Biblioteka GLOBUS

Urednik akademik EUGEN PUSI

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina biblioteka, Zagreb

UDK 386,32(497.5)"19" UPANOV, Josip

Poslije potopa l Josip upanov. - Zagreb : Nakladni zavod Globus, 1995. - 255 str. ; 20 cm. - (Biblioteka Globus) Bibliografija iza svakog poglavlja, - Kazala. - Summary.

ISBN 953-167-053-6

950614020

v

J osip Zupan ov

POSLIJE POTOPA

NAKLADNI ZAVOD GLOBUS

H. Moore (The Single Party as a Source ofLegitimacy, u S. P. Huntington and C. H. Moore, eds., Authoritarian Politics in Modern Society - The Dynamics of Established One-Party System, New York, 1970, Basic Books, str. 68.) navodi tri mehanizma uspostavljanja legitimiteta jednopartijskog sustava: l) mitovi, 2) zajedniki ciljevi, 3) proceduralna tradicija. Zagorka

Golubovi ovako precizira ta tri mehanizma: l) mitovi- uvanje tekovina revolucije, obrana samoupravnog socijalizma, borba protiv klasnog neprijatelja; 2) zajedniki ciljevi - izgradnja socijalizma; 3) procedu-ralna tradicija- fiktivni izbori, tj. samoreprodukcija provjerenog kadra. - Kriza identiteta jugoslavenskog drutva, Beograd, 1988, Filip Vinji, str. 280.

7 Zasada je to samo teorijska mogunost, jer hrvatski radnici jo uvijek u veoj mjeri glasuju za HDZ negoli za stranke ljevice. - Nenad Zakoek, Struktura i dinamika hrvatskog stranakog sustava, Revija za sociologiju, Zagreb, 1994, Vol. XXV, No. 1-2, str. 24-28. Koliko se Hrvatska razlikuje od Poljske i Madarske, pokazuju i pozitivne ocjene to ih ispitanici iz tih zemalja daju bivem ekonomskom sustavu (so-

cijalistika ekonomija), sadanjem sustavu i sustavu kakav oekuju za pet godina.

Usporedba ekonomskih sustava - prolog, sadanjeg i budueg

Pozitivne ocjene u %

Zemlja Socijalist. Sadanji Zapet ekonomija sustav godina

Madarska 74 29 69 Poljska 57 39 57 Hrvatska 28 22 71 Izvor: Rose i Haerpfer, Op. cit., str. 15, Tab. 5

Kako vidimo, u oima Madara sadanji ekonomski sustav vie je nego dva puta loiji od socijalistikog sustava, a ak i oekivani bolji sustav u budunosti tek e se pribliiti ocjeni koju je dobio bivi sustav. Vie od polovice Poljaka pozitivno je ocijenilo socijalistiki sustav, oko dvije petine pozitivno ocjenjuje sadanji sustav, a budui sustav ne dobiva bolju ocjenu od prolog sustava. Podaci iz Hrvatske bitno su razliiti. Tu je sadanji sustav ocijenjen tek neto malo slabijom ocjenom negoli socijalistiki sustav (oba niskom ocje-nom), ali zato blizu tri etvrtine ispitanika pozitivno ocjenjuje budui sustav. Ako poemo od tih podataka, onda su mogunosti ljevice u Hrvatskoj znatno loije od onih u Madarskoj i Poljskoj.

144

Jedanaesto poglavlje

Bogaenje i novi bogatai - jal 1 moral

Da je u Hrvatskoj, kojim sluajem, postojao longitudi-nalni projekt ispitivanja javnog mnijenja kao u Sloveniji (>>Slovensko javno mnenje - Center za raziskovanje jav-nega mnenja in mnoinih komunikacij),1 imali bismo i podatke o tome koje su socijalne teme bile u pici interesa hrvatske javnosti, i to ne samo u doba socijalizma, ve i u ratnim godinama. (Slovenci imaju vremenske serije od 1968. pa do 1994. - takvih podataka nema nijedna istonoeuropska zemlja, na alost ni Hrvatska.) U pomanjkanju anketnih podataka moemo formulirati samo neke plauzi-bilne hipoteze koje su ipak pouzdanije od pukog nagaanja.

U 1991., osobito u drugoj polovici- a vjerojatno i u prvoj polovici 1992., najvanija socijalna tema bili su prognanici, njihov smjetaj i zbrinjavanje. Proces osiromaenja stanov-nitva na neokupiranom dijelu Hrvatske, koji je zapoeo s ekonomskom krizom u 1980-tim godinama, u punom je zamahu, ali jo ne izbija u prvi plan, jer >>unutarnje rezer-ve>socijalne razlike

Ali i u kapitalizmu, kakav poznajemo na Zapadu, postoje pravila i ogranienja u stjecanju bogatstva. Tako nije doputeno bogaenje vercom, utajom poreza, zapo-ljavanjem radnika na crno, nedoputenim makinacijama na burzi vrijednosnica- i da ne nabrajam dalje. Pravila su vrlo stroga, a kazne za prekritelje vrlo otre, ponekad ak i drastine. Bogaenje u okviru normalnog poslovanja

Ali i u tom drutvu neki su se ljudi bogatili. Bili su to trgovci koji su seljakove proizvode otkupljivali po eks-tremno niskim cijenama, a industrijske proizvode prodavali mu po ekstremno visokim cijenama. Bili su to lihvari koji su seljaku u nevolji davali zajmove uz veoma visoke kamate te, obraunava jui kamate i na neplaene kamate, ekonom-ski iscrpljivali seljaka- dovevi ga u neku vrstu dunikog suanjstva. Dobro su u toj situaciji (svakako mnogo bolje od seljaka) prolazili dravni inovnici (kojih su plae u

oima seljaka bile pravo bogatstvo), koji su se alimentirali iz poreza to ga je seljak plaao dravi, a od kojeg prak-

tino nije imao nikakve koristi- bio je to vie hara negoli moderni porez.

Kako su tadanji seljaci gledali na to bogaenje i na boga-tae (>>kaputaezelenakamatarkajiarministarstvo za pljakanje vla-stitog naroda

diti s eksteritorijalnou diplomatskog predstavnitva strane zemlje). Objanjenje te suspenzije sustava zahtije-valo bi vie prostora, a nije ni relevantno za ovaj komentar. Ovdje vrijedi ope pravilo: bogatstvo steeno izvan sustava nije podlono sistemskim sankcijama. Prema tome, ostaje i dalje tvrdnja da se u okviru institucionalnog sustava soci-

jalistikog privreivanja ovjek nije mogao obogatiti. Pojedinci su se ipak bogatili krei osnovne norme susta-

va. Tko su bili ti pojedinci?2 To su bili funkcionari (dravni, partijski, privredni i drugi) koji su iskoriivali svoju mo da sebi priskrbe razne privilegije u sferi potronje (u poetku diplomatski magazinidarovi>Ot-platila>svijetle budunostirevolucionarnu rentu slatkog ivota

tarni individualizam. Meunarodna anketa utvrdila je da je individualizam u Hrvatskoj razvijeniji negoli u bilo kojoj

postkomunistikoj zemljU to je najzanimljivije, ovjek moe u isto vrijeme biti krajnji individualist i zadrti egali-tarac. Naime, radikalni egalitarizam znai: nitko nesmije imati vie od mene - to nije pravedno. Ali individualizam kae: ja elim imati vie od drugih. No meni je jasno da tako misli i onaj drugi. On e me pokuati sprijeiti optu-ujui me da krim egalitarni kod (optube za neoprav-dano bogaenje i >>socijalne razlike), ali tako u postupiti i ja u odnosu na nj. Ako on uspije zgrabiti neto to meni nije uspjelo, ja u mu zavidjeti i mrziti ga- ali u isto u mu se vrijeme diviti zato to je uspio. Ali ako ga zahvati rvanj neke kampanje protiv socijalnih razlika ili sebi ne uspije osigurati politiku zatitu od istrage i sudskog gonjenja, ja

u se njegovoj propasti radovati i aplaudirali sustavu koji ga je skratio na pravu mjeru

3) Bogat je ovjek u Americi kulturni heroj, a u nas je (i uvijek je bio) kulturni negativac. Dok je ameriki kapi-talizam bio u fazi sazrijevanja (>>drive to maturityheroji proizvodnje>the age of mass consump-tionheroji potronjeamerikog snaheroji proizvodnje>udaruicimaheroji po-tronjehrvatskog snaHRVATSKI SAN ILI HRVATSKA MORA

bogataa primarno moralna reakcija. Ali to su ipak samo hipoteze, na to se pitanje ne moe odgovoriti bez empirij-skog istraivanja.

I na kraju jedno pitanje bez odgovora: pretvara li se hr-vatski san>anomalija. Ja, naprotiv, smatram da individualistike vrijednosti mogu kohabitirati s

kolektivistikim vrijednostima, ali ne na istom >)katu (razini) drutvenosti ve na razliitim katovima (vidi 13. poglavlje).

s )~Simbolizam puanina koji se USpCO u stale ekonomskih kraljeva duboko je utkan u tkivo amerikog kulturnog obrasca i dobiva moda svoj zavrni izraz u rijeima Andrewa Carnegiea, ovjeka koji je znao o emu govori: 'Budi kralj u svojim snovima. Kai sebi: Moje je mjesto na vrhu.'- Robert K. Merton, Social Theory and Social Structure, Glencoe, 1957, The Free Press, str. 138.

9 Rei da je novani uspjeh duboko usaen u ameriku kulturu to zapravo znai rei da su Amerikanci sa svih strana bombardirani uputama koje utvr-

uju pravo, a esto i dunost, da se ne napusti cilj, ak i uprkos ponovljenim neuspjesima.- R. K. Merton, op. cit., str. 137.

10 R. K. Merton, op. cit., str. 136. 11 ~~Nije zloin neuspjeh ve nizaK cilj.- R. K. Merton, op. cit., str. 139. 12 W. W. Rostow, The Stages of Economic Growth, II. izd., Cambridge Uni-

versity Press, 1971. 13 Vidi Frank Parkin, Marxism and Class Theory: A Bourgeois Critique u

David B. Grusky, Social Stratification, op. cit., str. 148.

157