do 8.000 mu{karaca je sistematski ubijeno u masovnim egzeku-

cijama ili pojedina~no.

� malom broju onih koji su preìvjeli masovne egzekucije nanesene su te{ke tjelesne ili du{evne

povrede.

� najmanje od 15. jula 1995., Radislav Krsti} je znao da neki pripadnici Glavnog {taba VRS-a imaju

namjeru da po~ine genocid i da im je s tim znanjem dozvolio da koriste ljudstvo i resurse pod nje-

govom komandom kako bi se pomoglo u izvr{enju ubistava.

Ubistvo (kr{enje zakona i obi~aja ratovanja) i progon (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

� Radislav Krsti} je imao vode}u ulogu u operaciji kojom je planiran napad na srebreni~ku enklavu.

Ta operacija je imala {ifrovani naziv "Krivaja 95".

� dio te operacije je bilo granatiranje Srebrenice smi{ljeno kako bi se bosansko-muslimansko sta-

novni{tvo zastra{ilo i nagnalo u Poto~are, naselje sjeverno od Srebrenice, gdje je potpuni nedosta-

tak hrane, zaklona i nu`nih usluga trebao ubrzati njihov strah i paniku, te na kraju dovesti do toga

da spremno napuste teritoriju.

� po dolasku srpskih snaga u Poto~are, izbjeglice bosanski Muslimani koji su se sklonuli u bazu

UN-a ili oko nje, izvrgnuti su kampanji terora koja se sastojala od prijetnji, vrije|anja, plja~kanja i

spaljivanja obli`njih ku}a, batinanja, silovanja i ubistava.

RADISLAV KRSTI]

Osu|en za pomaganje i podràvanje u

genocidu, ubistva, istrebljenje i progon

Bio je na~elnik {taba/zamjenik komandanta Drin-

skog korpusa Vojske bosanskih Srba (VRS). U

junu 1995. unaprije|en je u ~in general-majora, a

13. jula 1995. preuzeo je komandu Drinskog kor-

pusa. U aprilu 1998. unaprije|en je u ~in general-

potpukovnika.


- nalazi se na izdràvanju kazne u Velikoj Britaniji

"SREBRENICA - DRINSKI KORPUS"

RADISLAV

KRSTI]



Ro|en 15. februara 1948. u Vlasenici, Bosna i Hercegovina

Optu`nica 30. oktobra 1998.



Prvo i daljnja stupanja pred sud 17. decembra 1998.

25. novembra 1999. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice.

Presuda 2. avgusta 2001., osu|en na 46 godina zatvora

Presuda @albenog vije}a 19. aprila 2004., osu|en na 35 godina zatvora

Na izdràvanju kazne 20. decembra 2004., preba~en je na izdràvanje kazne u

Veliku Britaniju. U izdràvanje kazne je ura~unato vrijeme koje

je proveo u pritvoru od 3. decembra 1998.

� na osnovu njegovog prisustva na dva sastanka koje je sazvao komandant VRS-a general Ratko

Mladi} u hotelu "Fontana" u Bratuncu, gradi}u u blizini Poto~ara, Radislav Krsti} je znao da se civili

bosanski Muslimani zapravo suo~avaju s humanitarnom krizom i da }e nad njima biti izvr{ena

krivi~na djela.

� Radislav Krsti} tako snosi odgovornost i za uzgredna ubistva, silovanja, premla}ivanja i zlostav-

ljanja po~injena prilikom izvr{enja tog zlo~ina~kog poduhvata u Poto~arima od 10. do 13. jula.

� Radislav Krsti} ja naredio da se obezbijede autobusi za prisilno premje{tanje 25.000 èna, djece

i straca bosanskih Muslimana u Kladanj, teritoriju pod kontrolom bosanske vlade, i kasnije odvoè-

nje civila iz Poto~ara.



"TUTA I [TELA"

MLADEN

NALETILI]

MLADEN NALETILI]

Osu|en za mu~enje; hotimi~no nano{enje velikih patnji ili

te{kih povreda tijela ili zdravlja; protivpravno premje{tanje

civila; protivpravni rad; bezobzirno razaranje koje nije oprav-

dano vojnom nu`dom; plja~kanje javne i privatne imovine;

progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi

Bio je osniva~ i zapovjednik "Ka`njeni~ke bojne" (KB), takozvane profesionalne ili samostalne jedinice za

specijalne borbene zadatke pod izravnim zapovjedni{tvom Glavnog stoèra Hrvatskog vije}a odbrane (HVO).

U sastavu KB-a se nalazilo 200 do 300 vojnika grupisanih u niè jedinice, takozvane ATG ili ATJ s bazama oko

Mostara, u jugoisto~nom dijelu Bosne i Hercegovine.


- ~eka na prebacivanje u dràvu u kojoj }e izdràvati kaznu


Mu~enje; hotimi~no nano{enje velikih patnji ili te{kih povreda tijela ili zdravlja; protivpravno pre-

mje{tanje civila (te{ke povrede @enevskih konvencija)

Protivpravni rad; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nu`dom; plja~kanje javne i

privatne imovine (kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)

Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; mu~enje (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

� U vi{e navrata je po~inio djela mu~enja, okrutnog postupanja, te hotimi~nog nano{enja velikih patnji u

Doljanima, u Duhanskom institutu u Mostaru i zato~eni~kom centru Heliodrom, zapadno od Mostara.

Tako je, naprimjer, jednom prilikom Naletili} li~no udario mladi}a po imenu Zili} u genitalije i po licu, a

onda je svojim ljudima dozvolio da ga nastave tu}i. Drugom prilikom, Naletili} je izvr{io djelo mu~enja nad

jednim {esnaestogodi{njim zato~enikom kojem je prijetio da }e ga ubiti ukoliko mu ne pruì informacije

koje traì;

� Naredio je ru{enje svih muslimanskih ku}a u Doljanima 21. aprila 1993.;

� Prisilno je premjestio oko 400 civila bosanskih Muslimana iz Sovi}a i Doljana 4. maja 1993.;

� Koristio je ratne zarobljenike za kopanje kanale u blizini njegove vile;

� Jedinice pod njegovom komandom plja~kale su privatnu imovinu bosanskih Muslimana u Mostaru.



"TUTA I [TELA"

VINKO

MARTINOVI]

Ro|en 1. decembra 1946. u [irokom Brijegu, Bosna i Hercegovina

Optu`nica Prvobitna optu`nica: 21. decembra 1998.; izmijenjena

optu`nica: 28. novembra 2000.; druga izmijenjena optu`nica:

16. oktobra 2001.

Hap{enje 18. oktobra 1999. u Hrvatskoj


Prvo stupanje pred sud 24. marta 2000. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice

Presuda Pretresnog vije}a 31. marta 2003. osu|en na 20 godina zatvora

Presuda @albenog vije}a 3. maja 2006. osu|en na 20 godina zatvora. U izdràvanje

kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u pritvoru od 18.

oktobra 1999.


VINKO MARTINOVI]

Osu|en za ne~ovje~no postupanje; hotimi~no nano{enje

velikih patnji ili te{kih povreda tijela ili zdravlja; hotimi~no

li{avanje ìvota; protivpravno

premje{tanje civila; protivpravni rad; plja~kanje javne i pri-

vatne imovine; progone na politi~koj, rasnoj ili

vjerskoj osnovi, nehumana djela, ubistvo

Bio je zapovjednik niè jedinice ATG "Mrmak" ili "Vinko [krobo" i podre|eni Mladena Naletili}a i njegove speci-

jalne jedinice "Ka`njeni~ka bojna".


- ~eka na prebacivanje u dràvu u kojoj }e izdràvati kaznu


Ne~ovje~no postupanje; hotimi~no nano{enje velikih patnji ili te{kih povreda tijela ili zdravlja;

hotimi~no li{avanje ìvota; protivpravno premje{tanje civila (te{ke povrede @enevskih konvencija)



Protivpravni rad; plja~kanje javne i privatne imovine (kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)

Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, nehumana djela, ubistvo (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

�U~estvovao je u ubistvu Nenada Harmandì}a koji je 12. ili 13. jula 1993. odveden iz zato~eni~kog cen-

tra Heliodrom u bazu Vinka Martinovi}a, gdje je brutalno pretu~en i zlostavljan, a zatim ubijen hicem iz

vatrenog oru`ja u obraz.

� Odgovoran je za okupljanje muslimanskog civilnog stanovni{tva u Mostaru i njihovo protivpravno pre-

bacivanje i zatvaranje u zato~eni~kom centru Heliodrom, u ~emu je i sam u~estvovao. @ene, djeca i star-

ije osobe su zastra{ivani i istjerivani iz svojih domova pod prijetnjom oru`jem, pri ~emu su ih vojnici udar-

ali. êsto i pu{kama. Nakon toga, mnogi su stanovi oplja~kani.

� Koristio je ratne zarobljenike za kopanje rovova, izgradnju odbrambenih utvr|enja vre}ama pijeska i

izvla~enje ranjenih ili poginulih vojnika.

� Dana 17. septembra 1993., prisilio je ~etvoricu zato~enika da se obuku kao vojnici, da nose drvene

pu{ke i da se kre}u prema liniji neprijateljske vatre, ~ime su kori{teni kao ìvi {tit za vojnike HVO-a.

Ro|en 21. septembra 1963. u Mostaru, Bosna i Hercegovina

Optu`nica Prvobitna optu`nica: 21. decembra 1998.; izmijenjena

optu`nica: 28. novembra 2000.; druga izmijenjena optu`nica:

16. oktobra 2001.

Hap{enje 9. avgusta 1999.


Prvo stupanje pred sud 12. avgusta 1999., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice

Presuda Pretresnog vije}a 31. marta 2003. osu|en na 18 godina zatvora

Presuda @albenog vije}a Osu|en na 18 godina zatvora. U izdràvanje kazne je

ura~unato vrijeme koje je proveo u pritvoru od 9. avgusta

1999.




Zlo~ini za koje je osu|ena (primjeri):



� kao supredsjednik srpskog rukovodstva, djeluju}i

kao pojedinac i u dogovoru s drugim ~lanovima ud-

ruènog zlo~ina~kog poduhvata, u~estvovala je,

planirala, podsticala, kreirala i sprovodila progon

bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugog

nesrpskog stanovni{tva u sljede}ih 37 op{tina u

Bosni i Hercegovini: Banja Luka, Bijeljina, Bile}a,

Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosanski Petro-

vac, Bratunac, Br~ko, âjni~e, êlinac, Doboj, Do-

nji Vakuf, Fo~a, Gacko, Hadì}i, Ilidà, Ilija{, Klju~,

Kalinovik, Kotor Varo{, Nevesinje, Novi Grad, Novo

Sarajevo, Pale, Prijedor, Prnjavor, Rogatica, Rudo, Sanski Most, [ipovo, Sokolac, Tesli}, Trnovo, Vi{e-

grad, Vlasenica, Vogo{}a i Zvornik.

� prihvatila je i podràvala kampanju etni~kog razdvajanja koja je imala za posljedicu smrt i protjerivan-

je hiljada i hiljada ljudi u veoma brutalnim uslovima.

� Plav{i} je doprinijela kampanji etni~kog razdvajanja, izme|u ostalog, time {to je pozivala paravojne

snage iz Srbije da pomognu snagama bosanskih Srba u ostvarivanju cilja razdvajanja etni~kih grupa

upotrebom sile i {to je podràvala njihovo u~e{}e svojim javnim izjavama kako je primjena sile nad nes-

rbima na ovom podru~ju opravdana.

BILJANA PLAV[I]

Osu|ena za progone na politi~koj,

rasnoj ili vjerskoj osnovi

Bila je ~lan kolektivnog predsjedni{tva Bosne i

Hercegovine (BiH) od 18. novembra 1990. do aprila

1992. Od 28. februara 1992. do 12. maja 1992., bila

je jedan od dva vr{ioca du`nosti predsjednika takoz-

vane "Srpske Republike Bosne i Hercegovine". U

maju 1992. postala je ~lan tro~lanog Predsjedni{tva

Srpske Republike. Otprilike od 30. novembra 1992.

bila je ~lan Vrhovne komande oruànih snaga Srpske

republike. Bila je jedan od vode}ih ~lanova Srpske

demokratske stranke Bosne i Hercegovine (SDS).

- osu|ena na 11 godina zatvora

- na izdràvanju kazne u [vedskoj

"BOSNA I HERCEGOVINA"

BILJANA

PLAV[I]

Ro|ena 7. jula 1930. u Tuzli, Bosna i Hercegovina

Optu`nica 7. aprila 2002.

Predaja 10. januara 2001.

Preba~ena na MKSJ 10. januara 2001.

Prvo stupanje pred sud 11. januara 2001. izjasnila se da nije kriva po svim ta~kama

optu`nice

Potvrdno izja{njavanje o krivici 2. oktobra 2002. izjasnila se krivom po ta~ki 3 optu`nice

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 27. februara 2003., osu|ena na 11 godina zatvora

Na izdràvanju kazne 26. juna 2003. preba~ena u [vedsku na izdràvanje preostalog

dijela kazne. U izdràvanje kazne je ura~unato 245 dana koje

je provela u pritvoru.



Zlo~ini za koje je optuèn (primjeri):

KOSOVO

� prisilno premje{tanje oko 800.000 civila kosovskih Albanaca {to je omogu}eno namjernim

stvaranjem atmosfere straha i pritiska upotrebom sile, prijetnji i djela nasilja.

� ubistvo stotina civila kosovskih Albanaca, mu{karaca, èna i djece, na na~in koji je bio {iroko

rasprostranjen ili sistematski {irom pokrajine Kosovo.

� seksualno zlostavljanje kosovskih Albanaca, naro~ito èna, od strane snaga SRJ i Srbije.

� vo|enje rasprostranjene i sistematske kampanje uni{tavanja imovine u vlasni{tvu civila kosovskih

Albanaca. To je postignuto {iroko rasprostranjenim granatiranjem gradova i sela; spaljivanjem i

uni{tavanjem imovine koja uklju~uje ku}e za stanovanje, poljoprivredna gazdinstva, privredne

objekte, kulturne spomenike i vjerske objekte; i uni{tavanjem li~ne imovine. Usljed toga, sela,

gradovi i ~itave oblasti postali su nenastanjivi za kosovske Albance.

"MILO[EVI]"

SLOBODAN

MILO[EVI]

SLOBODAN MILO[EVI]

Optuèn za genocid; sau~esni{tvo u genocidu; deportaciju;

ubistvo; progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; nehu-

mana djela/prisilno premje{tanje; istrebljenje; zatvaranje;

mu~enje; hotimi~no li{avanje ìvota; protivpravno zato~enje;

hotimi~no nano{enje velikih patnji; protivpravnu deportaciju ili

premje{tanje; uni{tavanje i oduzimanje imovine {irokih razmjera

koje nije opravdano vojnom nu`dom, a izvedeno je protivpravno

i bezobzirno; okrutno postupanje; plja~kanje javne ili privatne

imovine; napade na civile; uni{tavanje ili hotimi~no nano{enje

{tete istorijskim spomenicima i ustanovama namijenjenim obra-

zovanju ili religiji; protivpravne napade na civilne objekte; hoti-

mi~no nano{enje velikih patnji

Bio je predsjednik Srbije od 26. decembra 1990.; predsjednik Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) od 15. jula

1997. do 6. oktobra 2000. Kao predsjednik SRJ, bio je tako|e predsjednik Vrhovnog savjeta odbrane SRJ i

vrhovni komandant Vojske Jugoslavije.

- preminuo 11. marta 2006.

- sudski postupak okon~an 14. marta 2006.



HRVATSKA

� istrebljenje ili ubistvo stotina hrvatskih i drugih nesrpskih civila, uklju~uju}i ène i starce, u Dalju,

Erdutu, Klisi, Lovasu, Vukovaru, Vo}inu, Ba}inu, Saborskom i okolnim selima, [kabrnji, Nadinu,

Bru{koj, te u Dubrovniku i okolini.

� dugotrajno i rutinsko zatvaranje i zato~enje vi{e hiljada hrvatskih i drugih nesrpskih civila u

zato~eni~kim objektima u Hrvatskoj i izvan nje, uklju~uju}i zatvoreni~ke logore koji su se nalazili u

Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.

� deportacija ili prisilno premje{tanje najmanje 170.000 hrvatskih i drugih nesrpskih civila sa gore-

navednih podru~ja, uklju~uju}i i deportaciju najmanje 5.000 stanovnika Iloka i 20.000 stanovnika

Vukovara u Srbiju; te prisilno premje{tanje na druge lokacije u Hrvatskoj najmanje 2.500 stanovni-

ka Erduta.

� hotimi~no uni{tavanje domova i druge javne i privatne imovine, kulturnih ustanova, istorijskih

spomenika i vjerskih objekata hrvatskog i drugog nesrpskog stanovni{tva u Dubrovniku i njegovoj

okolini, Vukovaru, Erdutu, Lovasu, [arengradu, Bapskoj, Tovarniku, Vo}inu, Saborskom, [kabrnji,

Nadinu i Bru{koj.

� uspostavljanje i odràvanje nehumanih ìvotnih uslova za hrvatske i druge nesrpske civile

zato~ene u pomenutim zato~eni~kim objektima.

� vi{ekratno mu~enje, premla}ivanje i ubijanje hrvatskih i drugih nesrpskih civila zato~enih u

pomenutim zato~eni~kim objektima.

� protivpravni napadi na Dubrovnik i nebranjena hrvatska sela na gorenavedenim podru~jima.

BOSNA I HERCEGOVINA

� rasprostranjeno ubijanje hiljada bosanskih Muslimana tokom i nakon preuzimanja vlasti na teri-

torijama u Bosni i Hercegovini.

� ubijanje hiljada bosanskih Muslimana u zato~eni~kim objektima u Bosni i Hercegovini.

� nano{enje te{kih tjelesnih i du{evnih povreda hiljadama bosanskih Muslimana za vrijeme nji-

hovog zato~enja u zato~eni~kim objektima u Bosni i Hercegovini.

� zato~enje hiljada bosanskih Muslimana u zato~eni~kim objektima u Bosni i Hercegovini, u ìvot-

nim uslovima sra~unatim da dovedu do djelimi~nog fizi~kog uni{tenja ovih grupa, naro~ito gladovan-

jem, zaga|enom vodom, prisilnim radom, neadekvatnom ljekarskom njegom i konstantnim fizi~kim

i psihi~kim nasiljem.

� istrebljenje, ubistvo i hotimi~no li{avanje ìvota nesrba, prije svega bosanskih Muslimana i bosan-

skih Hrvata koji su ìvjeli na teritoriji Banje Luke, Biha}a, Bijeljine, Bile}e, Bosanske Krupe,

Bosanskog Novog, Bosanskog [amca, Bratunca, Br~kog, âjni~a, Doboja, Fo~e, Gacka, Sarajeva

(Ilija{a), Klju~a, Kalinovika, Kotor-Varo{i, Nevesinja, Sarajeva (Novog grada), Prijedora, Prnjavora,



Rogatice, Sanskog Mosta, Srebrenice, Tesli}a, Vi{egrada, Vlasenice i Zvornika.

� okrutno i ne~ovje~no postupanje sa bosanskim Muslimanima, bosanskim Hrvatima i drugim nes-

rpskim civilima. To ne~ovje~no postupanje uklju~ivalo je, ali nije ograni~eno na seksualno nasilje,

mu~enje, fizi~ko i psihi~ko zlostavljanje i prisiljavanje na ìvot u nehumanim uslovima.

� uvo|enje restriktivnih i diskriminacionih mjera protiv bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i

drugih nesrba, kao {to je ograni~avanje slobode kretanja; uklanjanje sa poloàja vlasti u institucija-

ma lokalne uprave i u policiji; otpu{tanje sa posla; samovoljni pretresi njihovih ku}a; uskra}ivanje

prava na sudski postupak i uskra}ivanje prava na ravnopravno kori{tenje javnih slu`bi, uklju~uju}i i

adekvatnu zdravstvenu za{titu.

� prisilno premje{tanje i deportacija hiljada bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih nesrp-

skih civila na lokacije van teritorija pod srpskom vla{}u.

� namjerno i bezobzirno uni{tavanje domova i druge javne i privatne imovine bosanskih Muslimana

i bosanskih Hrvata, njihovih kulturnih i vjerskih ustanova, istorijskih spomenika i drugih svetih mjes-

ta.

� sprje~avanje dostave humanitarne pomo}i, naro~ito medicinskog materijala i hrane, u enklave u

okruènju Biha}, Gora`de, Srebrenicu i @epu, te uskra}ivanje vode civilima blokiranim u tim

enklavama, u namjeri da se stvore nepodno{ljivi ìvotni uslovi.

Ro|en 20. avgusta 1941. u Poàrevcu, Srbija

Optu`nica "Kosovo": prvobitna optu`nica: 24. maja 1999.; izmijenjena

optu`nica: 29. juna 2001.; druga izmijenjena optu`nica: 29. okto-

bra 2001."Hrvatska": prvobitna optu`nica: 8. oktobra 2001.; izmi-

jenjena optu`nica: 23. oktobra 2002.; druga izmijenjena

optu`nica: 28. jula 2004."Bosna i Hercegovina": prvobitna

optu`nica: 22. novembra 2001.; izmijenjena optu`nica: 22.

novembra 2002.

Hap{enje 1. aprila 2001. u Beogradu od strane lokalnih vlasti


Prvo i daljnja stupanja pred sud 3. jula 2001. Pretresno vije}e je u njegovo ime navelo da se

izja{njava da nije kriv po svim ta~kama optu`nice "Kosovo" 29.

oktobra 2001. Pretresno vije}e je u njegovo ime navelo da se

izja{njava da nije kriv po svim ta~kama optu`nice "Hrvatska"

11. decembra 2001. Pretresno vije}e je u njegovo ime navelo

da se izja{njava da nije kriv po svim ta~kama optu`nice "Bosna

i Hercegovina"




Ubistvo, nehumana djela (kr{enja zakona i obi-

~aja ratovanja, zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

� zajedno sa drugim pripadnicima interventnog

voda, Mr|a je li~no i direktno u~estvovao u izvo-

|enju, ~uvanju, sprovo|enju, strijeljanju i ubistvu

vi{e od 200 nenaoruànih mu{karaca na Kori}an-

skim stijenama. Osim 12 mu{karaca koji su preìvjeli pokolj, svi mu{karci su poubijani.

Ro|en 28. juna 1967. u Zagrebu, Republika Hrvatska

Optu`nica 16. aprila 2002.




optu`nice

Potvrdno izja{njavanje o krivici 24. jula 2003. izjasnio se krivim za ubistvo i nehumana djela

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 31. marta 2004., osu|en na 17 godina zatvora

Na izdràvanju kazne 23. novembra 2004., preba~en u [paniju na izdràvanje pre-


koje je proveo u pritvoru od hap{enja u junu 2002.

DARKO MR\A

Osu|en za ubistvo i nehumana djela

Tokom 1992. godine, Mr|a je bio pripadnik "inter-

ventnog voda", specijalne policijske jedinice bosan-

skih Srba u gradu Prijedoru, u sjeverozapadnom

dijelu Bosne i Hercegovine.



"PLANINA VLA[I]"

DARKO

MR\A






� ubistvo hiljada civila bosanskih Muslimana,

uklju~uju}i mu{karce, ène, djecu i starce.

� okrutno i ne~ovje~no postupanje s civilima bo-

sanskim Muslimanima, uklju~uju}i te{ka pre-

mla}ivanja u Poto~arima i u zato~eni~kim objektima

u Bratuncu i Zvorniku.

� terorisanje civila bosanskih Muslimana u Srebrenici i Poto~arima.

� uni{tavanje li~ne imovine i dragocjenosti bosanskih Muslimana.

� prisilno premje{tanje bosanskih Muslimana iz srebreni~ke enklave.

Ro|en 20. februara 1955. u Bratuncu, Bosna i Hercegovina

Optu`nica Prvobitna optu`nica: 26. marta 2002. (objelodanjena 2. aprila

2002.); Izmijenjena spojena optu`nica: 27. maja 2002.

Hap{enje 1. aprila 2002., uhap{en od strane SFOR-a u Bosni i

Hercegovini


Prvo i dalja stupanja pred sud 3. aprila 2002. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama optu`-

nice; 7. maja 2003. izjasnio se krivim po jednoj ta~ki optu`nice

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 2. decembra 2003., osu|en na 27 godina zatvora

Presuda @albenog vije}a 8. marta 2006., kazna smanjena na 20 godina zatvora

Izdràvanje kazne êka na prebacivanje u dràvu u kojoj }e izdràvati kaznu. U


pritvoru od 2. aprila 2002.

MOMIR NIKOLI]

Osu|en za progone na politi~koj,


Od jula 1995. do kraja rata, bio je pomo}nik

komandanta za bezbjednost i obavje{tajne poslove

Bratuna~ke brigade vojske bosanskih Srba.



izdràvati kaznu

"SREBRENICA"

MOMIR

NIKOLI]






� pomaganje i podràvanje u planiranju, pripremi i

izvr{enju progona.

� nedjelovanje protiv ~injenja zlo~ina progona - iz

toga {to je ostao pasivan, dok je trebalo da sprije~i

svoje pot~injene u vr{enju ka`njivih djela ili da ih za

te zlo~ine kasnije kazni.

Zlo~in progona je izvr{en na sljede}i na~in:

� ubistvo hiljada civila, bosanskih Muslimana, uklju~uju}i mu{karce, ène, djecu i starce. Na jednoj

lokaciji, vojnoj ekonomiji Branjevo, sjeverno od Zvornika, u isto~noj Bosni, pribli`no 1.200 zarobljenih

mu{karaca bosanskih Muslimana strijeljano je iz automatskog oru`ja.

� civili bosanski Muslimani bili su podvrgnuti djelima nasilja, uklju~uju}i premla}ivanja u {kolama i u

drugim centrima za zato~avanje na podru~ju Zvornika. Dana 13. jula 1995., u Lukama, u blizini sela

Ti{}a, vojnici Vojske Republike Srpske (VRS) "odabrali" su neke od ena koje su u Poto~arima bile odvo-

jene od mu{kih ~lanova svojih porodica. Morale su oti}i u {kolu gdje su ih vrije|ali i napadali. Vojnici VRS-

a su odabrali i neke mu{karce i mladi}e te i njih zlostavljali prije nego {to }e ih odvesti na pogubljenje.

� od 13. do 16. jula 1995., civili bosanski Muslimani iz Srebrenice i Poto~ara bili su zlostavljani u objek-

tima za zato~enje i mjestima pogubljenja.

� po~ev od 12. jula 1995. pa nadalje tokom cijelog perioda pogubljenja, pripadnici VRS-a i Ministarstva

unutra{njih poslova (MUP) na podru~ju Zvornika su oduzimali i uni{tavali li~nu imovinu zarobljenih

bosanskih Muslimana, uklju~uju}i i njihove li~ne dokumente.

DRAGAN OBRENOVI]

Progoni na politi~koj, rasnoj

ili vjerskoj osnovi

Od decembra 1992. do novembra 1996. bio je

na~elnik {taba i zamjenik komandanta 1. zvorni~ke

pje{adijske brigade Drinskog korpusa vojske

bosanskih Srba (VRS). Od 8. avgusta 1995. do 15.

septembra 1995., bio je vr{ilac du`nosti ko-

mandanta Zvorni~ke brigade.



"SREBRENICA"

DRAGAN

OBRENOVI]



Ro|en 12. aprila 1963. u Rogatici, Bosna i Hercegovina


Hap{enje 15. aprila 2001., uhap{en od strane snaga SFOR-a


Prvo i daljnja stupanja pred sud 18. aprila 2001. izjasnio se da "nije kriv" po svim ta~kama

optu`nice. 21. maja 2003. izjasnio se krivim po ta~ki pet

optu`nice za progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi kao

zlo~in protiv ~ovje~nosti. Preostale ta~ke optu`nice su

povu~ene.

Razdvajanje predmeta 23. maja 2003.

Rasprava o kazni 30. oktobra 2003.

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 10. decembra 2003., osu|en na 17 godina zatvora

Na izdràvanju kazne 18. juna 2004. preba~en je u Norve{ku na izdràvanje kazne. U


pritvoru od 15. aprila 2001.




Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj os-

novi (zlo~ini protiv ~ovje~nosti, ~lan 5)

� uve~e 8. maja 1992., Miroslav Deronji} je u

svojstvu predsjednika Kriznog {taba op{tine

Bratunac, naredio bratuna~koj Teritorijalnoj

odbrani (TO), uklju~uju}i i policijske snage u

Bratuncu, da izvr{e napad i djelimi~no spale

nebranjeno selo Glogova. Kao posljedica tog

napada, 65 muslimanskih civila u selu je ubijeno,

domovi bosanskih Muslimana, privatna imovina i dàmija su sru{eni, a znatan dio sela Glogova je

sravnjen sa zemljom.

Ro|en 6. juna 1954. u op{tini Bratunac, Bosna i Hercegovina


Hap{enje 7. jula 2002., uhap{en od strane SFOR-a

Preba~en na MKSJ 8. jula 2002.

Prvo i daljnja stupanja pred sud 10. jula 2002. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice; 30. septembra 2003. izjasnio se krivim po ta~ki 1

druge izmijenjene optu`nice za progone na politi~koj, rasnoj ili

vjerskoj osnovi kao zlo~in protiv ~ovje~nosti.

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 30. marta 2004., osu|en na 10 godina zatvora

Presuda @albenog vije}a 20. jula 2005. kazna od 10 godina zatvora jednoglasno je

potvr|ena

Na izdràvanju kazne 24. novembra 2005., preba~en u [vedsku na izdràvanje pre-


koje je proveo u pritvoru od dana hap{enja 7. jula 2002.

MIROSLAV DERONJI]

Osu|en za progone

Od septembra 1990. do kraja aprila 1992. bio je

predsjednik bratuna~kog Op{tinskog odbora

Srpske demokratske stranke (SDS) Bosne i

Hercegovine. U ljeto 1993. je postao ~lan Glavnog

odbora SDS-a. Od kraja aprila 1992. do juna 1992.

bio je predsjednik bratuna~kog Kriznog {taba.


- na izdràvanju kazne u [vedskoj

"GLOGOVA"

MIROSLAV

DERONJI]




Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj

osnovi (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)

� u~estvovao je u ubistvu pet zato~enika koje je

bilo posljedica njihovog premla}ivanja.

� u~estvovao je u premla}ivanju 27 zato~enika

pomo}u raznih oru|a, uklju~uju}i palice za

bejzbol, policijske palice i kablove s gvozdenim kuglicama. U dvojicu zato~enika je pucano.

� u~estvovao je u zato~enju u nehumanim uslovima, {ikaniranju, poniàvanju i psihi~kom zlostavl-

janju nesrba zato~enih u logoru Keraterm.

Ro|en 28. oktobra 1969. u Prijedoru, Bosna i Hercegovina


Hap{enje 8. novembra 2001. u Srbiji

Preba~en na MKSJ 9. novembra 2001.

Prvo i daljnja stupanja pred sud 16. novembra 2001. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama

optu`nice

26. juna 2003. izjasnio se krivim po jednoj ta~ki optu`nice za

progone kao zlo~in protiv ~ovje~nosti.

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 28. oktobra 2003., osu|en na 8 godina zatvora

Na izdràvanju kazne 28. jula 2004., preba~en u Francusku na izdràvanje preosta-

log dijela kazne. U izdràvanje kazne je ura~unato vrijeme koje

je proveo u pritvoru od dana hap{enja 9. novembra 2001.

PREDRAG BANOVI]

Osu|en za progone na politi~koj,


Bio je straàr u logoru Keraterm, koji su snage bosan-

skih Srba formirale sredinom 1992. godine na isto~noj

periferiji grada Prijedora, u sjeverozapadnom dijelu

Bosne i Hercegovine.

osu|en na 8 godina zatvora

na izdràvanju kazne u Francuskoj

”LOGORI OMARSKA I KERATERM”

PREDRAG

BANOVI]




NEOKONÂNI PREDMETI PRED

ME\UNARODNIM KRIVI^NIM SUDOM

ZA BIV[U JUGOSLAVIJU



N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I


Milan Marti} se tereti za istrebljenje ili ubistvo vi{e

stotina hrvatskih, muslimanskih i drugih nesrpskih

civila na velikim podru~jima Hrvatske i Bosne i

Hercegovine, u periodu od avgusta 1991. do

decembra 1995. Tako|e se tereti za krivi~na djela

progona, zatvaranje, mu~enje, ne~ovje~na djela,

okrutno postupanje, deportaciju, prisilno preseljen-

je, plja~kanje javne ili privatne imovine, bezobzirno razaranje i protivpravne napade na civile navodno

po~injene u tom istom periodu.

Od 4. januara 1991. do avgusta 1995. Marti} se nalazio na raznim rukovode}im poloàjima u takozvanoj

"Srpskoj autonomnoj oblasti Krajina" (SAO Krajina) koja je kasnije preimenovana u takozvanu "Republiku

Srpska Krajina" (RSK). Navodi se da je Marti} u~estvovao u udruènom zlo~ina~kom poduhvatu ~ija je

svrha bila prisilno uklanjanje ve}eg dijela hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog stanovni{tva pri-

bli`no s jedne tre}ine teritorije Hrvatske, te velikih dijelova Bosne i Hercegovine, s ciljem da ta teritorija

postane dio nove dràve pod srpskom dominacijom.

Konkretno {to se ti~e zlo~ina po~injenih u Bosni i Hercegovini, Marti} se izme|u ostaloga tereti da je

odgovoran za ubistva u Prnjavoru; okrutno postupanje u zato~eni~kim objektima u Bosanskom Novom,

Bosanskoj Kostajnici i Prnjavoru; deportacije ili prisilno premje{tanje nesrpskog stanovni{tva iz

Bosanskog Novog, Bosanske Gradi{ke, Prnjavora i [ipova; i bezobzirno razaranje i plja~ku u Prnjavoru

i [ipovu.

PREDMET IT-95-11 ("Republika Srpska Krajina")

MILAN

MARTI]

Ro|en 18. novembra 1954. pored Knina, Republika Hrvatska

Prvobitna optu`nica potvr|ena 25. jula 1995.

Predaja 15. maja 2002.


Prvo stupanje pred Sud 21. maja 2002.

Optuèn za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti i

kr{enja zakona i obi~aja ratovanja na osnovu

individualne krivi~ne odgovornosti i krivi~ne

odgovornosti nadre|enog

Su|enje je u toku



Miroslav Bralo je pred Tribunalom priznao da je

po~inio brojne zlo~ine na podru~ju Viteza u aprilu i

maju 1993. godine dok je bio pripadnik "Dòkera,"

antiteroristi~kog voda 4. bojne Vojne policije

Hrvatskog vije}a obrane (HVO).

Bralo je priznao da je noèm ubio jednu enu u selu

Nadioci i da je u Ahmi}ima ubio jednog ~ovjeka,

podmetnuo poàre u vi{e ku}a bosanskih

Muslimana, te postavio i detonirao eksplozive kojim je uni{tena dàmija u donjem dijelu sela. Bralo je

pomagao prilikom ubistva 14 civila bosanskih Muslimana, ~lanova porodice Salki} i porodice Mehmeta

êremi}a, od kojih su devetero bila djeca. Blizu sela Kratine pretukao je i poslije toga ubio trojicu

mu{karaca bosanskih Muslimana.

Bralo je priznao i da je u vi{e navrata okrutno silovao i zlostavljao jednu ènu bosansku Muslimanku.

Tako|e je u~estvovao u nezakonitom zato~enju i ne~ovje~nom postupanju s civilima bosanskim

Muslimanima koji su kori{teni za kopanje rovova oko sela Kratine i kao "ìvi {titovi" u cilju za{tite snaga

HVO-a od snajperskog djelovanja.

Bralo je sudu predao ru~no napisano "izvinjenje" u kojem izme|u ostaloga stoji: "Na{a zlodjela su bila

tako stra{na, mislim i na ostale, a mi smo svejedno nastavljali i poku{avali da ih opravdamo. Ja sam ~ak

poku{avao da budem ponosan i da vjerujem da su to djela uspje{na vojnika. Danas se stidim toga.

Stidim se svojih djelovanja i stidim se svog pona{anja".

Prilikom odmjeravanja kazne, sudsko vije}e je uzelo u obzir neke olak{avaju}e okolnosti kao {to su

iskreno kajanje, pomo} u pronalaènju ostataka nekih od `rtava i priznanje krivice, uklju~uju}i za zlo~in

progona za koji se isprva nije teretio. Uprkos tim faktorima, vije}e je svojom presudom od 7. decembra

2005. godine Miroslava Bralu osudio na 20 godina zatvora zbog teìne uàsnih zlo~ina koje je on po~inio.

Presuda protiv Miroslava Brala nije pravosna`na, jer je odbrana uloìla àlbu na visinu kazne. @albeni

postupak je u toku.

Priznao krivicu za: zlo~in protiv ~ovje~nosti

(progoni), te{ke povrede @enevskih konvencija

iz 1949. (mu~enje, protivpravno zatvaranje),

kr{enja zakona i obi~aja ratovanja (ubistvo,

mu~enje, silovanje)

Kazna (nepravosna`na): 20 godina zatvora

@albeni postupak u toku

PREDMET IT-95-17 ("La{vanska dolina")

MIROSLAV

BRALO

Ro|en 13. oktobra 1967. u selu Kratine, op{tina Vitez, Bosna i

Hercegovina

Prvobitna optu`nica potvr|ena 10. novembra 1995.

Predaja 10. novembra 2004.

Preba~en na MKSJ 12. novembra 2004.

Prvo stupanje pred Sud 15. novembra 2004.

Presuda o kazni Pretresnog vije}a 7. decembra 2005.



Dragan Zelenovi}, biv{i vojnik vojske bosanskih

Srba i de facto pripadnik vojne policije u gradu Fo~i,

priznao je krivicu po sedam ta~aka optu`nice za

mu~enje i silovanje po~injeno kao dio {iroko

rasprostranjenog i sistematskog napada na bosan-

ske Muslimane u toj op{tini.

Dana 3. jula 1992., grupa vojnika bosanskih Srba, me|u kojima je bio i Zelenovi}, uhapsila je grupu od

najmanje 60 èna, bosanskih Muslimanki, djece i nekoliko starijih mu{karaca iz sela Tro{anj i Mje{aji i

odvela ih u Buk Bijelu, naselje koje je kori{teno kao privremeni zato~eni~ki centar i objekt za ispitivanje.

Zelenovi} je silovao i mu~io svjedokinju FWS-87, 15-godi{nju djevojku koja je bila zato~ena u Buk Bijeloj,

i pomagao i podràvao silovanje i mu~enje jedne druge `rtve.

Zelenovi} je priznao da je bio u grupi vojnika koji su silovali i mu~ili vi{e èna i djevojaka koje su bile

zato~ene u dvije u~ionice fo~anske gimnazije izme|u 3. jula i pribli`no 13. jula 1992. @enama koje su se

opirale seksualnom zlostavljanju prijetili su smr}u ili su ih premla}ivali.

Od 13. jula 1992. ili pribli`no tog datuma do barem 13. augusta 1992., najmanje 72 fo~anska Muslimana

su bila dràna u sportskoj dvorani "Partizan" u Fo~i. Karakteristike zato~enja u toj dvorani bile su ne~o-

vje~no postupanje, nehigijenski uslovi, prenatrpanost, izgladnjelost, kao i fizi~ko i psihi~ko mu~enje.

Tokom svog zato~eni{tva svjedokinja FWS-87 je ~esto bila izvo|ena napolje i silovana, a jednom prilikom

su je grupno silovala ~etiri mu{karca, od kojih je jedan bio Dragan Zelenovi}.

Dana 30. oktobra 1992. ili pribli`no tog datuma, Dragan Zelenovi} i jo{ dva po~inioca odveli su ~etiri

zato~enice iz objekta poznatog kao Karamanova ku}a i silovali ih.

U sklopu sporazuma o izja{njavanju o krivici Dragan Zelenovi} je pristao pruìti istinite i potpune informa-

cije i svjedo~iti, na zahtjev Tuìla{tva, u bilo kojem postupku pred Tribunalom.

Pretresno vije}e nije jo{ izreklo kaznu Zelenovi}u. Optu`ba i odbrana moraju do 14. februara 2007. pod-

nijeti pismene podneske u vezi s kaznom.

PREDMET IT-96-23/2 ("Fo~a")

DRAGAN

ZELENOVI]

Ro|en 12. februara 1961. u Fo~i, Bosna i Hercegovina

Prvobitna optu`nica potvr|ena 26. juna 1996.


Potvrdno izja{njavanje o krivici 17. januara 2007., izjasnio se krivim po sedam ta~aka zlo~ina

protiv ~ovje~nosti (mu~enje i silovanje)

Izjasnio se krivim za: zlo~ine protiv

~ovje~nosti (silovanje i mu~enje)

êka se izricanje kazne



Prema navodima optu`nice, Dragomir Milo{evi} je

od otprilike marta 1993. bio na~elnik {taba

Stanislava Gali}a kog je oko 10. avgusta 1994.

naslijedio kao komandant Sarajevsko-romanijskog

korpusa i na tom je poloàju ostao tokom oruànog

sukoba u Bosni i Hercegovini. Kao glavni koman-

dant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske

Republike Srpske, Dragomir Milo{evi} je imao nadre|eni poloàj nad oko 18.000 vojnih osoba koje su

bile raspore|ene u deset brigada.

U optu`nici se navodi da je od 1992. pa naredna 44 mjeseca Sarajevsko-romanijski korpus sprovodio

vojnu strategiju granatiranja i snajperskog djelovanja radi ubijanja, saka}enja, ranjavanja i terorisanja

civilnog stanovni{tva Sarajeva oba pola i svih starosnih dobi. Prema optu`nici, Sarajevsko-romanijski

korpus usmjeravao je granatiranje i snajpersko djelovanje na civile koji su obra|ivali povrtnjake, ~ekali u

redu za kruh, sakupljali vodu, i{li na sahrane, kupovali na pijacama, vozili se tramvajima, sakupljali drva,

ili jednostavno {etali sa djecom ili prijateljima. Navodi se da su ljudi ranjavani i ubijani ~ak i u vlastitim

domovima, mecima koji bi u{li kroz prozore, i da napadi na sarajevske civile ~esto nisu imali veze sa vojn-

im djelovanjima ve} im je bio cilj da stanovni{tvo drè u neprekidnom strahu.

PREDMET IT-98-29/1 ("Sarajevo")

DRAGOMIR

MILO[EVI]

Ro|en 4. februara 1942. u selu Murga{, op{tina Ub, Srbija

Optu`nica otpe~a}ena 26. marta 1999.

Predaja 3. decembra 2004.


Prvo stupanje pred Sud 7. decembra 2004.


kr{enja zakona i obi~aja ratovanja na osnovu

individualne krivi~ne odgovornosti i krivi~ne

odgovornosti nadre|enog

Postupak u predraspravnoj fazi



Prema navodima optu`nice, Sredoje Luki} je bio

pripadnik paravojne grupe bosanskih Srba poznate

pod nazivom "Beli orlovi" i "Osvetnici", koja je sara-

|uju}i s lokalnom policijom i vojnim jedinicama

zavela teror nad lokalnim muslimanskim stanovni-

{tvom. Tereti se za progon nesrpskog stanovni{ta

zbog zlo~ina koje je navodno po~inio.

Sredoje Luki} se tereti da je prouzro~io smrt oko 70 èna, djece i starijih mu{karaca bosanskih

Muslimana u ku}i u Pionirskoj ulici u Vi{egradu tako {to je zabarikadirao `rtve u jednoj prostoriji ku}e,

zapalio ku}u i pucao iz automatskog oru`ja na one koji su poku{avali da pobjegnu kroz prozore, te tako

neke od njih usmrtio, a neke ranio. Tako|e se navodi da je prouzro~io smrt oko 70 èna, djece i starijih

ljudi bosanskih Muslimana u ku}i u selu Bikavac, blizu Vi{egrada, prisiliv{i `rtve da u|u u ku}u, nakon

~ega je zabarikadirao sve izlaze iz ku}e, a u ku}u ubacio nekoliko eksplozivnih naprava.

Navodi se i da je ~esto dolazio u zato~eni~ki logor u kasarni u Uzamnici, koji se nalazio na udaljenosti od

pet kilometara od Vi{egrada, te udarao zato~enike kundakom i nogama na kojima je imao ~izme. Usljed

toga, mnoge `rtve su zadobile te{ke i trajne povrede.

Tuìla{tvo Tribunala je 1. februara 2005. podnijelo zahtjev prema pravilu 11bis Tribunala da se predmet

Sredoja Luki}a proslijedi Bosni i Hercegovini. Taj zahtjev se trenutno razmatra pred Vije}em za proslje-

|ivanje.

PREDMET IT-98-32/1 ("Vi{egrad")

SREDOJE

LUKI]

Ro|en 5. aprila 1961. u Ruji{tu, op{tina Vi{egrad, Bosna i Hercegovina

Prvobitna optu`nica potvr|ena 26. oktobra 1998.

Predaja 14. septembra 2005.


Prvo stupanje pred Sud 20. septembra 2005.

Optuèn za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti (progo-

ni, ubistvo, ne~ovje~no postupanje, istrebljen-

je) i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja (ubist-

vo, okrutno postupanje)




Prema navodima optu`nice, Milan Luki} je u pro-

lje}e 1992. u Vi{egradu, u jugoisto~nom dijelu Bos-

ne i Hercegovine, organizovao paravojnu grupu bo-

sanskih Srba pod nazivom "Beli orlovi" i "Osvetnici",

koja je sara|uju}i s lokalnom policijom i vojnim jedi-

nicama zavela teror nad lokalnim muslimanskim

stanovni{tvom. Tereti se za progon nesrpskog stanovni{ta zbog zlo~ina koje je navodno po~inio.

Milan Luki} se tereti da je prouzro~io smrt oko 70 èna, djece i starijih mu{karaca bosanskih Muslimana

u ku}i u Pionirskoj ulici u Vi{egradu tako {to je zabarikadirao `rtve u jednoj prostoriji ku}e, zapalio ku}u

i pucao iz automatskog oru`ja na one koji su poku{avali da pobjegnu kroz prozore, te tako neke od njih

usmrtio, a neke ranio. Gotovo svi koji su bili zaklju~ani u toj ku}i ubijeni su, uklju~uju}i 18 djece starosti

od dva dana do 14 godina. Tako|e se navodi da je prouzro~io smrt oko 70 èna, djece i starijih ljudi

bosanskih Muslimana u ku}i u selu Bikavac, blizu Vi{egrada, prisiliv{i `rtve da u|u u ku}u, nakon ~ega

je zabarikadirao sve izlaze iz ku}e, a u ku}u ubacio nekoliko eksplozivnih naprava.

Luki} se tako|e tereti za ubistva ukupno 12 mu{karaca, bosanskih Muslimana, brutalno ubistvo jedne

bosanske Muslimanke u naselju Potok, i premla}ivanje mu{karaca bosanskih Muslimana zato~enih u

kasarni u Uzamnici.

Tuìla{tvo Tribunala je 1. februara 2005. podnijelo zahtjev da se predmet Milana Luki}a proslijedi Bosni

i Hercegovini. Taj zahtjev se trenutno razmatra pred Vije}em za proslje|ivanje.

Optuèn za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti (progo-

ni, ubistvo, ne~ovje~no postupanje, istrebljen-

je) i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja (ubist-

vo, okrutno postupanje)


PREDMET IT-98-32/1 ("Vi{egrad")

MILAN

LUKI]

Ro|en 6. septembra 1967. u Fo~i, Bosna i Hercegovina


Hap{enje 8. augusta 2005.


Prvo stupanje pred Sud 24. februara 2006.



Radoslav Br|anin je 1. septembra 2004. godine ne-

pravosna`nom presudom osu|en na 32 godine za-

tvora zbog odgovornosti za zlo~ine nad nesrpskim

stanovni{tvom u Autonomnoj Regiji Krajini (ARK) u

periodu od 1. aprila do 31. decembra 1992. godine.

Presuda obuhvata zlo~ine po~injene u op{tinama

Banja Luka, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosa-

nski Petrovac, êlinac, Donji Vakuf, Klju~, Kotor-Va-

ro{, Prijedor, Prnjavor, Sanski Most, [ipovo i Tesli}.

Pretresno vije}e se uvjerilo da je Br|anin bio vode-

}a politi~ka li~nost u ARK-u i da je bio na klju~nim

poloàjima na op{tinskoj, regionalnoj i republi~koj

razini, uklju~uju}i funkciju prvog potpredsjednika

Skup{tine ARK-a, predsjednika Kriznog {taba ARK-a i funkcije u Vladi Republike Srpske.

Pretresno vije}e je utvrdilo da je Br|anin svojim djelovanjem u Kriznom {tabu ARK-a imao su{tinski uti-

caj na ubistva koja su po~inile snage bosanskih Srba u kontekstu oruànih napada na nesrpske gradove,

sela i naselja poslije 9. maja 1992. Tako|e je utvr|eno da je Br|anin pomagao i podràvao djela mu~enja

u logorima i drugim zato~eni~kim objektima {irom ARK-a, koja su po~inile snage bosanskih Srba, i da su

njegova neaktivnost kao i njegov javni stav u odnosu na logore i zato~eni~ke objekte predstavljali moral-

no ohrabrenje i podr{ku pripadnicima vojske bosanskih Srba i policije koji su ih vodili.

Pretresno vije}e je konstatovalo da je Br|anin pomagao i podràvao izvr{enje krivi~nih djela prisilnog

premje{tanja i deportacije svojim hu{ka~kim i diskriminatornim izjavama, kao i odlukama Kriznog {taba

ARK-a, koje su predstavljale prakti~nu pomo} napadima snaga bosanskih Srba koji su doveli do

uni{tavanja nesrpskih gradova, sela i vjerskih objekata. Br|anin je osu|en i za pomaganje i podràvan-

je progona u pogledu fizi~kog nasilja, silovanja i seksualnog zlostavljanja, konstantnog poniàvanja i

degradiranja, i oduzimanja imovine. Tako|e je utvr|eno da je naredio uskra}ivanje temeljnih prava na

zaposlenje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, omogu}avaju}i otpu{tanje svih nesrba u ARK-u.

Presuda protiv Radoslava Br|anina nije pravosna`na, jer su i optu`ba i odbrana uloìle àlbu na pre-

sudu, a àlbeni postupak je jo{ u toku.

PREDMET IT-99-36 ("Krajina")

RADOSLAV

BR\ANIN

Nepravosna`no osu|en za: zlo~ine protiv ~ov-

je~nosti (progoni, deportacije, nehumana djela -

prisilno premje{tanje); te{ka kr{enja @enevskih

konvencija iz 1949. (hotimi~no li{avanje ìvota,

mu~enje); kr{enja zakona i obi~aja ratovanja (be-

zobzirno razaranje gradova, sela i naselja ili pus-

to{enje koje nije opravdano vojnom nu`dom, uni-

{tavanje i hotimi~no nano{enje {tete ustanovama

namijenjenim religiji) na osnovu individualne krivi-

~ne odgovornosti

Kazna (nepravosna`na): 32 godine zatvora


Ro|en 9. februara 1948. u Popovcu, op{tina êlinac, Bosna i Hercegovina

Prvobitna optu`nica potvr|ena 14. marta 1999.

Hap{enje 6. jula 1999.

Preba~en na MKSJ 6. jula 1999.

Prvo stupanje pred Sud 12. jula 1999.

Presuda Pretresnog vije}a 1. septembra 2004.



Mom~ilo Kraji{nik je 27. septembra 2006. nepra-

vosna`nom presudom osu|en na 27 godina zatvora

zbog odgovornosti za zlo~ine po~injene u sljede}ih 35

op{tina u Bosni i Hercegovini: Banja Luka, Bijeljina,

Bile}a, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosanski

Petrovac, Bratunac, Br~ko, âjni~e, êlinac, Doboj,

Donji Vakuf, Fo~a, Gacko, Had i}i, Ilidà, Ilija{, Klju~,

Kalinovik, Kotor Varo{, Nevesinje, Novi Grad, Novo Sarajevo, Pale, Prijedor, Prnjavor, Rogatica, Sanski Most,

Sokolac, Tesli}, Trnovo, Vi{egrad, Vlasenica, Vogo{}a, Zvornik.

Sudije su Kraji{nika proglasile krivim za progone, istrebljivanje, ubistva, deportacije i prinudno preseljenje,

nesrpskog civilnog stanovni{tva. Pretresno vije}e je utvrdilo postojanje zajedni~kog zlo~ina~kog poduhva-

ta, koji je uklju~ivao Radovana Karadì}a i druge ~lanove vo|stva bosanskih Srba, ~ija je namjera bila da

etni~ki prekomponuju teritorije koje je odredilo rukovodstvo bosanskih Srba tako {to }e drasti~no smanjiti

omjer bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata putem protjerivanja. Sudsko vije}e je zaklju~ilo da je

Kraji{nik dao zeleno svijetlo za po~etak programa protjerivanja tokom sjednice Skup{tine bosanskih Srba

kada je pozvao na ”provode}i ono {to smo dogovorili, etni~ku podjelu na terenu”.

Pretresno vije}e je tako|e utvrdilo da, mada su prvobitni zlo~ini udruènog zlo~ina~kog poduhvata ograni~eni

na deportacije i prisilno premje{tanje, inkriminisana sredstva tog poduhvata su vrlo brzo pro{irena uklju~iva-

njem drugih zlo~ina progona, kao i ubistva i istrebljenja.

Sudije su zaklju~ile da je uloga Kraji{nika u ~injenju zlo~ina bila klju~na obzirom na visoke poloàje koje je zauz-

imao u rukovodstvu bosanskih Srba. U presudi se navodi da je Kraji{nik èlio da se muslimansko i hrvatsko

stanovni{tvo u velikom broju iseli sa teritorija bosanskih Srba i prihvatio je da se mora platiti te{ka cijena u pat-

njama, smrti i razaranjima koji su bili potrebni za ostvarenje srpske dominacije i odrìve dràvnosti. U saètku

presude se navodi da su `rtvama u ovom predmetu su nanesene ogromne patnje, a posljedice koje su zlo~ini

imali po cjelokupnu muslimansku i hrvatsku zajednicu u Bosni u Hercegovini su ogromne. Zlo~ini su vr{eni

tokom duèg vremenskog perioda, ~esto brutalnim metodama, s mr`njom ili zapanjuju}im nedostatokom brige.

Pretresno vije}e je oslobodilo Kraji{nika optu`bi za genocid i sau~esni{tvo u genocidu, te po jednoj ta~ki

optu`nice za ubistvo kao kr{enje zakona i obi~aja ratovanja. Sudije su utvrdile da dokazi ne pokazuju da je

zlo~in genocida ~inio kao dio op{teg cilja udruènog zlo~ina~kog poduhvata u kom je Kraji{nik u~estvovao

niti da su Kraji{nik ili drugi ~lanovi udruènog zlo~ina~kog poduhvata imali traènu posebnu namjeru.

Presuda protiv Mom~ila Kraji{nika nije pravosna`na, jer su i optu`ba i odbrana uloìle àlbu na presudu a

àlbeni postupak je jo{ u toku.

PREDMET IT-00-39 ("Bosna i Hercegovina")

MOMÎLO

KRAJI[NIK

Ro|en 20. januara 1945. u Zabr|u, op{tina Novi Grad, Sarajevo,

Bosna i Hercegovina

Prvobitna optu`nica potvr|ena 26. februara 2000.

Hap{enje 3. aprila 2000.


Prvo stupanje pred Sud 7. aprila 2000.

Presuda Pretresnog vije}a 27. novembra 2006.

Nepravosna`no osu|en za: zlo~ine protiv

~ovje~nosti (progone, istrebljivanje, ubistva,

deportacije i prinudno preseljenje)





Enver Hadìhasanovi} je 15. marta 2006. godine

nepravosna`nom presudom osu|en na kaznu od 5

godina zatvora zbog propusta da kao komandant 3.

korpusa Armije BiH preduzme potrebne i razumne

mjere da sprije~i ili kazni izvr{ioce ubistava i okrut-

nog postupanja koje su snage pod njegovom ko-

mandom po~inile u op{tinama Bugojno, Travnik i Zenica 1993. godine.

Vije}e je zaklju~ilo da su pripadnici mudàhedina te{ko pretukli i psiholo{ki zlostavljali pet civila iz hrvat-

ske i srpske zajednice u Travniku, te da su ubili Dragana Popovi}a na posebno gnusan na~in 21. oktob-

ru 1993. u logoru Ora{ac. Pretresno vije}e je proglasilo Envera Hadìhasanovi}a krivim jer nije sprije~io

te zlo~ine, iako je 20. oktobra znao da su njegovi podre|eni oteli pomenute civile. Prema nalazu suda,

okolnosti su bile takve da je 3. korpus - kojim je Hadìhasanovi} komandovao - morao odmah primijeni-

ti silu kao jedinu nu`nu i razumnu mjeru za spre~avanje tih zlo~ina.

Pretresno vije}e je tako|e osudilo Envera Hadìhasanovi}a zbog propusta da preduzme potrebne i ra-

zumne mjere da kazni pripadnike svojih snaga koji su 5. augusta 1993. ubili Mladena Havraneka, zaro-

bljenog pripadnika vojske bosanskih Hrvata u Bugojnu. Kona~no, Vije}e je proglasilo Envera Hadìha-

sanovi}a krivim zbog propusta da sprije~i ili kazni pripadnike svojih snaga koji su 1993. okrutno postupali

prema civilima i ratnim zarobljenicima u Muzi~koj {koli u Zenici, i na vi{e lokaciji u Bugojnu: u Gimnaziji,

u Salonu namje{taja "Slavonija", na stadionu "Iskra", i u Osnovnoj {koli "Vojin Paleksi}".

Hadìhasanovi} je oslobo|en ve}eg broja ta~aka optu`nice. Na primjer, sudsko vije}e je smatralo doka-

zanim mnoge zlo~ine koje su mudàhedini po~inili u periodu do 13. avgusta, ali je zaklju~ilo da Hadìha-

sanovi} za njih ne snosi komandnu odgovornost, jer nije dokazano da je vr{io kontrolu nad mudàhedin-

ima dok nisu 13. avgusta uklju~eni u redove 3. korpusa.

Presuda nije pravosna`na, jer i optu`ba i odbrana su najavile àlbe. @albeni postupak je u toku.

Na prvobitnoj optu`nici sa Enverom Hadìhasanovi}em i Amirom Kuburom se nalazio i Mehmed Alagi},

koji je preminuo dok je bio privremeno pu{ten na slobodu u pretpretresnoj fazi postupka. Postupak pro-

tiv njega je okon~an 21. marta 2003.

Nepravosna`no osu|en za: kr{enje zakona i

obi~aja ratovanja



Ro|en 7. jula 1950. u Zvorniku, Bosna i Hercegovina

Prvobitna optu`nica potvr|ena 13. jula 2001.



Prvo stupanje pred Sud 9. avgusta 2001.

Presuda Pretresnog vije}a 15. marta 2006.

PREDMET IT-01-47 ("Srednja Bosna")

ENVER

HAD@IHASANOVI]



Amir Kubura je 15. marta 2006. godine nepravo-

sna`nom presudom osu|en na kaznu od dvije i po

godine zatvora zbog propusta da preduzme potreb-

ne i razumne mjere da kao komandant 7. brigade 3.

korpusa Armije BiH sprije~i ili kazni pripadnike svo-

jih snaga koji su plja~kali privatnu ili javnu imovinu u

selu Vare{ u novembru 1993.

Vije}e ga je tako|e proglasilo krivim zbog propusta da kazni pripadnike snaga pod njegovom komandom

koji su plja~kali privatnu ili javnu imovinu u selima [u{anj, Ovnak, Brajkovi}i i Grahov~i}i u op{tini Zenica

u junu 1993.

Kubura je oslobo|en optu`bi za vi{e drugih zlo~ina, jer je sudsko vije}e smatralo da tuìla{tvo nije van

svake razumne sumnje uspjelo dokazati njegovu krivi~nu odgovornost. Konkretno, sudsko vije}e nije

smatralo dokazanim da je on imao informacije o mnogim zlo~inima, {to je preduslov da bi neko bio

osu|en po komandnoj odgovornosti.

Presuda nije pravosna`na, jer i optu`ba i odbrana su najavile àlbe. @albeni postupak je u toku.

Na prvobitnoj optu`nici sa Enverom Hadìhasanovi}em i Amirom Kuburom se nalazio i Mehmed Alagi},

koji je preminuo dok je bio privremeno pu{ten na slobodu u pretpretresnoj fazi postupka. Postupak pro-

tiv njega je okon~an 21. marta 2003.

PREDMET IT-01-47 ("Srednja Bosna")

AMIR

KUBURA

Ro|en 4. marta 1964. u Kaknju, Bosna i Hercegovina.





Presuda Pretresnog vije}a 15. marta 2006.

Nepravosna`no osu|en za: kr{enje zakona i

obi~aja ratovanja

Kazna (nepravosna`na): 2,5 godine zatvora




Sefer Halilovi} je 16. novembra 2005. godine

nepravosna`nom presudom Pretresnog vije}a

oslobo|en optu`be za ubistvo kao kr{enje zakona i

obi~aja ratovanja i odmah je pu{ten na slobodu. Optu`nica protiv Halilovi}a ti~e se ubistava po~injenih u

selima Grabovica i Uzdol na podru~ju Jablanice i Prozora u Hercegovini u septembru 1993., kada je

Halilovi} imao visoku funkciju u [tabu Vrhovne komande Armije BiH.

Pretresno vije}e je smatralo dokazanim da su pripadnici pod komandom Armije BiH ubili 13 mje{tana

Grabovice i 25 mje{tana Uzdola koji nisu aktivno u~estvovali u neprijateljstvima. Me|utim, Pretresno

vije}e je zaklju~ilo da tuìla{tvo nije uspjelo da dokaè van razumne sumnje da je Sefer Halilovi} bio

komandant operacije nazvane "Operacija Neretva", za koju tuìla{tvo tvrdi da je izvedena u Hercegovini.

Vije}e je tako|e konstatovalo da tuìla{tvo nije uspjelo utvrditi da je Sefer Halilovi} imao efektivnu kon-

trolu nad vojnicima koji su po~inili zlo~ine u Grabovici i Uzdolu.

Presuda nije pravosna`na, jer je tuìla{tvo Tribunala 16. decembra 2005. uloìlo àlbu na presudu.

@albeni postupak je u toku.

Oslobo|en


PREDMET IT-01-48 ("Grabovica i Uzdol")

SEFER

HALILOVI]

Ro|en 6. januara 1952. u Prijepolju, Srbija

Prvobitna optu`nica potvr|ena 12. septembra 2001.

Predaja 25. septembra 2001.


Prvo stupanje pred Sud 27. septembra 2001.

Presuda Pretresnog vije}a 16. novembra 2005.



Vidoje Blagojevi} je 17. januara 2005. nepravo-

sna`nom presudom osu|en na 18 godina zatvora

zbog pomaganja i podràvanja zlo~ina genocida,

ubistava, prisilnog premje{tanja i progona bo{nja~-

kog stanovni{tva nakon pada srebreni~ke enklave

u julu 1995.

Blagojevi} je u julu 1995. bio komandant Bra-

tuna~ke brigade Vojske Republike Srpske s ~inom pukovnika. Pretresno vije}e je konstatovalo da je on

dopustio kori{tenje sredstava Bratuna~ke brigade znaju}i da time u zna~ajnoj mjeri doprinosi ubijanju

mu{karaca bosanskih Muslimana i nano{enju te{ke tjelesne ili du{evne povrede stanovni{tvu bosanskim

Muslimanima.

Vije}e je konstatovalo da Blagojevi} nije bio me|u glavnim u~esnicima u po~injenju zlo~ina, ali da je znao

za namjeru glavnih po~inilaca da uni{te u cijelosti ili djelimi~no grupu bosanskih Muslimana kao takvu, i

da je zato kriv za sau~esni{tvo u genocidu.

Presuda nije pravosna`na, jer i optu`ba i odbrana su uloìle àlbu. @albeni postupak je u toku.

PREDMET IT-02-60 ("Srebrenica")

VIDOJE

BLAGOJEVI]

Ro|en 22. juna 1950. u op{tini Bratunac, Bosna i Hercegovina


Hap{enje 10. avgusta 2001. od strane SFOR-a



Presuda Pretresnog vije}a 17. januara 2005.

Nepravosna`no osu|en za: sau~esni{tvo u

genocidu; zlo~ine protiv ~ovje~nosti (ubistvo,

progoni, nehumana djela - prisilno premje{tanje);

kr{enje zakona i obi~aja ratovanja (ubistvo)






DRAGAN

JOKI]

Ro|en 20. avgusta 1957. u Grbavcima, op{tina Zvornik, Bosna i

Hercegovina

Prvobitna optu`nica potvr|ena 31. maja 2001.

Predaja 15. avgusta 2001.



Presuda Pretresnog vije}a 17. januara 2005.

Dragan Joki} je 17. januara 2005. nepravosna`-

nom presudom osu|en na 9 godina zatvora zbog

pomaganja i podràvanja zlo~ina ubistava, istreblji-

vanja i progona bo{nja~kog stanovni{tva nakon pa-

da srebreni~ke enklave u julu 1995.

U julu 1995. Dragan Joki} bio je na~elnik inìnjerije

Zvorni~ke brigade Vojske Republike Srpske s ~inom majora, i od jutra 14. jula do jutra 15. jula, deùrni

oficir Zvorni~ke brigade. Pretresno vije}e je utvrdilo van razumne sumnje da je Joki} pomagao i podrà-

vao ubistva po~injena u Orahovcu, u Pilici i na vojnoj ekonomiji u Branjevu, te u Kozluku.

Vije}e je konstatovalo da Joki} nije imao glavnu ulogu u izvr{enju zlo~ina i nije mogao izdavati vlastita

nare|enja, nego je nare|enja svojih starje{ina prenosio pripadnicima inìnjerijske ~ete Zvorni~ke briga-

de. Me|utim, Vije}e je utvrdilo da je on zna~ajno pomogao u izvr{enju zlo~ina time {to je mehanizaciju i

pripadnike inìnjerijske ~ete slao na mjesta pogubljenja kako bi u~estvovali u operaciji pokapanja pogu-

bljenih `rtava.

Presuda nije pravosna`na, jer i optu`ba i odbrana su uloìle àlbu. @albeni postupak je u toku.

Nepravosna`no osu|en za: zlo~ine protiv

~ovje~nosti (istrebljivanje, progoni); kr{enje

zakona i obi~aja ratovanja (ubistvo)





Vojislav [e{elj se tereti za u~e{}e u udruènom

zlo~ina~kom poduhvatu, ~ija je svrha bila da se,

~injenjem zlo~ina protiv ~ovje~nosti i ratnih zlo~i-

na, ve}ina Hrvata, Muslimana i drugih stanovni-

ka nesrpske nacionalnosti silom trajno ukloni sa

otprilike jedne tre}ine teritorije Republike Hrvatske i velikih dijelova Bosne i Hercegovine, kao i iz

nekih dijelova Vojvodine u Republici Srbiji. U Bosni i Hercegovini, ta podru~ja su obuhvatala Bosan-

ski [amac, Zvornik, pet op{tina poznatih pod imenom "{ire podru~je Sarajeva" (Ilija{, Vogo{}a, No-

vo Sarajevo, Ilidà i Rajlovac), Bijeljinu, Mostar, Nevesinje i Br~ko.

U optu`nici se navodi da je [e{elj, kao predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS), bio istaknuta

politi~ka li~nost u SFRJ/SRJ, i da je u~estvovao u regrutovanju, formiranju, finansiranju, snabdije-

vanju, pruànju podr{ke i rukovo|enja srpskim dobrovoljcima povezanim sa SRS-om, naj~e{}e

zvanim ~etnici ili {e{eljevci, i da ih je indoktrinisao svojom ekstremnom nacionalisti~kom retorikom

kako bi u~estvovali u prisilnom uklanjanju nesrpskog stanovni{tva sa ciljnih podru~ja putem ~injen-

ja zlo~ina na naro~ito nasilan i brutalan na~in. Zlo~ini navedeni u optu`nici uklju~uju izme|u osta-

log progone, ubistva, mu~enje, prisilno premje{tanje i bezobzirno razaranje.


kr{enja zakona ili obi~aja ratovanja na osnovu

individualne krivi~ne odgovornosti

Su|enje je u toku

PREDMET IT-03-67 ("Hrvatska, BiH, Vojvodina)

VOJISLAV

[E[ELJ

Ro|en 11. oktobra 1954. u Sarajevu, Bosna i Hercegovina


Predaja 23. februara 2003.


Prvo stupanje pred Sud 26. februara 2003.



Naser Ori} je 30. juna 2006. nepravosna`nom pre-

sudom osu|en na 2 godine zatvora zato {to nije

sprije~io ubistva i okrutno postupanje prema vi{e

srpskih zatvorenika u Policijskoj stanici Srebrenica i

u zgradi iza Op{tine Srebrenica izme|u 27. decem-

bra 1992. i 20. marta 1993. Prema nalazima Pretre-

snog vije}a, Ori}, koji je bio na poloàju komandan-

ta [taba Teritorijalne odbrane Srebrenica, imao je

razloga da zna za te zlo~ine, a nije preduzeo nu`ne i razumne mjere da ih sprije~i.

Pri odmjeravanju kazne Vije}e je uzelo u obzir vi{e olak{avaju}ih okolnosti, prije svega op{te okolnosti ko-

je su prevladavale u Srebrenici a posebno one koje su se odnosile na optuènog i na po~injene zlo~ine.

Vije}e je konstatovalo da su nezamisliv priliv izbjeglica, kriti~ne nesta{ice hrane i drugih osnovnih artikala,

op{ti haos i bijeg svih predratnih vlasti iz Srebrenice rezultirali raspadom dru{tva u tom gradu, uklju~uju}i

i kolaps reda i zakona. Prema presudi, to su bile okolnosti u kojima se u 25. godini, bez relevantnog voj-

nog i administrativnog iskustva, Ori} na{ao na mjestu izabranog komandanta dobrovoljaca koji su bili sla-

bo obu~eni, nisu predstavljali dio nijedne prave vojske, na raspolaganju su imali samo ne{to naoruànja

i nisu imali efektivnu vezu s Armijom BiH i vlastima BiH.

Pretresno vije}e je optuènog oslobodilo krivice za bezobzirno razaranje gradova, sela i naselja u okoli-

ni Srebrenice, izme|u ostalog zato {to nije dokazano da je on mogao kontrolisati razli~ite grupe boraca

koje su u~estvovale u napadima, a kamo li civile koji su slijedili borce.

Pretresno vije}e je jo{ ranije, 8. juna 2005., usmenom odlukom oslobodilo Ori}a optu`be za plja~ku javne

ili privatne imovine, utvrdiv{i da je bilo kakva krivi~na odgovornost Nasera Ori}a za otu|ivanje stoke neu-

tralizovana nu`no{}u da se nabavi hrana za preìvljavanje srebreni~kog stanovni{tva.

Ori} je po izricanju presude pu{ten na slobodu, jer je proveo vi{e od dvije godine u pritvoru.

Presuda protiv Nasera Ori}a nije pravosna`na, jer su i optu`ba i odbrana uloìle àlbu na presudu, a

àlbeni postupak je jo{ u toku.

PREDMET IT-03-68

NASER

ORI]

Ro|en 3. marta 1967. u Poto~arima, op{tina Srebrenica, Bosna i

Hercegovina


Hap{enje 10. aprila 2003. od strane SFOR-a



Prvostepena presuda 30. juna 2006.

Pu{ten na slobodu 1. jula 2006.

Nepravosna`no osu|en za: kr{enja zakona i

obi~aja ratovanja (ubistvo, okrutno postupanje na

osnovu krivi~ne odgovornosti nadre|enog

Kazna (nepravosna`na): 2 godina zatvora. Pu{ten

na slobodu.




Franko Simatovi} se tereti da je u~estvovao u udru-

ènom zlo~ina~kom poduhvatu, ~iji je cilj bio prisilno

i trajno uklanjanje ve}ine nesrba, prvenstveno Hr-

vata, bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, sa

velikih dijelova teritorije Hrvatske i u BiH, uklju~uju-

}i, pored ostalih, op{tine Bijeljina, Bosanski [amac,

Doboj, Sanski Most, Srebrenica i Zvornik.

U optu`nici se navodi da je Simatovi} bio komandant Jedinice za specijalne operacije Dràvne slu`be

bezbjednosti (DB) Srbije. Tokom relevantnog perioda, DB Srbije je osnivao ili pruào pomo} u osnivanju

tajnih jedinica (uklju~uju}i, pored ostalih, Crvene beretke, Arkanove "Tigrove" i [korpione) s ciljem poduz-

imanja specijalnih vojnih operacija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Navodi se da je Simatovi} u~estvo-

vao u formiranju, finansiranju i opremanju ovih specijalnih jedinica, te u rukovo|enju pripadnicima i agen-

tima DB koji su u~estvovali u ~injenju navedenih zlo~ina.

Optu`be protiv Simatovi}a uklju~uju sljede}e zlo~ine po~injene u BiH: ubistva civila nesrpske nacional-

nosti u Bijeljini po~etkom aprila 1992., ubistvo najmanje 16 civila u selu Crkvina (op{tina Bosanski [a-

mac) maja 1992., ubistvo 11 mu{karaca u Trnovi i oko 65 civila u Sasini (op{tina Sanski Most) septem-

bra 1992., i ubistvo oko 20 civila u Zvorniku aprila 1992. godine. Nadalje se navodi da su srpske snage

u Doboju juna 1992. koristili zato~ene nesrbe kao ivi {tit, te je tako poginulo pribli`no 27 civila. Optu`nica

se tako|e odnosi na smrt {estorice bosanskih Muslimana zarobljenih poslije pada Srebrenice jula 1995.,

~ije je ubistvo blizu sela Trnovo snimljeno videokamerom.

Simatovi} se tereti i za progone, deportaciju i prisilno premje{tanje bosanskih Muslimana i bosanskih

Hrvata iz navedenih op{tina.

Optuèn za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti

(uklju~uju}i progone, ubistvo, deportaciju i

nehumana djela) i kr{enja zakona i obi~aja

ratovanja (ubistvo) na osnovu individualne

krivi~ne odgovornosti


PREDMET IT-03-69-PT

FRANKO

SIMATOVI]

Ro|en 1. aprila 1950. u Beogradu, Srbija


Hap{enje 13. marta 2003. u Srbiji


Prvo stupanje pred Sud 2. juna 2003.



Jovica Stani{i} se tereti da je u~estvovao u udru-

ènom zlo~ina~kom poduhvatu, ~iji je cilj bio prisil-

no i trajno uklanjanje ve}ine nesrba, prvenstveno

Hrvata, bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata,

sa velikih dijelova teritorije Hrvatske i u BiH, uklju~u-

ju}i, pored ostalih, op{tine Bijeljina, Bosanski [a-

mac, Doboj, Sanski Most, Srebrenica i Zvornik.

U optu`nici se navodi da je Stani{i} de facto bio {ef Dràvne slu`be bezbjednosti (DB) u Republici Srbiji

tokom cijele 1991. godine sve do njegovog formalnog imenovanja na tu du`nost na kojoj se nalazio od

31. decembra 1991. do 27. oktobra 1998. Tokom relevantnog perioda, DB Srbije je osnivao ili pruào

pomo} u osnivanju tajnih jedinica (uklju~uju}i, pored ostalih, Crvene beretke, Arkanove "Tigrove" i [kor-

pione) s ciljem poduzimanja specijalnih vojnih operacija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Navodi se da

je Stani{i} u~estvovao u formiranju, finansiranju i opremanju ovih specijalnih jedinica, te u rukovo|enju

pripadnicima i agentima DB koji su u~estvovali u ~injenju navedenih zlo~ina.

Optu`be protiv Stani{i}a uklju~uju sljede}e zlo~ine po~injene u BiH: ubistva civila nesrpske nacionalnos-

ti u Bijeljini po~etkom aprila 1992., ubistvo najmanje 16 civila u selu Crkvina (op{tina Bosanski [amac)

maja 1992., ubistvo 11 mu{karaca u Trnovi i oko 65 civila u Sasini (op{tina Sanski Most) septembra

1992., i ubistvo oko 20 civila u Zvorniku aprila 1992. godine. Nadalje se navodi da su srpske snage u

Doboju juna 1992. koristili zato~ene nesrbe kao ìvi {tit, te je tako poginulo pribli`no 27 civila. Optu`nica

se tako|e odnosi na smrt {estorice bosanskih Muslimana zarobljenih poslije pada Srebrenice jula 1995.,

~ije je ubistvo blizu sela Trnovo snimljeno videokamerom.

Stani{i} se tereti i za progone, deportaciju i prisilno premje{tanje bosanskih Muslimana i bosanskih

Hrvata iz navedenih op{tina.

PREDMET IT-03-69-PT

JOVICA

STANI[I]

Ro|en 30. jula 1950. u mjestu Ratkovo, u Vojvodini, Srbija


Hap{enje 13. marta 2003. u Srbiji


Prvo stupanje pred Sud 13. juna 2003.

Optuèn za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti (uklju~u-

ju}i progone, ubistvo, deportaciju i nehumana

djela) i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja (ubist-

vo) na osnovu individualne krivi~ne odgovornosti




Jadranko Prli} se tereti za u~e{}e u udruènom

zlo~ina~kom poduhvatu politi~kog i vojnog podjarm-

ljivanja, trajnog uklanjanja i etni~kog ~i{}enja bo-

sanskih Muslimana i drugih nehrvata koji su ìvjeli

na onim dijelovima teritorije Republike Bosne i Her-

cegovine za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj

Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni, te pri-

pajanja tih teritorija kao dijela "Velike Hrvatske", tako {to bi one postale dio Republike Hrvatske ili blisko

povezane s njom, i to upotrebom sile, zastra{ivanja ili prijetnje silom, progona, zatvaranja i zato~avanja,

prisilnog premje{tanja i deportacije, oduzimanja i uni{tavanja imovine i drugih sredstava koja predstavl-

jaju ili obuhvataju ~injenje zlo~ina iz nadle`nosti Tribunala, uklju~uju}i ubistva, silovanja i nehumana djela.

Optu`nica obuhvata zlo~ine po~injene u op{tinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubu{ki,

Stolac, âpljina i Vare{.

U optu`nici se navodi da je Prli} 14. avgusta 1992., imenovan za predsjednika Hrvatskog vije}a obrane

(HVO), vrhovnog izvr{nog, upravnog i odbrambenog organa Herceg-Bosne, i da je, uz Matu Bobana,

ve}im dijelom 1992-1993. godine bio najmo}niji funkcioner u politi~koj strukturi i organima vlade Herceg-

Bosne/HVO-a, a do kraja 1993. godine prakti~no je zasjenio i Matu Bobana. Navodi se da je Prli} upravl-

jao radom i bio odgovoran za vladu HVO-a, uklju~uju}i i vojne poslove, i da je potpisivao odluke i uredbe

koje su ~inile zvani~nu politiku HVO-a. Navodi se da je Prli} bio ovla{ten da postavlja i smjenjuje ljude na

bitnim poloàjima u organima civilnih i vojnih vlasti, te u pravosudnim organima Herceg-Bosne i HVO-a,

i da je posjedovao ovla{}enja da ukida zatvore i koncentracione logore Herceg-Bosne/HVO-a.

Optuèn za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti, te{ke

povrede @enevskih konvencija i kr{enja

zakona ili obi~aja ratovanja na osnovu individ-

ualne krivi~ne odgovornosti i krivi~ne odgov-

ornosti nadre|enog

Su|enje je u toku

PREDMET IT-04-74 (”Herceg-Bosna”)

JADRANKO

PRLI]

Ro|en 10. juna 1959. u \akovu, Republika Hrvatska


Predaja 5. aprila 2004.





Bruno Stoji} se tereti za u~e{}e u udruènom







pajanja tih teritorija kao dijela "Velike Hrvatske",

tako {to bi one postale dio Republike Hrvatske ili blisko povezane s njom, i to upotrebom sile, zastra{ivan-

ja ili prijetnje silom, progona, zatvaranja i zato~avanja, prisilnog premje{tanja i deportacije, oduzimanja i

uni{tavanja imovine i drugih sredstava koja predstavljaju ili obuhvataju ~injenje zlo~ina iz nadle`nosti

Tribunala, uklju~uju}i ubistva, silovanja i nehumana djela. Optu`nica obuhvata zlo~ine po~injene u

op{tinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubu{ki, Stolac, âpljina i Vare{.

U optu`nici se navodi da je Stoji} od 3. jula do novembra 1993. bio na~elnik Odjela (kasnije Ministarstva)

obrane Hrvatskog vije}a obrane i da je na tom poloàju bio odgovoran za oruàne snage Herceg-

Bosne/HVO-a. Bio je, pored ostalog, odgovoran za to da osigura da se sve snage Herceg-Bosne/HVO-

a pona{aju u skladu sa @enevskim konvencijama i pravilima me|unarodnog humanitarnog prava, te da

se sa svim zarobljenicima, zato~enicima i drugim osobama koje su snage Herceg-Bosne/HVO-a dràle

zatvorene postupa u skladu s takvim konvencijama i pravom. Navodi se da je Stoji} bio ovla{ten da

imenuje i razrje{ava du`nosti vojne zapovjednike HVO-a sve do nivoa komandanta brigade, i da je koris-

tio svoja ovla{}enja da izdaje organizaciona, strate{ka i borbena nare|enja.


BRUNO

STOJI]

Ro|en 8. aprila 1955. u selu Hamzi}i, op{tina îtluk, Bosna i Hercegovina









ornosti nadre|enog

Su|enje je u toku



Slobodan Praljak se tereti za u~e{}e u udruènom













U optu`nici se navodi da je Slobodan Praljak, od pribli`no marta 1992. do jula 1993., obavljao funkcije

visokog oficira Hrvatske vojske, pomo}nika ministra obrane i vi{eg predstavnika Ministarstva obrane

Hrvatske pri vladi i oruànim snagama Herceg-Bosne/HVO-a. Sluìo je kao prenosnik nare|enja, dopisa

i uputa koje su predsjednik Franjo Tu|man, Gojko [u{ak i drugi vi{i funkcioneri Republike Hrvatske

upu}ivali vladi i oruànim snagama Herceg-Bosne/HVO-a i obavje{tavao je vi{e funkcionere Hrvatske o

zbivanjima u Bosni i Hercegovini i podnosio im izvje{taje. Navodi se da je Praljak neposredno i posred-

no komandovao snagama Herceg-Bosne/HVO-a i njihovim operacijama u Bosni i Hercegovini i izdavao

je organizaciona, strate{ka i borbena nare|enja. Prema optu`nici, imao je i komandna ovla{}enja nad

civilnom policijom Herceg-Bosne/HVO-a kada je ona djelovala u sastavu ili u sadejstvu s oruànim

snagama Herceg-Bosne/HVO-a tokom oruànog sukoba.





ornosti nadre|enog

Su|enje je u toku


SLOBODAN

PRALJAK

Ro|en 2. januara 1945. u âpljini, Bosna i Hercegovina







Milivoj Petkovi} se tereti za u~e{}e u udruènom













U optu`nici se navodi da je Milivoj Petkovi} od aprila 1992. do pribli`no 24. jula 1993., te od 26. aprila

1994. do pribli`no 5. avgusta 1994., bio na funkciji glavnog zapovjednika oruànih snaga Herceg-Bo-

sne/HVO-a kao "na~elnik Glavnog stoèra HVO-a". Na raznim poloàjima i funkcijama koje je obavljao,

Milivoj Petkovi} je vr{io de jure i/ili de facto rukovo|enje i komandovanje oruànim snagama Herceg-

Bosne /HVO-a. Navodi se da je Petkovi} vr{io efektivnu kontrolu i imao bitan uticaj na oruàne snage

Herceg-Bosne /HVO-a i bio odgovoran za rukovo|enje, organizaciju, planiranje, pripremu, obuku, disci-

plinu, snabdijevanje, razmje{taj i operacije tih snaga.


MILIVOJ

PETKOVI]

Ro|en 11. oktobra 1949. u [ibeniku, Republika Hrvatska









ornosti nadre|enog

Su|enje je u toku



Valentin ]ori} se tereti za u~e{}e u udruènom













U optu`nici se navodi da je Mate Boban u aprilu 1992. imenovao Valentina ]ori}a za zamjenika zapov-

jednika za sigurnost i za zapovjednika vojne policije HVO-a. Taj njegov poloàj kasnije je nazvan

"na~elnik Uprave vojne policije" i on je na njemu ostao do 20. novembra 1993. godine. U novembru

1993., Valentin ]ori} je imenovan za ministra unutarnjih poslova Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Prema navodima optu`nice, Valentin ]ori} je igrao centralnu ulogu u formiranju, upravljanju i radu vojne

policije HVO-a, koja je redovno igrala va`ne uloge u upravljanju zatvorima i objektima za zato~avanje

Herceg-Bosne/HVO-a i u borbenim operacijama i operacijama etni~kog ~i{}enja.





ornosti nadre|enog

Su|enje je u toku


VALENTIN

]ORI]

Ro|en 23. juna 1956. u selu Pao~a, op{tina îtluk, Bosna i

Hercegovina







Berislav Pu{i} se tereti za u~e{}e u udruènom













U optu`nici se navodi da je Pu{i} 1993. godine bio na zapovjednom poloàju u vojnoj policiji i obavljao

razne du`nosti, izme|u ostalog funkciju predsjednika komisije kojoj je povjerena uprava nad svim

zatvorima i objektima za zato~avanje u Herceg-Bosni/HVO-u u kojima su dràni ratni zarobljenici i

zato~enici, i predsjednika Komisije HVO-a za razmjenu zarobljenika. Prema optu`nici, Pu{i} je bio

odgovoran za to da se klasifikacija i obrada zato~enih bosanskih Muslimana vr{i u skladu sa @enevskim

konvencijama i me|unarodnim humanitarnim pravom. Navodi se da je izdavao nare|enja i rje{enja, pot-

pisivao opunomo}enja i izdavao upute za postupanje sa zato~enim bosanskim Muslimanima i tim doku-

mentima je regulisan nastavak njihovog zato~enja i/ili njihovo premje{tanje ili deportacija na druga

podru~ja ili u druge zemlje.


BERISLAV

PU[I]

Ro|en 8. juna 1952. u Mostaru, Bosna i Hercegovina









ornosti nadre|enog

Su|enje je u toku



Mi}o Stani{i} se tereti za u~e{}e u udruènom zlo-

~ina~kom poduhvatu ~iji je cilj bio trajno uklanjanje i

etni~ko ~i{}enje, silom ili drugim sredstvima, bosan-

skih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugog nesrp-

skog stanovni{tva sa teritorije planirane srpske dr-

àve, vr{enjem krivi~nih djela. U optu`nici se navo-

de zlo~ini, uklju~uju}i progone, istrebljenje, ubistvo,

mu~enje i deportaciju, po~injeni na podru~ju Auto-

nomne Regije Krajina (ARK), koja je izme|u osta-

log obuhvatala sljede}e op{tine: Banja Luka, Prijedor, Klju~, Sanski Most, Bosanski Novi, Kotor Varo{,

Tesli}, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Donji Vakuf, êlinac, [ipovo i Prnjavor, kao i u op{tinama

Bile}a, Bosanski [amac, Br~ko, Doboj, Gacko, Ilija{, Pale, Vlasenica, Vi{egrad, Vogo{}a i Zvornik.

U optu`nici se navodi da je Stani{i} postao ministar novoosnovanog srpskog Ministarstva unutra{njih

poslova u BiH 1. aprila 1992. i da je u tom svojstvu rukovodio i komandovao pripadnicima i saradnicima

MUP-a RS koji su u~estvovali u zlo~inima za koje se tereti. Tako|e se navodi da je Stani{i} poticao

vr{enje zlo~ina nad bosanskim Hrvatima, bosanskim Muslimanima i drugim nesrpskim stanovni{tvom

time {to nije preduzeo nikakve aktivne korake u cilju istrage, hap{enja i/ili ka`njavanja po~inilaca takvih

zlo~ina.

PREDMET IT-04-79

MI]O

STANI[I]

Ro|en 30. juna 1954. u selu Ponor, op{tina Pale, Bosna i Hercegovina

Optu`nica potvr|ena 25. februara 2005.



Prvo stupanje pred Sud 17. marta 2005.


(uklju~uju}i progone, istrebljenje, deportaciju i

nehumana djela) i kr{enja zakona i obi~aja

ratovanja (uklju~uju}i ubistvo i mu~enje) na

osnovu individualne krivi~ne odgovornosti i

krivi~ne odgovornosti nadre|enog




U optu`nici se navodi da je Mom~ilo Peri{i} bio na-

~elnik General{taba Vojske Jugoslavije (VJ) od 26.

avgusta 1993., ili pribli`no tog datuma, do 24. no-

vembra 1998. Prema navodima optu`nice, Mom~i-

lo Peri{i}, kao najvi{i oficir VJ koji je imao op{tu

nadle`nost i odgovornost za njeno funkcionisanje,

planirao je, podsticao, naredio, po~inio ili na drugi

na~in pomogao i podràvao planiranje, pripremu ili

izvr{enje zlo~ina koji su po~injeni na tri razli~ite lokacije - Sarajevu, Zagrebu i Srebrenici.

U optu`nici se navodi da je Peri{i} koristio svoje ingerencije da bi obezbijedio znatnu vojnu pomo} Vojsci

Republike Srpske (VRS), znaju}i da se ona dobrim dijelom koristi za ~injenje zlo~ina. Prema optu`nici,

ta pomo} je podrazumijevala uglavnom neprekidnu materijalnu i logisti~ku podr{ku, uklju~uju}i naoruà-

nje, municiju i drugu borbenu opremu, i u nekim slu~ajevima, upu}ivanje u BiH pripadnika regularnih sna-

ga VJ stacioniranih u Saveznoj Republici Jugoslavije (SRJ). Navodi se da je ta pomo} obezbje|ivana

uprkos zvani~nim tvrdnjama vlade SRJ da nije vojno angaòvana u sukobima u Hrvatskoj ili BiH.


(uklju~uju}i istrebljenje, progone i nehumana

djela) i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja

(uklju~uju}i ubistvo i napade na civile) na

osnovu individualne krivi~ne odgovornosti i



PREDMET IT-04-81

MOMÎLO

PERI[I]

Ro|en 22. maja 1944. u Ko{tuni}ima, Srbija







Rasim Deli} se tereti da je kao komandant Gla-

vnog {taba Armije Republike Bosne i Hercego-

vine (ARBiH) propustio da sprije~i i kazni svoje

podre|ene koji su po~inili ubistva, silovanje i ok-

rutno postupanje prema `rtvama hrvatske i srp-

ske nacionalnosti u op{tinama Travnik i Zavidovi}i 1993. i 1995. godine. Optu`nica se konkretno od-

nosi na zlo~ine koje su navodno po~inili mudàhedini i pripadnici jedinice 'El Mudàhid' iz sastava 3.

korpusa ARBiH.

Navodi se da su mudàhedini 8. juna 1993. ubili i ranili nekoliko desetina civila hrvatske nacionalnosti i

vojnika Hrvatskog vije}a obrane (HVO) koji su zarobljeni u selu Maline u op{tini Travnik. Prema optu`nici,

Deli} je bio obavije{ten o tim zlo~inima, a ipak nije preduzeo odgovaraju}e mjere da kazni po~inioce.

U optu`nici se nadalje navode zlo~ini po~injeni u logoru Kamenica, koji se nalazio se u dolini rijeke

Gostovi}i, oko 10 kilometara ju`no od Zavidovi}a, i kojim su upravljali vojnici iz jedinice 'El Mudàhid'.

Prema optu`nici, oko 60 vojnika Vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine (VRS) zarobljenih u

Vozu}i u septembru 1995. koji su odvedeni u logor, nestali su i pretpostavlja da vi{e nisu me|u ìvima.

Tri ène zarobljene u Vozu}i su tukli i {utirali, udarali metalnim polugama i kundacima pu{aka te podvr-

gavali seksualnom zlostavljanju, uklju~uju}i silovanje.

Navodi se da su 24. jula 1995., jednom zarobljenom pripadniku VRS odrubili glavu i primorali sve druge

zarobljenike u logoru Kamenica da tu odsje~enu glavu poljube. Zarobljenike VRS su mu~ili i tukli i neki

od njih su bili podvrgavani elektro-{okovima.

U optu`nici se navodi se da je Rasim Deli} bio obavije{ten o tome da su vojnici iz jedinice 'El Mudàhid'

imali sklonost ka vr{enju krivi~nih djela, naro~ito zlo~ina nad zarobljenim neprijateljskim borcima i civili-

ma, i da je jedinica 'El Mudàhid' djelovala u logoru Kamenica, ali da nije preduzeo odgovaraju}e mjere

da sprije~i zlo~ine po~injene u tom logoru.

PREDMET IT-04-83

RASIM

DELI]

Optuèn za: kr{enja zakona i obi~aja ratova-

nja (ubistvo, okrutno postupanje, silovanje) na

osnovu krivi~ne odgovornosti nadre|enog


Ro|en 4. februara 1949. u êli}u, op{tina Lopare, Bosna i Hercegovina







Vinko Pandurevi} se tereti za genocid nad musli-

manskim stanovni{tvom Srebrenice u julu 1995., za

istrebljenje i ubistvo hiljada mu{karaca i mladi}a

bosanskih Muslimana iz srebreni~ke enklave, i za

progon i prisilno premje{tanje muslimanskog sta-

novni{tva iz enklava Srebrenica i @epa.

Prema navodima optu`nice, Pandurevi} je u relevantno vrijeme, u ~inu potpukovnika komandovao

Zvorni~kom brigadom VRS-a i izdavao nare|enja snagama koje su u~estvovale u napadu na enklave

Srebrenica i @epa. Tako|e se navodi da je li~no 15. jula 1995. dozvolio zato~enje, pogubljenje po pri-

jekom postupku i pokopavanje hiljada bosanskih Muslimana zato~enih u {kolama u Ro~evi}u, Kuli i

Domu kulture u Pilici, kao i da je znao za i pomagao brojna druga pogubljenja.

PREDMET IT-05-88-PT ("Srebrenica")

VINKO

PANDUREVI]

Ro|en 25. juna 1959. u Jasiku, op{tina Sokolac, Bosna i Hercegovina

Izmijenjena optu`nica otpe~a}ena 7. decembra 2001.




Optuèn za: genocid, zlo~ine protiv

~ovje~nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja

na osnovu individualne krivi~ne odgovornosti i





Drago Nikoli} se tereti za genocid nad musliman-

skim stanovni{tvom Srebrenice u julu 1995., za is-

trebljenje i ubistvo hiljada mu{karaca i mladi}a bo-

sanskih Muslimana iz srebreni~ke enklave, i za pro-

gon i prisilno premje{tanje muslimanskog stanovni-

{tva iz enklava Srebrenica i @epa.

Prema navodima optu`nice, Nikoli} je u relevantno vrijeme bio na~elnik bezbjednosti Zvorni~ke brigade

i zaduèn za vo|enje ~ete vojne policije. Navodi se da je Nikoli} pomagao u organizaciji prijevoza Mus-

limana na mjesta zato~enja na podru~ju Zvornika, uklju~uju}i {kole u Orahovcu, Petkovcima, Ro~evi}u i

Kuli, te u Dom kulture u Pilici, od 13. do 16. jula 1995., te nadzirao pogubljenja po prijekom postupku i ru-

kovodio njima. Navodi se da je Nikoli}, na osnovu svog poloàja i ovla{tenja koja mu je dao Vinko Pan-

durevi}, bio odgovoran za postupanje sa tim zarobljenim Muslimanima i duàn da se postara za njihovu

bezbjednost.

Nikoli} se tako|e tereti da je pomagao u operaciji ponovnog zakopavanja tijela muslimanskih `rtava ubi-

jenih u zoni odgovornosti Zvorni~ke brigade.

Optuèn za: genocid, zlo~ine protiv ~ovje~-

nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja na

osnovu individualne krivi~ne odgovornosti



DRAGO

NIKOLI]

Ro|en 9. novembra 1957. u Brani Ba~i}, op{tina Bratunac, Bosna i

Hercegovina







Milorad Trbi} se tereti za genocid nad musliman-






Prema navodima optu`nice, Trbi} je u relevantno vrijeme bio pomo}nik i neposredno podre|en Dragi

Nikoli}u, na~elniku bezbjednosti Zvorni~ke brigade, i da je, izme|u ostalog, bio zaduèn da pomaè u

rukovo|enju ~ete vojne policije. Navodi se da je Trbi} pomagao u organizaciji prevoza, zato~enju, obezb-

je|enju i pogubljenju Muslimana koji su prevezeni na mjesta zato~enja na podru~ju Zvornika, kao i da je

14. jula 1995. li~no pogubio nekoliko `rtava na poljani blizu {kole u Orahovcu. Dalje se navodi da je Trbi}

pomagao u operaciji ponovnog zakopavanja tijela muslimanskih `rtava ubijenih u zoni odgovornosti

Zvorni~ke brigade.

Dana 4. maja 2006., Tuìla{tvo je podnijelo zahtjev da se predmet Milorada Trbi}a proslijedi Bosni i

Hercegovini. Taj zahtjev se trenutno razmatra pred Vije}em za proslije|ivanje.


MILORAD

TRBI]

Ro|en 22. februara 1958. u selu Ponijevo kod Zenice, Bosna i

Hercegovina





Optuèn za: genocid, zlo~ine protiv

~ovje~nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja

na osnovu individualne krivi~ne odgovornosti




Ljubi{a Beara se tereti za genocid nad musliman-






U optu`nici se navodi da su Ratko Mladi} i ~lanovi njegovog {taba u ve~ernjim satima 11. jula i ujutro 12.

jula razradili plan ubijanja stotina vojno sposobnih mu{karaca prona|enih u skupini Muslimana u Poto-

~arima i da je Ljubi{a Beara, na~elnik za bezbjednost Glavnog {taba VRS-a, bio zaduèn za organizaci-

ju i koordinaciju zato~enja, prevoza, pogubljenja po prijekom postupku i pokopavanja `rtava musliman-

ske nacionalnosti.

Nadalje se navodi se da je Beara organizovao okupljanje, zato~enje, prijevoz i pogubljenje Muslimana

du` ceste Konjevi}-Polje - Mili}i - Srebrenica 13. jula 1995., kao i da je pomogao u prevozu Muslimana

u zato~eni~ke centre na podru~ju Zvornika 13.-16. jula, nadzirao pogubljenja i rukovodio njima. Prema

optu`nici, Beara je tako|e u~estvovao u akciji koja je imala za cilj zarobljavanje mu{karaca Muslimana

koji su iz enklave @epa, preko Drine, bjeàli u Srbiju po~etkom avgusta 1995.

Optuèn za: genocid, zlo~ine protiv ~ovje~no-

sti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja na




LJUBI[A

BEARA

Ro|en 14. jula 1939. u Sarajevu, Bosna i Hercegovina




Prvo stupanje pred Sud 12. oktobra 2004.



Vujadin Popovi} se tereti za genocid nad musliman-






Prema optu`nici, Popovi} je bio pomo}nik komandanta za bezbjednost u {tabu Drinskog korpusa i za-

duèn, izme|u ostalog, za rukovo|enje jedinicama Vojne policije Drinskog korpusa iz za koordinaciju s

organima MUP-a. Navodi se da Popovi} zajedno sa generalom Mladi}em i drugima, bio u~esnik sastan-

ka odrànog 12. jula 1995. u 10 sati u hotelu "Fontana", ~ija je svrha bila organizacija odlaska i prevoza

Muslimana iz Srebrenice, te zastra{ivanje Muslimana kako bi napustili podru~je Srebrenice.

U optu`nici se tako|e navodi da je Popovi} bio na du`nosti u Poto~arima 12. jula 1995. i da je nadgledao

transport Muslimana na podru~ja izvan RS-a, kao i da je pomagao u organizaciji i prevozu Muslimana iz

Bratunca na mjesta zato~enja u Zvomiku, te nadzirao pogubljenja po prijekom postupku i rukovodio

njima.


VUJADIN

POPOVI]

Ro|en 14. marta 1957. u selu Popovi}i, op{tina [ekovi}i, Bosna i

Hercegovina











Ljubomir Borov~anin se tereti za genocid nad musli-

manskim stanovni{tvom Srebrenice u julu 1995., za

istrebljenje i ubistvo hiljada mu{karaca i mladi}a bo-




Prema optu`nici, Borov~anin je 10. jula 1995. imenovan za komandanta zdruènih snaga jedinica MUP-

a s nare|enjem da se javi Radislavu Krsti}u, tada{njem na~elniku {taba Drinskog korpusa Vojske Repu-

blike Srpske (VRS), u Bratunac. Navodi se da je, izme|u ostalog, bio odgovoran za planiranje aktivnos-

ti svih podre|enih formacija pod njegovom komandom i rukovo|enje tim aktivnostima, u skladu s instruk-

cijama nadre|ene komande.

U optu`nici se dalje navodi da je Borov~anin 12. i 13. jula 1995. bio u Poto~arima i komandovao jedinica-

ma MUP-a prilikom odvajanja mu{karaca Muslimana od njihovih porodica, potpuno svjestan da }e ti ljudi

biti pogubljeni po prijekom postupku.

Borov~anin se tako|e tereti da je planirao i organizovao zato~enje i transport mu{karaca Muslimana du`

ceste Konjevi}-Polje - Mili}i 13. jula 1995., kao i da je istog dana bio li~no prisutan u skladi{tu u Kravici

dok su jedinice pod njegovom komandom vr{ile ili prisustvovale pogubljenjima stotina zarobljenih Musli-

mana po prijekom postupku, a on nije u~inio ni{ta da ta pogubljenja sprije~i.


sti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja na os-

novu individualne krivi~ne odgovornosti i kri-

vi~ne odgovornosti nadre|enog



LJUBOMIR

BOROVÂNIN

Ro|en 27. februara 1960. u Han Pijesku, Bosna i Hercegovina







Radivoje Mileti} se tereti za progon i prisilno prem-

je{tanje muslimanskog stanovni{tva enklava Sre-

brenica i @epa i za ubistva mu{karaca i mladi}a bo-

sanskih Muslimana iz srebreni~ke enklave.

U optu`nici se navodi da je Radivoje Mileti} u rele-

vantnom vremenskom periodu bio na~elnik Odjeljenja za operativno-nastavne poslove i vr{io du`nost

glavnog savjetnika komandanta Glavnog {taba VRS-a i da je imao klju~nu ulogu u organizaciji i priprema-

ma za provo|enje namjera, nare|enja i direktiva komandanta od strane {taba i podre|enih jedinica.

Prema navodima optu`nice, Mileti} je sastavio Direktivu op. br. 7, koju je predsjednik Radovan Karadì}

potpisao 21. marta 1995., i koja je pozvala VRS da, izme|u ostalog, "stvori uslove totalne nesigumosti,

nepodno{ljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i ìvota me{tana u Srebrenici i @epi". Navodi se

da je Mileti} u~estvovao i pomagao u provo|enju politike koja je imala za cilj ograni~enje dostave human-

itarne pomo}i muslimanskom stanovni{tvu u Srebrenici i @epi.

Nadalje se navodi da je Mileti} nadzirao predaju muslimanskih snaga poslije pada Srebrenice i @epe,

aktivnosti jedinica VRS-a na tim podru~jima, premje{tanje civila iz enklava i ~i{}enje @epe od preostalih

Muslimana, i o tome obavje{tavao svoje nadre|ene, uklju~uju}i Radovana Karadì}a.


RADIVOJE

MILETI]

Ro|en 6. decembra 1947. u [tovi}u, op{tina Fo~a, Bosna i Hercegovina





Optuèn za: zlo~in protiv ~ovje~nosti i kr{enja

zakona i obi~aja ratovanja (uklju~uju}i ubistvo,

progone, prisilno premje{tanje i deportaciju) na





Milan Gvero se tereti za progon i prisilno premje{-

tanje muslimanskog stanovni{tva enklava Srebre-

nica i @epa i za ubistva mu{karaca i mladi}a bosan-

skih Muslimana iz srebreni~ke enklave.

Prema navodima optu`nice, Milan Gvero je u rele-

vantnom vremenskom periodu bio pomo}nik komandanta za moral, vjerska i pravna pitanja Glavnog

{taba VRS-a i neposredno odgovoran generalu Mladi}u.

U optu`nici se navodi da je Gvero doprinio operaciji prisilnog premje{tanja i deportacije muslimanskog

stanovni{tva, izme|u ostalog, tako {to je u sredstvima javnog informisanja dao la`nu izjavu u vezi s

napadima na enklave kako bi pomogao da se srebreni~ka enklava uni{ti; pomagao je prilikom napada

na Srebrenicu laù}i UNPROFOR o muslimanskim napadima te o namjerama i aktivnostima VRS-a u

vezi s enklavom, znaju}i da je jedan od glavnih ciljeva napada prisiljavanje muslimanskog stanovni{tva

da napusti Srebrenicu; i poslije pada srebreni~ke enklave, lagao je predstavnicima me|unarodne zajed-

nice kako bi UN i druge me|unarodne organizacije sprije~io da do|u u Srebrenicu.

Optuèn za: zlo~in protiv ~ovje~nosti i kr{enja

zakona i obi~aja ratovanja (uklju~uju}i ubistvo,

progone, prisilno premje{tanje i deportaciju)

na osnovu individualne krivi~ne odgovornosti



MILAN

GVERO

Ro|en 4. decembra 1937. u Mrkonji} Gradu, Bosna i Hercegovina







U optu`nici se navodi se da je Radovan Karadì},

izme|u 1. jula 1991. i 30. novembra 1995. godine,

u~estovao u krivi~nim djelima kako bi se obezbijedi-

la kontrola nad onim podru~jima Bosne i Hercego-

vine koja su progla{ena dijelom srpske republike i

koja, me|u ostalim, uklju~uju i sljede}e op{tine: Ba-

nja Luka, Bijeljina, Bile}a, Bosanska Krupa, Bosan-

ski Novi, Bosanski Petrovac, Bosanski [amac, Bratunac, Br~ko, âjni~e, êlinac, Doboj, Donji Vakuf,

Fo~a, Gacko, Hadì}i, Ilidà, Ilija{, Jajce, Klju~, Kalinovik, Kotor Varo{, Nevesinje, Novi Grad, Novo Sara-

jevo, Pale, Prijedor, Prnjavor, Rogatica, Rudo, Sanski Most, [ekovi}i, [ipovo, Sokolac, Tesli}, Trnovo, Vi-

{egrad, Vlasenica, Vogo{}a, Zavidovi}i i Zvornik.

Prema navodima optu`nice, snage bosanskih Srba pod rukovodstvom i kontrolom Radovana Karadì}a

i drugih preduzele su niz akcija koje su do 30. novembra 1995. godine rezultirale smr}u ili prisilnim odla-

skom zna~ajnog dijela bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih nesrpskih grupa iz tih op{tina, te

iz srebreni~ke enklave i njene okoline.

Optu`nica se posebno odnosi na sljede}a krivi~na djela navodno po~injena u navedenim op{tinama

1992. godine: ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata tokom i nakon napada; ubistva u logori-

ma; nano{enje te{kih tjelesnih ili du{evnih povreda u logorima; ubistvo, seksualno nasilje, mu~enje i pre-

mla}ivanja zato~enika u policijskim stanicama i kasarnama; i zato~enje bosanskih Muslimana i bosan-

skih Hrvata u uslovima ìvota sra~unatim da dovedu do njihovog fizi~kog uni{tenja.

Optu`nica se tako|e odnosi na navodnu kampanju terora putem granatiranja i snajperskog djelovanja

izme|u 1. aprila 1992. i 30. novembra 1995 u Sarajevu.

Nadalje, navodi se da je Radovan Karadì} kao vrhovni komandant u martu 1995. godine uputio snage

bosanskih Srba da stvore neizdr`ljivu situaciju potpune neizvjesnosti koja stanovnicima Srebrenice nije

davala nade za daljnji opstanak. Prema optu`nici, snage bosanskih Srba su izme|u 11. i 18. jula 1995.

godine ubile hiljade mu{karaca, bosanskih Muslimana zarobljenih na vi{e raznih lokacija u srebreni~koj

enklavi i njenoj okolini.

Navedeni zlo~ini su okvalifikovani izme|u ostaloga kao genocid, istrebljenje, progoni, deportacija i pro-

tivpravno terorisanje civila. Karadì} se tako|e tereti za uzimanje talaca, vojnih posmatra~a UN-a i pri-

padnika mirovnih snaga UN-a 1995. godine.

U periodu na koji se optu`nica odnosi, Radovan Karadì} je bio na sljede}im funkcijama: od 12. jula

1991. do 19. jula 1996. bio je predsjednik Srpske Demokratske Stranke (SDS); od 12. maja do 17. de-

cembra 1992., bio je predsjednik predsjedni{tva srpske republike; od 17. decembra 1992. do 19. jula

1996., bio je predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant oruànih snaga. Navodi se da je Kara-

Optuèn za: genocid, zlo~ine protiv ~ovje-

~nosti, kr{enja zakona i obi~aja ratovanja i

te{ke povrede @enevskih konvencija iz 1949.

na osnovu individualne krivi~ne odgovornosti i


Na slobodi (u bjekstvu)

PREDMET IT-95-5/18 ("BiH i Srebrenica")

RADOVAN

KARAD@I]



dì}, djeluju}i individualno ili u saradnji sa drugima, rukovodio i kontrolisao snage bosanskih Srba i sve

organe SDS-a i organe vlasti koji su u~estvovali u krivi~nim djelima za koja se tereti. Tako|e se tereti da

je znao ili imao razloga da zna da snage bosanskih Srba ~ine krivi~na djela za koja se tereti, a nije pre-

duzeo neophodne i razumne mjere da takva djela sprije~i ili da kazni njihove po~inioce, unato~ svojim

ovlastima.

Ro|en 19. juna 1945. u op{tini [avnik, Crna Gora

Prvobitna optu`nica potvr|ena 25. jula 1995. (Bosna i Hercegovina)

16. novembar 1995. (Srebrenica)



Ratko Mladi} je optuèn da snosi krivi~nu odgovor-

nost za genocid, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i ratne

zlo~ine po~injene s ciljem da se elimini{u ili trajno

uklone bosanski Muslimani, bosanski Hrvati i drugo

nesrpsko stanovni{tvo s velikih dijelova Bosne i

Hercegovine.

U optu`nici se navodi da su snage bosanskih Srba pod komandom i kontrolom generala Ratka Mladi}a

od maja 1992. preuzele kontrolu nad op{tinama u Srpskoj Republici BiH, prvenstveno u sjeverozapad-

nom i isto~nom dijelu BiH. Hiljade nesrba su deportovane ili prisilno premje{tene iz tih op{tina. Mnogi ne-

Srbi su ubijeni, a mnogi drugi su dràni u zato~eni~kim objektima, gdje su ih fizi~ki i psihi~ki zlostavljali i

podvrgavali surovim i ne~ovje~nim uslovima. Nadalje se navodi da su domovi, poslovni objekti i vjerski

objekti nesrba, kao i njihova imovina, bili plja~kani, uni{tavani ili oduzimani.

Navodi se da je Mladi} planirao, pripremao, omogu}avao ili sprovodio dugotrajnu vojnu kampanju artil-

jerijskog i minobaca~kog granatiranja i snajperskog djelovanja po civilnim dijelovima Sarajeva i civilnom

stanovni{tvu i ustanovama tog grada, u kojoj su civili ubijani i ranjavani.

Prema navodima optu`nice, general Mladi} i snage bosanskih Srba su 11. jula 1995. u{le u Srebrenicu,

nakon {to su napale enklavu. Navodi se da je od 13. do 19. jula 1995. po prijekom postupku pogubljeno

vi{e od 7.000 zato~enih bosanskih Muslimana koji su zarobljeni na podru~ju oko Srebrenice, i da su od

avgusta do novembra 1995. jedinice VRS-a pod komandom i kontrolom Ratka Mladi}a sudjelovale u

organizovanim i opse`nim nastojanjima da se prikriju ubistva i pogubljenja bosanskih Muslimana iz Sre-

brenice tako {to su tijela ekshumirana iz masovnih grobnica nanovo zakapale na mjestima na osami.

Navedeni zlo~ini su okvalifikovani izme|u ostaloga kao genocid, istrebljenje, progoni, deportacija i pro-

tivpravno terorisanje civila. Mladi} se tako|e tereti za uzimanje talaca, vojnih posmatra~a UN-a i pripad-

nika mirovnih snaga UN-a 1995. godine.

Navodi se da je Mladi}, kao komandant Glavnog {taba najmanje od 12. maja 1992. do 22. decembra

1996., bio najvi{i starje{ina Vojske Republike Srpske, podre|en samo Predsjedni{tvu/predsjedniku

Republike Srpske, i da je imao sveobuhvatnu nadle`nost i odgovornost za funkcionisanje VRS-a i bio

odgovoran za planiranje i rukovo|enje svim operacijama VRS-a, te za nadziranje aktivnosti svih podre-

|enih starje{ina i jedinica. Tereti se da snosi individualnu krivi~nu odgovornost zato {to je planirao, poti-

cao, naredio ili po~inio navedene zlo~ine, ili je pomagao i podràvao njihovo planiranje, pripremu ili izvr-

{enje.

Prema optu`nici, Mladi} je bio li~no odgovoran da osigura da snage bosanskih Srba pod njegovom

komandom po{tuju i primjenjuju pravila me|unarodnog prava koja reguli{u vo|enje rata. Tereti se da je

znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podre|eni spremaju po~initi ili da su ve} po~inili krivi~na djela,

a nije preduzeo nu`ne i razumne mjere da sprije~i takva djela niti da kazni po~inioce.


sti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja na os-

novu individualne krivi~ne odgovornosti i krivi-

~ne odgovornosti nadre|enog


PREDMET IT-95-5/18 ("BiH i Srebrenica")

RATKO

MLADI]



Ro|en 12. marta 1942. godine u op{tini Kalinovik, Bosna i Hercegovina

Prvobitna optu`nica potvr|ena 25. jula 1995. (Bosna i Hercegovina)

16. novembar 1995. (Srebrenica)



Zdravko Tolimir se tereti za genocid nad musliman-






Prema navodima optu`nice, Tolimir je u relevantno vrijeme bio pomo}nik komandanta za obavje{tajno-

bezbjednosne poslove Glavnog {taba VRS-a i neposredno odgovoran komandantu Glavnog [taba, gen-

eralu Ratku Mladi}u. Na tom poloàju bio je duàn da se postara za bezbjednost i dobrobit svih bosan-

skih Muslimana zarobljenih nakon pada srebreni~ke enklave, a u zoni odgovornosti Drinskog korpusa,

{to navodno nije u~inio.

Tolimir se tereti da je rukovodio 10. diverzantskim odredom 16. jula 1995. kada su elementi te jedinice po

prijekom postupku pogubili vi{e od 1.700 mu{karaca i mladi}a Muslimana na Vojnoj ekonomiji Branjevo

i u Domu kulture u Pilici. Nadalje se navodi da je Tolimir u~estvovao u operaciji prisilnog premje{tanja i

deportacije stanovni{tva Srebrenice i @epe izme|u ostaloga tako {to je organizovao i vodio psiholo{ko-

propagandne aktivnosti u vezi s operacijama u tim enklavama i izdavao nare|enja i koordinirao prisilno

premje{tanje mu{karaca.


ZDRAVKO

TOLIMIR





Ro|en 27. novembra 1948. u op{tini Glamo~, Bosna i Hercegovina




Stojan @upljanin se tereti za u~e{}e u udruènom

zlo~ina~kom poduhvatu ~iji je cilj bio eliminisanje i

trajno uklanjanje, silom ili drugim sredstvima, bosa-

nskih Muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorije pla-

nirane srpske dràve u Bosni i Hercegovini 1992.

godine. Optuèn je izme|u ostaloga za progone,

ubistva, mu~enje, deportaciju i bezobzirno razaran-

je na podru~ju Autonomne Regije Krajine (ARK),

koja je izme|u ostalog obuhvatala sljede}e op{tine:

Banja Luka, Prijedor, Klju~, Sanski Most, Bosanski

Novi, Kotor Varo{, Tesli}, Bosanska Krupa, Bosan-

ski Petrovac, Donji Vakuf, elinac, [ipovo i Prnjavor.

Prema navodima optu`nice, @upljanin je kao na~elnik Centra slu`bi bezbjednosti u Banjoj Luci bio

nadleàn i odgovoran za cjelokupan rad policije unutar ARK i doprinio je ciljevima udruènog zlo~ina~kog

poduhvata nare|ivanjem, komandovanjem i upravljanjem pripadnicima i saradnicima policije koji su

u~estvovali u izvr{enju zlo~ina. Navodi se i da je zastupao policiju u Kriznom {tabu ARK-a, koji je radio

na koordinaciji i provo|enju op{teg plana preuzimanja kontrole nad teritorijom ARK-a i njenim "etni~kim

~i{}enjem".

Optuèn za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti (progoni,

istrebljenje, ubistvo, mu~enje, deportacije, nehu-

mana djela, prisilno premje{tanje) i kr{enja zako-

na i obi~aja ratovanja (ubistvo, mu~enje, okrutno

postupanje, bezobzirno razaranje gradova, sela i

naselja ili pusto{enje koje nije opravdano vojnom

nu`dom, uni{tavanje i hotimi~no nano{enje {tete

ustanovama namijenjenim religiji) na osnovu in-

dividualne krivi~ne odgovornosti i krivi~ne odgo-

vornosti nadre|enog


PREDMET IT-99-36 ("Krajina")

STOJAN

@UPLJANIN

Ro|en 28. septembra 1951. u Maslovarama, op{tina Kotor Varo{,

Bosna i Hercegovina

Prvobitna optu`nica potvr|ena 17. decembra 1999.




MKSJ OUTREACH PROGRAM I

FOND OTVORENO DRU[TVO BiH




Outreach program Me|unarodnog krivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju (MKSJ) je uspostavljen

kako bi se informacije o aktivnostima i rezultatima rada Tribunala u~inile transparentnim, pristupa~nim

i razumljivim javnosti u dràvama i entitetima na teritoriji biv{e Jugoslavije kojima on i sluì.

Predstavnici Outreach-a su zvani~ni predstavnici Sekretarijata Suda. Sekretarijat je na usluzi

svim u~esnicima u postupku - tuìla{tvu, odbrani i sudskim vije}ima.

Pored one u Hagu, Outreach program ima kancelarije i u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu i Pri{tini,

i u stalnom je kontaktu sa predstavnicima medija, pravne struke, vladinih i nevladinih organizacija,

udruènja `rtava, me|unarodnih organizacija, kao i sa diplomatskim predstavnicima. Kancelarije

pruàju informacije o radu Tribunala na lokalnom jeziku.

Od pro{irenja mandata Tribunala 2003. godine, kada je Savjet bezbjednosti pozvao Sud da

pomogne pri podizanju kapaciteta lokalnih sudstava za procesuiranje predmeta u vezi sa ratnim

zlo~inima, Outreach program igra vode}u ulogu u prebacivanju iskustava i znanja na podru~je biv{e

Jugoslavije.

Outreach Program funkcioni{e kao trust fund Ujedinjenih nacija i kao takav se u potpunosti

finansira iz dobrovoljnih priloga. Od 2004. se u potpunosti finansira iz sredstava Evropske komisije.

U saradnji sa regionalnim partnerima, Outreach je osmislio i organizovao brojne konferencije,

seminare i savetovanja za predstavnike `rtava i njihovih porodica, aktiviste nevladinih organizacija,

pravnike, novinare i studente na podru~ju biv{e Jugoslavije.

Outreach program ~ini dostupnim saop{tenja za javnost na bosanskom/hrvatskom/srpskom i

albanskom. Ukoliko èlite da dobijate saop{tenja za javnost, molimo vas da se obratite jednoj od

kancelarija Outreach programa.

Outreach program ~ini dokumente MKSJ-a na b/h/s-u, albanskom i makedonskom dostupnim

{iroj javnosti. U to ulaze presude, optu`nice, odluke i nalozi, kao i svi osnovni pravni dokumenti (kao

{to su Statut, Pravilnik o postupku i dokazima, Uputstvo o dodjeli branioca, Pravila o pritvoru itd.).

Ovi dokumenti se mogu na}i na Internet stranici tribunala, a mnogi su dostupni i u {tampanom obliku

ili na CD-u ili DVD-u, koji se na zahtjev mogu dobiti u kancelarijama Outreach programa.

Dokumenti MKSJ-a na b/h/s-u i albanskom

Saop{tenja za javnost

Konferencije - seminari - obuka

MKSJ OUTREACH PROGRAM


www.un.org/icty (na engleskom jeziku)

www.un.org/icty/index-b.html (na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku)

u Holandiji:

Churchillplein 1, 2517 JW The Hague

Tel.: +31 70 512 5510, 512 8239

Fax: +31 70 512 8953

u Bosni i Hercegovini:

Zgrada UN-a, Aleja Bosne Srebrene bb

71000 Sarajevo

Tel.: +387 33 773 219

Fax: +387 33 773 217

u Hrvatskoj:

Ilica 207, 10001 Zagreb

Tel: +385 1 390-8868, 390 8869

Fax: +385 1 390 8846

u Srbiji:

Jevrema Gruji}a 11, 11000 Beograd

Tel.: +381 11 306 5467, 306 6092

Fax.: +381 11 306 6090

na Kosovu/në Kosovë:

UNMIK HQ, Prishtina, Kosovo

Tel.: +381 38 504 604 ext. 4100

Fax.: +381 38 504 604 ext. 4536

Adrese kancelarija Outreach programa MKSJ-a

Internet stranica MKSJ


Fond otvoreno dru{tvo BiH (FOD BiH) je nezavisna, neprofitna organizacija koja djeluje od 1993.

godine kao dio mreè Soros fondacija s ciljem promocije otvorenog dru{tva.

FOD BiH nastoji kroz svoje programe dati doprinos razvoju javnih politika koje }e se temeljiti na

demokratskim na~elima, po{tivanju ljudskih prava i integraciji bosanskohercegova~kog dru{tva.

Aktuelni programski prioriteti odnose se na promjenu vrijednosti u obrazovnom sistemu, ja~anje

poloàja lokalne uprave, borbu protiv korupcije i osnaìvanje Roma.

Pored toga, FOD BiH je nedavno proveo istraìvanje pod nazivom ”Procjena razvoja demokratije

u BiH” koje identificira snage i slabosti postoje}e demokratske prakse u zemlji. Ova studija posluì}e

kao osnova za poticanje debate o potrebi mijenjanja postoje}eg politi~kog i javnog diskursa u BiH.

Fond otvoreno dru{tvo

Bosna i Hercegovina

Mar{ala Tita 19/3

71.000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Tel./fax: +387 33 444 488

e-mail: [email protected]

www.soros.org.ba

FOND OTVORENO DRU[TVO BOSNE I HERCEGOVINE


INDEKS OPTU@ENIKA

Okon~ani predmeti:

Aleksovski, Zlatko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

Banovi}, Predrag . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88

Bla{ki}, Tihomir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

êrkez, Mario . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

ê{i}, Ranko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

Delali}, Zejnil . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

Deli}, Hazim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56

Deronji}, Miroslav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

Do{en, Damir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

Erdemovi}, Draèn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

Furundìja, Anto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

Gali}, Stanislav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

Jelisi}, Goran . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

Josipovi}, Drago . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

Kolundìja, Dragan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

Kordi}, Dario . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

Kos, Milojica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70

Kova~, Radomir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

Krnojelac, Milorad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

Krsti}, Radislav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

Kunarac, Dragoljub . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60

Kupre{ki}, Mirjan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

Kupre{ki}, Vlatko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

Kupre{ki}, Zoran . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

Kvo~ka, Miroslav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

Landò, Esad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

Martinovi}, Vinko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77

Milo{evi}, Slobodan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80

Mr|a, Darko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83

Muci}, Zdravko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

Naletili}, Mladen . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76

Nikoli}, Dragan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

Nikoli}, Momir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84

Obrenovi}, Dragan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85

Papi}, Dragan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

Plav{i}, Biljana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79

Prca}, Dragoljub . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

Radi}, Mla|o . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

Raji}, Ivica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

Sikirica, Du{ko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

Simi}, Blagoje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40

Simi}, Milan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

Staki}, Milomir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

[anti}, Vladimir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50

Tadi}, Du{ko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

Tadi}, Miroslav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

Todorovi}, Stevan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38

Vasiljevi}, Mitar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

Vukovi}, Zoran . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62

Zari}, Simo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

@igi}, Zoran . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72

Neokon~ani predmeti:

Beara, Ljubi{a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122

Blagojevi}, Vidoje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

Borov~anin, Ljubomir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124

Br|anin, Radoslav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99

Bralo, Miroslav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94

]ori}, Valentin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114

Deli}, Rasim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118

Gvero, Milan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126

Hadìhasanovi}, Enver . . . . . . . . . . . . . . . . . 101

Halilovi}, Sefer . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103

Joki}, Dragan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105

Karadì}, Radovan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127

Kraji{nik, Mom~ilo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

Kubura, Amir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102

Luki}, Milan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98

Luki}, Sredoje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97

Marti}, Milan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

Mileti}, Radivoje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125

Milo{evi}, Dragomir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96

Mladi}, Ratko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129

Nikoli}, Drago . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120

Ori}, Naser . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

Pandurevi}, Vinko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119

Peri{i}, Mom~ilo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117

Petkovi}, Milivoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113

Popovi}, Vujadin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123

Praljak, Slobodan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112

Prli}, Jadranko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110

Pu{i}, Berislav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115

Simatovi}, Franko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108

Stani{i}, Jovica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

Stani{i}, Mi}o . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116

Stoji}, Bruno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111

[e{elj, Vojislav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106

Tolimir, Zdravko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131

Trbi}, Milorad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121

Zelenovi}, Dragan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95

@upljanin, Stojan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132

ZLOÎN I KAZNA: Procesuiranje ratnih zlo~ina po~injenih u Bosni i Hercegovini pred

Me|unarodnim krivi~nim sudom za biv{u Jugoslaviju

Fond otvoreno dru{tvo Bosne i Hercegovine u saradnji sa

Outreach programom Me|unarodnog krivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju

Koordinatori projekta:

Mervan Mira{~ija, Fond otvoreno dru{tvo Bosne i Hercegovine

Matias Hellman, Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju

Izdava~:

Fond otvoreno dru{tvo Bosne i Hercegovine,

Sarajevo, Mar{ala Tita 19

Urednik:

Dario Novali}

Lektorica i saradnica na uredni~kim poslovima:

@ana Vukmirovi}

Prevod:

Amira Sadikovi}

Ernesa Begi}

Dizajn naslovnice:

Start BiH magazin

Grafi~ko ure|enje, design i DTP:

Eldin Kari}

Draèn Musa

[tampa:

Start BiH, Denameda d.o.o. Sarajevo

Za {tampariju:

Miroslav Ku{evi}

Tira`:

2000 primjeraka

Godina izdanja:

2007.



Documents

ZLO^IN I KAZNA - detektor.badetektor.ba/publikacije/bih/Zlocin i kazna.pdf · kazna i brza i izvjesna. Daleko smo od te ta~ke, ali jesmo do{li do faze gdje je mogu}nost krivi~ne Daleko