BIBLIOTEKA SOCIOLOGIJA

Recenzenti dr. Drago engi

prof dr. Ivan Rogi

Urednica Anita iki

Lektorica i korektorica Katarina Cvijanovi

Likovna oprema Dubravka Zg/avnik Horvat

Grafiki urednik Stjepan Ocvirk

Hrvatska sveuilina naklada 2002.

CIP -Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica- Zagreb

UDK 316.334.2 (497.5)

UPANOV, Josip Od komunistikog pakla do divljeg kayitalizma : odabrane

rasprave i eseji (1995-2001.) l Josip Zupanov. - Zagreb : Hrvatska sveuilina naklada, 2002. - (Biblioteka Sociolo-gija)

ISBN 953-169-078-2

420816064 Knjiga je tiskana uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije RH.

'

l

! l l '

JOSIP UPANOV

Od komunistikog pakla do divljeg kapitalizma

Odabrane rasprave i eseji (1995-2001.)

&l< HRVATSKA SVEUILINA NAKLADA Zagreb, 2002.

1. Upravljake elite i zakanjela (polu)modernizacija hrvatskog drutva

Uvodna napomena

Mo~je terminoloka kratica za proces kom-pleKSnih i radikalnih drutvenih JITP_lJljJ':lla to su se zbivale -i jo se zbivaju- u ~j.e.dnjib nekoliko stoljea u svim pod-

rujima ljudske dj.~>latnosti Loa..J;vim razinama drutvenih odnosa. Ta se gotovo neiscrpna tematika ne moe kompn-illirat!Cak ni u neku voluminoznu knjigu, a kamoli u jedan esej od tridesetak stranica. Ve je samo prostorno ogra-nienje zahtijevalo veliko saimanje te problematike. To sam saimanje izveo: a) svodei modernizaciju na industri- ;;ff" jalizaciju, koj!.!Je tvw!.!Je'zgm_(hard core) gotoyp_yjh ifu2e-kata modernizacijl>~ b) teritorijalnim ogranienjem na Re-publiku Hl'Va!..ll.lb.P.temfl~ se ne,..2_rpjj~...IJ1&1n!!!il2!.!!ti'cini~:. ~a da j_~~gg122Q,J:I~e.tska bila p!1!YJtif!iQJ11gQ},;t_x"_!J.~~~jj~;_c)sn;wJ;l!~li'!l.9g@!liegj,\e@_l!_l)..c!IJ!gg . .EQ!2.. ;is!. 20. sto)L~f\1,_.

Pa ipak, ni uz tako velika saimanja tematika moderniza-cije ne moe se uklopiti u priblino dva arka teksta. Naime,

ak ni sumaran prikaz kvantitativnih analiza i teorijskih in-terpretacija i hipoteza znatno bi premaio >>kapacitet

Objanjenja kljunih termina

Modernizacija

Danas modernizacija.di!hR!!.'!ley3gJg_q~gn>modernos!_~~acionalno

Upravljaka elita

Neu se ovdje upustiti u raspravu o pojmu elita. Pogoto-vo ne o tome bi li dananjim upravljakim elitama bolje odgovarao termin politika klasa.4 Moda bi u analizi su-vremenih upravljakih elita, koje C. Wright Mills naziva elitama moiStrategijska elita

2) Osim funkcionalnih zahtjeva postoje i zahtjevi samog erocesa politike mobilizacije (trokovi pokretanja tog procesa; ali i trokoVI odravanja >>pare u kotlupobjedom revolucijepiramida>politikih tvornicakapitalizacija>rentijerstvadebelo>rtve>zasluge>zasluga>plafonirati

Industrijalizacija u Hrvatskoj - prva faza Teko je precizno utvrditi kada je zapoela industrijaliza-

cija (modernizacija) u Hrvatskoj, no taj je proces neosporno bio u tijeku ve u prvoj polovici 19. stoljea. Glavna su obiljeja prve faze industrijalizacije, koja je trajala vrlo dugo (do svretka Drugog svjetskog rata i partizanske pobjede): a) dugo trajanje (oko 150 godina, ako ne i dulje) i vrlo spor ritam promjene (u vrijeme zavretka rata jo uvijek prevla-dava agrarni sektor i ruralno stanovnitvo); b) ta se prva faza vie odnosi na erozi' adiciQJJalnog drutv.a,_koje razjeda uvo enJe trine ekonomije, negoli na razvoj industriiko--urbanog sektora, premda se 1 laJ seklo.!:.,Eostupno razyij!lY -o-;&i~taj"uspo~~~~;;;Jzacije? Po mome mi-ljenju, dva su temelJna razloga tome. (l) Zato to nije bilo unutarnjeg impulsa u hrvatskome drutvu koji bi pokrenuo

"Spontan i autonoman-razvoj modernizacije kao to je bilo, primjerice, u Engleskoj. Teko je danas sa sigurnou utvr-diti zato je u hrvatskom drutvu izostao takav impuls. Mo-

gue su razliite hipoteze, no meni je najplauzibilnija_bipo-teza Vere St. Erlich _Ea je ~11,!1k __t:oga impuJsa ug!!ila O_n:!@liika najezda 'koja..je-tmjala-stotmam-~Ui-odina. 13 (2) No bez obzira na to koju emo hipotezu prihvatili, stoji injenica da je proces modernizacije~ll!.orao biti UJ?:~~ i~

___ n_~._Ukratko, on se:PL>Skolovani ljudi 'koj[ dolaze iz agrara ... i oni, koji do-laze iz novih slojeva gradskog stanovnitva, trae mjesto i po-loaj u dravnoj slubi u takvoj mjeri da se njihovo smjetanje

ve sad ne moe sprovoditi pravi/nim putem. Zbog toga borba za vlast dobija sve vie poseban izgled, ona postaje borba za mjesta i poloaje ovih novih kolovanih ljudi. Bez izgleda za sigurno zaposlenje, novi slojevi inovnikih kandidata imaju sve manje duhovne samostalnosti i nezavisnosti. Tekoe ma-terijalne egzistencije, pri naglom prijelazu iz sela u grad, mo-raju da izazovu opadanje duhovnih i moralnih kvaliteta. Pore-

meeni odnosi u privredi imaju za posljedicu duhovnu i mo-ralnu neuravnoteenost.>Od svog stvaranja pa do naih daJ?~Jll:g'?.~!!lYEJ.!Sl!. narodna Rriv~a vie znala da potrg,g,_oo to.j.e.JIJlj.~ori ... U zemlji gaJe Je'6roj dravnih i~ovni~~.:::esLo..>LEE9ia industrijskih

~ tez~S~.fQI:'!!lt:.~]'!.JJaE_JE~nog_dohotka nalazi se u. -~g!:_a_~..::" (Stoga) stanje u poljoprivredi daje ekonomsko

ob~_li.:_~j~-~i~~~?iE~ro!l,I,l_()LJ?.l'ivredid'0111llriiije novog'kapT-tala u gradovima vri se prema pravilima prvobitne akumu-~acije, ali je_~~le~n,~?j . ..Q!l.jh!~j-~u t:'m f

l . z_ati~J.~~polito!9:a._ts~~-eta,.!i~.l11.5>graanskog racionalizma

nih poreza pojavljuju se >>doprinosipluralizam samoupravnih in-teresasa-moupravljaima

~Jugoslavenska komunistika elita prihvatila se istoga za- . datka i usvojila isti modus operandi, ali se zbog Rezolu-cije Inform Biroa nala izmeu dvije vatre. Vjeto isko-

ritavajui vrijeme hladnoga rata, ona se mogla definirati >>ni kao Istok ni kao Zapaddescijehtizacija, ( 4) birokratska regresija javne administracije. V Dezindustrijalizacija

Dezindustrijalizaciju bismo mogli definirati kao zatvara-nje postojeih industrij~kih (odnosno na industrijs!Gm.nace" lima-organiziranih}poduzea bez njihove zamjene--nekim novim, profi!~QiJnjm djefatiiostima:To-je;;cisfimodel fe-nomena "k:akav susreemo "i ii ieh\ljama trine ekonomije (vremenski su nam najblii primjeri Meksiko i Argentina). Taj se fenomen - u veoj ili manjoj mjeri - dogodio u svim _l!1l~.;;J;~ll!li.ema, pa i u Hrvatskoj. Meutim, u-llekim zemljama- na primjer u SRJ, koja zapravo Qo) nije tranzi-cijska zemlja, ali i u Hrvatskoj - dezindustrijalizacija se iz-raava i u drugaijem modelu, koji sam nazvao >>model praz-ll~~r~((: -~~cl_apoduze

Jednostavnije re.eno, sa scene kao da su nestali profit--seekers, a preplavilij~~nt-seek~s_:__!'ri tome niJe fiaJVazllife ono-to-najvies!Gindalizlranrvatsku javnost: da su se no-vopeeni privatni vlasnici domogli velike imovine za male ili nikakve realne novce, ve je bitno to to oni ne percipiraju

poduzea kao sredstvo za stvaranje profita ekonomskim po-slovanjem na tritu,_.y_e kao_!lr.e.dstl!o_z~jzbi.i1l.nje-privatne .~!:~!!-~ bil>prealtala>stalikog drutva na elu s 200 bogatih obitelji ili je to rezultat prodora nekih drugaijih elemenata u redove nove upravljake elite u njezinu formativnom razdoblju? Koji su to elementi? Prisjetimo se najprije da najranije for-mativno razdoblje nove elite pada u vrijeme kad se Hrvatska

suoila s agresijom, razoruana, (JNA je oduzela oruje teri-torijalnoj obrani), a u doba najeih i odluujuih bitaka meunarodna joj je zajednica nametnula embargo na regu-laran uvoz oruja. Ona je tada morala kupovati oruje na >>crnom tritu__llegalnim . ...trgovcima i posrednicima u kri-il!~.!!~!_lj_!:l~r_ll]j~Q!AQgl1en}ene~o-p_j'j..iJlp __ u-redove nove upravljake eli\_e_ye_Ci:zniifan:politi~l9 l1!j~_aj__na onaj

CTIPn_~.Qt

doci smo okr.etanja_trenda selallarizacije u obrnutom smjeru -Jila_njt;reli!liom.og~:Q~j~~~j~~-0~~kepr.!kii_po@~k~aktivizacije v,jt;r~ke_~!i_t_~,_tj,_Iger;t2 to je nesl!@jivo je_dl'\!1 og oblika retradicionalizacije. Projekfdriiivene i moralne ob-

nove-hrvatskog-drutva~kollko se moe razabrati, na crti je retradicionalizacije. (upanov, 1992., 69-70)

U tom odlomku definirao sam retradicionalizaciju kao proc~~~~~~.IJl_a_:i:;~cije i s tim povezani projekt >>drutvene i moralne obnove

ako pogledamo anketne podatke o pridravanju vjerskih ob-reda, vidimo da tek oko etvrtine odlazi jednom tjedno u crkvu (na nedjeljnu misu) (mukarci 24,6%, ene 27,6%), dok znatan dio nikad ne ide u crkvu (mukarci 22,0%, ene 14,0%). Veina spada meu indiferentne- odlaze u crkvu jednom mjeseno ili jednaput godinje (mukarci 52,0%, ene 58%).

-~jyaniji_efei

Takva koncepcija znanosti nije na ovim prostorima (u Hrvatskoj, ali i >>ire~aivje~Od prvih por~tnih g?dina (prije pola stoljea) promijenila se samo retonk_a, ah !'e _1 mjesto znanosti na ljestvici nacionalnih (dravmh) pnon-teta. Umjesto na pozivanje na marksizam-lenjinizam, >>klas-ni instinkt>zdrav razumdolje birokratska metodologija>neka idu- oni nas ucjenjujudokolovala>po~?nakr~salamasovnih sastanaka>veliku 1:oaliciju>fizl!(alcima

Meutim, birokratska racionalnost nije uvijek i >>r~zum-_. na

~to oni kritiziraju vlad~; ~a bl!zu tri etvrtine ~ma~r~tu d_a .ljudi u Hrvatskoj trebaJU 1mat1 pravo demonstnratl 1 straJ-kati, pa i uz cijenu da to izazove nasilje; etiri petine sma-traju da nacionalne i etnike manjine trebaju imati ista pra-va kao i svi ostali graaniVz istraivanja nije vidljivo da li te vrijednosti ve imaju transcendentalni znaaj, ali one govore o velikom kulturnom pomaku. Uostalom, za oko dvije peti-ne, sloboda izraavanja vlastit9g miljenja ve je postala transcendentalna vrijednost

-~

\, modernizacije, tj. s prelaskom iz naslijeene polumodernos~ \ ti u potpunu modernost Ali to se ipak nije dogodilo. Ona je, \ istina, uklonila institucionalne zapreke razvoju trine eko-i namije i privatnog poduzetnitva, ali je olako dopustila

/ (~p~stil~ se u) de:indu_strijalizaciju, tj. zatvarm~je ~ deva~ta: j CIJU r omh poduzeca koJa su se mogla rekonstrUirati 1 odrzati

na s\jetskom tritu. A to je najvanije, nije ni pokuala preokrenuti sekularni trend marginalizacije znanosti i znan-stv,enika. Isto tako nije nita uinila na debalkanizaciji ad-ministracije, nije ni pokuala revitalizirati ono to je moda jo bilo preostalo iz doba dvojne monarhije na podruju ad-ministracije. Ukratko, nova elita nije bila na visini svog po-vijesnog zadatka ::: .. doxxcepj(;"procesil _II!ode_!!]i,zacije; Pro-jekti retradicionalizacije, sve u svemu, nisu nanijeli procesu modernizacije neke vee tete, jer su dobrim dijelom ostali u

podruju ideolokog diskursa, ali su odvraali pozornost od stvarnih problema, to je sigurno bilo tetno.

Zadatak dovrenja procesa modernizacije tako je pao u dio novoj estolanoj eliti, koja je mandat dobila na izbo-

rima~jenja-2000. Prerano je jo govoriti o tome hoe li ona uspjeno obaviti taj povijesni zadatak. Ima nekih pozi-tivnih naznaka. Na primjer, definitivna odluka da se hrvat-ska brodogradnja osposobi za natjecanje na globalnom tri-tu moe znaiti poetak reindustrijalizacije. A reindustrijali-zacija je svakako vaan korak prema inteziviranju moderni-zacije. Meutim, bitna promjena na ljestvici nacionalnih prio-riteta u korist znanosti jo nije na vidiku, ni ove, ni u idue tri godine za koje se izrauje dravni proraun. Od pojaane pro-znanstvene retorike ne treba nita oekivati.

Rjeavanje povijesnog zadatka da se Hrvatska u pogledu modernizacije izravna s naprednijim tranzicijskim zemljama i, u neto duljoj perspektivi, sa zemljaina EU-a (bez ega in-tegracija u EU ne bi imala ni temelja ni smisla) morat e se izvriti vrlo ubrzanim tempom, to je zaseban problem, ko-jeg su zemlje autonomne modernizacije bile poteene, i u u\jetima nemilosrdne globalne konkurencije. Istina, global-na konkurencija prua neke anse i Hrvatskoj, pri emu oso-

130

bito imam na umu elektronsku kompresiju vremena i pros-tora i _>~yjr_tualno-puQ_uzetnitvo

Jean, F., Rufin,.J.-C. (eds.) (1996), Economies des guerres civiles. Paris: Hachette. Jowitt, K. (1992), The New World Disorder. Berkeley: University of California Press. Keller, S. (1969), Beyond the Ruling Class, u: Heller, C. S. (ed.), Structured Social Inequality, pp 520-524, London: Collier-Macmi-lan Limited. Kerr, C., Dunlop, J., Harbison, F. and Myers, C. A. (1964), Indus-trialism and Industrial Man. New York: Oxford University Press. Kotz, D. M., Weir, F. (1997), Revolution From Above. London and New York: Routledge. Mills, C. Wright (1959), The Power Elite. New York: Oxford Uni-versity Press.

Mirkovi, M. (1958), Izbor iz ekonomskih radova I, 31-33, Zagreb: Naprijed. Mosca, G. (1994), The Rulling Class, u: Grusky, David B. (ed.), Social Stratification, Boulder: Westview.

Perovi, L. (1995), Modernizacija bez modernosti, Republika, god. VI, br. 103., Beograd.

Perovi, L. (1995), Beg od modernizacije, Republika, god. VI, str. 16-31., Beograd. Perovi, L. (1999), Mitomani bi da vide korenje na granama, Helsinka povelja, br. 15, 6-7, Beograd. Polanyi, K. (1968), The Great Transformation. Boston: Beacon Press. Polek, D. (ur.) (1998), Vidljiva i nevidljiva akademija. Zagreb: In-stitut drutvenih znanosti Ivo Pilar.

Prpi, K. (1997), Profesionalna etika znanstvenika. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu.

Prpi, K. (2000), U potrazi za akterima znanstvenog i tehnolokog razvoja. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu.

Rendi-Mioevi, I. (2000) Etnopsihologijski okvir hrvatske i srp-ske nacije, u: Migracijske teme, br. 1-2, str. 141-163, Zagreb. Ritzer, G. (1993), The McDonaldization of Society. Thousand Oaks: Pine Forge Press.

132

Ritzer, G. (1993), The McDonaldization Thesis. London: Sage Pubhcahons.

Shanin, T. (ed.) (1975), Peasants and Peasant Societies. Harmond-sworth: Penguin Books Ltd.

Simi,. A. (1973), The Peasant Urbanites, A Study of Rural-Urban Mobtl!ty In Serbta. New York, London: Seminar Press.

Stipeti, V. (1?99), Gosp?darski rast Hrvatske i sredinje Europe Izmeu 1850. 1 1913. godme, Rad HAZU, knjiga 478, str 81-133. Thn"asi, D. (1988), Smiljene besmislice. Beograd: Biblioteka Soci-oloskog pregleda.

Tomasevich, J. (1955), Peasants, Politics and Economic Change Stanford: University Press.

Tomai, D. (1936) Plemenska kultura i njezini dosadaJ\ji ostaci Mjesenik, l/2, 19-28, Zagreb. '

Tomai, D. (1997. a), Drutveni razvitak Hrvata. Zagreb: Biblio-teka Revije za sociologiju. Tm~ai~, D. (1?97. !'),Politiki razvitak Hrvata. Zagreb: Hrvatsko soc10losko drustvo 1 Naklada Jesenski i Turk. . Young, J. (1999), The Exclusive Society. London: Sage Publica-twns.

upanov, I. G. Disputed Mission. New Delhi: Oxford University Press.

upa~ov, J. (19~,7) Sociologija i samoupravljanje II, dopunjeno IzdanJe. Zagreb: Skolska knjiga. upanov, J. (1983), Marginaltj"e o drutvenoj krizi. Zagreb: Globus. upanov, J. (1992) Drutvo, u: E. Pusi (ur.), Hrvatska, str. 63-70 Zagreb: HAZU. ' upanov, J. (1995), Poslije potopa. Zagreb: Globus.

up~nov,. J. (1996) The Social Legacy of Communism, Drutvena tstraztvanJa, god. 5, br. 2 (22), str. 425-453.

upa~ov, Je (:9?7 .. a), Nesporazumi HR-EU: Vrijednosna diso-nanca., u: CucJC, LJ. (ur.), Hrvatska i Europa. Zagreb: Europski pokret i Europski dom.

up~nov? J .. (1997. b),. !"roblemi znanstvenog podmlatka u doba deSCIJenl!zaciJe, u: TadJC, D. (ur.), Fundamentalna istraivanja str 245-254. Zagreb: HAZU. ' .

133

upanov, J. (1997. e), Tranzicija i politiki kapitalizam, u: Hrvat-ska gospodarska revija, br. 12, str. 1-10. upanov, J. (1998), Znanost ka? otvoreni sustav, u: Polek,_ D. (ur.), Vidljiva i nevidljiva akademija, str. 237-242, Zagreb: Instttut drutvenih znanosti Ivo Pilar.

134

2. Socijalna prava i ostvarivanje prava -saga o hrvatskim umirovljenicima

l. Prolog

Sloit emo se s tvrdnjom da su prava i ostvarivanje prava dvije razliite stvari. To je truizam, a truizmi se ne moraju dokazivati. Ako ipak netko zatrai da tu tvrdnju potkrijepim nekim argumentima, najprije u posegnuti za ilustrativnim primjerima iz podruja politikih prava. Tako u demokrat-skim zemljama postoji pravo graana na javni prosvjed (bez pribjegavanja nasilju). Ali prilikom ostvarenja toga prava, nastaju problemi. Primjerice, izvrna vlast moe iskljuiti sredinji gradski trg i glavne ulice od javnih manifestacija i odrediti za to neki prostor na periferiji. Moe demonstran-tima policijski zaprijeiti pristup zgradi parlamenta i drugim vladinim zgradama. Ni to nije sve. Javni se prosvjed, po pri-rodi stvari, uvijek nalazi na rubu >>naruavanja javnog reda i miranereda vrlo je fluidna i teko ju je objektivno odrediti. A tko povlai tu granicu? Izvrna vlast, u prvom redu policija. Stoga je ishod prosvjedne akcije uvijek neiz-vjestan -katkada sasvim drukiji od onoga to su prosvjed-nici oekivali.

Ali, rei ete, ta ilustracija nije primjerena kad je rije o ostvarivanju socijalnih prava - a to je predmet rasprave. S dva razloga: (l) socijalna prava tehniki su mnogo preciznije definirana nego politika prava, (2) ona se ne ostvaruje pu-

135