Download pdf - ekološki otisak

Ekološki otisak

Free Powerpoint TemplatesFree Powerpoint Templates

Svibanj, 2012.

Ekološki otisak

Free Powerpoint Templates Page Free Powerpoint Templates

Svibanj, 2012.

• Održivi razvoj danas spada urijec�i u vokabularu mnogih politic�ara, znanstvenika, društvenjaka, novinara i sl., a c�esto se upotrebljava i u svakodnevnom govoru obic�nih ljudi.

• Definicija i komponente (elementi) održivog razvoja?

• S obzirom na uc�estalost ponavljanja rijec�i potrebno

Free Powerpoint Templates

• S obzirom na uc�estalost ponavljanja rijec�i potrebno zapitati na koji nac�in možemo izmjeriti kako bi kvantitativno mogli pokazati u kojem se smjeru on krec�e, te nakon toga zakljuc�iti da li rijec�i „održivi razvoj“ uistinu i doprinijelo

• Dva indikatora za mjerenje: okolišu) i indeks ljudskog razvoja ekonomiji).

UvodOdrživi razvoj danas spada u skupinu vrlo popularnih rijec�i u vokabularu mnogih politic�ara, znanstvenika,

novinara i sl., a c�esto se upotrebljava i u svakodnevnom govoru obic�nih ljudi.

Definicija i komponente (elementi) održivog razvoja?

S obzirom na uc�estalost ponavljanja rijec�i potrebno

Free Powerpoint Templates Page

S obzirom na uc�estalost ponavljanja rijec�i potrebno na koji nac�in možemo izmjeriti održivost razvoja

kako bi kvantitativno mogli pokazati u kojem se smjeru on krec�e, te nakon toga zakljuc�iti da li je ponavljanje rijec�i „održivi razvoj“ uistinu i doprinijelo održivosti.

Dva indikatora za mjerenje: ekološki otisak (stanje u indeks ljudskog razvoja (stanje u društvu i

• Mathias Wackernagelnazivom Our EcologicalInpact on the Earth

• Ekološki otisak je kvantitativna mjera koja govori koliko jako svojim nac�inom života ljudi pritišc�u zemlju. Njime se rac�una koliko odred�eni prostor može podržati proizvodnju, potrošnju i odlaganje otpada.

EKOLOŠKI


potrošnju i odlaganje otpada.

• Ekološki otisak je materijalni standard odred�ene populacije uz korištenje prevladavajuc�e tehnologije.

• Rac�una se na globalnoj razini, regija, gradova pa i odred�enih procesa (proizvodnja

Wackernagel i William Rees knjiga na temu pod Ecological Footprint- Reducing Human Earth

Ekološki otisak je kvantitativna mjera koja govori koliko jako svojim nac�inom života ljudi pritišc�u zemlju. Njime se rac�una koliko odred�eni prostor može podržati proizvodnju, potrošnju i odlaganje otpada.

EKOLOŠKIOTISAK


potrošnju i odlaganje otpada.

Ekološki otisak je zemlja i voda potrebna da podrži materijalni standard odred�ene populacije uz korištenje

tehnologije.

se na globalnoj razini, na razini pojedinih država, regija, gradova pa i razni institucija (korporacije ili škole), odred�enih procesa (proizvodnja neke robe ili usluge).

• Rac�una se za 150 zemalja u svijetu.

• 10000 izrac�una s 3500 podataka u godinu dana, a analiza se obavlja za više od 200 kategorija.

• Podaci vlada i nadležnih državnih agencija, UNistraživac�kih instituta i centara, Svjetske banke i drugih.

• Utjecaj na ekološki otisak:


• Utjecaj na ekološki otisak:• iskorištavanje i potrošnja fosilnih goriva s utjecajem od 47% na

kasniji rezultat,• poljoprivreda i pašnjaci utjec�u sa sljedec�ih 29%, • odnos prema šumama sljedec�ih 9%, • ribarstvo 6%, • grad�evine 5%, • te nuklearna i hidroenergija 4% .

Rac�una se za 150 zemalja u svijetu.

10000 izrac�una s 3500 podataka u godinu dana, a analiza se obavlja za više od 200 kategorija.

Podaci vlada i nadležnih državnih agencija, UN-a, brojnih istraživac�kih instituta i centara, Svjetske banke i drugih.

Utjecaj na ekološki otisak:


Utjecaj na ekološki otisak:iskorištavanje i potrošnja fosilnih goriva s utjecajem od 47% na

poljoprivreda i pašnjaci utjec�u sa sljedec�ih 29%, odnos prema šumama sljedec�ih 9%,

te nuklearna i hidroenergija 4% .

• Global Footprint Networkorganizacija na ovu temu) u National Acountsu iz 2010. godine, izvještaju o ekološkom otisku za 2007. godinu objavljene sljedec�e rezultate:

• Na svjetskoj razini

Koliko pritišćemo zemlju


• Planeti je potrebno godinu dana i šest mjeseci da nadoknadi i apsorbira sve ono što potrošimo u godinu dana (trebamo 1,5 planeta za svoje godišnje potrebe).

Ekološki otisak

Biokapacitet

Network (najprisutnija i najuglednija organizacija na ovu temu) u National Footprint

iz 2010. godine, izvještaju o ekološkom otisku za 2007. godinu objavljene sljedec�e rezultate:Na svjetskoj razini

Koliko pritišćemo zemlju

Ukupno Prosječno


Planeti je potrebno godinu dana i šest mjeseci da nadoknadi i apsorbira sve ono što potrošimo u godinu dana (trebamo 1,5 planeta za svoje godišnje potrebe).

18 milijardi gha 2,7 gha

11,9 milijardi gha 1,8 gha

• Ljudska potražnja sposobnost planeta da zadovolji potrošnju prvi je put prekorac�ila 70stoljec�a, i to prekorac�enje karakteristic�no je za svaku godinu od tada


• Polovica svjetskog ekološkog otiska 2007. godine može se pripisati samo 10 zemalja, gdje SAD i Kina svaka za sebe koriste 21 i 24% Zemljinog

Ljudska potražnja sposobnost planeta da zadovolji potrošnju prvi je put prekorac�ila 70-ih godina prošlog stoljec�a, i to prekorac�enje karakteristic�no je za svaku


Polovica svjetskog ekološkog otiska 2007. godine može se pripisati samo 10 zemalja, gdje SAD i Kina svaka za sebe koriste 21 i 24% Zemljinog biokapaciteta

• Razlika ekološkog otiska vidljiva je kada zemlje analiziramo prema razlic�itim politic�kim grupacijama kojima pripadaju s obzirom na razlic�ite gospodarske razine

• Prosjec�an ekološki otisak po osobi u odnosu na velic�inu


• Prosjec�an ekološki otisak po osobi u odnosu na velic�inu populacije za šest regija svijeta, te biokapacitet svake od regija:

Razlika ekološkog otiska vidljiva je kada zemlje analiziramo prema razlic�itim politic�kim grupacijama kojima pripadaju s obzirom na razlic�ite gospodarske razine

Prosjec�an ekološki otisak po osobi u odnosu na velic�inu


Prosjec�an ekološki otisak po osobi u odnosu na velic�inu populacije za šest regija svijeta, te biokapacitet svake od

• U 2007. godini Europa ima 2,9 osobi, a prosjec�an stanovnik Europe ima ekološki otisak od 4,7 gha, pa ostvaruje

• Na slici je prikazan Europe. Zemlje obojane tamnijom bojom imaju vec�i ekološki otisak, odnosno biokapacitet


U 2007. godini Europa ima 2,9 gha biokapaciteta po prosjec�an stanovnik Europe ima ekološki otisak

ostvaruje ekološki deficit od 1,8 gha

Na slici je prikazan ekološki otisak i biokapacitet zemalja Europe. Zemlje obojane tamnijom bojom imaju vec�i ekološki otisak, odnosno biokapacitet.


Free Powerpoint TemplatesFree Powerpoint Templates Page

• Hrvatska se nalazi na 28. mjestu s ekološkim otiskom 3,7 gha, na 16. mjestu s ju smješta na 20 mjestu s obzirom na ekološki deficit koji iznosi 1,2 gha, u skupini od 35 zemalja

• Na slici je prikazan trend kretanja ekološkog otiska i

biokapaciteta Hrvatske od 1992. do 2007. godine.


Hrvatska se nalazi na 28. mjestu s ekološkim otiskom , na 16. mjestu s biokapacitetom od 2,5 gha što

ju smješta na 20 mjestu s obzirom na ekološki deficit , u skupini od 35 zemalja Europe.

prikazan trend kretanja ekološkog otiska i

Hrvatske od 1992. do 2007. godine.


Kako smanjiti pritisak na Zemlju• Prvi korak prema aktivnoj primjeni održivog razvoja je

iskrena želja i svijest o potrebi razvoja koji bi bio održiv.

• Nakon njega slijedi vrijednosno utemeljena i praktic�na edukacija za održivi razvoj koja kao rezultat ima ostvarivanje ciljeva u stvarnom prostoru i vremenu, u stvarnom životu.


• Tablica s popisom osobnihmoguc�nosti za smanjenjeekološkog otiska

Kako smanjiti pritisak na ZemljuPrvi korak prema aktivnoj primjeni održivog razvoja je iskrena želja i svijest o potrebi razvoja koji bi bio održiv.

njega slijedi vrijednosno utemeljena i praktic�na edukacija za održivi razvoj koja kao rezultat ima ostvarivanje ciljeva u stvarnom prostoru i vremenu, u


• Druga važna razina na kojoj djelujemo je razina grupe ili organizacije.

• Jedino organizirani ljudi upuc�eni na suradnju, med�usobno pomaganje i solidarnost, mogu mijenjati društvo.

• Primjeri poticanja održivog razvoja na lokalnoj razini (svijet):

• Kenija-svjetski lider u instaliranim solarnim sustavima • Barcelona-pješac�ke zone, a biciklistic�ke staze

Amsterdam. • Grad Portland-štedne žarulje, sadnja

km biciklistic�kih staza,


km biciklistic�kih staza, pokrenuta edukativna kampanja recikliranja tamo je 53

• Polovina stanovnika San Francisca ili pješac�i, 17% teritorija grada zauzimaju predan je održivom korištenja plastic�nih vrec�ica i igrac�aka koje sadrže opasne kemikalije.

• Švedska oporezuje automobile slabe porezne olakšice domac�instvima koja odluc�e prebaciti grijanje s loživog ulja na obnovljive izvore energije

Druga važna razina na kojoj djelujemo je razina grupe ili

Jedino organizirani ljudi upuc�eni na suradnju, med�usobno pomaganje i solidarnost, mogu mijenjati društvo.Primjeri poticanja održivog razvoja na lokalnoj razini

lider u instaliranim solarnim sustavima pješac�ke zone, a biciklistic�ke staze-Kopenhagen i

štedne žarulje, sadnja 750.000 stabala, 1.200 biciklistic�kih staza, proširen i poboljšan javni prijevoz,


biciklistic�kih staza, proširen i poboljšan javni prijevoz, pokrenuta edukativna kampanja prema grad�anima, stopa

je 53%. stanovnika San Francisca koristi javni prijevoz, bicikle

teritorija grada zauzimaju zelene površine, predan je održivom graditeljstvu, izglasana je zabrana korištenja plastic�nih vrec�ica i igrac�aka koje sadrže opasne

oporezuje automobile slabe ekonomic�nosti, daje porezne olakšice domac�instvima koja odluc�e prebaciti grijanje s loživog ulja na obnovljive izvore energije.

• Primjeri poticanja održivog razvoja na lokalnoj razini (RH):

• Sisac�ko-moslavac�ka solarnih sustava za toplu vodu u iznosu od 20%

• Grad Koprivnica- 64 prenamijenjeno 1,5 kilometara prometnica u centru grada za potrebe pješaka, te razvijen projekt gradskih površine povec�ane za 20%, a dodatno je ured�eno i oznac�eno 84,5 kilometara staza za turiste u prigradskim dijelovima grada i okolici. Spomenik


i okolici. Spomenik • Otok Krk-gospodarenja otpadom

je kuc�a dobila 4 kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada, na 1.300 lokacija po otoku postavljeno sortiranje otpada, nekoliko punktova za prikupljanje starog namještaja, automobilskih guma, akumulatora i slic�no. Time je otok ostvario smanjenje kolic�ine otpada za 6% godišnje

Primjeri poticanja održivog razvoja na lokalnoj razini

moslavac�ka županija subvencioniranje instaliranja solarnih sustava za toplu vodu u iznosu od 20% troškova.

64 kilometara biciklistic�kih staza, prenamijenjeno 1,5 kilometara prometnica u centru grada za potrebe pješaka, te razvijen projekt gradskih bicikala, zelene

povec�ane za 20%, a dodatno je ured�eno i oznac�eno 84,5 kilometara staza za turiste u prigradskim dijelovima grada

Spomenik biciklu.


Spomenik biciklu. gospodarenja otpadom-kroz projekt EKO Krk svaka

kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada, na po otoku postavljeno po 4 kontejnera za

nekoliko punktova za prikupljanje starog namještaja, automobilskih guma, akumulatora i slic�no. Time je otok ostvario smanjenje kolic�ine otpada za 6% godišnje.

• Uc�estalo ponavljanje rijec�i održivi razvoj još uvijek nije doprinijelo uravnotežavanjubiokapaciteta i naših potreba

• Unatoc� tome postoje primjeri poduzimanja akcije i oni nam svima trebaju biti uzor.

• Ukoliko se ljudi žele posvetiti borbi protiv klimatskih promjena i nestabilne politic�ke situacije u svijetu trebaju se okrenuti zadovoljavanu svojih potreba s

Zaključak


trebaju se okrenuti zadovoljavanu svojih potreba s manjom potrošnjom i štednjom energije.

Uc�estalo ponavljanje rijec�i održivi razvoj još uvijek uravnotežavanju dostupnih

i naših potreba-ekološkog otiskaUnatoc� tome postoje primjeri poduzimanja akcije i

svima trebaju biti uzor.Ukoliko se ljudi žele posvetiti borbi protiv klimatskih promjena i nestabilne politic�ke situacije u svijetu trebaju se okrenuti zadovoljavanu svojih potreba s


trebaju se okrenuti zadovoljavanu svojih potreba s manjom potrošnjom i štednjom energije.