Značaj riziko faktora u etiologiji infarkta

miokardaHodžić Zilha; Glibanović Alma; Sarajkić Lejla: Jajatović Mina

Klinika za bolesti srca i reumatizam UMC Sarajevo. 2010

Značaj koronarne bolesti u savremenom svijetu je ogroman jer bolest zahvata skoro epidemiološki broj osoba. Porazna činjenica da mnogi od oboljelih postaju trajno invalidi i ako su u reproduktivnom periodu života. Zato je važno na vrijeme sagledati uzroke bolesti i pokušati preventivno djelovati.

Osnovni uzrok kardiovaskularnih oboljenja jeste uznapredovali aterosklerotski proces koji može biti lokalizovan na perifernim i koronarnim krvnim sudovima.

Ateroskleroza je sistemna degenerativna bolest koja napreduje sa starenjem.

Akutni infarkt miokarda (AIM) je najteži oblik koronarne bolesti. Nastaje zbog opstrukcije nekog od koronarnih krvnih sudova kada je onemogućena cirkulacija krvi i dopremanje kiseonika u jedan dio miokarda.

Dijagnoza akutnog infarkta se postavlja na osnovu tri osnovna parametra koja su dostupna u kliničkoj praksi:

 dobro i precizno uzeta anamneza, te detaljan

pregled pacijenta,elektrokardiogram i njegove promjene, porast Troponina;SGOT; SGPT; LDH; HBDH; CPK; CK-MB

(transveraza )

Kardiovaskularni riziko faktori

Nepromjenivi ili endogeni faktori rizika su oni na koje ne možemo uticati, a to su

muški spol, starija životna dob, porodična sklonost.

Promjenjivi ili egzogeni faktori rizika su oni na koje možemo uticati, a tu spadaju:

pušenje, diabetes mellitus,stres, gojaznost,hipertenzija, povišene masnoće u krvi itd.

Ispitati zastupljenost kardiovaskularnih riziko faktora: dob, spol, pretilost, pušenje, hipertenzija, diabetes mellitus, hiperglikemija i hiperlipidemija kod dvije grupe ispitanika: pacijenata sa akutnim infarktom miokarda (AIM) i u kontrolnoj grupi ispitanika.

Osnovni cilj istraživanja je:

U studiju će biti uključeno trideset (30) pacijenata sa dijagnozom akutnog infarkta miokarda primljenih u Intenzivnu jedinicu za njegu koronarnih bolesnika na Kliniku za bolesti srca i reuamtizam Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Ispitanici

U kontrolnu grupu će biti uključeno trideset (30) naizgled zdravih ispitanika koji u momentu istraživanja na osnovu subjektivnih i objektivnih pokazatelja ne pokazuju kliničke znakove postojanja ishemijske bolesti srca.

Rezultati:

Grupa

AIM grupa Kontrolna grupa P vrijednost

Muškarci 19 (63,3%) 20 (66,7%)

NSŽene 11 (36,7%) 10 (33,3%)

Tabela: Ispitanici prema spolu sa infarktom miokarda i kontrolna grupa

muškarci

GrupaAIM grupa Kontrolna grupa p

vrijednostPušači 22 (73,3%) 17 (56,7%)

NSNepušači 8 (26,7%) 13 (43,3%)

Tabela: Ispitanici prema navici konzumiranja duhana sa infarktom miokarda i kontrolna grupa

pušačinepušači

Grupa

AIM grupa Kontrolna grupa p vrijednost

Diabetes mellitus tip 2 22 (73,3%) 7 (56,7%)p<0,05

Bez diabetes mellitusa tip 2 8 (33,3%) 23 (76,7%)

dijabetes mel-litus tip 2bez dijabetes mellitusa tip 2

Tabela: Ispitanici sa i bez dijabetesa mellitus tipa 2 sa infarktom miokarda i kontrolna grupa

Grupa

AIM grupa Kontrolna grupa P vrijednost

Hipertenzija 21 (70,0%) 11 (36,7%)p<0,05

Normotenzija 9 (30,0%) 19 (63,3%)

Tabela: Ispitanici sa hipertenzijom i normotenzijom u infarktu miokarda i kontrolna grupa

hipertenzijanormotenzija

Grupa

AIM grupa Kontrolna grupa p vrijednost

Normalna tjelesna masa 2 (7,4%) 14 (46,7%)

p<0,05Prekomjerna tjelesna masa 20 (74,1%) 16 (52,3%)

Pretilost 5 (18,5) 0

Tabela: Ispitanici sa normalnom i prekomjernom tjelesnom masom u infarktu miokarda i kontrolna grupa

prekomjerna tjelesna masanormalna tje-lesna masa

Kontrolna grupa AIM grupa

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

70,00

20,00

46,67

33,33

66,67

Hiperholesterolemija

Hipertrigliceridemija

%

p<0,05

Grafiči prikaz: Ispitanici sa povećanim masnoćama i trigliceridima u krvi u infarktu miokarda i kontrolna grupa

Rezultate slične ovoj studiji su dobili i Knot et al. koji su analizirali tradicionalne riziko faktore kod pacijenata sa bolesti koronarnih krvnih sudova.

Autori su našli vrlo visok postotak pacijenata sa sljedećim riziko faktorima: pušenje je bilo zastupljeno kod 41,6% muškaraca i bilo je najzastupljeniji riziko faktor.

Naša studija je pokazala još veću zastupljenost konzumiranja duhana kod pacijenata sa akutnim infarktom miokarda.

Knot et al. su našli da je hiperlipidemija bila sljedeći po učestalosti najzastupljeniji riziko faktor kod pacijenata 39,8%, hipertenzija kod 38,5% pacijenata i diabetes kod 23%.

U našoj studiji su podjednako i u velikom procentu (70 – 75%) bili zastupljeni svi riziko faktori.

Prevencija ateroskleroze može se provesti preveniranjem pojave faktora rizika (primarna prevencija), kao prevencija usmjerena na postojeće faktore rizika prije pojave manifestne aterosklerotske bolesti i prevencija nakon pojave simptoma koronarne bolesti, ateroskleroze moždanih i perifernih krvnih sudova (sekundarna prevencija).

Zaključci

Kod pacijenata sa akutnim infarktom miokarda postoji značajno veći procenat zastupljenosti svih tradicionalnih kardiovaskularnih riziko faktora.

Kod pacijenata sa akutnim infarktom miokarda postoji značajno veća zastupljenost diabetes mellitusa tip 2, hipertenzije, prekomjerne tjelesne težine i hiperlipidemije kao riziko faktora u odnosu na kontrolnu grupu ispitanika.

Zastupljenost muškog spola i konzumiranja duhana kao riziko faktora je bila podjednako zastupljena kod pacijenata sa akutnim infarktom miokarda i u kontrolnoj grupi isptianika.

Hvala na pažnji!