Znacaj i uloga nautickog turizma

Znaaj i uloga nautikog turizma i marina u razvitku pomorskog i gospodarskog sustava- seminarski rad -

http://www.besplatniseminarskiradovi.comSADRAJ

1. Uvod 2. Povijesni elementi razvoja nautikog turizma 3. Pojam i mjesto nautikog turizma u suvremenom turizmu 4. initelji razvoja nautikog turizma 4.1 initelji razvoja nautikog turizma na strani potranje 4.2 initelji razvoja nautikog turizma na strani turistike ponude 4.3 ponuda privatnih, rekreacijskih i drugih sadraja i usluga5. Gospodarsko znaenje nautikog turizma 5.1 neposredni ili izravni utjecaj nautikog turizma 5.2 utjecaj nautikog turizma na poslovanje luka nautikog turizma 5.3 utjecaj nautikog turizma na poslovanje i razvitak uslunih djelatnosti 5.4 utjecaj nautikog turizma na poslovanje brodograevne industrije 5.5 utjecaj nautikog turizma na poslovanje i razvitak brodarskih i remontnih poduzea 5.6 posredni utjecaji nautikog turizma6. Vrste nautikog turizma 6.1 veliki ili brodski nautiki turizam 6.2 mali nautiki turizam 6.3 nautiki turizam u unajmljenim plovilima7. Nautiki turizam u republici hrvatskoj 7.1 pojava i razvoj 7.2 karakteristike i znaenje nautikog turizma u hrvatskoj 7.3 konkurentnost hrvatskog nautikog turizma 7.4 gospodarsko znaenje i slabosti u razvitku nautikog turizma8. Naziv, pojam, vrste i uloga marina u razvitku nautikog turizma9. Iskazivanje, mjerenje i analiza uspjenosti poslovanja marine 9.1 prihodi, trokovi (rashodi) i poslovni rezultat marine 9.1.1. Poslovni rezultat marine 9.1.2 trokovi poslovanja marine10. Zakljuak

11. Literatura

1. UVOD

Turizam brzo i nepovratno mijenja ekonomsku i socijalnu sliku svijeta. Znaajan udio u cjelokupnom svjetskom turizmu zauzima nautiki turizam te kao takav predstavlja vaan imbenik razvitka svjetskog pomorskog i gospodarskog sustava.

u ovom seminaru pokuati emo vam poblie prikazati razvoj nautikog turizma i njegov stvarni znaaj u stvaranju pomorskih i gospodarskih sustava kako regionalnih i tako i svjetskih.

2. Povijesni elementi razvoja nautikog turizma

Ve u starom vijeku nalazimo brojne zapise o pomorski putovanjima. Spomenimo poznato Homerovo putovanje opisano u epu Odiseja koji, vraajui se iz Trojanskog rata doivljava itav niz pustolovina. Sredite pomorske plovidbe tog vremena je sredozemlje i Grka. Pored toga valja istai da postoje podatci o veslakim takmienjima u okviru raznih svetkovina na vodi u antikoj Grkoj, Rimu, Egiptu, Kini itd.

Poetkom novog vijeka iskustva plovidbe od antikog preuzimaju Arapi i prenose u panjolsku. Kasnije se talijanski gradovi, poglavito Genova i venecija javljaju kao pomorske sile na sredozemlju. Poznata su razna veslaka takmienja koja se osim na Sredozemlju brzo proirila u Engleskoj. Na Temzi je oko 1500. godine bilo vie od 3200 ovlatenih laara koji su amcima na vesla prevozili putnike i robu. Prvo zabiljeeno veslako takmienje na Temzi odrano je 1715. godine. Ta tradicija odrala se i do danas. Tradicija veslakih natjecanja studenskih klubova u Engleskoj datira iz 16. i 17. stoljea.

U vrijeme velikih otkria teite pomorstva pomaklo se iz sredozemlja u Portugal, gdje je sredinom 15. stoljea datiraju i prve pomorske karte sa detaljnim uputama za plovidbu na tada poznatim podrujima svijeta. Magellan na put oko svijeta kree 1519.-22. godine koristei kartu svijeta koju je 1515. godine napravio Leonardo da Vinci. Pronalaskom tiska ve u drugoj polovini 15. i 16. stoljeu tiskani su i brojni prirunici za plovidbu.

U vrijeme znanstvenih putovanja poznatog moreplovca, istraivaa i avanturiste Engleza J. Cooka 1779. godine, pomorska plovidba koristila se suvremenim metodama navigacije koje su kasnije samo usavrivane pojavom novih tehnolokih otkria.

Prva trans oceanska krstarenja koja se ujedno mogu i smatrati i preteem suvremenog nautikog turizma zabiljeena su krajem 18. stoljea. Godine 1866. Amerikanci Hudson i Fitchem preli su Atlantik za 38 dana, a 1870. godine Dubrovaki kapetan Niko Primorac prvi je jedrilicom preao iz Europe u Ameriku. est godina kasnije jedan ribar iz Amerike je na brodici od 6 metara doplovio do Europe.

Znatno jai izazovi bili su putovanja oko svijeta. Tako je npr. Amerikanac kapetan J. Slocum 1895. godine prvi sam plovio portskom jedrilicom Spray duine 11.2 m oko svijeta. Ovo putovanje dugo 46 tisua NM trajalo je neto vie od 3 godine i dalo veliki poticaj razvitku nautikih sportova i oceanskim krstarenjima. Nakon toga je Slocum plovio po Karibima, a 1908. godine izgubio mu se svaki trag kod Bahama. Drugi Amerikanac, H. Pidgeon uputio se na put oko svijeta 1921. godine brodom duine 10.5 metara. Putovanje je trajalo 4 godine.

Povijesnu prisutnost i razvoj nautikog turizma na Hrvatskoj obali potvruje i veliki broj luka i luica. Stoga su turistike organizacije na obali 60 tih godina razvijale vlastiti plovni park, koji se koristio za izlete i iznajmljivanje. Obnovljena je i domaa mala flota, a strane jahte sve ee plove du nae obale. Obnovljena je i domaa proizvodnja plovila za sport i razonodu. 60 tih godina formiraju se neke nove ili prilagoavaju stare luke za suvremeni nautiki turizam.

Prvi prostorni planovi jadranskog podruja, poznati kao Projekt Juni Jadran (1965) i Projekt Gornji Jadran (1972) predviaju i lokacije na obali namijenjene izgradnji luka nautikog turizma. Do 1978. godine na Hrvatskoj obali puteno je u promet 5 novih nautikih turistikih luka (Punat, M. Loinj, Zadar, Split i Dubrovnik.) 3. POJAM I MJESTO NAUTIKOG TURIZMA U SVUREMENOM TURIZMU

Oceani, mora, jezera i rijeke nisu samo, ogromna vodena prostranstva koja zauzimaju preko 72% ukupne zemljine povrine, ve jedan od bitnih elemenata ljudske egzistencije. Na obalama mora i uz rijeke (Nil, Eufrat, Tigris i dr.) nastala su prva ljudska naselja i razvile se najstarije kulture. Do uspostave kopnenih putova, more je predstavljalo jedinu prometnu vezu meu narodima. U zemljama koje je priroda obdarila atraktivnim obalama mora i jezera, te rijekama pogodnim za sportska natjecanja i rekreativnu plovidbu, u posljednje se vrijeme razvija nautiki turizam kao nova vrsta turizma. Te blagodati najbolje su osjetile drave na obalama Mediterana, Kariba i Australije, gdje je posebno izraen turistiki promet, u okviru kojeg, znaajan dio predstavlja nautiki turizam. Nautiki turizam ili turizam na vodi, kako ga pojedini autori nazivaju, nastao je kao masovni fenomen nakon Drugog svjetskog rata. U praksi su prisutni i drugi nazivi za ovu, posebnu, vrstu turizma, kao to su: maritimni, primorski i jahting turizam, zabavna navigacija, pomorsko-sportska plovidba i drugi. Sam naziv nautiki turizam upuuje i podsjea na temeljni sadraj i nain zadovoljavanja turistikih potreba uesnika ove vrste turizma, pa ima odreenu prednost u odnosu na druge nazive. Pod pojmom nautiki podrazumijeva se, ne samo plovidba i kretanje, ve i stacionirano mirovanje i boravak u nekoj marini, luci, luici i sl. Sama injenica da se turistika potreba moe zadovoljiti jedino pomou odgovarajueg plovila, predstavlja specifinost koja ovaj vid turizma izdvaja iz opeg turizma, kao njegovu posebnu vrstu. Terminoloka oznaka nautiki za ovu vrstu turizma, potjee od grke rijei nutas (mornar). Oznaava vjetinu navigacije, nauku o pomorstvu. Po dananjem shvaanju to je ustvari posebna vrsta turizma koji se temelji na rekreativnim sadrajima vezanim uz plovidbu na morima jezerima i rijekama. Sam se pojam, nautiki turizam, moe definirati na vie naina. Najbitnije je da se definicijom istakne njegovo znaenje za odmor i rekreaciju pomou koritenja sportskih brodova ili tzv. male flote. Interesantna je definicija A. Turine koji pod nautikim turizmom podrazumijeva putovanja morem i to sljedeim prijevoznim sredstvima:

a) jahtama, jedrilicama, skuterima i sportskim amcima

b) putovanje brodovima, koje organiziraju obalne linijske slube ili kruna putovanja

c) teretnim brodovima koji primaju i odreeni broj putnika

d) posebnim plovilima za krstarenje, za jedrenje, za ribolov i ostale turistike razonode na vodi, od izleta i etnja do priredba specifinog karaktera s raznovrsnim programima koji se izvode na moru.

Pod nautikim turizmom podrazumijeva se ukupnost aktivnosti i odnosa koji su uzrokovani boravkom turista-nautiara u lukama nautikog turizma i plovidbom na vlastitim, iznajmljenim i tuim plovnim objektima, radi rekreacije, sporta i razonode. Nautiki turizam, u odnosu na kupalini i druge vrste turizma, poglavito se, razlikuje po specifinim uslugama, koje se turistima-nautiarima pruaju u lukama nautikog turizma i plovnim objektima. Turistike usluge u nautikom turizmu su:

1) iznajmljivanje veza uz ureenu i djelominu ili potpuno zatienu obalu za smjetaj plovnih objekata i turista nautiara koji borave na njima:

2) iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju (charter, crusing i sl.);

3) usluge skipera:

4) prihvat, uvanje i odravanje plovnih objekata na vezu u moru, i suhom vezu na kopnu

5) usluge snabdijevanja nautiara sa strujom, plinom, vodom, gorivom, namirnicama, rezervnim dijelovima, opremom i sl.:

6) ureenje i pripremanje plovnih objekata:

7) davanje razliitih informacije nautiarima kao to su vremenska prognoza, vozni redovi, podaci o kulturno-povijesnim spomenicima i raznim priredbama i manifestacijama i sl.

8) kole jedrenja, obuka za skipere i voditeljice brodica:

9) ostale turistike usluge za potrebe nautikog turizma (iznajmljivanje sportskih terena, pribora i opreme za kupanje i skijanje na vodi, suncobrana i lealjki, zdravstvene usluge, organizacija sportskih, kulturnih priredbi i manifestacija i sl.)Nadzor i kontrolu nad pravnim fizikim osobama koje pruaju nautiko-turistike usluge u Republici Hrvatskoj vre upanijski uredi za poslove turizma, luke kapetanije, obalna straa, odgovarajua ministarstva (za turizam, promet i veze, financije i sl.) turistiki inspektori i drugi inspektori, svaki u okviru svoje nadlenosti, sukladno posebnim propisima.

4. INITELJI RAZVOJA NAUTIKOG TURIZMA

Osim initelja koji utjeu na razvoj turizma, openito na razvoju nautikog turizma imaju jak utjecaj i posebni initelji. Za nastavak i razvitak nautikog turizma imaju jak utjecaj i posebni initelji. Za nastanak i razvitak nautikog turizma u nekoj zemlji, uem ili irem podruju ili regiji, moraju postojati odgovarajui initelji, i to, kako na strani potranje, tako isto na strani ponude.

4.1 initelji razvoja nautikog turizma na strani potranje

Nautiki turizam kao i drugi oblici turistikog prometa javlja se u trenutku kada za to postoje drutveni, ekonomski i tehniko-tehnoloki uvjeti. Dinamika je, njegova razvoja, usko povezana uz niz endogenih i egzogenih initelja. Na razvitak nautikog turizma u nekoj zemlji, osim initelja koji utjeu, openito na razvitak turizma, presudni su i posebni initelji. Posebni initelji se mogu razvrstati u tri temeljne skupine, kao to su:

1. initelji proizili iz odreene razine razvoja gospodarstva:

2. initelji proizili iz odreene razine razvoja turizma:

3. initelji proizili iz odreene razine razvoja drutva u irem smislu:

Nautiki turizam, kao oblik turistike potranje, a i ponude, logina je posljedica sveukupnog gospodarskog razvoja u svijetu. Analizirajui gospodarski razvoj, kao initelja turistikog razvoja nautikog turizma, moe se zakljuiti da je njegov utjecaj viestruk. S jedne strane, gospodarski razvoj uvjetuje stvaranje slobodnih financijskih sredstava za kupnju plovila i slobodnog vremena za plovidbu, to je temeljna pretpostavka za nastanak nautiko-turistike potranje. S druge strane, poveanjem industrijalizacije, urbanizacije i zagaenja ivotne sredine, to sve uvjetuje gospodarski razvitak, popraeno je, ne samo veim intenzitetom rada na radnom mjestu, nego veim ili manjim stupnjem psiholokog stresa i raznih drugih oboljenja. Psiholoki stres i druge psihofizike i zdravstvene tekoe koje izaziva gospodarski razvitak, mogue je, ako ne otkloniti, onda bar ublaiti promjenom mjesta boravaka, pri emu, nautiki turizam ima posebno znaenje. Tehnoloki razvoj, kao sastavni dio ukupnog gospodarskog razvitka, posebno, utjee na razvoj nautikog turizma kroz nove materijale, tehnologije i metode graenja plovila, ekoloke pokrete itd. Pojavom plastinih masa i novih metoda graenja, plovila za sport i razonodu su postala jeftinija i pristupana za sve ire slojeve drutva. Ranije su bila dostupna, samo uskom krugu bogatih ljudi. To je stvorilo pretpostavke za nastanak i dinamian razvitak nautikog turizma. Jedna od osnovnih determinanta razvoja nautikog turizma jest postojanje i razvoj turizma uope, kao svjetskog procesa masovnih migracija i zadovoljenja odreenih turistikih potreba putem brodarenja, radi odmora i razonode. Put razvitka nautiko-turistike potranje je toliko dug i mukotrpan koliko i ulazak pojedinog drutva ili nacionalne zajednice u krug visokorazvijenih zemalja. injenica je, nautiki turizam, bez obzira na konstantnu stopu rasta, jo uvijek nema masovni karakter u svjetskim razmjerima. On je privilegij srednje i vie klase. Meutim, u posljednje vrijeme prisutna je tendencija njegova irenja i na nie slojeve puanstva. Zato, treba usmjeriti istraivanja u smjeru budue turistike potranje, kako bi se mogla formirati adekvatna nautiko-turistika ponuda.

4.2 initelji razvoja nautikog turizma na strani turistike ponude

Dok initelji potranje utjeu na stvaranje potreba, initelji ponude uvjetuju da se te potrebe ostvare. Primjena ovih postavki na razvoj nautikog turizma govori da nisu dovoljna samo odgovarajua, slobodna novana sredstva za kupnju plovila, psihofizika potreba da se plovi, moda da se plovi, tehnoloki napredak u gradnji plovila, fond slobodnog vremena za plovidbu, stupanj razvoja turizma i slino, ve i turistika ponuda, koju obuhvaa, kako prirodne i antropogene atraktivne uvjete, tako i ponudu odgovarajuih nautiko-turistikih privatnih, rekreacijskih i drugih sadraja i usluga.

4.3 Ponuda privatnih, rekreacijskih i drugih sadraja i usluga

Prisustvo prirodnih uvjeta na nekom podruju ima vanu ulogu pri formiranju nautiko-turistike ponude. Ponuda privatnih, rekreacijskih i drugih sadraja, sredstava i usluga omoguuje boravak i plovidbu nautiara izvan mjesta boravka. U nautiko-turistiku ponudu spadaju gotovo sve gospodarske djelatnosti i razne negospodarske aktivnosti, koje uestvuju u formiranju nautikog proizvoda. 5. Gospodarsko znaenje nautikog turizma

Turizam brzo i nepovratno mijenja ekonomsku i socijalnu sliku svijeta. Prema istraivanjima doprinos turizma u bruto-nacionalnom proizvodu u turistikim zemljama iznosi od 6 do preko 10%. Turistiki fenomen (kao i nautiko-turistika plovidba) ve je davno transformiran u ozbiljnu drutveno-ekonomsku djelatnost, koja zadire gotovo u sve pore drutveno ekonomskog ivota pojedinih podruja. Pomou nautikog turizma, koriste se i naplauju prirodne atraktivnosti i drugi raspoloivi nautiko-turistiki resursi. Kroz nautiko-turistiko trite potranje, potie se razvitak drugih gospodarskih grana i djelatnosti. Dolaskom i boravkom nautiara u akvatoriju i marinama, brojna inae neprivredna dobra i djelatnosti recepcijske zemlje pretvaraju se u izdane gospodarske resurse, koji bez nautikog turizma, ne bi uope ili bi u znatno manjem opsegu bili komercijalizirani. Kroz potronju nautiara (posebice inozemnih) ostvaruju se brojni neposredni i posredni uinci na pojedine gospodarske subjekte i na gospodarstvo zemlje u cjelini.

5.1 Neposredni ili izravni utjecaj nautikog turizma

Neposredne ili izravne koristi od potronje nautiara imaju gospodarski subjekti koji neposredno prodaju proizvode ili usluge nautiarima, kao to su:

a) luke nautikog turizma, koje prodaju nautiko-turistike usluge nautiarima

b) turistika, turistiko-ugostiteljska i trgovinska poduzea, uslune radnje i drugi subjekti koji pruaju usluge nautiarima

c) brodograevna i brodarska poduzea, te obrtnike radnje koji proizvode i prodaju plovila, vre njihov remont i popravke, servisiraju i odravaju plovila nautiara i pruaju druge razliite usluge

5.2 Utjecaj nautikog turizma na poslovanje luka nautikog turizma

Suvremena marina je temeljni oblik luke nautikog turizma. Ona je vrlo kompleksan objekt nautiko-turistike receptive, u kojoj se nautiarima nudi i realizira itav niz usluga, nautikog, sportskog, rekreativnog i zabavnog karaktera. Kapital uloen u izgradnju marina ima veu stopu profitabilnosti od onog uloenog u druge vrste turizma. U lukama nautikog turizma pruaju se brojne nautiko-turistike usluge kao to su: usluge veza za plovila s opskrbom vode, prodaja goriva i elektrine energije, odravanje i servis plovila, usluge iznajmljivanja plovila i posredovanja u njihovoj prodaji, usluge kole jedrenja i obuke za skipere i voditelje brodica, usluge davanja vremenskih prognoza i raznih informacija nautiarima, usluge telefona teleks, te prodaja suvenira i bescarinske robe te razne druge usluge. Najpovoljniji efekti od nautikog turizma postiu se u organiziranom charteru, tj. najmu brodova nautiarima kojima vie odgovara plovidba u iznajmljenom nego u vlastitom plovilu.

5.3 Utjecaj nautikog turizma na poslovanje i razvitak uslunih djelatnosti

U nautikom turizmu realiziraju se brojne ugostiteljske, trgovinske, obrtnike i druge sline usluge. To stimulativno djeluje an razvitak turistike, ugostiteljske, trgovinske, frizerske i drugih djelatnosti, koje su nune za zadovoljavanje potreba nautiara. Zato se u lukama nautikog turizma otvaraju brojni ugostiteljski i trgovinski objekti i razliite radnje. U lukama nautikog turizma treba organizirati trgovaku mreu koja je u stavnju kvalitetno opskrbiti nautiare potrebnim prehrambenim i higijenskim artiklima, ako to su: kruh, mlijeko, mlijeni proizvodi, povre, voe, voni sokovi, meso, riba, sapun deterdenti, paste za zube, tisak i drugi proizvodi i razne potreptine.

5.4 Utjecaj nautikog turizma na poslovanje brodograevne industrije

Nautiki turizam moe povoljno utjecati na razvoj brodograevnih poduzea (posebno male brodogradnje), industrije i obrta, ukoliko su u funkciji proizvodnje i odravanja plovila i opreme za potrebe nautikog turistikog turizma. Osim prodaje plovila, sve ee se grade brodovi za charter. U posljednje vrijeme sve je vea potranja za veim i luksuznijim plovilima, kao to su brodovi za krstarenja i izlete i luksuzno opremljene jahte. Ne zaostaje potranja i za manjim sportskim i luksuznim amcima, gliserima i jedrilicama (sa i bez motora). Izgradnja plovila za potrebe nautikog turizma u odnosu na plovila za druge namjene, pokazala se je daleko rentabilnijom. Tako prodajna cijena jednog kubnog metra tankera iznosi 3000$, a kubni metar jahte prodaje se po cijeni 30 000$.

5.5 Utjecaj nautikog turizma na poslovanje i razvitak brodarskih i remontnih poduzea

Brodarska poduzea ukljuena u nautiki turizam, u posljednje vrijeme takoer biljee dinamian razvitak. Tako je amerika kompanija za organizaciju krunih putovanja Carnival sa sjeditem na Floridi 1994. godine ostvarila prihod od 1.8 milijardi, od ega je , profit iznosio 380 miliona dolara. Zbog velikog broja razliitih tipova plovila i pogonskih motora, javlja se potreba za velikim brojem razliitih popravaka, rezervnih dijelova, boja, strojeva, alata, te radnika razliitih struka i specijalnosti. Poto se veina tih radova ne moe vriti u marinama, neophodna je mala brodogradnja, kojoj se prua ansa da se kroz izgradnju novih plovila i pruanje raznovrsnih usluga turistima-nautiarima ukljuujui u nautiko-turistiku ponudu. U svezi s tim, mala brodogradnja nudi nautiarima velik broj razliitih usluga kao to su: usluge tehnikog servisiranja plovila, kapitalne remonte, adaptaciju i rekonstrukciju plovila, intervencije nakon havarija, izvlaenje, preglede i radove konzerviranja i tekueg remonta, interventne servisne usluge za povremene radove u marinama ili na proizvoljnim sidritima i vezovima i sl. Za pruanje pomoi brodovima u havariji i interventne servisne usluge za povremene radove u marinama ili na proizvoljnim sidritima i vezovima i sl. Za pruanje pomoi brodovima u havariji i interventne popravke u lukama nautikog turizma i prirodnim uvalama, angairaju se brodovi-radionice. Svakom je nautiaru, posebno, vano da li u mjestu u kojem eli ljetovati ima mogunosti popravke plovila i nabavke rezervnih dijelova.

5.6 Posredni utjecaji nautikog turizma

Za razliku od neposrednih uinaka koje poslovni subjekti ostvaruju izravnom prodajom proizvoda ili usluga nautiarima, posredne uinke koji imaju poslovni subjekti koji izravno ne prodaju usluge nautiarima, ve to ine posredno. Tako npr. Graevinari grade marine i druge objekte za poduzea koja pruaju usluge veza i druge usluge nautiarima. Brodograevna poduzea proizvode plovila za sport i rekreaciju i rezervne dijelove, koje prodaju nautiarima preko trgovakih poduzea, salona nautike i obrtnikih radnji.

Izgradnja marine i drugih nautiko-turistikih sadraja moe pozitivno utjecati na opu komunalnu opremljenost lokalne sredine i poveati broj i kvalitetu razliitih usluga. Tu se prvenstveno misli na izgradnju ili znaajno poboljanje kanalizacijske mree, vodovoda, prometnica, telefonske i elektrine mree, otvaranje razliitih servisa, poboljanje kvalitete usluga u vie razliitih djelatnosti. Sve to moe doprinijeti profiliranju turistike ponude i turistikom imageu mjesta, odnosno ueg ili ireg podruja. Isto tako, marina dobro uklopljena u postojee urbanistike sadraje, moe biti novi element turistike atrakcije.

Posebnu ulogu nautiki turizam ima na podruju zapoljavanja radno-aktivnog stanovnitva. Prema istraivanjima, danas je gotovo svaki osmi radnik u svijetu zaposlen u turizmu ili putnikom prometu , s tendencijom poveanja tog broja.

Kvalitetan i jedino opravdan pristup istraivanju svakog trita, pa i nautiko turistikog je onaj, koji polaziti od potroaa, tj. Nautiara kao potroaa nautiko-turistikih usluga. Nautiko-turistiko trite obuhvaa nautiko-turistiku ponudu i potranju. Turistika ponuda, kao jedna strana trita, nudi nautiko-turistikoj potranji, turistiki proizvod, odnosno uslugu po naelu dam da da. Za ovaj proizvod, nautiko turistika potranja plaa subjektu na strani turistike ponude odreenu cijenu. Prosjena potronja nautiara, kao pripadnika vieg i srednjeg drutvenog sloja, vea je nego turistika potronja u klasinom kupalinom turizmu.

Nautiko-turistika potronja se najee utvruje pomou metode anketiranja i metode procjene. Metoda anketiranja se sastoji u tome da se od odgovarajueg broja nautiara (uzorak) pomou naprijed sastavljenog anketnog listia (upitnika) dobiju odgovori o trokovima turistikog boravka i putovanja nautiara metodom procjene. Turistika potronja, izrauna se na temelju statistikih podataka kao to su broj plovila u marinama, prosjean broj osoba na plovilima, prosjean broj dana boravka nautiara i prosjena dnevna potronja turista.

6. VRSTE NAUTIKOG TURIZMA

Pod utjecajem ubrzanog razvoja i brzih promjenu u potranji, zadnjih se godina sve vie trae posebni oblici nautikog turizma. U razvitku nautikog turizma stalno se javljaju novi sadraji, koji ga obogauju i tendencije koje mu mijenjaju tijek i strukturu. Klasini nautiki turizam iezava kao dominantna kategorija. Na njegovo mjesto nastupa suvremeni nautiki turizam, koji u vidu pokreta povratka prirodi, preko vodenih prostranstava, sve vie postaje masovni pokret kompleksne i heterogene strukture. U sloenoj i heterogenoj strukturi suvremenog nautikog turizma javlja se itavi niz elemenata drugih vrsta turizma (sportski, izletniki, zdravstveni, ribolovni, kupalini i dr.), koji uvjetuju posebne vrste ili oblike nautiko-turistike djelatnosti.

Ovisno o initeljima ponude i potranje na pojedinim uim ili irim podrujima, mogu se razvijati novi oblici ili vrste nautikog turizma. Postoji vie kriterija po kojima se nautiki turizam moe podijeliti na odreene podvrste. Najrelevantniji su veliina plovila, vlasnitvo broda, motiv plovidbe i dr. S obzirom na to dijelimo ih prema veliini plovila (veliki ili brodski nautiki turizam, mali nautiki turizam), prema vlasnitvu plovila (nautiki turizam u vlastitom ili klupskom plovilu, nautiki turizam u unajmljenom plovilu na odreeno vrijeme), prema motivu plovidbe (rekreacijski nautiki turizam, sportski nautiki turizam, ribolovni nautiki turizam), te prema organizaciji plovidbe (nautiki turizam individualnog tipa organizacije, nautiki turizam grupnog tipa organizacije).

6.1 Veliki ili brodski nautiki turizam

Veliki ili brodski nautiki turizam uglavnom se javlja u vidu: krunih putovanja i izleta, te pruanja ugostiteljskih usluga: smjetaja, prehrane, pia na brodu privezanom uz obalu (botel) na odreeno vrijeme i u odreenim okolnostima.

6.2 Mali nautiki turizam

Svijest o istoj ivotnoj sredini, znatno je doprinijela razvitku nautikog turizma. U okviru nautikog turizma vrlo vano mjesto zauzima tzv. mali nautiki turizam. To je sasvim novi tip pomorskog prometa s vrlo sloenom morfologijom. Obavlja se u posebnim oblicima nautikog turizma. Mali nautiki turizam danas je prevladavajui oblik nautikog turizma. Karakteristian je po razliitim vrstama manjih plovila kao to su: jedrilice, gliseri, jahte, amci i druga plovila za zabavu, sport i rekreaciju. Realizira se u vidu: zabavne navigacije i sportsko-natjecateljskog nautikog turizma.

6.3 Nautiki turizam u unajmljenim plovilima

Turista-nautiar, kao potencijalni uesnik, turistiko nautikih kretanja, moe se pojaviti u nekoliko oblika ili odnosa i to u: vlastitom plovilu i vlastitom navigacijom, vlastitom plovilu i navigacijom koju preputa struno osposobljenoj posadi, unajmljenom plovilu i vlastitom navigacijom, unajmljenom plovilu i navigacijom koju preputa struno osposobljenoj posadi. U prvom i drugom sluaju, nautiar se javlja kao kupac broda za sebe i svoje potrebe. Upravlja brodom sam ili to povjerava strunim osobama. Vlasnici plovila, najee u svojstvu pomoraca-amatera, vie ili manje uspjeno upravljaju brodom. Rjee to povjeravaju profesionalnoj posadi. Kada je u pitanju vei brod, zakonskim propisima se regulira potrebna profesionalna strunost posade koja se prilagoava veliini broda. Unajmljivanje plovila sa vlastitom navigacijom u posljednje vrijeme doseglo je nevjerojatne razmjere. Organizirano iznajmljivanje plovila ili charter prvi put se javlja na Azurnoj obali 1955. godine. U poetku su se iznajmljivale jahte, koje su se mogle kupiti u nautikim salonima. Posljednje vrijeme, sve ee se iznajmljuju plovila razliitih vrsta, veliina i komfora. Iznajmljivale brodova vrlo je unosan posao. Prema istraivanjima prihod od 2000 iznajmljenih brodova, ekvivalent je prihodu koji se moe ostvariti od iznajmljivanja veza i usluga odravanja 20.000 plovila namijenjenih za sport i razonodu. Smatra se da vrijeme povrata novca uloenog u plovilo iznosi 3-4 godine. U iznajmljenim plovilima moe se ploviti slobodnim izborom mjesta plovidbe ili grupirano u floti od luke do luke pod rukovodstvom kapetana flote. Plovidba iznajmljenim plovilima u flofili karakteristina je za englesku klijentelu. Unajmiti jedrenjak, ili jahtu i otploviti na iroko more, mogu samo iskusni moreplovci koji su za to osposobljeni. Zbog niske razine nautikog obrazovanja turista nautiara, sve ee se na zahtjev unajmljivaa nude skiperi. Cijena najma plovila u svezi su sa: duinom najma, vremenskim razdobljem u kojem se iznajmljuje plovilo, vrstom, veliinom i snagom porivnog ureaja plovila.

7. Nautiki turizam u Republici Hrvatskoj

7.1 Pojava i razvoj

Nautiki turizam u Hrvatskoj se pojavio gotovo jedno stoljee kasnije (19.st.) nego u svijetu (17. i 18.st.). Ono to je vanije je da se njegov razvoj u ostalom dijelu Svijeta razvijao vrlo brzo od polovice 19.st. to ne moemo rei za njegov razvoj u Hrvatskoj. Razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve do poetka 80-ih godina 20.st. kada se osniva veina dananjih marina i udruga nautiara to poveava njegovu popularnost. Dakle, intenzivniji njegov razvoj moemo pratiti u zadnjih 15 godina, a njegov se pravi bum tek oekuje.

Posebni doprinos razvoju nautiko-turistike ponude daje osnivanje Adriatik Croatia International Club ACI (1983. godine) sa sjeditem na Brijunima. Zadatak ACI-a bio je da koordinira i financira izgradnju nautikih objekata. To je uvjetovalo stvaranje prvog modernog, organizacijski i funkcionalno povezanog nautiko-turistikog poduzea na naoj obali. ACI-a su osnovala poduzea iz turistiko-ugostiteljske i trgovinske brane, kao i poduzea koja su imala interes za plasman svojih proizvoda. U osnivanju ACI-a uestvovalo je 69 lanica osnivaa, od kojih je veina financirala izgradnju i uestvovala u poslovanju izgraenih nautikih objekata. Ve u prvoj godini poslovanja ACI-a, tj. do sredine 1984. godine izgraeno je 16 marina kapaciteta 4.730 vezova. Godine 2001. ACI raspolae sa 21 marinom kapaciteta 5610 vezova. Od ukupnog broja marina bile su: 4 marine I. kategorije (5 zvjezdica) sa 1530 vezova, 9 marina II. Kategorije (4. zvjezdice) sa 2670 vezova i 8 marina III. Kategorije (3 zvjezdice) sa 1410 vezova. Sve marine su otvorene tijekom cijele godine, osim marine ut na Kornatima koja radi samo tijekom turistike sezone. Veina komercijalnih marina izgraena je osamdesetih godina. Odlikuju se kvalitetnom gradnjom i izvrsnom lokacijom. Preteno su smjetene u veim primorskim gradovima, poznatijim turistikim mjestima i najljepim otonim uvalama. Veina pripada lancu ACI. Ostale su samostalne.

7.2 Karakteristike i znaenje nautikog turizma u HrvatskojRazvedenost hrvatske obale (indeks razvedenosti hrvatske obale iznosi 11) je uz veliki broj otoka jedan od glavnih aduta za razvoj nautikog turizma. Uz razvedenost obale i atraktivnost otonoga prostora Hrvatska se istie obiljejima reljefa. Naa obala je visoka, strma i stjenovita to prostoru daje posebnu ar. Odmah iza obale uzdiu se planinski lanci Uke, Velebita, Svilaje, Kozjaka, Mosora i Biokova.

Osim fizionomskih prednosti hrvatske obale zanimljivo je i vano sagledati kako su kapaciteti za prihvat plovila rasporeeni du hrvatske obale. Od 363 luke, luice, sidrita i marina, kvarnerski, zadarski i dubrovaki akvatorij ih sadre 60%. Ipak, ponajvie zbog Nacionalnog Parka Kornati, najatraktivniji je ibenski akvatorij. Po posjeenosti slijedi istarsko (gdje je openito vea posjeenost turista) i zadarsko podruje (nautikim turistima je ovo podruje posebno zanimljivo zbog veeg broja otoka to pridonosi zanimljivosti arhipelaga).

U ukupnom turistikom prometu Hrvatske nautiki turizam ini tek 7% od ukupnih dolazaka ili 2% ukupnih noenja 2001.godine. Ipak, biljei dinamine stope rasta. U zadnjih 5 godina turistiki promet nautiara je udvostruen a prosjene godinje stope rasta iznosile su oko 15%. Zanimljiv je i podatak da su 2001.g. nautiari inili 76.4% stalnih gostiju u Hrvatskoj. Usprkos svim iznesenim injenicama moe se konstatirati da se nautiki turizam u Hrvatskoj jo uvijek nije u potpunosti afirmirao7.3 Konkurentnost hrvatskog nautikog turizma

Najnovija zbivanja na svjetskom turistikom tritu upuuju na zakljuak da se Hrvatska turistiki brzo stabilizira i postaje sve poeljnija turistika destinacija. Njen daljnji turistiki razvitak doi e do punog izraaja ako se nametne na turistikom tritu kao nova i nadasve prepoznatljiva turistika marka. Nautiki turizam danas je najkonkurentniji hrvatski turistiki proizvod. Nedostatak jasne koncepcije u dosadanjem razvitku i odgovarajue marketing strategije ima za posljedicu: neselektivnost u razvoju, slabu nautiko-turistiku potronju i neke negativne utjecaje na okolinu. Najvei konkurenti Hrvatskoj u nautikom turizmu su ostale zemlje u Sredozemlju Italija, Grka, panjolska, Francuska i Turska.Hrvatska ima prednost u prirodnim ljepotama, pejzanoj slikovitosti i ekolokoj ouvanosti to su vana obiljeja za razvoj i budunost nautikog turizma ali nije dovoljno! Kvaliteta ponude hrvatskih marina ne moe se usporediti s ponudom marina u ostalim europskim zemljama. Neki od pokazatelja kvalitete nautikih luka su postojanje fitnes-centara, saune, kole ronjenja, jedrenja, jahanja i zabavnih sadraja. Potencijalni gosti to trae, a hrvatske marine imaju eventualno jedno od navedenog. Neke hrvatske marine su jo na stepenici zadovoljavanja osnovne infrastrukture poput zadovoljavajuih sanitarija ili restorana. Naravno, ast iznimkama.Zbog relativno velike fizike udaljenosti i dosadanjeg neadekvatnog kvalitetnog stanja hrvatskih prometnica Hrvatska nije toliko pristupana onim srednjoeuropskim i zapadnoeuropskim nautiarima koji dolaze cestom. Za razvoj nautikog turizma iznimno je vaan i zrani promet. Uz razvijenu mreu zranih luka u receptivnom podruju vlasnici plovila mogu brzo i udobno stii do receptivnog podruja. S tim u vezi, ukoliko postoje infrastrukturni uvjeti i dovoljno kvalificirane radne snage mogue je ponuditi servisiranje i sidrenje plovila u marinama tokom cijele godine to lokalnoj ekonomije donosi bitne financijske efekte.Hrvatskim marinama potrebno je restrukturiranje i repozicioniranje. Marine konstantno trae nova ulaganja a mi to malo tee pratimo. Izlaz se vidi u restrukturiranju ve postojeih luka koje bi nadogradnjom postale marine. Na taj nain bi se izbjeglo betoniranje prirodnih povrina (jer bi se marina razvijala na ve postojeoj infrastrukturi koja bi bila osnova). Sljedei prijedlog je izgradnja privatnih marina to bi si mogli priutiti samo bogatiji poduzetnici ali tako bi se podignula kvaliteta same marine.7.4 Gospodarsko znaenje i slabosti u razvitku nautikog turizma

Hrvatska posjeduje idealne uvijete za razvitak nautikog turizma i niz komparativnih prednosti u odnosu na druge konkurentske nautiko-turistike zemlje. Te prednosti se ogledaju u: boljoj razvedenosti obale i otoka, veem broju dobro rasporeenih i zatienih luka, pogodnijem geografskom poloaju u odnosu na emitivno turistiko-nautiko trite, bolje ouvanoj prirodi i istijem moru. Ukoliko bi se iskoristile te komparativne prednosti i primijenila odgovarajua marketing strategija, hrvatski nautiki turizam bi bio u stanju privui zahtjevniju klijentelu, potaknuti inozemna ulaganja u izgradnju novih receptivnih kapaciteta, pokrenuti niz prateih gospodarskih djelatnosti i poveati nautiko-turistiko potronju. Nautiko-turistika potronja pozitivno utjee na razvitak pojedinih gospodarskih grana i djelatnosti (brodogradnja, brodarstvo, trgovina i obrt), zapoljavanje i platnu bilancu zemlje. Za razliku od klasinog kupalinog turizma kojega karakterizira masovnost, unificiranost i stalan pad kvalitete, hrvatski nautiki turizam predstavlja najprepoznatljiviji i najkonkurentniji hrvatski proizvod na meunarodnom turistikom tritu. Zato, nautiki turizam predstavlja mogunost koju Hrvatska treba i mora iskoristiti.8. NAZIV, POJAM, VRSTE I ULOGA MARINA U RAZVITKU NAUTIKOG TURIZMA

Pojam marina talijanskog je podrijetla, a oznaava malu luku za prihvat rekreacijskih plovila. Marina, kao moderan luki objekt za prihvat sportskih i rekreacijskih plovila, prvi put se u strunoj literaturi spominje (opisuje) 1928. godine. Prema amerikoj Nacionalnoj udruzi proizvoaa motora i brodova (National Association of Engine and Boat Manufactures Incorpored of America) marina je mjesto gdje jedriliari mogu plovilo prikladno usidriti, porinuti u more, popravljati, opskrbiti gorivom i drugim brodskim potreptinama, imati topli tu, objedovati na obali i biti na dohvat trgovinskoj, komunikacijskoj i prometnoj infrastrukturi. Dakle, marina preuzima i objedinjuju sve nautiko-turistike usluge i sadraje od gradnje, porinua i popravka broda, do opskrbe nautiara rezervnim dijelovima, gorivom i hranom. Do pojave marina te usluge i sadraje su nudila brodogradilita, luke za javni promet i trgovine. U suvremenoj marini broj sadraja i usluga koje se nude nautiko-turistikom tritu, proiren je do te mjere da predstavlja krajnji domet nautiko-turistike prirode.

Prema tome, marina je posebna vrsta luke nautikog turizma, koja u posebno ureenom i opremljenom vodenom i kopnenom prostoru i objektima, osim usluga veza i smjetaja plovila, nudi brojne druge pomone i dodatne sadraje i usluge koje su u stanju zadovoljiti probirljive zahtjeve i elje suvremene nautiko-turistike potranje. Marina je temeljna i najpoznatija vrsta luke nautikog turizma. Za razliku od drugih nautikih luka (sidrita, privezita i suhe marine), koje nude samo usluge veza i smjetaja plovila na posebno ureenom prostoru, marine jo nude itav skup drugih sadraja i usluga kojima se poveava zadovoljstvo gostiju, produuje turistika sezona, poveava nautiko-turistika potronja i obogauje sveukupna nautiko-turistika ponuda. S obzirom na glavne osobine ili karakteristike koje posjeduju pojedine marine, mogu se razvrstati na odgovarajue vrste. Kao kriterij za razvrstavanje najee se u praksi koristi: poloaj akvatorija u odnosu na kopno, tip izgradnje, razina opremljenosti, vlasnitvo, lokacija i veliina marine. S obzirom na poloaj akvatorija u odnosu na kopneno okruenje, postoje etiri temeljna tipa marina i to: otvoreni, polu-uvueni, uvueni i potpuno uvueni tip marine. Svaki od ovih tipova prilagoava se okolnom terenu i uvjetima izgradnje. Prema tipu izgradnje i razini opremljenosti, razlikuje se ameriki i europski tip marine. Ameriki tip marine karakteristian je po jednostavnoj (i standardnoj), kvalitetnoj i relativno jeftinoj izgradnji, funkcionalnom razmjetaju sadraja, dobroj opremljenosti i efikasnoj organizaciji poslovanja. Za razliku od amerikog tipa marine, marine europskog tipa u arhitektonskom smislu nemaju jedinstveni tip izgradnje, slabije su opremljene i u prosjeku imaju manji kapacitet od amerikih. Ovisno o podrujima gdje su izgraene, razlikuju se i stilovi izgradnje, koji mogu biti piramidalni, stepenasti, ambijentalni i visoki. Prema vlasnitvu marina moe biti: privatna, komunalna i javna. U odnosu na lokaciju marina moe biti: morska, jezerska, rijena i kanalska. Veliina marine u svezi je s nizom imbenika kao to su lokacija, karakteristike terena, politika lokalnih vlasti, zahtjev trita, financijske mogunosti poduzetnika i sl. Tako, veliina marine varira od nekoliko desetaka vezova u maloj prirodnoj uvali, gdje se mogu nabaviti nune stvari potrebne za ivot u oblinjem selu, do velikih marina s nekoliko tisua vezova smjetenih na prostranom akvatoriju i na kopnu izgraenim brojnim klubovima, apartmanima, hotelima, parkovima, servisima, trgovinama, kockarnicama, sportskim dvoranama i raznim drugim sadrajima. U Europi najee se grade marine kapaciteta izmeu 300 i 500 vezova. Za Ameriku su karakteristine marine iznad 1000 vezova. Prema tome, veliina marine je relativan pojam jer je pojam veliine u svezi s podrujem na kojem je smjetena. Zato, nema stroge podjele marina koja bi se temeljila na broju vezova. Tako npr., marina Punat koja ima kapacitet od 800 vezova, smatra se velikom marinom za na pojam veliine, a marina istog kapaciteta, recimo na Floridi bila bi srednje veliine. Uloga marina u razvitku nautikog turizma je presudna. One imaju mnogostruku drutveno-ekonomsku funkciju i predstavljaju ne samo bitni, ve i ograniavajui imbenik razvitka nautikog turizma. Naime, lake je a esto i jeftinije kupiti brod, nego osigurati za njega odgovarajui vez. Za izgradnju veza potrebno je nai prikladan prostor i potroiti znatno vie vremena, a esto i novaca, nego za proizvodnju plovila. Zato je svugdje u svijetu, dinaminiji rast broja plovila, nego broja vezova. Unato injenici da je troak veza u marini, u odnosu na druge oblike smjetaja plovila (prirodna uvala, sidrite, privezite i sl.), relativno visok, vlasnici plovila radije koriste usluge marine, jer pri tom ostvaruju dodatna zadovoljstva (sportski, rekreacijski i sl. sadraji i usluge) i skrivene utede. Vlasnik plovila moe koristiti raspoloive klupske prostorije, tueve, navoze, sportske dvorane, te druge sadraje i usluge koje mu obogauju turistiki boravak i poveavaju zadovoljstvo. Osim toga, prednost koritenja marine oituje se i u injenici, to vlasnik plovila nema potrebu esto izvlaiti plovilo iz vode na kopno, pa tako produuju vrijeme plovidbe. Uz to, ima i besplatno parkiranje automobila, ostvaruje utede na izdacima za smjetaj (spava na brodu), ima niu premiju za osiguranje plovila, a manja je i vjerojatnost oteenja plovila.

9. ISKAZIVANJE, MJERENJE I ANALIZA USPJENOSTI POSLOVANJA MARINE

Kako se poslovanje marine zbiva u uvjetima sloenog djelovanja raznih organizacijskih, tehnikih, trinih , drutvenih i drugih initelja, njen uspjeh poslovanja ostvaruje se kao kompleksan rezultat djelovanja svih tih imbenika. Za ekonomsku uspjenost poslovanja marine posebno su znaajna ova pitanja:

1. jesu li usluge koje se nude u marini u kvalitetnom i kvantitativnom smislu prihvatljive za stvarne i potencijalne kupce

2. zadovoljava li odnos izmeu vrijednosti ulaganja u proces proizvodnje (tj. trokova) i vrijednosti usluga koje se realiziraju (tj. prihoda)

3. jesu li sredstva marine iskoritena tako da je poslovanjem osigurana naknada za utroena sredstava, plae radnicima, dividende vlasnicima kapitala i pokrie svih drugih trokova i obaveza.

Ekonomino i rentabilno poslovanje marine je najdelikatniji i najodgvoroniji zadatak njenog managementa. Upustiti se u biznis s marinom samo zato to netko voli jedrenje, ravno je tome, da postane stoar, smo zao, jer voli ivotinje. idealni odnos prema tom poslu bio bi: 80% poslovne otroumnosti i napornog rada, 10% ljubavi prema brodovima i 10% kockarskog instinkta. itava problematika ekonominog i rentabilnog poslovanja moe se do kraja pojednostaviti i svesti na sljedee: ostvarene rashode (trokove) podmiriti iz ostvarenih prihoda i pri tom ostvariti to veu razliku izmeu tih veliina, tj. dobitak.

9.1 Prihodi, trokovi (rashodi) i poslovni rezultat marine

Svako poduzee, pa i marine utvruju rezultat poslovanja za pojedina vremenska razdoblja, a obavezno za svaku godinu. U tu svrhu treba izraditi raun dobiti ili gubitka kojim se za obraunsko razdoblje utvruju.

Prihodi

Trokovi, odnosno rashodi, i

Poslovni rezultat

9.1.1. Poslovni rezultat marine

Pod ukupnim prihodom smatra se ukupna vrijednost proizvoda i usluga koje je neko poduzee proizvelo i prodalo u odreenom razdoblju. Osim prihoda od prodaje usluga veza, kao temeljnog izvora prihoda, marina ostvaruje jo prihode od: zimskog skladitenja plovila, servisa plovila, iznajmljivanja plovila, te prodaje ugostiteljskih usluga, rezervnih dijelova, boja, lakova, sportskih rekvizita, prehrambenih, higijenskih proizvoda i drugih potreptina. Uz pruanje usluga veza, na uspjeh poslovanja marine, bitno utjee prodaja raznih dodatnih usluga. Prema rezultatu istraivanja vrenom na uzroku od 190 marina smjetenih na razliitim dijelovima SAD-a i Velikoj Britaniji, preteni dio od ukupnih prihoda ostvaruje se u pomonim djelatnostima marine. U hrvatskim marinama to nije sluaj, to se nepovoljno odraava na njihov poslovni rezultat. Iz tablice se vidi da se u amerikim i britanskim marinama ostvaruje samo jedna treina ukupnog prihoda od usluga veza i skladitenja, a ostali dio prihoda od tzv. Pomonih i dopunskih usluga. Za razliku od toga, u hrvatskim marinama ostvaruje se vie od tri etvrtine ukupnog prihoda od prodaje usluga veza, a minimalni dio od sporednih i dodatnih usluga. To je odraz siromane nautiko-turistike ponude u naim marinama. Takva politika ima viestruke negativne uinke. Smanjuje prihod, uvjetuje slabo iskoritenje kapaciteta i negativno utjee na poslovni rezultat i konkurentsku sposobnost marine na nautiko-turistikom tritu.

9.1.2 Trokovi poslovanja marine

Od trokova (rashoda) ovisi ne samo profit svakoga poduzea (marine), ve su i bitan instrument poslovne politike. Na temelju prorauna trokova donese se gotovo sve bitne poslovne odluke poduzea, pa tako trokovi predstavljaju bitan aspekt managerske ekonomije.

STRUKTURA TROKOVA U PROSJENOJ AMERIKOJ I HRVATSKOJ MARINI

Trokovi(rashodi)SADHrvatska

Bruto plae radnika2540,3

Amortizacija178,2

Materijalni trokovi-21,6

Vaenje mulja20

Odvoz smea i ienje marine2

Porezi18

Osiguranje55,8

Luke takse3,5

Voda, struja, kanalizacija2

Uprava2

Koncesija3

Ostali trokovi2,524,1

UKUPNO100100

Prema podatcima datim u tablici moe se zakljuiti da u strukturi rashoda amerikih marina imaju najvei udjel bruto plae (25%), amortizacija (17%), vaenje mulja (20%) i porezi (18%). U hrvatskim marinama najvei udjel imaju bruto plaa radnika (40,3), slijede ih materijalni trokovi (21.6%) i ostali rashodi (24.1%). Kada se usporede pojedini rashodi u hrvatskim marinama s rashodima u amerikim marinama imaju znatno vei udjel u ukupnim rashodima (25:40:3) To je neshvatljivo, ako se zna, da nae marine pruaju znatno manji broj slabije kvalitete nautiko-turistikih usluga, u odnosu na amerike marine. Takoer je primijetiti visoki udjel materijalnih trokova, to nema opravdanje s obzirom da je rije o uslunoj djelatnosti, a ne o materijalnoj proizvodnji.

10. Zakljuak http://www.besplatniseminarskiradovi.com11. Literatura

PAGE 26