Znanstvena informatika-SKRIPTA

8/11/2019 Znanstvena informatika-SKRIPTA

1/45

SVEUILITE U ZAGREBUMETALURKI FAKULTET

Prof. dr. sc. Ankica Raenoi!

Z"A"STVE"A I"F#RMATIKA

$ skri%&a $


2/45

Sisak' ()*(.

SA+R,A-

*. P#VI-ES"I RAZV#- Z"A"#STI

(. #S"#V"I P#-M#VI U Z"A"STVE"#- I"F#RMATI/I 0

. #BIL-E,-A I TE"+E"/I-E RAZV#-A SUVREME"E Z"A"#STI 1

2. KATEG#RI-E Z"A"STVE"I3 ISTRA,IVA"-A 4

0. P#+-ELA +#KUME"ATA 5 "#SITEL-A **

Z"A"STVE"I3 I"F#RMA/I-A

0.* Pri6arni dok76en&i *(

0.( Sek7ndarni dok76en&i *1

0.(.*Analitiki pregledi i signalni pregledi8&erci9arn %7:;ikaci9e5:a. KLASIFIKA/I-A +#KUME"TA/I-E (0

8K#"VE/I#"AL"I SUSTAVI=

>.* +efinici9a k;asifikaci9e (0

>.( Sis&e6i k;asifikaci9e (0

?. BIT"E Z"A@A-KE PR#"ALA,E"-A I"F#RMA/I-A (4

?.* #snoni %o96oi (4

?.( Efikasnos& sis&e6a


3/45

*. P#VI-ES"I RAZV#- Z"A"#STI

Poetak razvoja znanosti vezan je za najstarije znanstvene discipline. Najstarija prirodnaznanstvena disciplina je astronomija razvijena u Kini, Egiptu i Grkoj iz praktinih potrebaovjeka kao to su odreivanje tonog vre!ena, polo"aja, orijentacije pri putovanju i sl.

#e!elji znanstvene astrono!ije, koja prouava nebeska tijela i zvijezde, postavljeni su u$abilonu. %ce! astrono!ije s!atra se &iparh '(. stolje)e p. n. e.*+ uoio je pojavuekvinocija, prvi je izradio katalog neba s - zvijezda. / stari su Grci prouavali sve!ir, a tosvoje novo prouavanje nazvali su 0ilozo0ija 'ljubav pre!a !udrosti*. 1!atra se da jePitagora prvi uoio da je e!lja okrugla.

Prvi zaeci matematikepoinju stvaranje! naziva i znakova za brojenje potrebni! za

raunanje. $rojke, koje se danas nazivaju arapski!, upotrebljavale su se u /ndiji jo 2-godina p. n. e i o!ogu)avale raunanje pre!a deci!alno! sustavu. Pitagora i Platonpri!jenjuju logiku u geo!etriji. Euklid '((324-. p. n. e.* je napisao ( knjiga iz ele!enata!ate!atike.

1tari Grci prvi dali znaajan doprinos u prouavanju !aterije. E!pedoklo '5- godina p.n. e.* je tvrdio da postoje etiri ele!enta6 ze!lja, voda, zrak i vatra. Grki su ato!isti tijeko!-. i 5. stolje)a p. n. e. postavili te!elje za teorije iz podruja fizike.

Biologija 'botanika, zoologija i antropologija* je novijeg datu!a iako vue korijeneizdavne prolosti. 7ristotel '(53(22. p. n. e.* je ostavio opise oko - "ivotinja i postavio prvuznanstvenu siste!atizaciju brojinih "ivih organiza!a.

%ce! znanstvene medicine s!atra se &ipokrat '583(44. p. n. e.* koji je negirao!itoloka shva)anja o bolesti!a+ s!atrao je da su bolesti posljedica nesklada u o!jerutjelesnih sokova 'krv, sluz, "u*+ postavio je etike kriterije u !edicini.

1!atra se da su te!elje povijesti postavili istoni narodi, posebice 9idovi. $iblija je

zbirka knjiga koje kr)ani i 9idovi s!atraju sveti!, ubraja se !eu najve)a literaturnadostignu)a, sadr"i religiozne i !oralne pouke.

Politikakao znanost o pojava!a koje se odnose na zajedniku djelatnost ljudi je najstarijadisciplina drutvenih znanosti.#e!eljito su je prouavali Grci, posebno Platon i 7ristotel.Grki znanstvenici i 0ilozo0i prouavali su ekonomijuvie kao upravljanje do!a)instvo! pasu je prihva)ali na ni"e! stupnju politike.

Najstarije shva)anjepravaje teokratsko, to znai da pravo dolazi od bogova. / za 1okratasu tvorci prava bili bogovi za razliku od njegovih uenika 7ristotela i Platona, koji su s!atralida pravo potjee od ljudi , a ne od bogova. naaj i razvoj prava je poseban za :i!ljanekoji!a je pravo najva"nija disciplina drutvenih znanosti.Kada su :i!ljani zauzeli Grku ';58. godina p. n. e.* dolo je do propadanja znanosti, kulturei u!jetnosti. 1tagnacija znanosti u Europi posebno je prisutna od pada :i!a '548. p. n. e.* do

;;. stolje)a kada se osnivaju kole i sveuilita 'prvo sveuilite je osnovano u $ologni*.

(


4/45

:enesansa kao drutveno3politiki pokret u Europi od ;53;8 stolje)a donosi velikepro!jene u nainu prouavanja svijeta za to su od izuzetnog znaaja velikani poput


5/45

(. #S"#V"I P#-M#VI U Z"A"STVE"#- I"F#RMATI/I

@ ovo! poglavlju de0inirat )e se osnovni poj!ovi u znanstvenoj in0or!atici.

Z"A"#ST je siste!atizirano, organizirano zajedniko znanje cjelokupnog ljudskogroda. Co tog znanja dolo se svjesno! pri!jeno! odreenih !etoda istra"ivanja. %na jesvojina cijelog svijeta, granice nacionalne znanosti ne postoje.

Pre!a reed!anu, znanost je oblik ljudske aktivnosti po!o)u koje ovjeanstvostjee sve ve)e i tonije znanje i razu!ijevanje prirode, njezine prolosti, sadanjosti ibudu)nosti, zati! sve ve)u sposobnost prilagodbe okolini !jenjaju)i ju kao i vlastitekarakteristike.

1 druge strane, znanost nije sa!o otvoren, drutven i nedovren, ve) i znaajanrazvojni siste!. Njegovo jedinstvo se ostvaruje pute! odreenih oblika ko!unikacija kakvupredstavlja znanstvena literatura odnosno odgovaraju)a in0or!acija kao njezin sastavni dio.

:ije znanostprvi put se pojavljuje u ;4. stolje)u. 1ve do sredine ;>. stolje)a jeziksporazu!ijevanja u znanosti bio je latinski. Canas se !o"e re)i da je to engleski jezik.

Z"A"STVE"# C ISTRA,IVA@KI RA+ je sustavno traganje 'istra"ivanje* zainjenica!a iz kojih se !ogu izvesti odreene zakonitosti. Cakle, znanost ine rezultati dokojih se dolazi znanstveno 3 istra"ivaki! rado!.

STRU@"I RA+jeprijenos, irenje i pri!jena poznatih tj. ve) otkrivenih spoznaja.

I"F#RMA/I-A je ukratko obavijest, podatak, izvjetaj. Pre!a op)eprihva)eno!kriteriju, in0or!acija je tre)a 'uz !ateriju i energiju* bitna kategorija u dananje! svijetu ii!a va"nu ulogu u razvoju i de!okratizaciji drutva. Ca bi bila uinkovita, in0or!acija trebaispuniti odreene zahtjeve od kojih se istiu sljede)i6

#onost3 ovisi o tonosti podataka, nainu njihovog prikupljanja i obrade tekvali0ikaciji osobe koja sudjeluje u to!e,

Potpunost3 potpuna in0or!acija sadr"i sve potrebne podatke potrebne za !jerodavnuanalizu, ocjenu, zakljuak ili odluku. :elevantnost3 in0or!acija !ora biti u loginoj vezi s proble!o! o koje! se "eli!o

in0or!irati Pravovre!enost3 nepravovre!ena in0oracija dovodi u pitanje neke druge zahtjeve koji

!ogu biti vre!enski ogranieni+ pri!jerice,tonost, objektivnost, potpunost.

+#KUME"Tje nositelj in0or!acije i sredstvo za prenoenje i irenjeznanja, injenica,ideja.

bir vie doku!enata naziva se +#KUME"TA/I-#M. %visno o odrednici, kojapovezuje doku!ente, razlikuje se npr. struna, znanstvena, tehnika i pravna doku!entacija.

-


6/45

#er!in DDdok76en&aci9aDD u s!islu djelatnosti prikupljanja, obrade, uskladitenja,nala"enja i rasprostiranja doku!enata za razliku od bibliotekarstva H prvi je upotrijebio$elgijanac Paul %tlet na !eunarodnoj kon0erenciji iz ekono!ije ;>-. godine.;>(5. godine taj ter!in ulazi u naziv Beunarodnog instituta za doku!entaciju, a ;>(4.

godine i u slu"beni naziv pravnog sljedbenika tog instituta 3 MEU"AR#+"EFE+ERA/I-E ZA +#KUME"TA/I-U C FI+.

Na kraju dolazi!o do poj!a koji! se bavi "nanstvena informatika6

ZNANSTVENA INFORMATIKAje disciplina koja se bai s!stao" #nanja iodnosi se na staranje$ sk!pljanje$ organi#iranje$ spre"anje$ pronala%enje$ interpretacij!$

prijenos$ pretorb! i !potreb! in&or"acija'

nanstvena in0or!atika je posljedica razvoja znanosti i ogro!nog broja aktualnihin0or!acija. Cosadanje! stupnju razvoja !o"da bolje odgovara ter!in IInanost o

in0or!acija!aII 'Information science*. Proble!i koji se postavljaju pred ovu disciplinuzahtijevaju interdisciplinarni pristup i !ultidisciplinarna rjeenja.

Prouavanje! raznih izvora in0or!acija 'popularno Jliterature* dolazi se to podatakakoji daju uvid u dotadanje spoznaje, po!a"e u odabiru !etoda i donoenju plana istra"ivanjate po!a"e objasniti rezultate vlastitih istra"ivanja.

Pronaene se in0or!acije trebaju prikazati u neko! obliku. Naje)e su tobibliografska referenca i bibliografska kartica#

(ibliogra&ska re&erencaje skup podataka o neko! radu kako bi se on !ogao prona)i.Pri!jerice, rad objavljen kao lanak u asopisu sadr"i i!ena svih autora, naziv asopisa,volu!en, godinu i stranicuAe. $ibliogra0ske re0erence !ogu biti napisane6

Na bibliogra0sku karticu, @ popisu literature na kraju rada, @ katalozi!a u knji"nici, 1ekundarni! i tercijarni! izvori!a in0or!acija, @ obliku za ko!pjutersku obradu.

Pri!jer za bibliogra0sku re0erencu u popisu literature na kraju lanka ili zavrnogAdiplo!skograda koja prikazuje6

a* knjigu odnosno knjigu prijevod6. &abashi, :esearches on :are Earths, >8* 52(35(;.

c*rad na me&unarodnom znanstvenom skupu

6#. 1o0ili), . endriko, 7. :astovan3Bio, Proceedings o0 2nd /nternational1F!posiu! on Environ!ental Benage!ent'(nvironmental management trends and

8


7/45

results', N. Koprivanec, &. Kui) '@r.*, acultF o0 ?he!ical Engineering and#echnologF, agreb, 24, str. ;;3;4.

(ibliogra&ska kartica' !o"e biti posebno tiskana ili se podaci piu na poseban list papira.Prito! treba unijeti sve podatke o pronaeno! radu te sadr"i6

Naslov rada u originalu, /!ena svih autora, 7drese autora 'institucija u koji!a je rad nastao*, Puni naziv asopisa, volu!en i broj, Prva i posljednja stranica lanka, Godina izdanja, Naziv knji"nice u kojoj se nalazi asopis, Naziv re0erentnog asopisa, volu!en i broj sa"etka u koje! su naeni podaci, 1a"etak rada u originalu.

$ibliogra0ske se kartice !ogu siste!atizirati na vie naina, npr. pre!a 6

;. autori!a,2. pred!etu istra"ivanja 'najpodesniji, jer je najpregledniji*,(. kronoloko! redu.

4


8/45

. #BIL-E,-A I TE"+E"/I-E RAZV#-A SUVREME"E Z"A"#STI

a razvoj suvre!ene znanosti znaajna su sljede)a obilje"ja6

)r!*teni karakter6 znanost je interes cijelog drutva i napretka ovjeanstva, +edinstenost6 !eusobno pro"i!anje svih oblasti bez obzira gdje se dolazi do

pojedinih znanstvenih otkri)a. #eorijske hipoteze potvruju se s teorijski! ilieksperi!entalni! rezultati!a koji se ne !ogu ostvariti na isto! !jestu+

Kreatinost6 ne!a znanstvenih doprinosa i napretka znanosti bez kreativnostiznanstvenika ije ideje prati i realizacija,

)ina"inost6 stalno i brzo uvoenje novih spoznaja tj. brzo !ultipliciranjeznanstvenih in0or!acija,

nanost je dio k!lt!rejer doprinosi njezino! razvoju+ uklanja predrasude i unosihu!ani karakter !eu ljudi!a,

Ti"ski rad znanstvenika oituje se kroz interdisciplinarni i !ultidisciplinarnipristup. @ posljednjjih 83ak godina, ti!ska istra"ivanja su gotovo eli!iniralaindividualna istra"ivanja koja su vrlo rijetka.

Nagli porast znanstvenih aktivnosti zabilje"en je nakon 2. svjetskog rata. $rojistra"ivaa neprestano raste+ procjenjuje se da nekoliko !ilijuna istra"ivaa u svijetu trenutnoradi organizirano na novi! otkri)i!a. 1tatistike pokazuju da ve)ina svih znanstvenika koji suikad radili "ivi upravo sada. :ezultat toga je !notvo novih znanstvenih in0or!acija. 1!atra

se da je oko > dosadanjeg znanja steeno u drugoj polovici 2. stolje)a.

@laganja u znanost u pravilu su ve)a u visokorazvijeni! ze!lja!a 'izdvajanja iznoseod ;,-3; $NC*, a !anja u ze!lja!a u razvoju i tranzicijski! ze!lja!a 'izdvajanja iznosedo ;,- $NC*. @ visokorazvijeni! ze!lja!a broj znanstvenika i istra"ivaa se udvostruujeu razdoblju od 43; godina za to je potrebno vie od 2 godina u tranzicijski! i ze!lja!a urazvoju.

1uvre!ena znanost je klasi0icirana na te!elju odreenih naela o uzaja!ni! veza!a.Klasi0ikacija znanosti predstavlja povezanost iz!eu njezinih seg!enata 'podruja, polja igrana*. Prva klasi0ikacija znanosti je donesena ;>4>. godine. Najnovija klasi0ikacija znanostisadr"i znanstvena podruja, polja i grane. Pri!jerice, podruje tehnikih znanostistrukturirano je u ;- znanstvenih polja s oko 8 grana. edno od polja je !etalurgija s tripripadaju)e grane6 procesna, !ehanika i 0izika !etalurgija.


9/45

2. KATEG#RI-E Z"A"STVE"I3 ISTRA,IVA"-A#ri su kategorije znanstvenih istra"ivanja6

;. 0unda!entalna ili te!eljna istra"ivanja,2. pri!ijenjena ili aplikativna istra"ivanja,(. razvojna istra"ivanja.

F!nda"entalna istra%ianja

unda!entalna istra"ivanja su teorijski ili eksperi!entalni radovi koji i!aju cilj

pronala"enje novih znanja o porijeklu i uzroci!a pojava i injenica, a da se pri to!e ne!a uvidu neka posebna pri!jena ili koritenje. @ 0unda!entalna istra"ivanja svrstana suistra"ivanja struktura i odnosa radi oblikovanja i provjeravanja hipoteza, teorija ili zakona.:ezultati 0unda!entalnih istra"ivanja obino ne!aju svoju tr"inu vrijednost u oblikugotovog proizvoda, ve) se objavljuju u obliku znanstvenih radova ili se neposrednoiz!jenjuju iz!eu zainteresiranih institucija ili izravno iz!eu istra"ivaa. :azlikuju se0unda!entalna neus!jerena i us!jerena istra"ivanja.

%d neusmjerenih0unda!entalnih istra"ivanja ne oekuje se odgovoriti na neka praktinapitanja, nego pove)ati op)e znanje u svijetu. #akvi! su se istra"ivanji!a prije baviliintelektualci kao hobije! u svoje slobodno vrije!e dok se danas nji!e bave znanstvenici urazni! podruji!a znanosti.

/ako usmjerena 0unda!entalna istra"ivanja ispoetka nisu pri!jenjiva, us!jerena supre!a rjeavanju praktinih proble!a, ili se u budu)nosti nazire !ogu)nost njihove pri!jene.@ dananje vrije!e !o"e se re)i da se znanstvenici osposobljeni za 0unda!entalnaistra"ivanja u stvari bave 0unda!entalni! us!jereni! istra"ivanji!a.

,ri"ijenjena istra%ianja

Pri!ijenjena istra"ivanja originalni su radovi ostvareni radi stjecanja novih znanja,us!jereni prije svega pre!a neko! odreeno! cilju, neposrednoj pri!jeni ili rjeenju, auglavno! se oslanjaju na znanstvene rezultate postignute 0unda!entalni! istra"ivanji!a.Pri!ijenjeni! istra"ivanji!a nastoji se ili odrediti !ogu)nost koritenja rezultata nekog0unda!entalnog istra"ivanja, ili uspostaviti nove !etode, ili konstruirati opre!u za postizanjeodreenog cilja.

Ra#ojna istra%ianja

:azvojna istra"ivanja ili eksperi!entalni razvoj sustavni su radovi na postoje)i!znanji!a dobiveni istra"ivanji!a iAili praktini! iskustvo! radi zapoinjanja proizvodnjenovih !aterijala, proizvoda i ureaja, uvoenja novih postupaka, sustava i znatnog

poboljanja postoje)e proizvodnje.

>


10/45

:azvojna istra"ivanja obuhva)aju uglavno! ve) poznate tehnike ili pri!jenu znanjaza neposrednu proizvodnju. ?ijena razvojnog istra"ivanja pribli"no je deset puta ve)a odcijene 0unda!entalnih i pri!ijenjenih istra"ivanja, a cijena proizvodnje pribli"no je sto putave)a od cijene razvojnog istra"ivanja. /ndustrijski /A: 'istra"ivanjeArazvoj* provodi se raditehnoloke inovacije, npr. dobivanja novih gotovih proizvoda ili tehnolokih postupaka.

Granice iz!eu razvojnog istra"ivanja i proizvodnje ili tehnikih slu"bi koje prateproizvodnju objavila je Nacionalna znanstvena zaklada 'National 1cience oundation* u17C, koja je utvrdila ovo osnovno pravilo za razdvajanje razvojnog istra"ivanja odproizvodnje u granini! sluajevi!a6

II7ko je glavni cilj rada daljnje tehniko poboljanje proizvoda ili procesa, rad potpadapod de0iniciju /A:. 7li, ako su proizvod ili proces utvreni i dovreni, i ako je osnovni ciljtra"enje novih !ogu)nosti plas!ana, odnosno planovi za neposrednu proizvodnju iliusavravanje kontrole procesa proizvodnje, onda se radi o /A:.

:ezultat razvojnog istra"ivanja naje)e je originalni !odel ili prototip, koji jeunoenje! neeg novog usavren radi proizvodnje istog tipa proizvoda koja )e biti njegova

reprodukcija.

;


11/45

0. P#+-ELA +#KUME"ATA 5 "#SITEL-A Z"A"STVE"I3I"F#RMA/I-A

/n0or!acija se javlja u vie oblika63 tiskani oblik 'knjiga, lanak, izvjetaj...*,3 virtualna in0or!acija 'tj. na Oorld Oide Oeb3u*,3 optiki ili elektroniki zabilje"ena in0or!acija 'C=C, ?C3:%B, video vrpca itd.*,3 tonski zapisi 'nosa zvuka, ?C, audio vrpca itd.*,3 pokretne slike '0il!, video*,3 nepokretne slike '0otogra0ija, zbirka ilustracija itd.*,3 pred!eti u zbirci '!uzejski i u!jetniki pred!eti, kovani novac, !arke...*.1ve navedeno sadr"i in0or!aciju u neko! obliku i zato ih naziva!o doku!enti!a ilinositelji!a in0or!acija.

Coku!enti ili nositelji znanstvenih in0or!acija dijele se na6P)IM*)+( ,(-.+D*)+( iT()CI/*)+( 'tablica ;*.

#ablica ;. Podjela doku!enata

,-(.I/IRANI'objavljeni*

,RIMARNI SEK-N)ARNI

NE,ERIO)I0NIKnjige, ud"benici i prirunici+

/zvjetaji sa skupova, ze!ljopisnekarte, planovi gradova, zakoni

Bonogra0ije, enciklopedije,


12/45

I'neobjavljeni*

/n0or!acijske karticePrijevodi:ukopisi

=odii

1 pre"a noiji" klasi&ikacija"a !brajaj! se ! tercijarne p!blikacije

0.* PRIMAR"I +#KUME"TI

Pri!arni doku!enti donose sadr"aje u izvorno! obliku tj. registriraju neposrednerezultate istra"ivanja, planiranja i razvoja. Crugi! rijei!a, to su doku!enti koji sadr"e novein0or!acije ili novo tu!aenje poznatih ideja i injenica. %ni prenose aktualne in0or!acije uoriginalno! neskra)eno! obliku. #o su pri!jerice, lanci u asopisi!a, nor!e, knjige,zakoni, autorski radovi itd.

0ASO,IS je periodika pri!arna publikacija koja redovito izlazi '!jeseno,tro!jeseno, polugodinje* u isto! slogu i koja donosi lanke. #o su teku)e in0or!acije kojeopisuju najnovija dostignu)a s podruja znanosti i tehnike.

Prijedlozi za pojavu novog asopisaobino dolaze od znanstvenika 'sa!o ; od 2 prijedlogarezultira novi! naslovo! asopisa*.

Kljuna pitanja nakladnika za pokretanje novog asopisa su6H Postoji li ve) srodan asopisH Postoji li kritina !asa pravih i potencijalnih autoraH esu li autori koncentrirani na novo podruje ili su raspreni iz!eu nekoliko ve) postoje)ihpodruja

H #ko )e initi auditorij odnosno italaku publikuH Kredibilnost predlagaa asopisa

Procjenjuje se da u svijetu i!a i do ;- znanstvenih i znanstveno3strunih asopisa za svapodruja znanosti i djelatnosti. @ &rvatskoj i!a oko 28 znanstvenih, znanstveno3strunih iznanstveno3popularnih asopisa, koje obrauje nacionalna bibliogra0ija.

Neki od asopisa relevantnih za znanstveno polje !etalurgija6

7!erican ?era!ic 1ocietF $ulletin7rchiv Qr das EisenhuttenDesen?arbon

?orrosion?orrosion 1cienceizika Betallov i Betallovedenieueluel Processing and #echnologFGiesserei&Fdro!etallurgF/norganic !aterials/ron!aking and 1teel!akingournal o0 7!erican ?era!ic 1ocietFournal o0 Baterial 1cience

ournal o0 PhFsics and ?he!istrF o0 1olidsKoks ?hi!ia

;2


13/45

Bateriali in #ehnologijeBaterials ?he!istrFBetal 1cience and &eat #reat!entBetallographFBetallurgF

Betallurgical #ransactions 73PhFsical BetallurgF and Baterial 1cienceBetallurgical #ransactions $3Process BetalurgFProgress in Baterial 1cience1eparation 1cience and #echnologF1olvent ERtraction and /on ERange1tahl und Eisen#ransition Betal ?he!istrFOelding ournaleitschri0t 0Qr Betallkunde

Neki hrvatski asopisi iz podruja tehnikih znanosti6

Betalurgija, 1trojarstvo, . godine uz nekoliko iz!jena naslova.

Pre!a sadr"aju, lanak iz prirodnih i tehnikih znanosti !o"e biti kategoriziran kao6

a* 1riginalni znanstveni rad 'original research or scentific paper2 je onaj u ko!e seiznose dotada neobjavljeni rezultati izvornih istra"ivanja na nain da se !o"e ponovitipostupak, te objektivno ocijeniti odnosno provjeriti tonost dobivenih rezultata.

b* Prethodno priop3enje 4preliminary note2i!a izvjesne ele!ente prethodnog, ali je ni"akategorija u odnosu na iscrpnost i tonost opisa. @ nje!u se objavljuju rezultatiznanstvenog istra"ivanja koji zahtijevaju brzo objavljivanje bez !ogu)nosti provjerepostupaka i rezultata ili se objavljuju rezultati koji potiu na daljnja istra"ivanja.

c* Pregledani rad 4e5planatory article or revie62analizira i diskutira ranije publiciranein0or!acije na kritiki i sa"eti nain+ daje pregled literature na neku te!u, ali uzanalizu i sintezu i ko!entare. Piu ih dobri poznavatelji pojedinih podruja. Bogu bitiznanstveni i struni pregledni radovi.Pre!a /1/3ju '/nstitut 0or 1cienti0ic /n0or!ation, Philadelphia, @17*, najcitiraniji sulanci.

d* ,tru$ni rad 'professional paper2korisni prilozi iz struke koji ne !oraju potjecati izvlastitih izvornih istra"ivanja. Ne sadr"i izvorne rezultate, obrauje opisano i poznatoo nekoj te!i, koriste)i poznatu !etodologiju.

Postoje jo i kratka priop)enja '1hort ?o!!unication*.

;(


14/45

%va podjela nije pravilo u svijetu. #ako, vrhunski svjetski asopisi +ature i ,cienceobjavljuju6 lanke 'article paper*, pis!a 'letter*, kratka priop)enja 'brief communication* iostalo npr. vijesti 'ne6s*, !iljenja 'opinion* i dopisivanja znanstvenika 'correspondence*.

Konanu odluku o kategoriziranosti lanka donose recenzenti i urednik asopisa.

Pre!a to!e, svaki rukopis lanka predvienog za objavljivanje u neko! asopisu, podlije"epostupku recenziranja. )ecenzija je posebna vrsta rada+ predstavlja struno !iljenjerecenzenta, koji vrednuje i ocjenjuje rezultate tueg rada 'ud"benik, prirunik, lanak, studijaili neko drugo pisano djelo*. @kratko, ciljevi recenzije su6

/skljuiti !ogu)nost objavljivanja nekvalitetnih znanstvenih, strunih i drugihdjela

Poboljati kvalitetu rukopisa 'stil, ter!inologija, struktura rada* @stanoviti znanstveni ili struni doprinos, aktualnost i inventivnost djela.

:ecenzent, objektivan kritiar i ocjenjiva kvalitete tueg djela, treba biti a0ir!irani ipriznati strunjak iz istog ili slinog podruja.

Kriteriji odabira asopisa, iz!eu ostalog, ukljuuju i uestalost citiranja, citate autorai urednika, uredniki integritet i recenziju te ukljuivanje to ve)eg broja !eunarodnihasopisa kako bi se uravnote"ila zastupljenost autora razliitih nacionalnosti.

?itiranost je odraz IIupotrebljivostiII lanka i odjeka koji on i!a u znanstvenoj javnosti.%d posebne je va"nosti tzv. i"pact &actor '0aktor odjeka, /* jer on pokazuje koliko je putacitiran neki lanak u odreeno! asopisu. aktor odjeka asopisa po!a"e u vrednovanjurelativne va"nosti asopisa, naroito kad se usporeuje s asopisi!a iz istog podruja.

Pri!jerice, / za neki asopis u 2>. godini rauna se na sljede)i nain6

/ T7A$

7 T broj citata dobiven u 2>. na lanke objavljene u 24. i 2. godini$ T broj radova objavljenih u 24. i 2. godini.

@ najbolji! svjetski! asopisi!a / je i preko ( 'izuzi!a se sa!ocitiranje*.Pri!jeri / za neke svjetski poznate znanstvene asopise koji nisu !etalurkog pro0ila 'za2> godinu* 6

Nature NanotechnologF 3 28,(>?he!ical :evieDs 3 (-,>-4Nature o0 PhFsics H ;-,5>;

Pri!jer / za neke ranije navedene asopise !etalurkog pro0ila6

?arbon 3 -,>?orrosion 1cience 3 2,4;uel 3 (,4&Fdro!etallurgF 3 2,4ournal o0 Baterials 1cience 3 ;,54;.

;5


15/45

/nternet !ijenja tradicionalni nain ko!unikacija u znanosti pute! elektronikih asopisa.Ko!ercijali nakladnici '1cienceCirect, 1pringer, OilleF i dr.* izdaju asopise koji i!aju itiskanu i elektroniku verziju.

NOVINE 'dnevne, tjedne ili !jesenici* su periodike publikacije koje donose in0or!acije o

drutveno3politiki! zbivanji!a, ali esto donose i novosti iz znanosti i tehnike na popularan,a ne znanstveni nain.

NORME su posebna vrsta tehnike publikacije. Pre!a de0iniciji 1avjeta Beunarodneorganizacije za nor!izaciju H /1% ' /nternational 1tandardization %rganization*, nor!izacija

je djelatnost koja se bavi uni0ikacijo!, tipizacijo! proizvoda i usluga radi postizanjaopti!alnih rjeenja u proizvodnji, raspodjeli i potronjni vode)i prito! rauna o sigurnosti i0unkcionalnosti. %snovni ciljevi te organizacije su usklaivanje !eunarodnih nor!i radiunapreenja raz!jene roba i usluga i suradnja u podruji!a tehnike, tehnologije igospodarstva. Nor!e speci0iciraju tipove, vrste proizvoda, njihovu kvalitetu, !etoduispitivanja, oznaavanje, transport i uvjete uskladitenja. Ce0iniraju i op)e vrijednosti, !jere,

ter!ine i si!bole. %bino donose opse"ne karakteristike proizvoda.

,ATENTIsadr"e inovacije koje predstavljaju novi produkt ili proizvodnju u industriji+ dajeekskluzivno pravo koritenja inovatoru na odreeno vrije!e. Patenti su izvor va"nihznanstvenih, strunih i tehnolokih in0or!acija.1talno pra)enje patentne literature sprijeava dupliranje izu!a ili razvoja tehnika i postrojenjakoja ve) postoje.

%d neperiodinih pri!arnih publikacija izdvajaju se knjiga, ud"benik i izvjetaji saznanstvenih i strunih skupova.

KN+I2Aje prilino neodreen ter!in+ u kategoriji je neperiodine publikacije. Uto se tiesadr"aja, knjiga !o"e biti znanstveno, literarno 'u!jetniko* i praktino djelo. Produkt jeko!pilacije ve) objavljenih doku!enta 'ukoliko ne sadr"i rezultate vlastitih istra"ivanja*. 1astanovita racionalizacije vre!ena i e0ikasnosti in0or!iranja, sve vie postoji potreba zaknjiga!a. Pouzdanost i svrsishodnost in0or!iranja veo!a ovise o osobina!a ko!pilatora,koji za odreeno podruje !ora biti naj!anje na razini korisnika.nanstvena in0or!atika de0inira knjigu kao neperiodiki tiskani doku!ent s !nogo stranica'naj!anje 5> stranica ne raunaju)i korice i naslovnu stranu*.

Bro7uraje neperiodika tiskana publikacija s naj!anje -, a najvie 5 starnica.

Knjige su ponekad i !anje va"ne u znanstvenoj in0or!atici u odnosu na neke drugedoku!ente jer sadr"e podatke stare vie godina. Uto se tie teku)ih potrebaznanstvenoistra"ivakog rada, knjige nisu u prvo! planu. 7li, one su va"no sredstvo zaupoznavanje i uop)avanje znanstvene !aterije. /pak, pojedine vrste knjiga treba izdvojiti6!onogra0ije, ud"benici, prirunici, zbirke, re0erati, izvjetaji sa znanstvenih skupova.

.d8benici su uglavno! na!ijenjeni za nastavu, ali !ogu biti zani!ljivi i za strunjake izodreenih podruja zbog op)enite obrade poznatih injenica. @d"benik je osnovno nastavnosredstvo koje sadr"i gradivo utvreno nastavni! plano! i progra!o!. Pod ud"beniko! sepodrazu!ijeva tiskana knjiga, skripta, autorizirana predavanja, prirunik, zbirka zadataka,radna bilje"nica. :ukopis ud"benika treba pro)i recenziju od strane nekoliko strunjaka iz

istog ili srodnog podruja.

;-


16/45

IZV-ETA-I SA Z"A"STVE"I3 I STRU@"I3 SKUP#VA 'bornici ili Proceedingsbook* su knjige koje sadr"e cjelokupne radove ili sa"etke radova predstavljene naznanstveni! iAili struni! skupovi!a 'kongresi, kon0erencije, savjetovanja*.

@ knji"nica!a, izdavaki! ku)a!a i doku!entacijski! centri!a provedene su

standardizacije sustavo! nu!eracije, a naje)a su dva sustava nu!eracije ISB" I ISS".

1vaka knjiga je odreena s ISB" oznako!. /1$N je kratica naziva /nternational1tandard $ook Nu!ber i predstavlja jedinstvenu oznaku knjige i nakladnika. Nakladnik jesvaka pravna ili 0izika osoba koja pokre)e i osigurava sredstva za izdavanje knjige./1$N u &rvatskoj odreuje &rvatski ured za /1$N koji djeluje u okviru Nacionalne isveuiline knji"nice u agrebu. &rvatski ured za /1$N surauje s Beunarodni! uredo! za/1$N u $erlinu, koji je odredio !eunarodnu oznaku za :epubliku &rvatsku 3 >-(. /1$N jesastavljen od trinaest brojeva rasporeenih u pet grupa, !eusobno odvojenih raz!ako! ilipovlako!.

Pri!jerice, za ud"benik 6

D# 9r7ak 9idrometalurgija ,veu$ili7te u "agrebu Metalur7ki fakultet ,isak :;;4 H >-( H 42 H 4 H >.

>4 pre0iks /1$N sustava>-( !eunarodni broj : &rvatske

42 oznaka nakladnika 4 oznaka publikacije

> kontrolni broj

ISS"'/nternational 1tandard 1eries Nu!ber* je !eunarodni standardni serijski broj, kojisadr"i osa! brojaka i predstavlja identi0ikacijski broj asopisa.

Na pri!jer, asopisMetalurgijai!a /11N -5(3-58 ,trojarstvo i!a /11N -823;4 /ournal of Mining and Metallurgy Bi!a /11N ;5-3-((>

@ 7!eriko! ke!ijsko! drutvu je razvijen sustav /#+E", koji predstavlja klasi0ikacijskikod dodijeljen asopisu+ sastoji se od pet slova, slijedi esto slovo ili i0ra 'broj*.

Na pri!jer, asopis-emija u industrijii!a ?%CEN K@/7:. ,trojarstvoi!a ?%CEN 1#17% +aftai!a ?%CEN N7V75

%d nepubliciranih pri!arnih doku!enata izdvojit )e!o autorske radove ilikvalifikacijske radove, koji!a se stjee struni, znanstveni ili akade!ski naslov.#o su6

+#KT#RSKI RA+ 8+ISERTA/I-A= je sa!ostalan originalan rad kojeg doktorandizrauje za postizanje doktorata znanosti. %brada te!e disertacije !ora se te!eljiti na0unda!entalni! i pri!jenjeni! istra"ivanji!a uz upotrebu odgovaraju)e !etodologije.

Coktorski rad daje novi znanstveni doprinos i utvruje doktorandovu sposobnost da djelujekao sa!ostalan istra"iva u znanstveno! podruju i u znanstveno! polju.

;8


17/45

MAGISTARSKI RA+je obrada odreene te!e, sadr"i originalne rezultate i zakljuke. 1lu"ida se doka"e sposobnost kandidata za znanstveno3istra"ivaki rad. /zrauje se u zavrnoj 0azipostdiplo!skog studija za !agisterij.ZAVR"I 5 +IPL#MSKI RA+ su radovi koje piu studenti na kraju preddiplo!skog A

diplo!skog studija pre!a uputa!a u pravilnici!a visokokolskih institucija. #aj rad ne !orai!ati znanstveni karakter, a pie se uz po!o) voditeljaA!entora. ?ilj rada je obrada izabranete!e uz koritenje odgovaraju)e !etodologije pri e!u student dokazuje sposobnost pri!jeneteorijskog i praktinog znanja steenog za vrije!e studija i sposobnost koritenja literature.

Nakon pregleda relevantne literature, pripre!e za rad i eksperi!entalnog rada, pie sezavrniAdiplo!ski rad.

avrniAdiplo!ski rad obino se sastoji od sljede)ih dijelova6

2. .=1Du koje! je ukratko 'do jedne stranice* obrazlo"ena svrha rada s obziro! na

dotadanje spoznaje na podruju odabranog istra"ivanja bez navoenja dobivenihrezultata. Pie se u tre)e! licu i budu)e! vre!enu

(. 1P>I I?I T(1)I/,-I DI1sadr"i prikaz dotadanjih rezultata i spoznaja na te!eljukoritenih izvora in0or!acija 'obrade Jliterature*. #aj dio ne treba biti preopiran,naglasak je na koritenju novijih originalnih publikacija i preglednih radova. Culjinaovog dijela ne bi s!jela prelaziti tre)inu cjelokupnog zavrnogAdiplo!skog rada.

5. (-,P()IM(+T*?+I DI1donosi pojedinosti o ispitivani! !aterijali!a i koriteni!!etoda!a ispitivanja s posebni! podnaslovi!a. Koritene !aterijale 'uzorke* zaispitivanje treba detaljno opisati 'sastav, svojstva, koliina, podrijetlo tj.proizvoa,postupak uzorkovanja, postupak pripre!e za ispitivanja*. Betode rada takoer trebadetaljno opisati, posebno pri!jenjene analitike !etode ili vlastite, !odi0icirane!etode. @koliko se koristi standardna !etoda, treba navesti re0erencu koja ju opisuje.

-. )(".?T*TI I )*,P)*=*obuhva)aju prikaz dobivenih rezultata 'u obliku tablica,dijagra!a, histogra!a, 0otogra0ija i sl.*. :ezultate treba prikazati jasno i precizno jersu oni najva"niji izvori in0or!acija u radu. Prikazuju se sa!o najreprezentativniji 'ane svi dobiveni* rezultati. Poglavlje se pie u prolo! vre!enu.

:asprava se odnosi na znaenje i doprinos rezultata sa svrho! povezivanja dobivenih

rezultata i ranije utvrenih injnenica. #reba istaknuti kako je to poglavlje najte"enapisati te je teko dati upute ili preporuke kako ga napisati. /pak, treba ko!entiratidobivene rezultate, istaknuti izni!ke, povezati dobivene rezultate, procijeniti kako sesla"u s ranije dobiveni! rezultati!a. @kratko, svrha je ovog poglavlja prikazatiodnose iz!eu postignutih rezultata i ranije potvrenih injenica.

8. "*-?/.@*- je poglavlje u ko!e se istiu dobiveni rezultati i daju proirenja ilinaznake proirenja ranijih spoznaja+ pie se na do dvije stranice.

4. ?IT()*T.)* daje popis svih koritenih bibliogra0skih re0erenci. Naini citiranjakoritene literature !ogu biti razliiti. Popis koritene literature 'u obliku

bibliogra0skih re0erenci ili literaturnih navoda*, pie se na posebnoj stranici kojanaje)e i!a redni broj pre!a slijedu u radu.

;4


18/45

Naje)i naini citiranja literature su 3

a2 pre!a4arardsko" s!sta!% u radusenavede prezi!e autora 'bez inicijala* i godinau kojoj je in0or!acija objavljena 'npr. &abashi, 2-.*. @koliko se u tekstu citiraju

dva rada istog autora iz iste godine, potrebno ih je oznaiti s ai b#@ popisu literaturetreba navesti sve autore, a citirani se radovi svrstavaju po abecedno! redu prezi!enaprvog autora+ slijedi godina objavljivanja, naslov rada, skra)eni naslov asopisa,volu!en, stranice od3do.

Pri!jer6

7llen 1. P. and $roDn P. 7. ';>>-* /shoter! analFsis 0or single co!ponent and !ulti3co!ponent !etal sorption onto lignite. . ?he!. #ech. $iotechnol. 82, ;4325.

b2 pre"a redoslijed! pojaljianja6 u tekstu rada u zagradi napie se broj citata pre!a

redu pojavljivanja. @ popisu literature re0erence su poredane pre!a navedeni!brojevi!a.

c2 pre"a abecedno" red! prog a!tora3 navoenje broja u tekstu rada u zagradi, aporedanost u popisu re0erenci po abecedno! redu prvog autora.

"a%o6ena

Naini citiranja koritenih izvora in0or!acija 'literature* u lanci!a navedeni su uuputa!a autori!a '/nstruction to 7uthors*, koji pripre!aju rukopis lanka za objavljivanje uto! asopisu.

avrni A diplo!ski rad su radovi koji se izrauju i brane na visoki! uiliti!a. %si!njih, to su i progra!, re0erat i se!inar6

Re&erat je najni"a kategorija pisanog rada studenta s cilje! upoznavanja odreenete!atike nastavnog progra!a+ sastavni je dio obaveza studenta pri realizaciji vje"bi.

,rogra" je uglavno! obaveza studenata na visoki! uiliti!a tehnikih, prirodnih,bio!edicinskih i biotehnikih znanosti u okviru realizacije vje"bi nastavnog progra!a.

Predstavljaju naje)e konkretne zadatke iz nastavnog progra!a koje student, na te!eljuvlastitog teorijskog i praktinog znanja, sa!ostalno rjeava 'pri!jerice, proraun izgaranjagoriva u industrijskoj pe)i, nacrt spojke sa svi! potrebni! prorauni!a*.

Se"inarski rad je sa!ostalna obrada zadane te!e. 1e!inarski! rado! studentdokazuje steena teorijska i praktina znanja, sposobnost koncepcije rada i sa!ostalnogkoritenja strane i do!a)e literature te sposobnos prezentacije rada.

0.( SEKU"+AR"I +#KUME"TI

1ekundarni 're0erentni* doku!enti prete"no slu"e za davanje in0or!acija o pri!arni!doku!enti!a. @jedno !ogu biti ko!pilacije tj. djela sastavljena iz tuih radova.

;


19/45

nanstvenici su oduvijek s!atrali da je pri!arna znanstvena literatura preobilna itoliko raznolika da bi !ogla poslu"iti kao sredstvo za di0uziju znanja. ato su se razvileposebne vrste doku!enata s prvenstveni! zadatko! da budu vodii kroz znanstvenuliteraturu Hsek!ndarni dok!"enti. Nastaju kao po!agalo u lake! snala"enju kroz literaturu

sa svrho! da se u to kra)e! vre!enu, to lake i cjelovitije doe do pregleda literature izpojedinog podruja, pregleda radova nekog autora, institucije i sl.

Mak je i u drevnoj antici bilo popisa znanstvenih knjiga. @ staroj Grkoj i :i!usastavljali su se veliki popisi knjiga. 2- godine pr. n. e., obuhva)ale su ;2 svezaka isadr"avale detaljne i tone podatke o autoru, naslovu i veliini knjiga, ali i o vre!enu kad suone napisane. #i popisi ili katalozi potakli su stvaranje posebne vrste literature H bibliogra&ij!.Pri kraju 5. stolje)a 1v. eroni! je napisao Ce =iris illustribus, koja se s!atra najstarijo! odsvih poznatih bibliogra0ija.

@ prvoj etvrtini ;>. stolje)a poetak je nacionalnoga bibliogra0skog popisa tiskanih

!aterijala, uz redovito izla"enje nacionalnih bibliogra0ija, te pojavu prvih re&eratini4asopisa, onih koji su donosili sadr"aje lanaka iz asopisa. Pre!a ve) utvrenoj tipologijiznanstvenih doku!enata, oni uglavno! sadr"e in0or!acije o znanstvenoj literaturi ilirezultati!a njezine analitiko3sintetike obrade i svrstavaju se !eu sekundarne doku!ente.

%visno o stupnju obrade in0or!acija, kao kriterij razliite vrste sekundarnihpublikacija !ogle bi se svrstati po redoslijedu6 re0erentna literatura, prikazi, sa"eci,bibliogra0ija, katalozi.Pre!a to!e, pri!arno tra"enje re0erenci je iz sekundarnih izvora, koji s jedne strane,produbljuju analizu doku!enata, a s druge strane, pogodni su za di0uziju. #o su6

3 analitike i signalne revije H pregledi,3 ko!pilacije 'enciklopedije, !onogra0ije*,3 ko!pjutorske di0uzije doku!enata.

%d sekundarnih neperiodinih doku!enata izdvaja!o !onogra0iju, enciklopediju,leksikon i rjenik.

MONO2RAFI+Aje pisano djelo koje iscrpno i sveobuhvatno obrauje neki pred!et ilipitanje obuhva)aju)i sve aspekte raz!atranja. 1toga zahtjeva dobro razraeni plan i neto vievre!ena. Nasljednica je nekadanjih rasprava u znanstvenoj literaturi.

EN/IK.O,E)I+E su re0erentne publikacije koje sadr"e najbitnije in0or!acije 'kratke iiscrpne* iz podruja znanosti i tehnike. Bogu biti univerzalne 'op)e* i specijalne 'posve)enenekoj te!i* npr. tehnika enciklopedija, !uzika i sl. %d op)ih enciklopedija najstarija inajpoznatija je (ncyclopedia Britannicakoja je izlazila u prola dva stolje)a.Prvo izdanje 'u ( sveska* izdano je u Edinburghu od ;483;44;. godine. 1!atra se jedno! odnajcjenjenijih enciklopedija, posebno drugo izdanje u 2> svezaka ';>;.godine*.@ rancuskoj je najpoznatija Grand


20/45

@ &rvatskoj je najve)i izdava enciklopedija 4. godine.

1adr"i bibliogra0ske re0erence i sa"etke vie od ; periodika, ukljuuju)i i !aterijale skongresa, patente i slino. Naslovi doku!enata su uvjeti na englesko! jeziku.$rojevi se sastoje od - grupa pre!a podruji!a6

;. $ioke!ija,2. %rganska ke!ija,(. Bakro!olekule,5. Pri!ijenjene ke!ije i in"enjerstvo,-. izikalna i analitika ke!ija.

1vaki svezak ko!pletnog izdanja obuhva)a 5 indeksa6

3 KeFDord 1ubject /ndeR,3 7uthor /ndeR,3 Nu!erical Patent /ndeR,3 Patent ?oncordance 'slaganje*.

Ko!pletno izdanje ?7 je u 2 volu!ena sa po 28 svezaka.

1ekundarni se doku!entiAbaze pretra"uju po!o)u raznih indeksapa tako i ?7.Kljune rijei u indeksu izabrane su iz cijelog teksta doku!enata, a ne sa!o iz naslovnihsa"etaka.

Koriste se etiri indeksa63 General 1ubject /ndeR 'Pred!etni indeks kljunih rijei*

2


21/45

3 7uthor /ndeR '/ndeks autora*3 Nu!erical Patent /ndeR '/ndeks patentnih brojeva*3 Patent ?oncordance /ndeR '/ndeks patenata pre!a podudaranju*

=rlo esto se ?7 upotrebljava za retrospektivna tra"enja in0or!acija iz nekog podruja.

b* Re&eratin5 6!rnal HR, je asopis 1vesaveznog instituta za naune i tehnikein0or!acije '=/N/#/*, Boskva, izlazi od ;>-2.godine i za ;- godina je prerastao unajve)u publikaciju te vrste u svijetu. %buhva)a ;8 serija 'posebna serija je!etalurgija*. 1vaka serija godinje i!a ;2 brojeva 'izuzetak je serija ke!ije s 25 broja*.Posebna publikacija je IIPred!etne odrednice re0erativnog asopisa =/N/#/II kojaizlazi jedno! u godini 'to je klju za pojedine serije*.

:9 i!a najdu"e sa"etke ';;3;2 znakova* od svih asopisa ovog tipa. %si! toga, ondonosi najnovije in0or!acije jer iz!eu objave publikacije i sa"etke u :9 ne proe niti 5

!jeseca to je za znanstvene in0or!acije kratko vrije!e i vrlo va"no.1vaka serija i!a indekse6 autorski, godinji i pred!etni indeks.:9 pokriva lanke i !aterijale iz vie od 2. asopisa na 4 jezika 'iz vie od ; ze!alja*. /sto tako re0erira knjige i patente.

Neki od sekundarnih doku!enataAbaza podataka 'osi! ?7 i :9* u koji!a se re0eriraju lanciobjavljeni u asopisi!a !etalurkog pro0ila6

7lu!iniu! /ndustrF 7bstracts,7nalFtical 7bstracts %nline,?orrosion 7bstracts,EnergF 1cience #echnologF,Geobase,Bechanical Engineering 7bstracts,BetadeR,Betals 7bstract,1copus.

%d signalnih pregleda izdvaja!o6

a* /!rrent /ontents 7// 4+ajnoviji sadr8aji2 iji je izdava /nstitut za znanstvene

in0or!acije '/nstitut 0or 1centi0ic /n0or!ation, /1/ , Philadelphia, 17C*.Mlanci signalizirani naslovo! u ?? o!ogu)uju brzo in0or!iranje o zbivanji!a na odreeni!podruji!a. Cakle, osnovna 0unkcija Current Contents3a je da znanstvenike in0or!ira onajnoviji! zbivanji!a u njihovo! podruju. #a je uloga bila znatno izra"enija prije!asovnije upotrebe /nterneta i dostupnosti veliko! broju elektronikih izvora in0or!acija.

Uezdesetih godina, kada je nastao kao tiskana publikacija, donosio je sa!o kratakbibliogra0ski zapis sadr"aja lanka i adrese autora, a izdavao se u d"epno! 0or!atupogodno! za noenje. %snovna uloga !u je bila da se znanstvenici redovito i u vrlo kratko!vre!enu upoznaju s najnoviji! zbivanji!a u znanosti.

2;


22/45

// je u &rvatskoj napopularnija baza podataka. :azlozi njezine popularnosti su relativnovisoki kriteriji odabira asopisa, pokrivenost svih podruja znanosti, uestalost a"uriranja,sa"etak autora, adrese autora, nazivi i adrese izdavaa, !ogu)nost pregleda sadr"ajapojedinog broja asopisa te dodatne kljune rijei koje unapreuju pretra"ivanje.

$aza je !ultidisciplinarna i sastoji se od6

;. sadr"aja brojeva asopisa,

2. bibliogra0skih zapisa radova iz vie od 48 vode)ih svjetskih asopisa iz svih podrujaznanosti te vie od 2 knjiga i zbornika skupova.

Preko svojih seda! sekcija, ?urrent ?ontents pokriva sva podruja znanosti6

;.*griculture Biology and (nvironmental ,ciences 4*)I= $ pokriva vie od ;5 vode)ihsvjetskih asopisa iz disciplina kao to su agrono!ija, biotehnologija, botanika, ekologija,ento!ologija, hidrologija, nutricioniza! i veterinarska !edicina.

2. Clinical Medicine 4C?I+23 pokriva vie od ;;2 vode)ih svjetskih asopisa iz klinike!edicine, ukljuuju)i podruja kao to su anato!ija, anesteziologija, kirurgija, klinikapsihijatrija i 0iziologija, nuklearna !edicina, onkologija i pedijatrija.

(. (ngineering Technology and *pplied ,ciences 4T(C923 pokriva vie od ;;2 vode)ihsvjetskih asopisa iz in"enjerstva, tehnologija i pri!ijenjenih znanosti, ukljuuju)iaeronautiku, azto!atizaciju, elektrotehniku, energetiku, optiku, raunalne znanosti itehnologiju te teleko!unikacije.

5. ?ife ,ciences 4?I(2 3 pokriva vie od ;(4 vode)ih svjetskih asopisa iz bio3znanosti,ukljuuju)i podruja kao to su bioke!ija, bio0izika, 0ar!akologija, 0iziologija i toksikologija.

-. Physical Chemical and (arth ,ciences 4P9,23 pokriva vie od ;- vode)ih svjetskihasopisa iz prirodnih znanosti ukljuuju)i podruja kao to su astrono!ija, 0izika, ke!ija,!ate!atika, !eteorologija, paleontologija, statistika i vjerojatnost.

8. ,ocial and Behavioral ,ciences 4B(9*23 pokriva vie od ;82 vode)ih svjetskih asopisaiz drutvenih znanosti ukljuuju)i podruja kao to su antropologija, ekono!ija,in0or!acijske znanosti, knji"niarstvo, ko!unikacije, lingvistika, !eunarodni odnosi,

obrazovanje, planiranje i razvoj, politike znanosti, poslova sociologija, upravljanje teze!ljopis.

4. *rts and 9umanities 4*)T,2 3 pokriva oko ;;2 vode)ih svjetskih asopisa izhu!anistikih znanosti, ukljuuju)i podruja kao to su arhitektura, izvedbena u!jetnost,0ilozo0ija, lingvistika, knji"evnost, povijest, religija i teologija te vizualna u!jetnost.

1vaka od seda! serija ?? izlazi tjedno to znai da svaka serija izlazi godinje kaojrdan volu!en s -2 broja. 1vaki broj na kraju i!a 7uthor /ndeR, 7ddress CirectorF ' indeksautora s popiso! adresa* i #itle Oord /ndeR '/ndeks kljunih rijei iz naslova*, a na poetku

svakog broja nalazi se popis naslova asopisa koji se nalaze u to! broju.

22


23/45

Masopise rangira /nstitut za znanstvene in0or!acije 'Institute for ,cientific InformationsE I,I*u Oashingtonu, 17C.

Pri!jeri hrvatskih asopisa va"nih za tehniko podruje, koji se citiraju u ??6

1trojarstvo,?he!ical and $ioche!ical Engineering LuarterlF, ?roatica ?he!ica 7cta.

Na kraju, treba istaknuti da originalni znanstveni rad objavljen u asopisu kojeg citira ??, privrednovanju kvalitete znanstvenih radova i!a viu ocjenu od znanstvenog rada objavljenog uasopisu koji nije citiran u ??.

b* Science /itation Indeks 8 S/I

Godine ;>82., /nstitut za znanstvene in0or!acije H /1/ 'Institute for ,cientific Information* jezapoeo stvaranje !ultidisciplinarne baze podataka koja je takoer obraivala sadr"ajeasopisa. @ poetku se radilo o 8 asopisa iz prirodnih i pri!jenjenih znanosti koje sutvorile osnovu baze podataka ,cience citation Indeks 4,CI ili Indeks znanstvenih citiranja2#Canas ta baza pokriva oko ;- znanstvenih disciplina i nekoliko tisu)a asopisa.

1?/ je jedinstvene koncepcije+ bazira se na citiranju lanaka polaze)i od principa da lanakcitiran u drugo! lanku vjerojatno i!a znanstveno ili drutveno znaenje. nai, on seoslanja na ve) poznate lanke kako be se pronali oni !anje poznati ili nepoznati 'citirani uto! lanku*.Pri!jerice, ako nekoga u jedno! lanku zani!a odreena proble!atika, tada u 1?/3jupronae tu re0erencu uz koju se nalaze i re0erence koje ga citiraju. a taj dio znaajni sudijelovi 1?/3ja, tzv. indeksi.

1vako izdanje ukljuuje6

;.* #he 1ource /ndeR '/ndeks izvora*, koji sadr"i bibliogra0ske podatke za svakilanak+ naslovi lanaka svrstani su abecedno pre!a sutoru 'Potpunebibliogra0ske slike*.

2.* #he ?itation /ndeR '/ndeks citiranja*, koji sadr"i popis autora i njihovihradova, zajedno sa svi! autori!a koji diskutiraju te radove u teku)i!lanci!a. '#aj se indeks upotrebljava da bi se od starije poznate publikacijedolo do najnovije publikacije koja citira poznatu publikaciju pre!a principu

da je uporite sadanjosti u prolosti*.(.* #he Per!uter! 1ubject /ndeR '/ndeks per!utiranih rijei*, koji o!ogu)ava

pristup radovi!a preko kljune rijei koja se javlja u njihovi! naslovi!a'7utorove vlastite rijei*.

5.* #he ?orporate /ndeR, koji o!ogu)ava pristup autori!a i njihovi! radovi!apreko !jesta i institucije autora 'geogra0ski3abecedno ze!lja i grad autoroveorganizacije*.

=iestrukost upotrebe 1?/3ja ukljuuje6

3 pronala"enje relevantnih lanaka bilo kojeg pred!eta u znanosti,

2(


24/45

3 pra)enje rada pojedinih autora,3 !jerenje uestalosti publiciranja istra"ivakih grupa,3 sagledavanje razvoja znanstvenih ideja,3 ocjene istra"ivake aktivnosti odreenih institucija.

1vi asopisi koje obrauje Current Contents su zastupljeni u citatni! baza!apodataka, ,CI ,,CI i*F9CI odnosno u bazi podataka !o, 4!eb of,cience*. @loga CurrentContents3a kao zasebne baze podataka, ukoliko je znanstvenoj zajednici dostupna baza Oo1,koja pokriva sva tri spo!enuta citatna indeksa, nije potrebna.

a usporedbu, to u svijetu danas znai Current Contents, ova je baza podataka uelektorniko!obliku i to u klasinoj online verziji dostupna tek od ;>>. godine, a ,CIjedostupan retrospektivno od;>5-. godine, a radi se na dostupnosti od ;>.godine.

25


25/45

>. KLASIFIKA/I-A +#KUME"TA/I-E 8K#"VE/I#"AL"ISUSTAVI=

>.* +EFI"I/I-A KLASIFIKA/I-E

Pod klasi0ikacijo! op)enito podrazu!ijeva se svrstavanje poj!ova ili djelatnosti ugrupe pre!a neko! usvojeno! principu slinosti.

Klasi0icirati doku!ente znai svrstati ih u odreene grupe i podgrupe na potrebno!broju razina pre!a odreeno! planu sainjeno! na bazi odabranih odrednica.

/z svake vrste djela !o"e se izolirati odreeni bibliogra0ski podatak 'npr. i!enaautora, naslov, odgovorna ustanova* koji )e najbolje zastupati odreenu vrstu. %snovni podaciizvaeni iz nekog dijela u skladu s odreeni! pravili!a u si!bolino! obliku, sainjavajuono to naziva!o odrednicom bibliogra0skog opisa.

Po de0iniciji Beunarodne 0ederacije za doku!entaciju '/C*6 IIKlasi0ikacija je svaka!etoda kojo! se uspostavljaju odnosi, generiki ili drugi, iz!eu jedinice 'poj!ova* siste!abez obzira na stupanj hijerarhije u siste!u i na izbor pri!jenjivog naina za pronala"enjein0or!acija.

1drednicana kojoj se te!elji klasi0ikacija 'indeksiranje, katalogizacija*, !o"e bitibilo koja va"nija znaajka doku!enata6 autor, vrije!e, svrha itd.

1vakoj podjeli klasi0ikacije pripisuje se konvencionalni znak koji se naziva oznaka ilibroj. @kupan zbroj klasi0ikacijskih brojeva tvori oznaku koja !o"e biti brojana 'nu!erika*,abecedna 'al0abetska*, al0anu!erika.

1a strukturnog stanovita, oznake !ogu biti nestrukturalne i strukturalne 'hijerarhijske*. 1trukturalna oznaka, koja se naje)e koristi u knji"nica!a, o!ogu)ava detaljnu razraduklasi0ikacijske she!e 'na grupe, podgrupe...*.

>.( SISTEMI KLASIFIKA/I-E

%snovni siste!i klasi0ikacije su63 autorski,3 pred!etni,3 abecedni 'al0abetski*,3 brojani 'nu!eriki*,3 al0anu!eriki,3 hijerarhijski.

2-


26/45

A7&orski sis&e6i su nastali prije !nogo stolje)a kao bio3bibliogra0ski popisi iizraivali su se prvobitno za identi0ikaciju razliitih rukopisa. %ni se sredino! ;>. stolje)apretvaraju u autorske kataloge u knji"nica!a, stvaraju)i tako osnovu za ureenje katalogapre!a !eunarodni! principi!a kakvi danas postoje.

Pred6e&ni sis&e6je posebna vrsta klasi0ikacije doku!enata koja se odnosi na sa"eto0or!uliranje sadr"aja doku!enta po!o)u jedne ili vie standardnih rijei koje se zovupredmetne oznake ili predmetnice.7becedni poredak !eusobno povezuje rijei istog korijena koje su esto 'se!antiki*povezane, to olakava stvaranje irokog te!atskog ko!pleksa u pred!etno! siste!u6

Pri!jerice6

ato!ato!ska bo!baato!ska elektrina centrala

ato!ska energijaato!ska apsorpcijska spekto!etrijaato!ski spektri itd.Pred!etni siste!i su naje0ikasniji kod tra"enja usko de0iniranih pred!eta ili po!ova, a !anjesu korisni za iroke te!e. '#o nije nedostatak ve) ogranienjeX*ednostavni su za rukovanje i ne zahtijevaju predznanje korisnika. @voenje novihpred!etnih rijei ne utjee na pro!jene kod postoje)ih 'glavnih* pred!etnih rijei.Pove)anje broja pred!etnih odrednica i doku!enata ne stvara posebne teko)e niti zasastavljae kataloga, indeksa, niti za korisnike. Pred!etni siste!i se lako upotpunjuju ili kaopriruni katalozi na listi)i!a i kartoteke ili kao bibliogra0ski popisi.

A:ecedna k;asifikaci9apripada u najstarije i najpoznatije knji"nine klasi0ikacije.Coku!enti, poj!ovi ili i!ena koja poinju rijei!a u koji!a na poetku stoji slovo 7klasi0iciraju se u jednu grupu. Grupe se !ogu dalje ralanjivati u podgrupe npr. 7a, 7bYKlasi0ikacija se provodi pre!a glavnoj rijei 'autor, naslov, itd.* tj. odrednice se abecednoslo"e. Pri to!e se !o"e slagati IIrije po rijeII 'e)e* ili IIslovo po slovoII.

"76eriHka k;asifikaci9ase slu"i brojevi!a kako i sa!o i!e ka"e. Cok je broj grupakod abecedne klasi0ikacije ogranien broje! slova, ovdje je ogranien broje! brojeva udekadsko! siste!u na razini istog broja znakova. %vdje su zato naje)e upotrebljene

she!atske podjele6 prva zadnjaGrupa6 3>, Y, >3>>Podgrupa6 3>, Y >3>>Cio6 3>, Y >3>>

3>>'; grupa po ; l.*3>>'; podgrupa po ; l.*

3>>'; dijelova po ; l.*

28


27/45

A;fan76eriHka k;asifikaci9ase sastoji od ko!binacije slova i brojeva. 1vaka grupaoznaava se slovi!a i brojevi!a uz odreene znakove interpunkcije6Npr.Grupa6

;A7 2A$ (A? 5AC 5AC 3; Ci0uzija 5AC 32 Ce0ektoskopija 5AC 3( Ce0or!acija

3i9erari9ska k;asifikaci9a

Kod te vrste klasi0ikacije, kao i kod ostalih vrsta, podjela se provodi pre!a jednojkarakteristici podjele. Karakteristiko! podjele naziva!o svojstvo po koje! se obavlja

klasi0ikacija.

Kod hijerarhijske klasi0ikacije svaka podskupina i!a sa!o jednu skupinu koja joj neposrednoprethodi 'strogo hijerarhijski odnosi*, a sve podskupine su subordinirane jednoj jedinoj viojskupini.

-nier#alna deci"alna klasi&ikacija 7-)K 4.niversal Decimal Classification2se te!elji naarapski! brojevi!a, a ubraja se u op)u klasi0ikaciju koja je posebno detaljna. bog toga se!o"e koristiti i u in0or!acijski! sustavi!a koji pokrivaju sva pred!etna podruja ili ve)inunjih.#e!elji se na utvreni! pred!etni! podruji!a i i!a hijerarhijsku strukturu.Najznaajnija je !eu klasi0ikacijski! she!a!a i najzastupljenija je u svijetu. Njeziniute!eljitelji su $elgijanci Paul %tlet i &enrF Geogra0ija. $iogra0ije. Povijest.

24


28/45

Podskupine sadr"e odreenije poj!ove zastupljene du"i! brojevi!a. Pri!jerice, skupina - jepodijeljena u sljede)e dvozna!enkasto oznaene podskupine6

- Prirodne znanosti op)enito.-; Bate!atika.

-2 7strono!iija.7stro0izika. /stra"ivanje sve!ira. Geodezija.-( izika.-5 Ke!ija. Kristalogra0ija. Bineralogija.-- Geoznanosti. Geologija. Beteorologija.-8 Paleontologija.-4 $iologijske znanosti op)enito.- $otanika.-> oologija.

1ljede)a razina podjele daje, npr.6

a 6 82 /n"enjerstvo i tehnika 82; 1trojarstvo

88 Ke!ijska i srodne industrije88> Betalurgija 'tri zna!enke* 88>. %p)a i teorijska !etalurgija. :eakcije. Proizvodi. Postupci .%pre!a. 88>.5. #oplinski postupci i opre!a. 88>.5;. Betalurke pe)i.

Pomo3ne tablice navode poj!ove koji se javljaju uz nekoliko ili uz sve pred!ete+ dodaju sebroju skupine da bi izrazili detaljnije znaenje.1p3e pomo3ne oznake su pri!jenjive u cijeli! glavni! tablica!a, a specijalne po!o)neoznake pri!jenjive su sa!o u pojedini! skupina!a. %p)e po!o)ne oznake sastoje se odznakova za pojedine poj!ove, pri!jerice6

%o9a6 o rudarstvo i !etalurgija

822 6 ((.( produktivnost u rudarstvu,pecijalne pomo3ne oznakeza razliku od op)ih po!o)nih oznaka, nisu navedene na jedno!!jestu. avljaju se na razni! !jesti!a u tablica!a i izra"avaju poj!ove koji se javljaju uogranieno! nizu podruja. Poinju crtico!, toko!3nulo! ili apostro0o!. Pri!jerice6

[-(.2 %p)e zakonitosti pojava '-(. izika*Pri!jer @CK za asopis6

Croatica Chemica *cta @CK -5

+afta @CK 88-.8A.4'-*(ngineering )evie6 @CK82'-*T;8(.52T;;;

2


29/45

@ knji"nica!a se nalaze katalozi periodinih publikacija i katalozi knjiga u koji!a sunavedeni naslovi tih publikacija svrstani abecedno i po struci 'podruju* pre!a @CK.

?. BIT"E Z"A@A-KE PR#"ALA,E"-A I"F#RMA/I-A

Pronala"enje in0or!acija 'infor6a&ion re&riea; C IR*je u sa!o! centru va"nosti zaznanstvenu in0or!atiku jer daje odgovor na pitanje kako do)i do potrebne in0or!acije.

1 jedne strane, proble! pronala"enja in0or!acije ju u neprekidnoj aku!ulaciji stalnorastu)e !ase znanstvenih in0or!acija. 1 druge strane, sve je ve)i broj i sve su ve)e potrebekorisnika za odgovaraju)i! in0or!acija!a.

Niti jedan korisnik ne !o"e i!ati uvid u sve izvore in0or!acija za podruje koji! sebavi. ato se nositelji znanstvenih in0or!acija pohranjuju u specijalne zbirke, a prethodno seanaliziraju i klasi0iciraju pre!a odreeni! karakteristika!a.Korisnici, koji "ele iz tih zbirki odabrati potrebne doku!ente, slu"e se odreeni! postupko!koji predstavlja pronala"enje in0or!acija.

Pretpostavi!o da hipotetinu zbirku ini ; doku!enata. Najprije treba analiziratisadr"aj svakog doku!enta pre!a odreeni! karakteristika!a i s obziro! na !ogu)a pitanja.ati! svaki doku!ent obilje"iti broje!, a karakteristiku oznaiti slovo!, tako broj svakogdoku!enta pove"e!o s bitno! karakteristiko! njegovog sadr"aja. %vi! postupko! sedobije sistem pronala8enjadoku!enata.

Pre!a to!e, redoslijed operacija je sljede)i6;. %dabrati doku!ente za siste! pronala"enja in0or!acija,2. 1vaki doku!ent oznaiti broje! koji )e slu"iti kao njegova adresa u to! siste!u,(. %drediti koliinu karakteristika po koji!a )e se ti doku!enti tra"iti unutar siste!a. #a

koliina karakteristika u obliku ter!ina ili si!bola 'brojeva* inijezik za pronala8enjeinformacija#

#er!ini ili brojevi koje odabere!o u to! postupku ine obrazac za tra"enje doku!enata,a taj postupak se zove indeksiranje.

?.* #S"#V"I P#-M#VI

Pronala8enje informacijaje slijed uzastopnih radnji koje se provode radi pronala"enjapotrebne in0or!acije ili doku!enata koji ju sadr"i, zati! konano pronala"enje togdoku!enta 'ili kopija tog doku!enta*.

Pronala"enje in0or!acija se ostvaruje po!o)u sistema za pronala8enje informacija, a to su .

siste! za pronala"enje nositelja in0or!acije A doku!enata, siste! za pronala"enje in0or!acija.

2>


30/45

/ezik za pronala8enje informacija je glavna ko!ponenta /: siste!a. #o je specijalni,u!jetni jezik koji !ora zadovoljiti odreene zahtjeve6

a* svaki poja! u jeziku !ora biti izra"en jedno! rjeju i obrnuto, svaka rije !oraizraziti sa!o jedan poja!,

b* rjenik ne s!ije biti subjektivno obojen tj. ne s!ije pre!a dato! poj!u odra"avatistavove proizvoaa in0or!acija ali niti korisnika,c* svaki iskaz 0or!uliran pre!a /: jeziku o!ogu)uje jedinstvenu interpretaciju.

Evidentno je da su prirodni jezici neprikladni za ostvarivanje /: sustava, jer u nji!apostoje ho!oni!i 'jedna rije vie znaenja* i sinoni!i 'vie rijei i!aju isto znaenje*.1toga su specijalizirani /: jezici ve) dugo standardne karakteristike pronala"enja in0or!acija.

Konvencionalne vrste tih jezika tj. one koje se upotrebljavaju u tzv. konencionalni"siste"i"a #a pronala%enje in&or"acija, ukljuuju bibliotene i bibliogra0ske klasi0ikacije,abecedne i pred!etne klasi0ikacije, ukljuuju)i i hijerarhijsku klasi0ikaciju

naajka ovih konvencionalnih in0or!acijskih jezika je da je u nji!a sveukupno postoje)eznanje raspodijeljeno na rijei i reenice 'trake* u skladu s !ogu)i! pitanji!a za tra"enjein0or!acija.

1labost konvencionalnog sustava /: jezika je ta to sadr"aj doku!enata zahtijevakorisnike ovisne o znanstveno! i tehnoloko! napretku, o interesi!a specijalista 'esto putapro!jenjivi!*.

/sto tako, dio in0or!acija sadr"anih u doku!enti!a indeksirani! po!o)ukonvencionalnog /: jezika se !ogu izgubiti tijeko! tra"enja. Ca se to sprijei stvoreni sunovi tipovi /: jezika kod kojih rijei nisu grupirane u obrasci!a za tra"enje 'deskriptorskisiste!*.

Cruga ko!ponenta /: siste!a je kriterij podudarnosti.#o je skup pravila pre!akoji!a se u /: siste!u uspostavlja odreeni stupanj slinosti iz!eu obrasca za tra"enjedoku!enata i obrazac za 0or!ulaciju pitanja.

Poja! se!antike slinosti odnosi se na relevantnost. #o se ne !o"e 0or!alno utvrditiodnosno sasvi! je subjektivne naravi. Npr. kada neka osoba 0or!ulira zahtjev za tra"enjein0or!acija, ona ne !ora nu"no biti aktualna. ednako tako, kada se osoba upozna sasadr"aje! pronaenog doku!enta, ona !o"e i pro!ijeniti predod"bu o svojoj stvarnoj potrebi

pa to !o"e utjecati na 0or!ulaciju novog zahtjeva. @spostavlja se odreeni dijalog korisnik3sustav, koji je e0ikasniji nizo! ponavljanja.

?.( EFIKAS"#ST SISTEMA ZA PR#"ALA,E"-E I"F#RMA/I-A

Najrairenija !jerila za e0ikasnost /: siste!a su koe0icijent potpunosti i koe0icijenttonosti.

-oeficijent potpunostise de0inira kao o!jer broja pronaenih relevantnih doku!enatapre!a ukupno! broju relevantnih doku!enata u datoteci.

(


31/45

-oeficijent to$nosti je o!jer pronaenih relevantnih doku!enata pre!a ukupno!broju svih doku!enata 'i relevantnih i nerelevantnih*. %ba ova !jerila se izra"avaju upostoci!a.

#ablica 2. Povezanost doku!enata bitnih za odreivanje e0ikasnosti /: siste!a

+#KUME"TI RELEVA"T"I "ERELEVA"T"I UKUP"#P)1+*G(+I a b \ u! aZb

+(P)1+*G(+I c d cZdaZc bZd

Koe0icijent potpunosti [ ]Nca

a

+

= 43>

Koe0icijent tonosti [ ]Nbaa

+= 32

/z!eu ovih koe0icijenata je obrnuta proporcionalnost.

7ko c \ , tada se jako pove)ava bi obratno.7ko se "eli da b\ , jako se pove)ava c.

Postoje granice e0ikasnosti svakog /: sustava i u njihovo! djelovanju !ora seraunati s gubitko! in0or!acija 'c* i u!o! 'b* \ pronaeni, ali nerelevantni doku!enti.

?. PRIM-ER +-EL#VA"-A -E+"#G IR SUSTAVA

Na slici ;. she!atski je prikazano djelovanje jednog /: sustava.

/?/nput converter 'ulazni konverter*

71 7ctive storage 'aktivno spre!ite*P1 Passive storage 'pasivno spre!ite*: :esolver 'pretvara*/C /nput device 'ulazni ureaj*%C %utput device 'izlazni ureaj* (;

/?

71

P1

:

%C

/C

%brasci i adreseza tra"enjedoku!enata

%brasci i adreseza tra"enjedoku!enata

%brasci zatra"enje

#rans0or!iranidoku!enti spodaci!a zatra"enje

Coku!enti Naredba zapronala"enje u

spre!itu pre!asigurnosti

Potra"njain0or!acijaa

Kopijedoku!enata


32/45

1lika ;. 1he!a djelovanja jednog /: sustava

1p3i prikaz jednog I) sustava%

Ca se podsjeti!o, /: sustav je uspostavljen kako bi se pronali doku!enti na zahtjevkorisnika. Pre!a to!e, kada se uspostavi /: sustav, treba ga snabdjeti s poetno! koliino!'input* doku!enata. %ni dolaze u ulazni konvertor '/?*, gdje su podvrgnuti brojni!operacija!a 'analitiko3sintetika obrada* dobivaju)i tako svoj obrazac za tra"enje.%brazac za tra"enje sadr"i kratak opis odreenog pre!a koje!u se razlikuje od ostalihdoku!enata 'bibliogra0ska kartica, sa"etak, biljeka i sl.*.

1vako! doku!entu pripisuje se signatura 'oznaka, obino broj* po!o)u kojeg se

!o"e locirati. Coku!enti u originalno! i u pro!jenjivo! obliku 'u!anjeni, pripre!ljeni zaitanje po!o)u stroja i sl.*, sa svojo! signaturo! idu u pasivnu pohranu 'P1* dok ih korisnikne zatra"i.@noenje zahtijeva 4potra8nja* za in0or!acija!a nalazi se u desno! dijelu she!e. Prvo idu uulazni ureaj 'ID* gdje se prirodni jezik tra"itelj prevodi u jezik za pronala"enje in0or!acija,koji se koristi u to! siste!u. Nakon prevoenja, oni se pojavljuju kao obrasci za tra"enje kojiide u pretvara ')*. Kroz njega prolaze obrasci za tra"enje doku!enata iz aktivnog spre!ita'7?*. @ pretvarau se obrasci za tra"enje zahtjeva podeavaju pre!a obrasci!a za tra"enje. @sluaju poklapanja 'djelo!inog ili potpunog*, pretvara ')* daje nareenje pasivno!spre!itu 'P1* da pronae odgovaraju)i doku!ent po!o)u njegove oznake ili signature./z!eu P1 i korisnika postoji izlazni ureaj '%C* koji o!ogu)uje povrat doku!enata upasivno spre!ite 'P1* i takoer pretvara u originalni oblik doku!enata koji su bili!e!orirani kao zapisi '!ogu se itati po!o)u stroja ili !ikroreprodukcije*.?iklus koji je pokrenuo korisnik zahtjeva zavrava se dobivanje! tra"enih doku!enata ilinjihovih kopija.

%vaj op)eniti prikaz !o"e se objasniti na pri!jeru 0unkcioniranja knji"nice6

@lazni konvertor '/?* je odjel za kataloku obradu 'katalogizacija*. #o je !jesto gdje se pravizapis na kataloki! listi)i!a tj. obrazac za tra"enje doku!enata 'bibliogra0ska jedinica,pred!etnice, klasi0ikacijski brojevi* i njegova signatura koja se takoer upisuje na etiketu i

lijepi na ulazni konvertor3 doku!ente 'knjige, asopise*. Pasivno spre!ite 'P1* su police nakoji!a su knjige slo"ene pre!a svoji! signatura!a. 7ktivno spre!ite '71* su katalozi gdjese one tra"e.$ibliogra0i i katalogizatori su ulazni ureaji'/C*. Mitaonice i slu"benici u nji!a su izlazniureaj '%C*. Pretvara ':* u ovo! sluaju je itatelj koji pregledava katalo"ne kartice iodabire knjige koje !u odgovaraju za rjeavanje njegovog proble!a.

Bogu se izdvojiti neki nedostaci knji"nica kao siste!a za pronala"enje in0or!acija.%ni se prije svega odnose na organizacije aktivnog i pasivnog spre!ita.Pasivno spre!ite u knji"nici su police s originalni! doku!enti!a to zauzi!a puno !jesta ivre!ena za slaganje i vra)anje. =eliki je nedostatak nedovoljan i neadekvatan prostor za

spre!ite. %si! toga, posudba literature dovodi do toga da je ona nedostupna u trenutku kadase tra"i jer ju je ve) netko drugi ponudio. 1ve to se !o"e rijeiti ako su doku!enti u pasivno!

(2


33/45

spre!itu 'P1* slo"eni kao !ikroreprodukcije ili reprodukcije koje se !ogu itati po!o)ustroja.7ktivno spre!ite '71* u knji"nici i!a neke nedostatke. 71 je predstavljeno kataloki!listi)i!a, a poto su oni poredani linearno, doku!enti 'knjige* su pristupane sa!o s jednogaspekta. Nai!e, knji"niari se bave s tri takva aspekta autor, pred!et, te!a, jezik. #o znai da

se svaka kartica !ora raditi u ( pri!jerka, i!e se pove)ava slo"enost kataloga.?.2 +ESKRIPT#RSKI SUSTAVI ZA PR#"ALA,E"-E I"F#RMA/I-A

Konvencionalni sustavi za pronala"enje in0or!acija, bez obzira da li zasnivaju napred!etnoj ili hijerarhijskoj klasi0ikaciji, i!aju izvjesna ogranienja jer ne o!ogu)ujutra"enje doku!enata nijedno! ko!binacijo! karakteristika koje nisu prethodno ustanovljene.

Pri!jer ogranienja konvencionalnih siste!a za pronala"enje in0or!acija6Pronala"enje in0or!acija u zbirci 0il!ova pre!a 5 aspekta s ti! da svaki sadr"i 2karakteristike.

As%ek& Karak&eris&ikasadr"aj u!jetniki doku!entarni0or!at nor!alni, cine!askopboja crno3 bijeli, kolorduljina kratko!etra"ni, dugo!etra"ni

@ pred!etno! siste!u naziv za svaku od ovih karakteristika tvori!o abecednu redalicu,pri!jerice6

;. cine!askop2. crno bijeli 0il!ovi(. doku!entarni 0il!ovi5. dugo!etra"ni 0il!ovi-. kolor 0il!ovi8. kratko!etra"ni4. nor!alni. u!jetniki 0il!ovi

%vakav siste! se lako koristi, otvoren je za prihva)anje novih karakteristika te se uabecedni popis ubace pred!etne odrednice za te karakteristike. 7li, situacija se bitno !ijenjaukoliko "eli!o odabrati 0il! na te!elju ko!binacije nekoliko karakteristika.

%vaj siste! teko daje odgovor na pitanje s vie aspekata npr. koji!a kolorcine!askop u!jetniki! 0il!ovi!a se raspola"e. @ to! sluaju, odgovor se dobije tako da sepotra"e sve relevantne pred!etne redalice koje nas dovedu do naslova 0il!ova. 1toga se -3ihgodina prolog stolje)a javlja novi postupak za pronala"enje in0or!acija pod nazivo!koordinatno klasificiranje, a predstavlja osnovu deskriptorskog siste"a za pronala"enjein0or!acija.

Ca bi se locirao doku!ent 'iji se obrazac za tra"enje sastoji od skupine kljunihrijei* kod koordinatnog indeksiranja, potrebno je izvriti operacije su!e produkata ilinadopune na klasa!a koje su obilje"ene ti! kljuni! rijei!a 'keF Dords*. #o o!ogu)ujetra"enje s vie aspekata za svaku prethodno nespeci0iciranu ko!binaciju kljunih rijei.

((


34/45

1 druge strane, u pred!etni! siste!i!a kao i kod hijerarhijske klasi0ikacije, svakapred!etna rije ili klasi0ikacijski broj pojavljuje se nezavisno. @ konvencionalni! siste!i!aza /: istovre!eno tra"enje pod nekoliko pred!etnih oznaka ili brojeva je vrlo teko.Pri!jerice, ukoliko se tra"i jedan doku!ent 'slu"e)i se sa svako! od pet uzaja!no iskljuivihkarakteristika* u koordinatno! klasi0iciranju postavit )e se upiti kao logiki produkti pet

kljunih rijei.

a razliku od koordinatnog indeksiranja, u konvencionalno! /: sustavu, isti zadatak)e zahtijevati obradu sadr"aja toliko pred!etnih oznaka koliko i!a pro!jena poretka'per!utacija* od pet pred!etnih oznaka ili klasi0ikacijskih brojeva tj. ;]2](]5]- T ;2#o je glavna prednost koordinatnog indeksiranja pre!a jezici!a konvencionalnih siste!a.

Nasuprot to!u, u rijei!a prirodnog jezika iz kojeg se uzi!aju kljune rijei zakoordinatno indeksiranje postoji sinonimija 'vie rijei 3 isto znaenje* to predstavljaznaajan nedostatak.

/li, pojava tzv.polisemije 'jedna rije 3 vie znaenja, tj. prijenos znaenja od jednog

pred!eta na drugi koji nosi zajednike osobine ili karakteristike*. Kao npr. zvijezda H na nebuili 0il!ska zvijezda ili lik u geo!etriji.

ati!, !ogu)a je prijava homonimije'sluajno podudaranje rijei koje ne!aju nitazajedniko niti u pogledu porijekla niti znaenja*, npr. kosa 'na glavi* i kosa 'alat*.

Cakle, viestruko znaenje kljunih rijei !o"e rezultirati !anjo! precizno)u tj.pronala"enje! nerelevantnih in0or!acija. 1toga je va"no da se rijenik vrlo s!iljenonapravi.

1tandardizirane kljune rijei koje su na!jenjene za izradu koordinatnih indeksa zovuse deskriptori. %dabiru se po odreeni! pravili!a iz glavnog rjenika nekog posebnogprirodnog jezika s ti! da su osloboeni sinoni!ije, polise!ije i ho!oni!ije.

/ezik deskriptora je specijalizirani jezik za pronala"enje in0or!acija, a rjenik togjezika se sastoji od deskriptora, gra!atike i !etode za izradu obrazaca za tra"enje i0or!ulacije za postavljanje pitanja za tra"enje dovoenje! u vezu relevantnost deskriptora.

#vorci ideje koordinatnog indeksiranja su 1u!erani to znai da je ona stara preko( godina. %ni su i!ali glinene ploice tako da je na svakoj bio naznaen si!pto! nekebolesti, a i!ena svih bolesti koje karakterizira taj si!pto! bile su slo"ene na odgovaraju)i!ploica!a. 1elekcijo! ploica sa si!pto!i!a bolesti i pronala"enja bolesti postavljale su sedijagnoze.

=eliki doprinos razvoju i popularizaciji ideje koordinatnog indeksiranja dao je B.#aube ;>-;. godine, predstavljaju)i siste! uniter!a. .niterm je, u pravilu jednostavna,kljuna rije koja !o"e i!ati unakrsnu uputnicu ili okvirnu biljeku kako bi se eli!iniralonjezino viestruko znaenje. 1vi uniter!i i!aju isti hijerarhijski polo"aj tj. nijedan od njih nezauzi!a poj!ovno viu poziciju u odnosu na drugi uniter! 'kao to je sluaj kodhijerarhijske kvali0ikacije* i niti jedan se ne koristi u unaprijed utvrenoj ko!binaciji sdrugi! uniter!o! kao u pred!etni! redalica!a. Na ovaj nain 0or!irani rjenik zapronala"enje in0or!acija doprinio je s!anjenju glo!aznost+ pri!jerice, popis pred!etnihrijei u pred!etno! katalogu Kongresne knji"nice u Oashingtonu sadr"avao je -

jedinica, a prelasko! na siste! uniter!a taj broj se sveo na ( rijei.

(5


35/45

#akozvani Tezaurus'grki Jthesauros znai blago, trezor ili riznica* za pronala"enjein0or!acija je standardni re0erentni rjenik ija je svrha po!o)i korisniku in0or!acija0or!ulirati svoje potrebe u ter!ini!a deskriptora te o!ogu)i to bolje indeksiranjedoku!enata i sastavljanje pitanja za pronala"ennje in0or!acija. %p)enito, tezaurus zapronala"enje in0or!acija sastoji se od tri dijela6

a3 abecednog popisa deskriptora i kljunih rijei, koje se u to! siste!u ne s!atraju sinoni!i!a,b3se!antike karte, koje gra0iki prikazuju bitne paradig!atske odnose iz!eu deskriptora,c3 pravila za trans0or!aciju kljunih rijei prirodnog jezika na jezik za pronala"enje in0or!acija tipa deskriptora.

Pod paradig!atski! odnosi!a s!atraju se odnosi !eu deskriptori!a koji se te!eljena objektivnoj povezanosti pred!eta, ideja ili pojava koje oznaavaju. Najva"niji su odnosi6vrsta3rod, uzrok3posljedica, dio3cjelina.

(-


36/45

1. UP#TREBA Z"A"STVE"I3 I"F#RMA/I-A

?ilj svake znanstveno3in0or!acijske djelatnosti je upotreba znanstvenih in0or!acija.@jedno, to je najte"e i naj!anje istra"eno podruje znanstvene in0or!atike jer esto putapredstavlja preosoban sluaj. 1 druge strane, ne treba isticati va"nost ovog seg!enta jer jepoznato da adekvatna upotreba znanstvenih in0or!acija zahtijeva dovoljnu e0ikasnost kako bise to br"e i to potpunije dolo do potrebne in0or!acije.

Pre!a vrsti djelatnosti koji!a se bave, razlikuju se tri skupine korisnika znanstvenihin0or!acija6

*.


37/45

;. Postavljanje proble!a i globalno upoznavanje s te!atiko! 'op)enito upoznavanje sraspolo"ivi! znanstveni! in0or!acija!a o toj te!atici*.

2. 1kupljanje znanstvene !aterije o toj te!atici ili pred!etu+ izrada retrospektivne

bibliogra0ije 'literature* najireg podruja, ali bez zauzi!anja kritinog stava.

(. Koordinacija i interpretacija znanstvenih podataka, kritiko vrednovanje i reduciranjeupotrijebljenih nositelja in0or!acija.

5. Postavljanje hipoteze i izbor radnih hipoteza. @ tehniko! podruju ovo je najva"nija0aza+ za korisnike in0or!acija vie je karakteristina detaljna obrada tj. dubina ilisa"i!anje nego irina in0or!acija.

-. Cokazivanje radnih hipoteza 'najva"nija 0aza kod 0unda!entalnih istra"ivanja*.

8. Conoenje zakljuaka i preporuka.

4. %pis rezultata istra"ivanja koje ukljuuje precizno doku!entiranje prikupljenih iobraenih in0or!acija.

(4


38/45

4. PRI-E"#S Z"A"STVE"I3 I"F#RMA/I-A

Coku!entiAnositelji znanstvenih in0or!acija su konani produkt svakog istra"ivanja islu"e kao sredstvo za irenje znanstvenih i drugih in0or!acija. #ehnika disciplina koja sebavi reprodukcijo! doku!enata tj. kopiranje! i u!no"avanje! je re%rorafi9a.

-opiranje se provodi bez prethodne pripre!e originala 'obino do ;- pri!jeraka*..mno8avanje doku!enata se odnosi na vie od ;- pri!jeraka uz prethodnu pripre!uoriginala. Glavna tradicionalna !etoda u!no"avanja doku!enata je tipogra0ija s tri vrstetiska6 a* knjigotisak ili tipogra0ski tisak+ b* duboki tisak 'bakrotisak i c* ploni tisak 'o00set*.

Na slici 2 prikazani su kanali za irenje znanstvenih in0or!acija od proizvoaa dokorisnika. %ni ukljuuju osobne kontakte i korespodenciju, raz!jenu separata, izvjetavanjesa znanstvenih skupova, polupublikacije 'elaborati, disertacije*, publikacije 'knjige, asopisi*.Navedene su institucije koje takvi kanali povezuju na putu od proizvoaa do korisnika'znanstvene i istra"ivake ustanove, 0akulteti, instituti, akade!ije, urednitva asopisa,izdavake ku)e, tiskare itd.* te in0or!acijska in0rastruktura predstavljena knji"nica!a iustanova!a za znanstveno in0or!iranje.

/n0or!acijsku in0rastrukturu ine6 arhivi, knji"nice, doku!entacijski centri, !uzeji, /NC%Kcentri, centri za analizu in0or!acija, raunski centri i in0or!acijske !re"e.

Kodinfor6aci9ske 6ree razlikuju se ele!enati6

6rea raH7na;a' ko67nikaci9ski kana;i i ko67nikaci9ski %ro&oko;Povezivanje! dvaju ili vie ko!pjuterskih siste!a dobije se ko!pjuterska !re"a ili !re"araunala. Ko!unikacijski protokol ine pravila po!o)u kojih raunalni sustavi iz!jenjujupodatke pute! ko!unikacijskih kanala.

sadra9 ine banke i baze podataka

$anke podataka !o"e!o usporediti s klasini! prirunici!a koji na! slu"e za pronala"enjeodreenih 0aktogra0skih in0or!acija 'podaci nu!eriki, tekstualni ili i jedno i drugo*. $azepodataka !o"e!o usporediti sa sekundarni! publikacija!a.

Ba


39/45

ka"e da baza indeksira odreenu publikaciju 'lanak u asopisu, rad u zborniku skupova i sl.*.$ibliogra0ski zapisi 'ukljuuju)i i sa"etak* u baza!a su iskljuivo na englesko! jeziku.

(>


40/45

1lika 2. Kanali za irenje znanstvenih in0or!acija

Kongresi1kupovi1astanci

nanstvene itehnike

ustavnove

@stanove zaznanstvenein0or!acije

Proizvoaiznanstvenihin0or!acija

@rednitva/zdavakeku)e#iskare

Knji"nice

Korisniciznanstvenihin0or!acija

akulteti7kade!ije/nstituti

Baterijali

/zvjetaji

Nepubliciranidoku!enti

:ukopisi

Cisertacije

%sobne ko!unikacije

koko!unikacijeko!unikacijeko!unikacije

$ibliogra0ije:e0. Masopisi

Pregledi$ilteni

MasopisiKnjigei dr.

Nabava Pretplata

$ibliogra0ije


41/45

Pre!da se danas na /nternetu !ogu prona)i brojne in0or!acije, baze podataka, zbogsvoje sustavne organizacije, preglednosti i visoke relevantnosti obraenih podataka,predstavljaju pouzdan izvor korisnih znanstvenih in0or!acija.

@ izradi baze podataka sudjeluju strunjaci razliitih pro0ila, kao to su6

knji"niari, koji de0iniraju strukturu baze podataka kako bi se obuhvatili svi potrebniele!enti za opis odreenog rada

raunalni strunjaci, koji izrauju bazu i suelja za pretra"ivanje te brinu o tehnikojpodrci

indekseri, koji opisuju radove pute! identi0ikatora3 kljunih rijei 'pred!etnica*.

Banka %oda&aka 'data bank* je in0or!acijski sustav s diskovi!a velikih kapaciteta nakoji!a su pohranjene baze podataka, koje su dostupne za ko!pjutersko pretra"ivanje

izravni! 'online

* povezivanje! korisnika s banko! podataka.1nline

pretra"ivanje bazapodataka u &rvatskoj poelo je ;>;. godine u :e0eralno! centru 1veuilita u agrebu.1nline in0or!acijski servisi raspola"u veliki! i brzi! ko!pjuterski! sustavi!a zapohranjivanje baza podataka. Canas i!a nekoliko stotina in0or!acijskih servisa, najve)i suizravno !eusobno povezani u !re"e 'net6ork*.

Postoji !re"a !eu sveuiliti!a u svijetu u koju su ukljuena hrvatska sveuilitapreko &rvatske akade!ske !re"e raunala '?roatian 7cade!ic and :esearch NetDork3C*)+et*. C*)+etje pak povezan sa svjetsko! !re"o! /nternet 'International +et6ork* kojaukljuuje i vode)a sveuilita i znanstvene institucije u svijetu.

1nlinepretra"ivanje baza podataka !o"e se provesti na dva naina6;. kao retrospektivno pretra"ivanje bibliogra0ije,2. kao selektivna dise!inacija in0or!acija.

)etrospektivno pretra8ivanje je tra"enje doku!enata kao nositelja in0or!acija zaodreeno vre!ensko razdoblje ';, -, ; ili vie godina*.

,elektivna diseminacija in0or!acija znai redovito pri!anje ko!pjuterskih lista spodaci!a za sve doku!ente koji su izali i koji su neposredno vezani za jedan odabranipred!et istra"ivanja. Korisnik povjerava tra"enje in0or!acija slu"bi za tra"enje in0or!acija i

naznauje svoj pro0il interesa. #o !ogu biti kljune rijei 'descriptors*, i!ena autora tra"enihradova ili njihovih re0erenca.

Pre!a to!e, priliko! onlineprijenosa in0or!acija 'pretra"ivanje i pronala"enje* sudjelujekorisnik ili korisnik uz po!o) specijaliste H in0or!atikog strunjaka, koji izravno uspostavljavezu s banko! podataka '/n0or!ation :etrieval 1ervice3 /n0or!acijski centri za pretra"ivanje*u kojoj su pohranjene baze podataka koje se odabiro! pretra"uju. @ :epublici &rvatskojpostoji /NC%K '/n0or!acijsko doku!entacijski centri* preko kojih se !o"e izravnouspostaviti veza s inoze!ni! banka!a podataka i ko!unikacija s baza!a podataka.#o su/nstitut in0or!acijskih znanosti, agreb i Nacionalna i sveuilina knji"nica, agreb.


42/45

Prije koritenja usluge /NC%K centra, potrebna je stanovita pripre!a prije onlinepretra"ivanja. Potrebno je kvalitetno opisati vlastitu proble!atiku 'te!atiku pretra"ivanja*,dati popis kljunih rijei, popis poznatih za zadanu proble!atiku relevantnih bibliogra0skihre0erenci 'ukoliko je retrospektivno pretra"ivanje* i razdoblje koje se "eli pretra"iti. Korisniktreba znati koje baze "eli pretra"iti, a iz /NC%K centra doznaje koje su !u dostupne. Nakon

na ovaj nain pripre!ljenog zahtjeva za pretra"ivanje, korisnik zajedno s in0or!acijski!strunjako! iz /NC%K centra obrauje zahtjev. #o ukljuuje i dodatne in0or!acije+pri!jerice, izbor banke iAili baze podataka, odabir kljunih rijei, nain pretra"ivanja. 1lijedionline pretra"ivanje baze podataka u koje! sudjeluju i korisnik i strunjak, kako bi, pre!apotrebi korisnik sugerirao provedbu pretra"ivanja.

1astavni dio strategije pretra"ivanja je !eusobna povezanost odabranih kljunih rijeipri!jeno! logikih operatora '$oolovi operatori*6 7NCA%:AO/#& '/A/


43/45

s!jetena na lokalni! poslu"itelji!a /nstituta J:uer $okovi), dok se neki! baza!apodataka pristupa preko poslu"itelja sa!ih proizvoaa.

a pretra"ivanje ve)ine baza koriste se 1vid Clienti 1vid !eb ate6ay, napredni !re"niprogra!i tvrtke 1vid Technologies#

$aze podataka i %vid progra!i za pretra"ivanje dostupni su bez naknade svi! lanovi!aakade!ske i istra"ivake zajednice u :epublici &rvatskoj 'studenti!a, neovisno o njihovo!statusu i zaposlenici!a u visokokolski! institucija!a te znanstvenoistra"ivaki! instituti!a*. Najnoviji podaci o licenca!a dostupnih baza podataka !ogu se na)i na !re"noj stranicihttp6AADDD.baze.szi.hrAnovi3korisnici.ht!l.

%brazac3pristupnica, uz detaljne in0or!acije o postupku ostvarivanja korisnikih prava,dostupan je na adresi6 http6AA.baze.szi.hrAobrazac.

=),T( B*"* P1D*T*-*u ?entru za onlinebaze podataka6

@ ?entru zaonlinebaze podataka sve baze pripadaju jednoj od sljede)e tri grupe6

bibliogra0ske baze citatne baze baze cjelovitog teksta.

Bi:;iorafske :a


44/45

,cience Direct 4(lsevier2 http6AADDD.sciencedirect.co!,pringer ?ink'1pringer =erlag* http6AADDD.springerlink.co!OileF /nterscience 'ohn OileF* http6AADDD.DileFinterscience.co!KluDer http6AADDD.kluDer.co!

/n0or!acije o elektroniki! asopisi!a i njihovoj dostupnosti !ogu se prona)i na adresi6http6AAknjiznica.irb.hrAhrvAecasopisi37L.ht!l

@koliko do cjelovitog teksta nije !ogu)e do)i pute! bibliogra0skih baza podataka, bazacjelovitog tekta ili elektronikih asopisa, obra)a se knji"nici u !atinoj ustanovi. Poveznicena sve hrvatske knji"nice na /nternetu !ogu se prona)i na adresi6

http6AA knjiznica.irb.hrAhrvAcrolibs.ht!l..

#akoer postoji !ogu)nost izravnog obra)anja autoru ukoliko bibliogra0ski zapis sadr"injegovu potansku ili e3!ail adresu.

@kratko, sra koriJ&en9asvake od gore navedenih baza je6

$ibliogra0ske baze6 o!ogu)avaju uvid u odreeno znanstveno podruje.?itatne baze6 dozvoljavaju pra)enje odjeka odreenog rada ili znanstvenika unutar

znanstvenog podruja.$aze cjelovitog teksta6 o!ogu)avaju pronala"enje radova tono odreenih asopisa ili autora.

?entar za online baze podataka osigurava pristup nekolicini svjetskih baza podataka,ovisno o znanstveno! podruju. /zdvajaju se, ranije spo!enuta ?urrent ?ontents H ?? i Oebo0 1cience 3 Oo1, u koji!a su zastupljena sva podruja znanosti.

Oeb o0 1cience H Oo1 odr"ava /nstitute 0or 1cienti0ic /n0or!ation3/1/, od ;>>;.godine+ uz uobiajene bibliogra0ske podatke ukljuuje re0erenceAcitate koji korisnici!a6

a3 pru"aju pristup podaci!a o radovi!a koje je autor citirao 'Cited )eferences*, b3 o!ogu)avaju pregled autora koji su se bavili odreeno! vrsto! istra"ivanja kroz

dulje razdoblje.

55
http://www.sciencedirect.com/http://www.springerlink.com/http://www.wileyinterscience.com/http://www.sciencedirect.com/http://www.springerlink.com/http://www.wileyinterscience.com/


45/45

*). LITERATURA

;. reed!an, P., #he Principles o0 1cienti0ic :esearch, Perga!on Press, %R0ord, ;>.2. http6AA che!. p!0. hr A preinin6 #e"ak, ^., Pretra"ivanje in0or!acija na /nternetu

';5.;.2;*.(. oki), B., Cragievi), ., @vod u znanstveni rad, agreb, 24.5. oki), B., Ke!. /nd. -2 '2(* ;, ;43;>.-. KnieDald, ., Betodika znanstvenog rada, Bultigra0 d.o. o., agreb, ;>>(.8. Bihajlov, 7. /., Giljarevski, :. 1., @vod u in0or!atikuAdoku!entaciju, :e0eralni

centar 1veuilita u agrebu, ;>44.4. 1tojanovski, ., %nline baze podataka3 prirunik za pretra"ivanje, ?7:Net, agreb,

2-.

. @niverzalna deci!alna klasi0ikacija, Prijevod6 ., . elenika, :., Betodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog rada,Ekono!ski 0akultet 1veuilita u :ijeci, :ijeka, 2.

;. elenika, :., nanost o znanosti, /. dio, Ekono!ski 0akultet 1veuilita u :ijeci,:ijeka, 25.

Documents

Znanstvena informatika-SKRIPTA