Senat Sveuilišta u Zagrebu donio je 15. svibnja 2007. godine Odluku
kojom se rukopisu pod naslovom "Englesko hrvatski enciklopedijski
rjenik istraivanja i proizvodnje nate i plina",
autora Miroslava Peria odobrava korištenje naziva sveuilišni
prirunik (Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis).
ENGLISH-CROATIAN ENCYCLOPEDIC DICTIONARY
Kapitalno djelo natne enciklopedistike
Prošlo je trideset godina od pojave specijaliziranog natnog rjenika
autora proesora Svetislava La- zia, “Englesko – hrvatsko – srpski
natni rjenik”, kojega je objavio zagrebaki asopis Nata. Od tog vre-
mena natna struka doivjela je ogromne promjene, koje su se napose
iskazale u uporabi elektronikih raunala, novim tehnologijama, novim
znanjima, novim materijalima, tehnikama i koncepcijama, novim
sustavima upravljanja i voenja procesa...
Sva ta znanstveno- struna i praktina postignua pratili smo i
uvodili ih u naše poslovne procese i mi u INI, no nismo do sada
imali jedan takav opsean i temeljit rjenik, koji bi struno
obrazloio svo to novo bogatstvo pojmovlja, bez ijeg je
razumijevanja nemogue sudjelovati u razvitku natne industrije.
Upravo u „ Englesko – hrvatskom enciklopedijskom rjeniku
istraivanja i proizvodnje nate i plina „ auto- ra dipl. ing.
Miroslava Peria, dobili smo iznimno vrijedno djelo koje sadri 12
200 defnicija i 7 100 pojmo- va. Radi se o do sada najpotpunijem
djelu takve vrste u nas.
Vrijednost Perieva rjenika napose je sadrana u tome što su
zastupljene sve znanstveno- strune discipline širokog podruja
istraivanja i proizvodnje nate i plina, ali i natna geologija,
geofzika, razrada leišta, bušenje i opremanje bušotina, ekologija i
druge discipline. Autor se godinama koristio relevan- tnom
leksikograskom graom : rjenicima, leksikonima, prirunicima,
udbenicima, strunim lancima, prikazima, enciklopedijama, na
nekoliko svjetskih jezika, što samo upotpunjuje sliku temeljita,
ozbiljna i proesionalna rada Miroslava Peria. To je vidljivo i iz
popisa navedene literature.
Još su tri znaajne odlike Perieva rjenika. Prva, usklaenost pojmova
sa vaeim normama me- unarodnog sustava mjera. Drugo, preciznost u
defniranju pojmova, i tree, autor nije panju posvetio samo
prevoenju, ve i strunoj pozadini te širem objašnjenju znaenja
odgovarajueg pojma.
Rjenik e koristiti svima onima koji su na bilo koji nain vezani uz
natnu industriju, od znanstveni- ka, proesora u školama i na
Sveuilištu, strunjaka razliitih struka, djelatnika na procesnim
slinim po- strojenjima u natnoj industriji, studenata natnog
inenjerstva i geologije, novinarima i svima onima koji ele
produbiti svoja znanja i u ovom podruju.
Raduje me pojava ovog kapitalnog djela natne enciklopedistike, tim
više što dolazi iz INE ( Nata- plina ), iz samih temelja struke i
svakodnevne provjere steenih znanja u praksi. Raduje me i suradnja
sa strunjacima Rudarsko geološkog natnog akulteta Sveuilišta u
Zagrebu, kao i prinos naših ININIH re- cenzenata.
S velikim zadovoljstvom ispratimo Periev rjenik u našu znanstveno –
strunu i inu javnost, kako bi, duboko vjerujem, potvrdio visoku
vrijednost u svakom pogledu.
Glavni i odgovorni urednik Akademik Mirko Zeli
5
Rjenik je plod znanja, iskustva i bogate nataške tradicije
na hrvatskom tlu
Ovako opsean, temeljit, znanstveno-struan i aktualan
enciklopedijski rjenik istraivanja i proizvod- nje nate i plina,
kao što je ovaj autora dipl. ing. Miroslava Peria, mogu iznjedriti
samo one nacije, njihova gospodarstva i strunjaci, koji imaju dugu
tradiciju razvoja natne industrije i koji stalno korespondiraju sa
najnovijim znanjima i postignuima u ovoj industriji. Tako je u ovaj
Periev rjenik, uz sav njegov i trud re- cenzenata, te svih onih
koji su na bilo koji nain sudjelovali u njegovu objavljivanju,
ugraeno puno toga što je stvarano stoljeima, pa, ne smijemo biti
neskromni, i na našem tlu.
Prve naznake o spominjanju uporabe nate na našem tlu datiraju ve od
12. stoljea, a vezane su uz na- pise u kojima se govori o katranu,
zemnom ulju i smoli, kamenom ulju i slinim pojmovima. Tako se u tom
stoljeu u Dubrovniku spominje katran koji se prodaje meu trgovcima.
U zapisima iz 1391. godine spomi- nje se obitelj upor koja
pavlinskom samostanu kraj Paklenice daruje „ terram Paklenz „
zemljište, što zna- i da se tu nalazila nata – paklina. U
dubrovakim ljekarnama se u 15. stoljeu prodavao olio petrolio, a od
lijekova se spominju asphalt i petroleum.
Natu u hrvatskoj knjievnosti prvi spominje 1569. godine Petar
Zorani u svojim „Planinama“. Prvi za- pisi o vaenju nate na tlu
današnje Hrvatske su iz 16. stoljea, a objavio ih je Petri Andreae
Mathioli u dje- lu : „Commentarii in seks libros pedacii
Dioscoridis Anazarbei de Medica materia” u Veneciji 1565. godine.
Autor navodi da se pissasalt (nata) vadi u Dalmaciji blizu Hvara te
u Panoniji. U 17. stoljeu prirodni asalt se kopa u Vinišu kod
Trogira, a sredinom 18. stoljea u Paklini kod Vrgorca prirodni
asalt kopa se rudar- skim nainom. Godine 1788. budimpeštanski
proesor kemije Jakob Winterl izvještava svoje Sveuilište o
prirodnom izvoru nate uz potok Brodec kod meimurskog sela
Peklenice.
Devetnaesto stoljee prebogato je zbivanjima vezanim uz razvitak
natne industrije na našem tlu. U drugoj polovici stoljea zapoinje
organizirano istraivanje i vaenje nate na temelju zakona Austro –
Ugarske monarhije. Nata se runo vadi iz prirodnih izvora u
Peklenici i Selnici (kod Murskog Središa) Mi- kleuški (nedaleko
Kutine) Baindolu (kod Nove Gradiške) i drugdje. Prve dozvole za
istraivanje „ zemne smole „ (Peklenica, Mikleuška i Voloder)
podijeljene su 1. kolovoza 1858. godine temeljem Opeg austrij- skog
zakona, donijetog samo godinu dana ranije.
U ranjevakom samostanu u Cerniku (kod Nove Gradiške) uva se iznimno
vaan dokument iz po- druja naše natne povijesti. Naime, 21.
prosinca 1858. godine, u oblinjem mjestu Baindolu, zapoela je s
radom tvornica u kojoj se manuakturno preraivala nata. Godinu dana
kasnije, 1859., pukovnik E. Dra- ke zapoinje s industrijskom
proizvodnjom u SAD-u.
Godine 1883. u Rijeci je zapoela s radom tada najmodernija i najvea
rafnerija u Austro – Ugarskoj monarhiji, kapaciteta 60 000 tona
koju je osobno pustio u rad car Franjo Josip II.
Od 1885. do 1918. godine na tlu Hrvatske proizvedeno je 7 500 tona
nate. Sisaka rafnerija zapoela je s radom 1927. godine. Izmeu dva
svjetska rata u Hrvatskoj su sagrae-
ne rafnerije nate u Zagrebu i Osijeku. Nadalje, dodijeljeno je
tridesetak koncesija za istraivanje nate do-
6
maim i stranim investitorima, a u Hrvatsku su ušle najvee svjetske
natne kompanije : Standard Oil, She- ll, Vacuum Oil Company, Agip i
druge.
Tih godina u svjetsku natnu povijest ulazi i jedan Hrvat - Antun
Lui – Lucas ( 1855. – 1921.) , koji je svjetsku slavu doivio kao
jedan od najuspješnijih istraivaa i pronalazaa nate toga doba.
Ameriki in- stitut za rudarstvo i tehnologiju dodijeljuje od 1937.
godine Medalju A. Lucas za iznimna znanstvena dosti- gnua u natnom
rudarstvu. Do danas je ovu nagradu primilo 60- tak znanstvenika i
gospodarstvenika.
Godine 1935. objavljen je roman Antuna Boniaia „ Krv majke zemlje „
drugi u svijetu nakon Sinclero- va „ Petroleja“ , koji na umjetniki
nain govori o teškoama nataškog zanata. Poslije Drugoga svjetskoga
rata nastupa zlatno doba razvoja hrvatske natne industrije, koja e
u narednih više od pola stoljea, imati kljunu ulogu u hrvatskom
gospodarskom i svekolikom razvitku. Krenimo redom.
Godine 1952. osnovan je Nataplin. Naime, 1. sijenja 1952. poinje
djelovati Poduzee za proizvodnju nate i plina, Zagreb, nastalo
spajanjem postojeih dravnih privrednih poduzea iz natne
djelatnosti: Pro- izvodnje nate Gojlo, Proizvodnje nate Šumeani,
Materijalnog servisa Glavne direkcije za natu NR Hrvat- ske i
Poduzea za elektrokarotana mjerenja, Zagreb. Od 13. svibnja 1952.
posluje pod nazivom Nataplin – poduzee za istraivanje i proizvodnju
nate i plina. Prve godine postojanja Nataplin je proizveo 102 000
tona nate i 6,3 milijuna prostornih metara prirodnog plina.
Od 1. sijenja 1964. godine , sjedinjenjem Rafnerija nate Sisak i
Rijeka, te Nataplina u jedinstveno po- duzee, poinje djelovati
Kombinat nate i plina, koji od studenoga iste godine djeluje pod
nazivom „ INA Industrija nate, Zagreb. Nastupa razdoblje znaajnih
poslovnih pothvata: 1965. puštena je u rad degazolinaa u Ivani
Gradu 1968. završen je magistralni plinovod Ivani Grad – Kutina
1979. ostvarena najvea prerada nate u rafnerijama u Rijeci i Sisku
od 10 milijuna tona 1979. Izgraen je i pušten u rad Jadranski
natovod – JANAF, sustav cjevovodnog transporta nate od luke
Omišalj na Krku do rafnerija nate u Hrvatskoj, Sloveniji, BIH,
Srbiji, Maarskoj i Slovakoj; kapacite- ta 20 milijuna tona te duine
760 km od ega na podruju Hrvatske ukupno 610 km
1980. puštena je u rad Centralna plinska stanica Molve, etansko
postrojenje u Ivani Gradu i Etilensko po- strojenje u Zagrebu
1981. ostvarena je najvea proizvodnja nate od 3,1 milijun tona
1985. završena je izgradnja II. aze polja Molve i Centralne plinske
stanice Molve II. 1985. puštena su u proizvodnju natna polja na
zajednikoj koncesiji u podmorju Angole te stigla prva na-
ta iz Angole 1987. izgraeno i pušteno u rad Podzemno skaladište
plina Okoli, kapaciteta 500 milijuna prostornih me-
tara plina 1988. proizvedene su najvee koliine ekvivalentne nate –
5,1 milijun tona (3 mil. t nate i 2,1 mlrd mpri-
rodnog plina) 1989. proizvedene su najvee koliine prirodnog plina
2,2 mlrd m 1991. INA postaje javno poduzee u potpunom vlasništvu
Republike Hrvatske 1993. INA postaje dioniko društvo 1999. zapoela
je proizvodnja prirodnog plina iz Jadranskog podmorja na polju
Ivana u sklopu zajedni-
kog projekta sa Agipom 2003. završena je prva aza privatizacije INE
prodajom 25% + jedne dionice maarskoj kompaniji MOL 2004. otkrivene
su samostalne komercijalne koliine prirodnog plina, plinskog
kondenzata i nate na kon-
cesijama u Siriji 2005. zapoeta je proizvodnja nate iz vlastitih
koncesija u Siriji 2006. Zapoeta je druga aza privatizacije
INE.
Ovo je tek mali isjeak na razvitak natne industrije na našem tlu.
Od sredine 20. stoljea on je pogla- vito vezan uz INA Industriju
nate, ije djelovanje je pomoglo razvitku brojnih krajeva naše
Domovine, od razvitka gospodarstva, lokalne i javne inrastrukture,
zdravstva, školstva, obrazovanja, kulture do svih dru- gih
djelatnosti.Dovoljno je spomenuti samo nekoliko znakovitih
pokazatelja. U tom je razdoblju INA proi- zvela oko 100 milijuna
tona nate i 55 milijardi prostornih metara prirodnog plina,
pribline vrijednosti vri- jednosti oko 22milijarde eura. INA
i danas ostaje kljunom okosnicom hrvatskog gospodarstva. Jer,
ovakvi rjenici, kao kapitalno djelo tradicije, iskustva i znanja,
mogu niknuti jedino na plodnom tlu koje ima svoj, kao što smo
vidjeli, dugi i uspješni razvitak.
Mr. sc. Mijo Ivurek
O rjeniku i kako se njime sluiti
Jezik je prijeko potrebno sredstvo komuniciranja i uzajamnog
razumijevanja u ljudskom društvu. Rjenici su, razumljivo, neophodan
i dragocjen alat za efkasno udovoljavanje jezinih zahtjeva odre-
ene zajednice.
Današnje doba je vrijeme burnog znanstvenog i tehnološkog napretka
koji je, zahvaljujui razvo- ju raunala i inormatike
tehnologije, praen ogromnim rastom i razmjenom podataka i
inormacija (rauna se da se u svijetu objavi nekoliko stotina tisua
znanstvenih i strunih radova godišnje, od ega je najvei dio
na engleskom jeziku). Nepotrebno je isticati koliko su znanstvene i
tehnološke inorma- cije i njihova razmjena vani u današnje vrijeme,
ali je nuno naglasiti dominaciju engleskog jezika u svjetskoj
znanosti i tehnologiji. Jezici malih naroda, poput hrvatskog, više
ili manje neuspješno se bore protiv prodora engleskog nazivlja (s
jednakim problemom se, meutim, susreu i jezici velikih i tehno-
loški visokorazvijenih naroda (npr. njemaki, rancuski).
Potreba za specijaliziranim strunim rjenicima u podruju hrvatske
natne i plinske industrije koja se bavi geološko-geofzikim
istraivanjem ugljikovodika, razradom njihovih leišta te proizvod-
njom, obradom i transportom nate i plina svakako nije upitna,
osobito potreba za rjenikom enciklo- pedijskog tipa radi boljeg
razumijevanja specifnog nazivlja. Spomenuta potreba je posebno
uoljiva zbog sve vee ineriornosti standardnog hrvatskog strunog
nazivlja (koje je, ako uope postoji) vrlo skromna opsega u praksi.
Naime, u svakodnevnom radu i komuniciranju vrlo esto i sve više se
rabe engleski pojmovi u etimološkom (rjee) ili onetskom (znatno
eše) obliku koji je uglavnom nepravi- lan („kroatiziran“), ak i u
sluaju kada postoje odgovarajui i korektni hrvatski termini. Jednak
problem postoji i u slubenoj dokumentaciji – projektima,
elaboratima, studijama, programima i drugoj.
Enciklopedijski englesko-hrvatski rjenik istraivanja i proizvodnje
nate i plina se koncepcijski osniva na defnicijama skupnih pojmova
(cjelovitih danih sustava, procesa, metoda, sklopova, opreme,
ureaja, postrojenja) i defnicijama njihovih bitnih dijelova ili
komponenata s upuivanjem na srodne i tehnološki povezane termine.
Osnovna svrha ovog rjenika je ponuditi korisnicima saete i jasne
de- fnicije kako bi istodobno bio u stanovitoj mjeri i edukativan.
Treba napomenuti da u rjenik u pravilu nisu ukljueni usko
specijalizirani i rijetko upotrebljavani termini.
Rjenik je ureen na nain da su engleski pojmovi (pisani masnim
uspravnim slovima) navedeni strogo abecednim redom, pri emu se
pojmovi sastavljeni od dviju rijei spojenih crticom ili od više
rijei smatraju pri tome kao jedna, cjelovita rije. Prijedlozi i
lanovi ine integralni dio pojma. Hrvatski ekvivalent je pisan kosim
(kurzivnim) slovima.
Rjenik ne sadri popis kratica budui da nisu upotrebljavane u
tekstu. Naime, u samim defnici- jama pojedinih pojmova ili u
sluaju više defnicija jednog pojma navedeno je podruje primjene
kada je to bilo potrebno.
8
U svakoj defniciji u kojoj se pojavljuju mjerne jedinice s
numerikim vrijednostima ili bez njih, istodobno su navedene
jedinice Meunarodnog sustava (SI) i njihove vrijednosti i jedinice
angloame- rikog sustava mjera s njihovim ekvivalentnim
vrijednostima.
U prilozima rjenika su prikazane najvanije i u natnoj industriji
naješe primjenjivane mjerne jedinice angloamerikog, metrikog
i Meunarodnog (SI) sustava, njihovi uzajamni odnosi i aktori pre-
tvorbe jedinica jednog sustava u drugi.
Enciklopedijski rjenik istraivanja i proizvodnje nate i plina, kao
i svako izdanje tog ili slinog tipa, ne moe naravno obuhvatiti
ukupnu terminološku problematiku tog podruja budui da se nje- gov
opseg morao saeti u prihvatljive granice. Takoer, on ne moe (i ne
treba) biti zamjena za specija- lizirane rjenike pojedinih
znanstvenih i tehnikih disciplina. Prema tome, iako je ovaj rjenik
opsean, sigurno je da e on u budunosti neizbjeno zastarijevati zbog
pojave novih tehnika i tehnologija, promjene postojeih ili gubitka
njihova znaaja u praksi. Snaan razvoj znanosti, tehnike i
tehnologije svakodnevno raa nove procese i metode, opremu i ureaje
i, prema tome, nove termine. Takoer, neki termini e u budunosti
vjerojatno izai iz uporabe ili e biti zamijenjeni drugim.
Rjenik sadri oko 1200 defnicija i 7100 sinonima (ukupno oko 19400
terminoloških jedinica). Za njegovu izradu su upotrijebljeni
specijalizirani rjenici drugih jezika (ruski, rancuski, njemaki),
en- ciklopedije, kapitalne knjige i periodina izdanja te raspoloiva
hrvatska literatura.
Na kraju izraavam veliku zahvalnost akademiku Mirku Zeliu i
gospodinu Mariju Weisseru na nji- hovoj maksimalnoj podršci. Takoer
zahvaljujem recenzentima gospoi Maji Bratani i gospodi Ivi Ste-
ineru, Zdenku Krištaoru, Dragutinu Domitroviu i Marijanu Krpanu te
lektoru hrvatskog dijela rjenika Ismetu Ibrahimpašiu na njihovom
temeljitom radu. Takoer sam zahvalan gospodinu Daliboru Mudri- u na
svesrdnoj strunoj i tehnikoj potpori u izradi rjenika, te uredniku
gospodinu Miji Ivureku.
Autor
9
Aa Aalenian, Aalenian stage – alen, aalen. Stratigraski
kat najdonjeg dijela srednje jure (lowermost Middle
Jurassic ) ili najgornjeg dijela donje jure
(uppermost Lower Jurassic ) u V. Britaniji – iznad
jeovila (Yeovilian), a ispod bajocija (Bajocian). Trajao je
otprilike prije 180 do 175 milijuna godina. Neki geolozi smatraju
alen potkatom bajocija.
abandon – napustiti , v. abandon a well. abandon a well –
napustiti bušotinu. Trajno obustaviti
(prekinuti) proizvodnju nate ili plina iz bušotine na iscrpljenom
sloju/leištu ili zatvoriti natnu ili plinsku bušotinu koja više
nije produktivna (ija proizvodnja više nije proftabilna), postaviti
cementni ep u ka- nalu bušotine (kako bi se zaštitile podzemne vode
od zagaivanja i za izolaciju iscrpljenog sloja/lei- šta, odnosno
sprjeavanje migracije uida izmeu razliitih slojeva) i demontirati
opremu bez štetnog utjecaja na okoliš. Iz bušotina koje su izbušene
za proizvodnju, ali se nisu opremile, moe se katkada izvaditi i
tako spasiti dio zaštitne kolone (kolone za- štitnih cijevi,
casing). Likvidacija bušotine se razlikuje od njena privremena
zatvaranja budui da se takve bušotine mogu kasnije ponovno pustiti
u proizvod- nju. U mnogim saveznim dravama SAD nuno je dopuštenje
slubenih tijela (organa) za napuštanje bušotine; v. close a well,
abandoned well, temporarily abandoned.
abandoned channel – (1) napušteno (mrtvo) korito. Ko- rito u kojem
više nema vodotoka. (2) mrtvi meandar, v. oxbow , 3.
abandoned crude oil – ostavljena (napuštena) nata. Sirova nata koja
je iscurila iz cjevovoda ili rezervoara i nije pokupljena od
operatora.
Sinonim: abandoned oil . abandoned meander – napušteni
meandar, v. cutof
meander . abandoned oil – ostavljena (napuštena) nata, v.
aban-
doned crude oil. abandoned pressure – tlak napuštanja.
Maksimalni
srednji tlak plinskog leišta pri kojem proizvodnja bušotine više
nije ekonomina. Tlak napuštanja po-
najprije ovisi o ugovorenom tlaku plinovoda za is- poruku
potrošaima (obino je izmeu 50 i 70 bar, odnosno izmeu 700 i 1.000
psi) i ekonomskoj pri- mjenjivosti komprimiranja.
abandoned well – napuštena (likvidirana) bušotina. Bu- šotina koja
više ne slui svojoj svrsi (na primjer, pro- izvodna, injekcijska,
mjerna), natna ili plinska bušo- tina ija se proizvodnja smanjila
ispod proftabilne ili bušotina koja se nakon bušenja pokazala
neproduk- tivnom (suhom). Bušotina se takoer moe likvidirati zbog
tehnikih uzroka (na primjer, zbog urušavanja stijenke kanala,
zaglavljivanja bušaih šipki i dr.). U svim likvidiranim bušotinama
se mora kanal ispuniti cementnom kašom (postaviti cementni ep) i
uše pokriti (zavariti) teškom cementiranom elinom ploom, tj.
bušotina se mora ostaviti u takvom stanju da ne moe naškoditi
izvorima slatke vode ili poten- cijalnim leištima ugljikovodika
tijekom neograni- ena perioda; v. temporarily abandoned, shut-in
well, shutting-in the hole, plugged and abandoned, plugged
and suspended.
abandonment – napuštanje, likvidacija. Dovoenje bu- šotine u stanje
da se moe napustiti na neodreeno vrijeme ili konano, bez potrebe za
daljnjom brigom o njoj. Tako pripremljena bušotina za napuštanje
nee zagaditi slojeve (horizonte) slatke vode niti oštetiti
potencijalna leišta ugljikovodika; v. aban- don a well, abandoned
well .
abandonment contour – (1) dijagram napuštanja. Di- jagram
ovisnosti stvarne ukupne proizvodnje natne bušotine i njene
procijenjene konane proizvodnje. Rabi se za odreivanje vremena kada
je najekono- minije napustiti bušotinu; (2) dubina napuštanja.
Dubina natnog leišta s vodotlanim reimom na kojoj je napredujui
vodo-natni kontakt dosegao krovinu produktivnog sloja i bušotina se
napušta.
abandonment costs – troškovi napuštanja. Troškovi radova na
likvidaciji bušotine – vaenje opreme i postavljanje cementnog epa u
kanalu.
abandonment plug – cementni ep u napuštenoj bušo- tini .
Cementni ep ili most koji se postavlja u kanalu
11
bušotine koja se napušta (likvidira) – neproftabilne (iscrpljene)
ili neproduktivne («suhe») bušotine.
abandonment pressure – tlak napuštanja plinskog leišta. Minimalni
tlak eksploatacije ili tlak obustav- ljanja (prekida)
iskorištavanja plinskog leišta ili sta- tiki tlak plinskog leišta
pri kojem je ukupna dobit od proizvedenog plina priblino jednaka
troškovima proizvodnje. Ovisi o raznim aktorima – cijeni plina,
indeksu produktivnosti bušotina, veliini leišta/ polja, lokaciji
leišta/polja u odnosu na trište, tipu trišta plina i radnom tlaku
magistralnog transpor- tnog plinovoda, a obino je uvjetovan
ekonomskim uzrocima. Neka poduzea za transport plinovodima uzimaju
da je tlak napuštanja jednak 22,5 bar/1.000 metara dubine leišta
(100 psi/1.000 stopa dubine). Procjena tlaka napuštanja je esto
nuna kada se otkrije plinsko leište/polje, a za njegov proraun
je potrebno znati (a) minimalni ekonomini kapaci- tet
proizvodnje svake pojedine bušotine; (b) tlak u površinskom
plinskom sustavu (tlak u plinovodu za otpremu plina kupcima ili
tlak na usisu kompresora), i (c) pad tlaka u leištu, kanalu
bušotine i površin- skom plinskom sustavu. O veliini tlaka
napuštanja ovisi konaan iscrpak (pridobive rezerve) plina –
tlak napuštanja plinskog leišta s vodotlanim reimom je
vei od tlaka napuštanja volumetrijskog plinskog leišta (leišta bez
vodonosnog bazena napajanja ili akviera) zbog prodora vode iz
akviera u leište pa je, prema tome, konaan iscrpak plina iz
takva leišta manji.
abandonment shales – šejlovi neaktivnih lepeza. Šejlo- vi
sedimentirani u turbiditnim kanalima na lepeza- ma na dnu
podmorskih bazena kada takve lepeze postanu neaktivne.
abd-gw – skraenica termina abandoned gas well (na-
puštena plinska bušotina), v. abandoned well .
abd-ogw, abdogw – skraenica termina abandoned oil and gas
well (napuštena natna i plinska bušotina), v. abandoned
well .
abd-ow – skraenica termina abandoned oil well (napu- štena
natna bušotina), v. abandoned well .
AB electrodes – elektrode A i B. U karotai bušotina i istraivanjima
otporskom metodom (metodom elektrine otpornosti) – strujne
elektrode karotane sonde izmeu kojih se propušta elektrina struja
(napon se mjeri izmeu mjernih elektroda M i N).
ablation – ablacija. (1) U glaciologiji – (a) Svi procesi ijim se
djelovanjem smanjuje (gubi) masa snijega i leda ledenjaka,
plutajueg leda ili snjenog pokri- vaa. Ti procesi ukljuuju
kopnjenje, evaporizaciju (sublimaciju), eroziju vjetrom i mehaniko
razaranje (mehaniko razaranje se katkada iskljuuje ili se po-
jam ablacije moe ograniiti na površinske pojave). (b) Koliina
snijega ili leda koja je uklonjena proce- som ablacije; Sinonim:
wastage. (2) U geomorologiji – odvajanje i uklanjanje materijala
stijena i stvaranje (ormiranje) rezidualnih sedimenata, osobito
djelo- vanjem vjetra ili spiranjem rastresitih (rahlih) i toplji-
vih materijala. Veina specijalista, meutim, znaenje pojma ablacija
ograniava na proces trošenja (sma- njivanje mase) ledenjaka
kopnjenjem i isparavanjem (evaporacijom).
ablation area – podruje (zona) ablacije. Dio ledenjaka
(glacier ) ili polja frna (snoweld ) na kojem je tijekom
godine ablacija vea od akumulacije snijega i leda.
Podruje ispod snjene linije (equilibrium line). Sino-
nim: zone o ablation.
ablation breccia – ablacijska brea, brea otapanja, v. solution
breccia.
ablation debris – ablacijski ragmenti (krhotine, od- lomci,
debris). Materijal stijene bilo koje veliine (od blokova do veliine
estica gline) koji se kao izolira- ni ragmenti ili diskontinuirane
nakupine nalazi na površini ledenjaka ali nije dovoljno kontinuiran
da bi ormirao ablacijsku morenu (v. ablation moraine). Takoer,
materijal koji ini ablacijsku morenu.
ablation moraine – ablacijska morena. Neravna naku- pina ili
kontinuirani sloj ablacijskog morenskog ma- terijala – ablacijskog
tila (ablation till ) ili ablacijskih ragmenata ili detritusa
(ablation debris) koji prekri- vaju led u podruju ablacije ili lee
na podinskoj (te- meljnoj) moreni (v. ground moraine) koja je
nastala od tog istog ledenjaka.
ablation rate – brzina ablacije. Koliina leda ili snijega koju
ledenjak, plutajui led ili snjeni pokriva izgu- be u jedinici
vremena. Obino se izraava u milime- trima vodenog ekvivalenta na
sat ili dnevno.
ablation till – ablacijski til . Ablacijski morenski materi-
jal – slabo vezani ragmenti stijena (debris) koji su se
prethodno nalazili u ledenjaku ili na njemu, a zatim se akumulirali
na mjestu nakon što je površina lede- njaka bila uklonjena
ablacijom.
ablation gradient – gradijent ablacije. Promjena brzine ablacije
ovisno o visine ledenjaka iznad nivoa mora. Obino se izraava u
milimetrima ekvivalenta vode po metru visine. Termin gradijent
ablacije se takoer nepravilno rabi u sluajevima kada se eli oznaiti
promjena ukupne (neto) bilance ledenjaka s visinom do snjene
linije.
abnormal anticlinorium – nenormalni (obratni) anti- klinorij .
Antiklinorij u kojem osne (aksijalne) plohe sekundarnih bora
konvergiraju prema gore.
abnormal events – anomalni nailasci seizmikih valova. U seizmikoj
prospekciji – anomalije seizmikih po- dataka koji nisu podaci
reeksije, kolebanja regular- nih valova-smetnji na seizmogramima
registriranim pri metodi reeksije valova. Ukljuuju pojave kao što
su rerakcije (prelamanja), reektirane rerakcije, dirakcije (ogibi),
površinski valovi i katkada višekrat- ne reeksije. Iako termin
anomalan sugerira da takvi sluajevi nisu uobiajeni, oni se esto
javljaju u seiz- mikim podacima.
abnormal ormation pressure – nenormalni (anomal- ni) tlak ormacije
(slojni tlak), v. abnormal high pressu- re, abnormal low
pressure.
abnormal high pressure – nenormalno (anomalno) visoki tlak .
Leišni ili slojni tlak (tlak geološke orma- cije) koji je vei od
normalnog hidrostatikog tlaka za danu dubinu. Nastaje kada tijekom
pokapanja (prekrivanja) sedimentnih stijena doe do njihove
kompakcije (zbijanja) koja se odvija tako brzo da isti- skivani
uidi ne mogu uvijek istei iz pora pa moraju podnijeti ukupno
optereenje iznad zalijeuih nasla- ga stijena (što uzrokuje anomalno
visoke slojne tlako- ve). Nenormalno visoki tlak obino imaju leišta
koja su izolirana okolnim stijenama ili rasjedima koji ne dopuštaju
izlaenje uida iz pornog prostora (okolne stijene su sprijeile
izlaenje uida iz pora i litostatiki tlak se prenio na tlak uida).
Vrijednosti nenormalno visokog tlaka su izmeu hidrostatikog i
litostatikog
12
tlaka. Prekomjerni slojni tlak (geopressure, overpressu- re) moe
izazvati erupciju bušotine ili onemoguiti kontrolu procesa bušenja,
a znatno nii tlak od nor- malnog slojnog tlaka (underpressure) moe
uzroko- vati zaglavljivanje bušaih alatki u kanalu bušotine.
Sinonim: abnormally high pressure, abnormal pressure,
super-normal pressure; v. abnormal low pressure, over-
pressured reservoir, underpressured reservoir.
abnormal low pressure – nenormalno (anomalno) niski
tlak . Leišni ili slojni tlak (tlak geološke ormacije) koji
je nii od normalnog hidrostatikog tlaka za danu dubinu. esto
je uzrokovan erozijskim odnošenjem dijela pokrovnih sedimentnih
stijena, koje je smanji- lo dubinu leišta ali nije utjecalo na tlak
u izoliranom leištu. Sinonimi: abnormally low pressure,
subnormal pressure; v. abnormal high pressure,
overpressured re- servoir, underpressured reservoir.
abnormally high ormation pressure – nenormalno (anomalno) visoki
tlak ormacije (slojni tlak), v. abnor- mal high pressure.
abnormally high pressure – nenormalno (anomalno) visoki tlak ,
v. abnormal high pressure.
abnormally high reservoir pressure – nenormalno (anomalno) visoki
leišni tlak , v. abnormal high pre- ssure, overpressured
reservoir.
abnormally low ormation pressure – nenormalno (anomalno) niski tlak
ormacije (slojni tlak), v. abnor- mal low pressure.
abnormally low pressure – nenormalno (anomalno) niski tlak ,
v. abnormal low pressure, underpressured reservoir.
abnormally low reservoir pressure – nenormalno (anomalno) niski
leišni tlak , v. abnormal low pressure, underpressured
reservoir.
abnormally pressured reservoir – leište s nenormal- no (anomalno)
visokim tlakom, v. overpressured reser- voir.
abnormal pore pressure – nenormalni (anomalni) por- ni tlak .
Porni tlak koji je vei ili manji od normalnog hidrostatikog tlaka
sloja ili leišta za danu dubinu.
abnormal pressure – nenormalni (anomalni) tlak, v. ab- normal high
pressure.
abnormal reservoir pressure – nenormalno (anomal- no) visoki leišni
tlak , v. abnormal high pressure.
abnormal synclinorium – nenormalni (obratni) sinkli- norij .
Sinklinorij u kojem osne (aksijalne) plohe se- kundarnih bora
konvergiraju prema dolje.
aboveground retorting o oil shales – površinska de- stilacija
natnih škriljavaca. Termokemijska prerada natnih (bituminoznih,
uljnih) škriljavaca na površini za dobivanje nate.
abrasion – abrazija. U geologiji – mehaniko trošenje (razaranje),
brušenje, struganje (grebanje) ili trljanje površine stijene pri
trenju i sudaranju s abrazivnim vrstim esticama stijena
transportiranih (prenoše- nih) vjetrom, ledom, valovima, tekuom
vodom ili gravitacijski. Termin korazija (v. corrasion) zapravo je
sinonim termina abrazija. Pod abrazijom se takoer podrazumijeva
abradirana površina (mjesto) ili re- zultat abrazije, npr. abrazija
kao rezultat djelatnosti ledenjaka.
abrasion drilling – abrazivno bušenje, bušenje abraziv- nim mlazom.
Metoda bušenja mlazom (strujom) u- ida s abrazivnim esticama (na
primjer s esticama pijeska) koji izlazi iz mlaznica.
abrasion platorm – abrazijska platorma. Široka, pre- ma moru blago
nagnuta i smještena ispod nivoa mora, koja je nastala dugotrajnom
erozijom (erozij- skim djelovanjem) valova. U svom prvotnom polo-
aju nalazi se blizu nivoa djelovanja valova i dalje je podvrgnuta
eroziji. Abrazijska platorma je vanjski produetak plae (ala) koju
podlokavaju valovi i koja prelazi u još ravniju površinu.
abrasion shoreline – abrazijska (retrogradacijska, od- stupajua)
obalna linija, v. retrograding shoreline.
abrasion tableland – abrazijski plato. Široko, povišeno podruje na
kojem su izdanci razliitih stijena svede- ni na gotovo jednak nivo
agensima denudacije.
abrasion test – ispitivanje abrazivnosti. U tehnologiji
bušaih isplaka – laboratorijsko ispitivanje potenci- jalne
abrazivnosti materijala za oteavanje bušaih isplaka. Postupak se
sastoji u mjerenju gubitka te- ine posebno oblikovane eline
lopatice miješa- lice nakon 20 minuta rotacije pri brzini od 1.100
o/ min u laboratorijski pripremljenom uzorku isplake. Abrazivnost
ispitivanog materijala se kvantitativno izraava kao brzina
gubljenja teine (u miligrami- ma u minuti). Na stupanj abrazivnosti
materijala za oteavanje najviše utjeu tvrdoa minerala i veliina i
oblik estica, na primjer, neke kristalne orme mi- nerala hematita
(koji je samljeven do visokog sadr- aja velikih estica) su
abrazivnije. Hematiti su tvri od barita, grublje su mljeveni i
abrazivniji su, pa je hematit za oteavanje isplake tipian kandidat
za is- pitivanje abrazivnosti.
abrasive – (1) abrazivni materijal, abraziv. U geologiji –
ragment stijene, estica minerala ii zrno pijeska koji slue kao
prirodni agensi (sile) pri abraziji stijena ili površine kopna. (2)
abraziv. U tehnici – prirodna ili umjetna tvar (materijal)
prikladna za brušenje, glaa- nje, rezanje ili išenje. U prirodne
abrazive spadaju dijamant, smirak, granat, kvarcni pijesak,
dijatomit i plovuac, a proizvedeni (umjetni) abrazivi su karbo-
rund (silicij-karbid), taljena glinica, bor-nitrid i drugi. ()
abrazivan. Koji posjeduje svojstva (karakteristike) sredstva za
brušenje ili mehaniko razaranje stijena.
abrasive jet cleaning – išenje abrazivnim mlazom, abrazivno mlazno
išenje. Operacija jednokratno- mg ili višekratnog injektiranja uida
s pijeskom u bušotinu kroz posebno konstruiranu mlaznicu pri tlaku
od 70 bar (1.000 psi) radi išenja peroracija i uklanjanja naslaga
gipsa. Mlazovi uida rastresu i polome gipsne naslage sudaranjem sa
stijenkom ka- nala bušotine. Pomicanjem alatke za išenje abra-
zivnim mlazom ( jetting tool ) na koloni uzlaznih cijevi
(tubing) gore-dolje moe se potpuno oistiti cijeli kanal
bušotine.
abrasive jetting – (1) obrada abrazivnim mlazom (stru- jom).
Obrada u kanalu bušotine kojom se mlazom (strujom) uida s vrstim
esticama uklanjaju nasla- ge s površine cijevi i dijelova dubinske
opreme. Fluid za obradu se pumpa pod visokim tlakom kroz alatku u
kanalu bošotine koja je opremljena mlaznicama za usmjeravanje
struje uida. Veina konstrukcija tih alatki rabi regulirano
rotacijsko gibanje kako bi se osigurala obrada itavog opsega
površine. Obrada abrazivnim mlazom se takoer moe primijeniti za
rezanje dijelova dubinske opreme bušotine (uidom s visokoabrazivnim
esticama, na primjer, pijeskom). (2) abrazivno peroriranje,
peroriranje abrazivnim
1
mlazom (strujom). Metoda peroriranja zaštitne kolo- ne (kolone
zaštitnih cijevi, casing) mlazom (strujom) uida koji sadrava
abrazivne vrste estice.
AB rectangular array – AB ksni pravokutni (gradijen- tni) raspored
elektroda, v. electrode array.
absolute abundance – apsolutna obilnost. Toan broj individuuma
nekog taksona (taxon) na odreenoj površini (podruju) ili u odreenom
volumenu; v. abundance, relative abundance.
absolute age – apsolutna (apsolutna geološka) starost .
Geološka starost (v. geologic age) osilnog organiz- ma, minerala,
stijene, sedimenta, geološke strukture ili geološkog zbivanja
(dogaaja) izraena u vremen- skim jedinicama – obino u godinama.
Odreivanje apsolutne starosti je osnova geokronologije (v.
geo- chronology ). Termin apsolutna starost se uobiajeno
rabi kao sinonim termina izotopna starost (isotopic
age) ili radiometrijska starost (v. radiometric age), ali se
takoer moe odnositi na starost odreenu na druge naine – brojanjem
godova drvea, varvi (sezonski sedimenti) i drugo. Uporaba termina
ap- solutna starost se danas ne preporua budui da on
podrazumijeva sigurnost ili tonost koja se ne moe postii suvremenim
metodama datiranja i tipino nosi stanovitu potencijalnu pogrešku,
na primjer dvije apsolutne starosti odreene za isti pluton se mogu
razlikovati stotine milijuna godina. Relativna geološka starost (v.
relative age), nasuprot, pokazuje je li dani geološki
materijal mlai ili stariji od okolnog materijala na bazi
stratigraskih i strukturnih odnosa. Sinonim: actual age, v.
relative age.
absolute age determination – odreivanje apsolutne starosti .
Izraunavanje apsolutne starosti (v. abso- lute age) obino (ali ne
uvijek) na bazi izuavanja radioaktivnih izotopa. Omjer produkata
raspada i produkata roditelja u uzorku se kalibrira odreenim brojem
godina prema jednadbi starosti (age equati- on) – ovisnosti izmeu
radioaktivnog raspada i geo- loškog vremena.
absolute boiling point – apsolutno vrelište. Vrelište tvari izraeno
jedinicom skale apsolutne temperatu- re; v. boiling point, true
boiling point.
absolute chronology – apsolutna kronologija (geo- kronologija).
Geokronologija (v. geochronology ) koja se temelji na
apsolutnoj starosti (v. absolute age), obino izmjerenoj u
godinama metodom radiome- trijskog datiranja, a ne na superpoziciji
(redoslijedu uslojavanja) i/ili sadraju osila (osilnih ostataka)
kao u relativnoj kronologiji (v. relative
chronology ).
absolute date – brojka apsolutne starosti . Trajanje ne- kog
dogaaja koje je obino izraeno u godinama i obuhvaa odreeni
vremenski interval.
absolute density – apsolutna gustoa. Gustoa ili rela- tivna gustoa
uida svedena na standardne uvjete (tlak i temperaturu). Sinonim:
absolute gravity .
absolute flter – apsolutni ltar. Filtar za separaciju svih estica
promjera veeg od specifciranog. U teh- nologiji radnih uida za
obrade slojeva i remontne operacije bušotina – tip fltra za
uklanjanje fnih vr- stih estica iz radnih uida. Uporabom takvih
fltara mogu se iz uida ukloniti sve estice mikrometarske veliine;
v. ltration, nominal lter.
absolute gravity – apsolutna gustoa, v. absolute den-
sity .
absolute-gravity instrument – instrument za mjere-
nje apsolutne vrijednosti sile tee. Ureaj (pribor) za
mjerenje apsolutne vrijednosti sile tee (gravitacije) u danoj toki.
Taj tip mjerenja je znatno tei od odre- ivanja (mjerenja)
relativnih vrijednosti budui da se svi fziki utjecaji moraju
procijeniti s maksimalnom tonošu. Mjerenja se izvode razliitim
tipovima re- verzibilnih njihala ili odreivanjem vremena tijekom
kojeg tijelo pri slobodnom padu prevali odreenu udaljenost; v.
relative-gravity instrument .
absolute humidity – apsolutna vlanost . Sadraj vo- dene pare u
zraku izraen kao masa vode po jedi- ninom volumenu zraka (kao omjer
koliine vode u masenom % i jedinice volumena zraka); v.
humidity , relative humidity , specic
humidity .
absolute open ow (AOF) – apsolutni kapacitet proi- zvodnje.
Apsolutno potencijalno davanje plinske bu- šotine kada je protutlak
na produktivni sloj jednak nuli ili atmoserskom tlaku, a
trenje u koloni uzlaznih cijevi (tubing) i teina stupca plina od
površine do sloja su zanemareni. Vrijednost se odreuje raunski s
pomou log-log ovisnosti razlike kvadrata stati- kog i dinamikog
tlaka na dnu bušotine i protoka plina koji se dobije ispitivanjem
bušotine metodom protutlaka. Apsolutni potencijalni kapacitet proi-
zvodnje se rabi za raspodjelu (dodjeljivanje) dopu- štenih
kapaciteta (normi) proizvodnje izmeu bušo- tina na polju od strane
dravnih organa za regulaciju razrade. Na primjer, propisom se moe
odrediti da nijedna bušotina ne smije proizvoditi kapacitetom veim
od 25% apsolutnog kapaciteta; v. open ow, calculated absolute open
ow.
absolute open ow potential (AOFP) – apsolutni po- tencijalni
kapacitet proizvodnje. Maksimalni teoretski kapacitet proizvodnje
koji bušotina moe ostvariti eruptiranjem kada u njoj (u sredini
peroracija) vlada nulti tlak. Ovisi o tlaku, permeabilnosti i
eektivnoj debljini leišta te drugim aktorima. Odreuje se raunski
prema podacima ispitivanja bušotine. Sino- nim: AOF
potential.
absolute permeability – apsolutna (zika, relativna)
permeabilnost (propusnost). Permeabilnost porozne stijene
kada je potpuno (100%) zasiena jednim uidom – natom, plinom ili
vodom. ini mjeru spo- sobnosti kojom jednoazni uid moe strujati
kroz pore stijene kada su one zasiene samo tim uidom. Sinonim:
specic permeability, total permeability , v.
permeability , efective permeability ,
primary permea- bility , secondary
permeability.
absolute pollen requency (APF) – apsolutna uesta- lost
peludi . Procjena stvarne koliine peludi istaloe- ne po
jedinci površine tijekom danog vremenskog odsjeka. Dobiva se
preraunavanjem (korekcijom) koliine peludi po jednom gramu taloga s
aktorima koji se baziraju na brzini sedimentacije.
absolute porosity – apsolutna (zika) poroznost . Uku- pan
volumen pornog prostora stijene koji ukljuuje sve pore – uzajamno
povezane (pore kroz koje struje uidi i tako sudjeluju u
proizvodnji) i izolirane (uzaja- mno nepovezane pore iz kojih se ne
mogu pridobiti nata i plin). Poroznost stijene ne mora istovreme-
no znaiti da stijena posjeduje vodljivost za uide upravo zbog
udjela uzajamno nepovezanih pora. Na primjer, neke stijene, poput
lave ili plovuca, imaju veliku apsolutnu poroznost ali su bez
vodljivosti za uide. Apsolutna poroznost je priblino jednaka
14
absorption gas processingabsolute pressure
eektivnoj za intergranularne (zrnaste) stijene koje su slabo
do umjereno cementirane (konsolidirane), ali se kod stijena s
visokim stupnjem cementacije i vapnenaca mogu znatno razlikovati.
Apsolutna po- roznost se odreuje kao omjer ukupnog pornog volumena
stijene i ukupnog volumena stijene, a izraava u dijelovima jedinice
ili postotka. Sinonim: total porosity , v.
porosity, efective porosity ,
primary porosity, secondary porosity.
absolute pressure – apsolutni (stvarni) tlak . Zbroj ma-
nometarskog tlaka (tlaka oitanog na manometru) i atmoserskog tlaka;
v. ga(u)ge pressure.
absolute temperature – apsolutna temperatura. Te- oretski
izmjerljiva temperatura na skali termodina- mike temperature.
Temperatura u Celzijevim stup- njevima u odnosu na apsolutnu nulu
kod – 27,16 °C (Kelvinova skala) ili kod –459,69 Fahrenheita
(Rankineova skala). Na Kelvinovoj skali apsolutne temperature
ledište vode je kod 27,16 K, a vrelište na 7,16 K.
absolute time – apsolutno (apsolutno geološko) vrije- me. Geološko
vrijeme (v. geologic time) izmjereno u godinama, osobito vrijeme
koje je odreeno radio- metrijskim metodama (prema radioaktivnom
raspa- du elemenata); v. mineral time, physical time,
relative time.
absolute viscosity – apsolutna (dinamika, moleku- larna)
viskoznost , dinamiki koecijent viskoznosti , v. coe
cient o viscosity .
absolute volume – apsolutni volumen (obujam). Volu- men tvari po
jedinici njene mase ili koji zauzme ili istisne vrsta tvar kada se
doda vodi, podijeljen te- inom tvari. Jednak je recipronoj
vrijednosti apso- lutne gustoe (gustoe pri standardnim uvjetima).
Izraava se u m/kg (gal/lbm).
absorbed water – apsorbirana voda. (1) Voda koja je mehaniki
zadrana u tlu i koja ima svojstva slina svojstvima obine vode pri
jednakoj temperaturi i tlaku; (2) Voda koja na bilo kakav nain
prodire u litoseru; v. adsorbed water .
absorbent – apsorbent . Materijal koji se rabi za ukla- njanje
tekuine (tekuih aza) iz plinova postupkom (metodom) apsorpcije
(npr. apsorpcijsko ulje za uklanjanje tekuih aza iz masnog plina);
v. absorber, absorption.
absorbent oil – apsorpcijsko ulje, v. absorption oil .
absorber – apsorber , apsorpcijska kolona. Ureaj (ver-
tikalna kolona ili toranj) sustava za obradu plina, u kojem se vrši
uklanjanje kapljevina (tekuih aza) iz plina postupkom apsorpcije.
Na postrojenjima za obradu (preradu) proizvedenog prirodnog plina
apsorberi se rabe za uklanjanje (ekstrakciju) tekuih ugljikovodika
(dobivanje prirodnog benzina) iz plina apsorpcijskim postupkom. U
koloni se odvija kon- takt izmeu ulazne struje plina (ulazi na dnu
kolo- ne) i silazne struje apsorpcijskog ulja (ulazi na vrhu
kolone) koje pada preko plitica u koloni i apsorbira tekue
ugljikovodike. Apsorbirani ugljikovodici se uklanjaju iz ulja
postupkom destilacije. Apsorberi se takoer primjenjuju za
uklanjanje vode iz prirodnog plina (dehidraciju plina) upotrebom
glikola (naje- še trietilenglikola, TEG). I u tom procesu plin
ulazi na dnu kolone i struji prema njenom vrhu, a otopina glikola
se spušta s vrha kolone (u silaznom strujanju). Suhi (dehidrirani)
plin izlazi na vrhu kolone a glikol
zasien vodom na njenom dnu. Zasieni glikol se koncentrira u
rebojleru i ponovno rabi za dehidra- ciju. Apsorberi se rabe i za
uklanjanje sumpornih plinova iz prirodnog plina upotrebom erioksida
ili alkanolamina. Sinonimi: absorber column, absorber
tower , absorption column, absorption tower .
absorber capacity – kapacitet apsorbera (apsorpcijske kolone).
Maksimalni volumen (koliina) prirodnog plina koji se moe obraditi
(preraditi) u apsorberu pri specifciranoj brzini apsorpcije,
temperaturi i tlaku.
absorber column – apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber .
absorber oil – apsorpcijsko ulje, v. absorption oil . absorber
tower – apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber . absorbing well – apsorpcijski (drenani) zdenac
(bunar),
v. drainage well. absorption – apsorpcija. (1) U kemijskoj
tehnologiji –
Upijanje plinova vrstim tvarima ili tekuinama ili upijanje tekuina
vrstim tvarima, pri emu se upija- nje vrši cijelim volumenom
(masom) tvari koja upija, tj. apsorbirana tvar prodire i homogeno
se raspore- uje po itavom volumenu druge tvari (za razliku od
adsorpcije, koja se odvija samo na površinskom sloju). Apsorpcija
je operacija kemijske tehnike koja se u natnoj industriji
primjenjuje za izdvajanje teih tekuih ugljikovodika iz masnog
prirodnog plina i plina koji nastaje pri preradi sirove nate te za
ukla- njanje vode (dehidraciju) i sumpornih plinova iz pri- rodnog
plina; v. adsorption. (2) U fzici – svaki proces (mehanizam) pri
kojem se energija, npr. elektroma- gnetska ili seizmika, pretvara u
toplinu (toplinsku energiju). () U optici – smanjenje jakosti
(intenzite- ta) svjetla pri njegovu prolaenju kroz apsorbirajuu
tvar ili pri njegovu dbijanju (reeksiji) od površine. U kristalima
se apsorpcija moe mijenjati s promjenom duljine vala ili smjera
kolebanja transmitiranog svje- tla. (4) U geofzici – konverzija
(pretvorba) jednog oblika energije u drugi oblik kada energija
prolazi kroz neku sredinu, na primjer energija seizmikih valova se
djelomino pretvara u toplinsku energiju (toplinu) kada valovi
prolaze kroz stijene. (5) Prodi- ranje (pronicanje) površinske vode
u litoseru na bilo koji nain.
absorption coe cient – koecijent apsorpcije, apsor- pcijski
koecijent.Za plin – volumen plina apsorbiran jedininim
volumenom otapala.
absorption column – apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber .
absorption gasoline – benzin apsorpcijske degazolina- e.
Prirodni benzin (gazolin) dobiven na postrojenju degazolinae
prirodnog plina postupkom apsorpcije ili ekstrahiran iz
rafnerijskog plina. Izdvajanje benzi- na se vrši u apsorberima ili
apsorpcijskim kolonama primjenom apsorpcijskog ulja; v. natural
gasoline, adsorption gasoline.
absorption gas processing – obrada (prerada) plina apsorpcijskim
postupkom. U tehnologiji obrade plina – uklanjanje teih
ugljikovodika iz plina u apsorbe- rima ili apsorpcijskim kolonama
primjenom apsor- pcijskog ulja. Obrada se primjenjuje ako ekonomika
opravdava vei iscrpak trišnih produkata iz plina ili ako
specifkacije rosišta plina za prodaju zahtijevaju izdvajanje više
teih ugljikovodika; v. absorber, gas processing, adsorption
gas processing.
15
abyssal zoneabsorption gas sweetening
absorption gas sweetening – apsorpcijsko uklanjanje kiselih
komponenata iz plina. U tehnologiji obrade plina – išenje plina od
kiselih komponenata (sum- porovodika, ugljik-dioksida) postupkom
apsorpcije. Obavlja se u postrojenju koje se sastoji od tri glavna
dijela – ulaznog skrubera (za uklanjanje kondenzi- ranih
ugljikovodika, proizvedene vode, inhibitora korozije i kemikalija
za obradu bušotina iz ulazne struje plina; uklanjanje se poboljšava
pranjem plina vodom), apsorpcijskog tornja (kontaktna kolona s
pliticama ili, katkada, punjena) i izlaznog plinskog separatora (za
uklanjanje kapljive aze iz oišenog plina i sprjeavanje zagaivanja
opreme u daljnjem tijeku procesa iza separatora). U okviru
postrojenja je takoer sustav za regeneraciju apsorbenta.
absorption gas treating – apsorpcijsko uklanjanje kiselih
komponenata iz plina, v. absorption gas swee- tening.
absorption oil – apsorpcijsko ulje. Laki tekui ugljiko- vodik –
ulje (natno ili iz katrana kamenog ugljena) koje se rabi za
izdvajanje (uklanjanje, ekstrakciju) teih tekuih ugljikovodika (na
primjer, prirodnog benzina) iz masnog prirodnog plina postupkom
apsorpcije u ureajima koji se nazivaju apsorberi ili apsorpcijske
kolone (v. absorber ). Apsorbirani uglji- kovodici se
destilacijom izdvajaju iz ulja. Sinonimi: wash oil, absorbent
oil.
absorption plant – apsorpcijsko postrojenje. Postrojenje za
izdvajanje tekuih ugljikovodika (kondenzabilnih komponenata) iz
prirodnog ili rafnerijskog plina po- stupkom apsorpcije u
apsorberima ili apsorpcijskim kolonama uporabom apsorpcijskog ulja
kao otapala. Na apsorpcijskim postrojenjima se moe iz plina iz-
dvojiti izmeu 40% i 75% propana, a iscrpak heksana i teih
ugljikovodika moe iznositi i do 100%. Apsor- birane rakcije plina
se iz ulja izdvajaju destilacijom a ulje se regenerira i ponovno
upotrebljava.
absorption process – apsorpcijski proces, v. absorption
plant .
absorption-rerigeration cycle – apsorpcijsko-ras- hladni ciklus.
Tip sustava za hlaenje koji se rabi na postrojenju za stripovanje
prirodnog plina u kojem se rashladno sredstvo, obino amonijak,
apsorbira vodom.
absorption tower – apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber .
abundance – obilnost . (1) U geokemiji – srednja kon-
centacija nekog elementa, npr. nikla u meteoritima ili kisika
(oksida) u Zemljinoj kori. Termin obilnost se takoer rabi za
relativni srednji sadraj, na primjer, za redoslijed obilnosti
elemenata u Zemljinoj kori (ki- sik, silicij, aluminij, eljezo,
kalcij itd.). (2) U ekologiji – broj (koliina) individua danog
taksona po jedinici površine ili volumena sedimenata.
abundance ratio – izotopni omjer. Omjer broja atoma jednog
izotopa i ukupnog broja atoma u smjesi izo- topa.
abundance zone – vršna zona, v. acme zone. abysmal – abisalan,
dubokomorski , v. abyssal, 1. abyss – (1) bezdan, ponor, v.
chasm. (2) bezdan, abis, v.
deep. abyssal – (1) abisalan, dubokomorski. (a) U oceanogra-
fji – koji se odnosi na abisalnu zonu (abyssal zone), koji pripada
oceanskoj sredini ili zoni dubine oceana (v. depth zone) veoj od
900 metara (.000 stopa).
Termin takoer oznaava organizme koji pripadaju toj sredini. Sinonim
(manje preporuljive uporabe): abysmal . (b) U geologiji – koji
se odnosi na sredinu sedimentacije u najdubljem podruju oceanskih
bazena. Energija sedimentacije je niska, abisalna ravnica je ravna
(gotovo horizontalna), a fnozrnasti sedimenti se taloe sporo
djelovanjem slabih turbi- ditnih struja ili suspenzijom iz vode.
Dubina vode je vea od 2.000 metara (6.500 stopa) tako da je voda
hladna i suneva svjetlost je minimalna. (2) abisalan,
dubokovodni . Koji pripada zoni ili se odnosi na zonu najvee
dubine jezera na kojoj je voda «stajaa» ili ima postojanu
temperaturu. () abisalan, plutonski, dubinski. U petrologiji –
termin za oznaavanje ma- gmatske intruzije (igneous intrusion) ili
nastalih erup- tivnih stijena v. plutonic . (4) abisal,
abisalna zona, v. abyssal zone.
abyssal-benthic – abisalno-bentoski. Koji se odnosi na dno abisalne
zone (abyssal zone), koji pripada ben- tosu abisalne regije (zone)
oceana. Sinonim: abysso- benthic.
abyssal cone – abisalna (dubokomorska) lepeza. Tip podmorske
(dubokomorske, abisalne) lepeze (v. sub- marine an).
abyssal deposit – abisalni (pelagiki) sediment , v. pela-
gic deposit.
abyssal an – podmorska (dubokomorska, abisalna) le-
peza, v. submarine an.
abyssal oor – abisalno dno. Oceansko dno ili dno abi- salne zone
(abyssal zone).
abyssal gap – abisalni klanac. U marinskoj geologiji – prolaz koji
spaja dvije abisalne ravnice (v. abyssal plain)
smještene na razliitim nivoima kroz koji se transportiraju klastini
sedimenti. Sinonim: gap.
abyssal hill – abisalni breuljak. Uobiajena orma relje- a oceanskog
dna, breuljak visine 600 do 900 meta- ra (2.000 do .000 stopa)
i širine nekoliko kilometara u dubokom oceanu, koji se nalazi prema
moru od abisalne ravnice i u bazenima izoliranim hrptovima,
izdignuima ili jarcima.
abyssal injection – abisalna injekcija magme. Proces prodiranja i
dizanja plutonskih magmi (magmi koje su se ormirale na velikoj
dubini) kroz duboke kon- trakcijske pukotine u Zemljinoj
kori.
abyssal intrusion – abisalna (plutonska) intruzija, v.
plutonic intrusion.
abyssal pelagic – abisalno-pelagiki. Koji se odnosi na otvoreni
ocean ili pelagiku sredinu na abisalnim du- binama. Sinonim:
abyssopelagic .
abyssal plain – abisalna ravnica. Zaravnjeno podruje oceanskog dna,
koje obino poinje od baze kon- tinentskog podnoja (continental
rise), s nagibom manjim od 1:1.000. Nastaje taloenjem sedimenata
mutnih struja i pelagikih sedimenata koji pokapa- ju
(prekrivaju) prvotni relje. Abisalne ravnice zauzi- maju najdublje
dijelove mnogih oceanskih bazena (ocean basins).
abyssal rock – abisalna (plutonska, dubinska) stijena,
plutonit , v. plutonic rock.
abyssal tholeiite – abisalni (oceanski) toleit, v. oceanic
tholeiite.
abyssal zone – abisalna zona. Ekološka zona ili vode oceana na
velikim dubinama izvan granica konti- nentskog šela, obino dublje
od 1.000 metara (ili na dubinama izmeu 2.000 i 6.000 metara, gdje
tem-
16
peratura vode obino nije vea od 4 °C). Sinonim: abyssal.
abyssobenthic – abisalno-bentoski , v. abyssal-benthic.
abyssolith – abisolit, batolit, v. batholith. abyssopelagic –
abisalno-pelagiki, v. abyssal pelagic. Acadian – akadijska serija.
Stratigraska serija srednjeg
kambrija (Middle Cambrian) provincijske skale u Sje- vernoj Americi
(zastarjeli sinonim termina Abertan) – iznad georgija
(Georgian), a ispod potsdama (Pots- damian).
Acadian orogeny – akadska orogeneza. Srednjopale- ozojska
deormacija koja je obuhvatila uglavnom sjeverni dio planinskog
sustava Appalachians. Vrhu- nac akadske orogeneze se moe datirati
po slojevi- ma sedimenata kao poetak kasnog devona, ali su se
zbivanja deormacija, plutonizma i metamoroze nastavila i kasnije
(starost intruzivne aktivnosti i me- tamoroze je radiološkim
metodama procijenjena na period prije 0 do 60 milijuna
godina).
acantharians ( Acantharia, Acantharina) – akantarije.
Podrazred i podred radiolarija (zrakaša, radiolarians).
Karakterizirani su centrogenim skeletom (centroge- nous skeleton)
graenim od sulata stroncija (cele- stita) i centralnom kapsulom
zatvorenom u tanku jednostavnu opnu (ovojnicu).
acanthodian fshes – akantodi, bodljikave ribe, v. acan-
thodians.
acanthodians ( Acanthodii ) – akantodi, bodljikave ribe.
Podrazred izumrlih riba koštunjaa (osteichthyans). Najstarije
primitivne ribe. Karakterizirani su pera- jama koje su s
prednje strane poduprte bodljama (spines). Ukljuuju najstarije
gnatostome (eljusto- uste, gnathostomes) iz gornjeg silura.
Stratigraska rasprostranjenost: gornji silur-donji perm. Sinonim:
acanthodian shes.
acarids ( Acarida) – akaridi. Red arahnida (paunjaka,
arachnids). Karakterizirani su nepostojanjem trbušne (abdominalne)
segmentacije (abdominal segmenta- tion), ali s podjelom tijela na
proterosomu ( prote- rosoma) i histerosomu (hysterosoma).
Stratigraska rasprostranjenost: devon-danas.
acaustobiolith – akaustobiolit . Negoriva organska sti-
jena ili stijena u ijem je stvaranju vanu ulogu imala
akumulacija iste mineralne tvari organizmima; v.
caustobiolith.
acaustophytolith – akaustotolit . Akaustobiolit (v.
acaustobiolith) nastao aktivnošu biljaka, npr. pela- giki mulj koji
sadri dijatomejske alge (dijatomeje) i nuliporni greben (ri) ili
vapnenac.
accelerated erosion – ubrzana erozija. Erozija koja se na danom
podruju odvija brzinom veom od brzine normalne erozije (v.
normal erosion). Obino je uvje- tovana utjecajem ljudske
aktivnosti koja poremeu- je ili razara (uništava) prirodni
pokrov i na taj nain izrazito smanjuje otpornost površine zemlje na
ero- ziju i brzinu infltracije. U aktore koji uvjetuju ubr- zanu
eroziju spadaju poveanje spiranja zbog sjee šuma, nepravilno
kultiviranje tla, obrada tla bez iri- gacije, utabavanje pašnjaka
stokom, poari i krenje prirodne vegetacije, iskapanje tla za
temelje zdanja i cesta, urbanizacija vodokaptanih bazena, dnevni
rudarski kopovi ili taljenje bakra i drugo. Ubrzanu eroziju takoer
mogu uzrokovati i aktori koji nisu rezultat ljudske djelatnosti,
npr. gromovi ili najezda glodavaca.
accelerator – ubrziva . U kemiji – tvar koja se rabi za
poveavanje brzine kemijske reakcije, npr. ubrziva vezanja cementne
kaše u operacijama cementacije bušotina se primjenjuje za
ubrzavanje reakcije izme- u cementa i vode kako bi se bre postigla
vrstoa cementa i skratilo vrijeme ekanja na njegovo veza- nje
(stvrdnjavanje); v. cement accelerators.
accessory – (1) akcesorni mineral, v. accessory mineral. (2)
akcesoran, dopunski. Naziv za piroklastini mate- rijal koji je
nastao od ragmenata (krhotina) vulkan- skog konusa ili starijih
lava. Termin je dio klasifkacije materijala vulkanskih erupcija
koja se osniva na na- inu postanka i ekvivalentan je terminu
resurgentan vulkanski materijal
(resurgent ejecta). () akcesoran. U paleontologiji –
naziv za sekundarni ili minorni element pregradnih šavova amonita,
npr. akcesorni reanj (accessory lobe) ili
akcesorno sedlo (accessory saddle). Takoer kao imenica
oznaava takav reanj ili sedlo.
accessory element – akcesorni element, element u tra- govima, v.
trace element, 1.
accessory mineral – akcesorni (sekundarni, sporedni) mineral.
Mineral ije postojanje ili nepostojanje u nekoj stijeni ne utjee na
rezultate njene analize, od- nosno ije postojanje u stijeni nije
bitno za ispravnu klasifkaciju stijena. Openito se nalaze u vrlo
malim koliinama, a u sedimentnim stijenama to su vei- nom teški
minerali (v. heavy minerals). Sinonim: acce-
ssory ; v. essential mineral .
accessory spore – akcesorna spora (truska). Spore koje se nalaze u
stijenama tek u vrlo malim koliinama. Meu akcesornim sporama mogu
biti tipovi (orme) s vrlo ogranienom (uskom) rasprostranjenošu koji
se rabe za korelaciju i zonalno rašlanjivanje (zonira- nje), na
primjer slojeva ugljena.
access road – pristupna cesta. Cesta koja je izgraena od javne
ceste do lokacije bušenja.
accidental error – sluajna pogreška. Nepredvidljiva pogreška ije se
pojavljivanje ne moe objasniti ni- jednim od poznatih
matematikih ili fzikalnih zako- na ili pravila i iji je nastanak
uvjetovan jedino slua- jem, npr. pogreška koja se pojavljuje
zbog promjene vanjskih uvjeta koji se ne mogu kontrolirati.
Sinonim: random error.
accidental inclusion – sluajna (egzogena) inkluzija (uklopak),
ksenolit, v. xenolith.
accommodation – raspoloivi prostor sedimentacije, v. accommodation
space.
accommodation block – stambeni blok. Modul postro- jenja
za odobalno bušenje namijenjen za stanovanje osoblja, prehranu,
uredski prostor i rekreaciju.
accommodation platorm – stambena platorma. Brod, poluuronjiva
platorma ili fksna (stacionarna) platorma za stanovanje osoblja.
Obino su blizu i spojene s proizvodnom platormom.
accommodation space – raspoloivi prostor sedimen- tacije. U
geologiji – volumen prostora koji je raspo- loiv za akumulaciju
sedimenata. Sinonim: accom- modation.
accordant old – sukladna (konkordantna) bora. Jedna od nekoliko
bora koje imaju slinu orijentaciju.
accordion old – uglata bora. Bora u kojoj uspravna kri- la imaju
konstantnu debljinu slojeva, a dio du linije pregiba bore je
karakteriziran oštro zašiljenim obli- kom i poveanjem debljine
slojeva. Termin je danas
17
accumulatoraccreting plate boundary
zastario, ranije se rabio u genetskom smislu (znae- nju), a sada se
katkada rabi kao sinonim za boru prije- loma (streliastu boru
nastalu od pojaseva prijeloma plošnih struktura, kink old ).
Sinonimi: angular old, concertina old .
accreting plate boundary – akrecijska (divergentna,
konstruktivna) granica ploa. U geologiji – granica iz- meu dviju
ploa koje se odmiu s novom litoserom oceanskog tipa nastalom na
šavu. Sinonim: divergent plate boundary, diverging
plate boundary ; v. conver- gent plate boundary, transorm
plate boundary.
accretion – (1) akrecija (prirašivanje) kopna. U sedi- mentologiji
– (a) Postupno i sporo poveavanje ili proširivanje kopna
(zemljišta) pod utjecajem prirod- nih sila koje djeluju tijekom
dugog razdoblja, npr. na plai (alu) nanošenjem (naplavnjivanjem)
pijeska iz mora ili na poplavnoj (vodoplavnoj) ravnici akumu-
lacijom sedimenta istaloenog rijekom. Po zakonu, prirast zemljišta
pripada vlasniku zemljišta koje se na taj nain povealo. Sinonimi:
aggradation, alluvi- on; v. lateral accretion, vertical accretion.
(b) Zemljište koje se povealo ili je nastalo kao rezultat akrecije;
(c) v. continental accretion. (2) akrecija. Kod struktura
sedimentnih stijena – (a) Proces kojim se anorgan- sko tijelo
poveava usljed vanjskog dodavanja novih estica, npr. prianjanjem.
(b) Konkrecija (concretion), osobito konkrecija koja pravilno raste
od središta prema rubu neprekidnim dodavanjem materijala. (c)
Taloenje eolskog pijeska na kontinuiranoj pješanoj površini zbog
smanjenja jaine vjetra ili poveanja hrapavosti površine. ()
akrecija, tektonska akreci- ja. U strukturnoj geologiji –
dodavanje kontinentu materijala otonog luka ili mikrokontinentalnog
materijala konvergentnim i transormnim gibanjem, tj. sudaranjem
(kolizijom) i sljepljivanjem ili šavnim spajanjem. Lokalno, vrlo
veliki volumeni materijala, koji sadri ivere ofolita, dodani
akrecijom. Sinonim: tectonic accretion. (4) akrecija (prirašivanje)
korita. Ispunjavanje rijenog korita uvjetovano aktorima kao što su
zamuljivanje ili djelovanje valova. (5) srašivanje estica
probušenih stijena. U tehnologiji bušenja – mehanizam prianjanja
djelomino hidra- tiranih estica probušenih stijena uz sklop
dubinskih bušaih alatki. estice stijena se nakupljaju u obliku
kompaktnog slojevitog taloga.
accretionary – akrecijski. Koji je sposoban poveati se (narasti)
vanjskim dodavanjem ili akumuliranjem materijala. Termin se osobito
odnosi na sekundar- ne sedimentne tvorevine (strukture) nastale
pove- anjem primarnog (ve postojeeg) nukleusa (na primjer, okruglo
tijelo koje je ormirano valjanjem) ili na vapnenac koji se ormirao
na mjestu postanka sporim akumuliranjem organskih ostataka.
accretionary limestone – akrecijski vapnenac (vapne- njak).
Vapnenac ormiran sporom akumulacijom or- ganskih ostataka.
accretionary terrane – akrecijski stijenski kompleks. Alohtona masa
kontinentalnog ili oceanskog mate- rijala koja je dodana rubu
kratona sudaranjem (ko- lizijom) i sljepljivanjem. Kako se misli da
je veina stijenskih kompleksa tako nastala, termin se moe smatrati
suvišnim. Sinonim: accreted terrane.
accreted terrane – akrecijski stijenski kompleks, v. accre- tionary
terrane.
accretion ripple mark – akrecijski riplmark .
Nesimetri-
ni riplmark s poloenom i zakrivljenom (savijenom) padinom
zaklonjenom od vjetra (u zavjetrini) i mak- simalnim kutom nagiba
manjim od kuta mirovanja (poetka klizanja rastresitog materijala).
Sastoji se od kosih slojeva bez primjetne sortiranosti estica; v.
avalanche ripple mark .
accretion till – akrecijski (bazalni) til, v. basal till. accretion
vein – akrecijska ila. Tip ile u kojoj je mi-
neralni sediment nastao kao rezultat ponavljanog is- punjavanja
materijalom zbog višekratnog otvaranja pukotina.
accumulation – (1) akumuliranje, nagomilavanje, go- milanje. (a) U
glaciologiji – svi procesi koji ledenjaku, plivajuem ledu ili
snjenom pokrovu (pokrivau) dodaju nove koliine snijega ili leda,
ukljuujui sni- jeenje, kondenzaciju, snjenu lavinu,
prenošenje (transportiranje) snijega vjetrom i smrzavanje vode.
Sinonimi: alimentation, nourishment ; v. ablation. (b) U
natnoj geologiji – aza u postanku (razvoju) leišta ugljikovodika
tijekom koje su ugljikovodici migrirali u leište i tamo ostali. (2)
akumulacija. (a) U glacio- logiji – koliina snijega ili drugih
vrstih precipitata koja je dodana ledenjaku ili polju frna tijekom
pro- cesa akumulacije. (b) U natnoj geologiji – ugljikovo- dici
koji su se akumulirali (koji zalijeu) u leištu.
accumulation area – podruje akumulacije. Dio lede- njaka ili
polja frna gdje je tijekom godine akumu- lacija vea od ablacije;
podruje iznad snjene linije (equilibrium line). Sinonimi:
accumulation zone, rn eld, zone o accumulation; v. ablation
area.
accumulation chamber – akumulacijska komora. Oprema plinskog lita
(gaslita). Upotrebljava se kada je zbog volumena proizvedenih
slojnih uida kontinuirani (neprekidni) plinski lit nepraktian.
Fluidi se nakupljaju u komori i istiskuju u kolonu uzlaznih cijevi
(tubing) periodikim injektiranjem komprimiranog plina. Dok uidi
struje u uzlaznim ci- jevima usisni zaklopac je zatvoren, pa
je sloj zaštien od djelovanja tlaka.
accumulation o oil and gas – akumulacija (naku- pljanje) nate
i plina. U natnoj geologiji – proces nakupljanja ugljikovodika u
poroznim i propusnim slojevima i njihovo raslojavanje – plin se
akumulira na najvišem nivou leišta, voda (ako postoji) na naj- niem
nivou, a nata izmeu njih. Proces akumulacije ugljikovodika traje
nekoliko milijuna godina.
accumulation o petroleum – akumulacija ugljikovodi- ka. U natnoj
geologiji – (1) Termin slobodne upora- be koji oznaava natno ili
plinsko leište/polje. (2) Podzemna akumulacija nate koja moe
osigurati njenu proizvodnju u ekonominim koliinama. () Proces
ormiranja leišta ugljikovodika (nate, plina) njihovom migracijom;
v. accumulation o oil and gas.
accumulation zone – zona akumulacije. (1) v. accumu-
lation area. (2) Podruje na kojem se prvobitno nata- loila osnovna
masa snijega koja dovodi do snjenih lavina. Sinonim: zone o
accumulation.
accumulative rock – akumulativna stijena, kumulat, v.
cumulate.
accumulator – (1) hidrauliki akumulator. Visokotlani rezervoar
(posuda) koji se rabi za skladištenje teku- ine ili plina pod
tlakom (skladištenje energije u tim oblicima) za iznenadne i brze
potrebe hidrauliki ili pneumatski aktiviranih sustava za velikom
snagom tijekom kratkog perioda. U procesu bušenja, na pri-
18
acid additivesaccumulator battery
mjer, hidrauliki se akumulatori rabe za aktiviranje
protuerupcijskih ureaja (preventera) na bušaim postrojenjima (obino
sadre hidrauliki uid pod tlakom komprimiranog dušika i nalaze se na
odree- noj udaljenosti od uša kopnene bušotine i na ušu odobalne
bušotine). Akumulator se ponovno napaja manjim kapacitetom i
sporije vraanjem radnog u- ida. (2) elektrini akumulator. Naprava
za akumulira- nje elektrine energije koja je korisni prenosivi
izvor energije. Pri punjenju akumulatora se elektrina energija
pretvara u kemijsku, a pri njegovu pranje- nju se zbiva obratan
proces. Sinonimi: accumulator battery, rechargeable battery,
secondary battery, sto- rage battery.
accumulator battery – elektrini akumulator , v. accu- mulator,
2.
accuracy – tonost. (1) Tijesno slaganje (closeness o
agreement ) izmeu rezultata mjerenja (test result ) i
prihvaene reerencijske vrijednosti (stvarne vrijed- nosti mjerene
veliine – accepted reerence value). Termin se ne smije miješati s
pojmom preciznost (v. precision). (2) Svojstvo
(sposobnost) mjerila (mjer- nog ureaja ili instrumenta) da pokazuje
vrijednosti bliske pravim vrijednostima mjerenih veliina (true
value o measurand ).
accuracy o measurement – tonost mjerenja, mjerna tonost .
Tijesno slaganje (closeness o agreement ) izmeu mjernog
rezultata (result o measurement ) i istinite (prave)
vrijednosti mjerene veliine (true va- lue o measurand ), v.
accuracy.
accuracy o measuring instrument – tonost mjerila (mjernog
instrumenta). Svojstvo (sposobnost) mjerila (mjernog instrumenta)
da pokazuje vrijednost blisku pravoj vrijednosti mjerene veliine
(true value o me- asurand ).
AC demagnetization – demagnetizacija u izmjeni- nom magnetskom
polju, v. alternating-eld dema- gnetization.
acetic acid – octena (etanska) kiselina. U tehnologiji obrade
slojeva – organska kiselina, bistra, bezboj- na viskozna tekuina
ili staklasta kristalina masa oštrog (prodornog) mirisa sa
svojstvom miješanja (miscibilna) s vodom ili alkoholom, koja se
esto rabi za obradu natnih i plinskih slojeva. Ponajprije je pri-
kladna za bušotine s visokom temperaturom (veom od 120 °C/250 °F)
ili kada se u tehnologiji obrade sloja trai produljeno vrijeme
reakcije (octena kise- lina ima svojstvo sporije reakcije). Octena
kiselina je manje korozivna od uobiajeno primjenjivane solne
kiseline (pa se obrade njome mogu lakše inhibirati ili usporiti
kada dugo traju) što je osobito nuno u obradama gdje se zahtijeva
zaštita specijalnih legu- ra. U veini operacija obrada octena
kiselina se rabi zajedno sa solnom kiselinom i drugim aditivima.
Si- nonim: ethanoic acid.
acetolysis – acetoliza. Kemijska reakcija u kojoj octena kiselina
djeluje slino djelovanju vode kod hidrolize, npr. reakcija koja se
primjenjuje pri maceraciji kada se organski materijal (poput
treseta) zagrijava u smjesi koja se sastoji od devet dijelova
octenog an- hidrida i jednog dijela koncentrirane sulatne (sum-
porne) kiseline. Pri tome se osobito jako razgrauje celuloza.
acetylene – acetilen, etin. Najjednostavniji lan alkina
(alkinskog reda ugljikovodika). Bezbojan, nestabilan
i vrlo zapaljiv plin karakteristina slatka mirisa. Rabi se u
organskoj sintezi i za zavarivanje. Sinonim: et- hyne.
acetylenes – alkini, acetileni, acetilenski ugljikovodici,
ugljikovodici acetilenskog (alkinskog) reda, v. alkynes.
acetylene series o hydrocarbons – alkini, acetileni, acetilenski
ugljikovodici, ugljikovodici acetilenskog (al- kinskog) reda, v.
alkynes.
ACF diagram – dijagram ACF. U petrologiji – trojni (ternarni)
dijagram na kojem je prikazan pojedno- stavnjeni sastav metamornih
stijena. Konstruira se nanošenjem molekulskih koliina triju
komponena- ta: A=aluminij-oksid, Al
2 O
+ erioksid, Fe
2 O
2 O); C=kalcij-oksid,
5 ; F=eroksid, FeO +
magnezij-oksid, MgO + mangan-oksid, MnO. Suma A+C+F (u molovima)
preraunava se na 100%. Do- pušteno je postojanje viška
silicij-dioksida; v. AFM diagram, A’KF diagram.
acicular – igliast. (a) Naziv za kristal koji ima oblik igle; (b)
Naziv za sedimentnu esticu ija je duljina tro- struko (i više) vea
od širine.
acid – (1) kiselina. U tehnologiji obrade slojeva – gene- riki
termin kojim se oznaavaju uidi za obrade (sti- mulacije) slojeva i
koji obino podrazumijeva solnu (klorovodinu) kiselinu i mješavinu
aditiva kiselini. Obrade slojeva kiselinom su uglavnom tako
projekti- rane da ukljuuju paletu tipova kiselina ili mješavina
kiselina – octenu, mravlju, solnu, uorovodinu i u- orobornu.
Primjene razliitih tipova kiselina ili njiho- vih mješavina se
baziraju na karakteristikama reakci- je pripremljenog radnog
uida za obradu. (2) kiseo. (a) v. silicic. (b) v.
acidic. (c) Termin kojim se oznaava kiseli , odnosno
natrijski plagioklas.
acid additives – aditivi kiselinama. U tehnologiji obra- de
(stimulacije) slojeva kiselinama – kemikalije i ma- terijali koji
se dodaju kiselini kako bi se promijenila njena svojstva tijekom
obrade radi poveanja njene djelotvornosti i sprjeavanja neeljenih
posljedica koje bi nastupile kada bi se rabila samo kiselina. U
aditive kiselinama za obradu spadaju: (a) inhibitori korozije
(corrosion inhibitors) – organski ili anorgan- ski spojevi za
usporavanje brzine reakcije kiseline s površinskom i dubinskom
opremom; djelotvornost inhibitora ovisi o temperaturi, tlaku, tipu
i koncentra- ciji kiseline i inhibitora te postojanju drugih
aditiva u kiselini; (b) sredstva za geliranje (gelling agents) –
aditivi za poveavanje viskoznosti kiseline, ime se usporava brzina
reakcije i smanjuje gubitak kiseline; primjenjuju se topljive
smole, sintetski polimeri, fni pijesak, fna sol; (c) aditivi za
sprjeavanje gubljenja uida (uid-loss additives) – dodaju se kako bi
se po- stiglo dublje prodiranje kiseline u ormaciju; rabe se
topljive smole; (d) agensi za smanjivanje trenja (riction reducers)
– dodaju se radi smanjivanja gubi- taka usljed trenja izmeu
kiseline i cijevi te kiseline i pukotine, ime se omoguuju vei
kapaciteti injek- tiranja kiseline i smanjuje snaga koja je
potrebna za pumpanje zadanim kapacitetom; obino se rabe sin- tetski
poliakrilamidi; (e) površinski aktivne tvari ( sur- ace-active
agents) - primjenjuju se za sprjeavanje stvaranja emulzija koje
mogu poveati gubitke tlaka kada se bušotina ponovno pusti u
proizvodnju i/ili za promjenu moivosti kako bi se poboljšala
reakcija kiseline s ormacijom; () agensi za sprjeavanje stva-
19
acidicacid brittleness
ranja taloga (antisludge agents) – dodaju se za sma- njivanje
nastanka netopljivog taloga od asaltena, smole, parafna i drugih
kompleksnih ugljikovodika (ormiraju ga neke sirove nate u kontaktu
s kiseli- nom); rabe se specifne površinski aktivne tvari; (g)
alkoholi (alcohols) – dodaju se za poboljšavanje i- šenja bušotine
nakon završene obrade; primjenjuje se metilni ili izopropilni
alkohol; (h) pasivatori (seque- sterants, sequestering agents) –
primjenjuju se za spr- jeavanje precipitacije spojeva eljeza
iz odraene kiseline; obino se rabe limunska, mlijena i octena
kiselina te etilendiamintetraoctena kiselina (EDTA) i
nitrilotrioctena kiselina (NTA); (i) kemijski usporivai reakcije
(chemical retarders) – agensi za usporavanje brzine reakcije
kiseline kako bi se postiglo njeno du- blje prodiranje u sloj; rabi
se mravlja kiselina s dodat- kom kemikalija, i (j) usmjerivai
(materijali za usmje- ravanje) radnog uida (diverters, diverting
materials) – mehaniki materijali (obino brtvene kuglice) i ke-
mijski materijali (benzojeva kiselina, parafnske po- limerne
kuglice,antracen) za usmjeravanje radnog uida za obradu u manje
propusne zone (intervale) sloja umjesto u propusne zone; v.
acidizing.
acid brittleness – vodikova (kisela) krtost, vodikovo pu- canje pod
naprezanjem, v. hydrogen embrittlement.
acid bottle – epruveta s uorovodinom kiselinom. Sta- klena cjevica
djelomino ispunjena razblaenom uorovodinom kiselinom; nekad se
rabila za odre- ivanje otklona kanala bušotine od vertikale (za
odreivanje kuta nagiba kanala bušotine); v. acid- dip
survey .
acid clay – kisela glina. Glina iz koje se u vodenoj sus- penziji
izdvajaju vodikovi ioni, npr. japanska kisela glina
(varijetet Fullerove zemlje).
acid dip-survey – odreivanje kuta nagiba kanala bu- šotine
epruvetom s uorovodinom kiselinom. Meto- da mjerenja kuta nagiba
kanala bušotine (otklona kanala bušotine od okomice) staklenom
epruvetom ispunjenom uorovodinom kiselinom. Epruveta se spušta u
kanal bušotine u vodonepropusnoj navlaci i u njemu zadrava 20 do 0
minuta. Za to vrijeme kiselina nagrize stijenku epruvete u
horizontalnom nivou, što omoguuje odreivanje otklona smjera kanala
bušotine od vertikale. Metoda se danas više ne primjenjuje; v. acid
bottle.
acid dispersion – kiselinska disperzija. Mješavina anor- ganske ili
organske kiseline i aromatskog otapala koja se rabi za uklanjanje
nate i parafna iz orma- cije pri obradi skeleta stijene (matriksa)
kiselinom. Otapalo i kiselina dolaze istovremeno u kontakt s
ormacijom. Kiselinske disperzije se takoer rabe za uklanjanje
kamenca.
acid eect – utjecaj kiseline. U procjeni ormacije – pro- mjena u
mjerenju zahvata (kaptiranja) impulsnih neutrona koja je uzrokovana
obradom karbonatne ormacije kiselinom. Obrada kiselinom poveava po-
roznost ormacije i ostavlja kloride u njoj i time po- veava popreni
presjek zahvata neutrona. Budui da te promjene utjeu na vrijeme
raspada termikih (toplinskih) neutrona, one se moraju uzeti u obzir
pri interpretaciji.
acid ormation treatment – obrada sloja kiselinom, v.
acidizing.
acidrac, acid rac (AF) – kiselinsko hidrauliko rakturi- ranje, v.
acid racturing.
acid racture – rakturirati sloj kiselinom. U tehnologiji obrade
slojeva – napraviti umjetne pukotine u sloju, na primjer, tvrdom
produktivnom vapnencu, injekti- ranjem kiseline pri visokom tlaku u
sloj; v. acid rac- turing.
acid racture treatment (ACFR, acr) – kiselinsko hi- drauliko
rakturiranje v. acid racturing.
acid racturing – kiselinsko hidrauliko rakturira- nje. Metoda
stimulacije bušotina koja se osniva na stvaranju umjetnih pukotina
u leišnoj stijeni i na njihovu otapanju injektiranom kiselinom
(izjedanju stijenki nastalih pukotina kiselinom, ime se pove- ava
vodljivost pukotina i stvaraju kanali strujanja do bušotine).
Operacija se izvodi vrlo slino hidrau- likom rakturiranju, s
razlikom što se primjenjuje za stimulaciju karbonatnih leišta niske
permeabilnosti (vapnenakih, dolomitskih), gdje su kiseline djelo-
tvornije nego u pješenjakim leištima. Postupak se sastoji u
injektiranju odreenog volumena iner- tne, gelirane vode u bušotinu
kako bi se napravila pukotina u ormaciji, zatim emulzije kiseline i
nate s podupiraem ili bez njega (za izjedanje površine sti-
jenke pukotine), a na kraju se moe injektirati obrok
obine kiseline. Naješe se rabi klorovodina (sol- na) kiselina
15%-tne masene koncentracije (katkada dvostruko vee ili manje
koncentracije), jer nije sku- pa u odnosu na njenu mo otapanja
leišne stijene i jer stvara topljive soli (ponajprije kloride
kalcija i ma- gnezija) kada reagira s vapnencima ili dolomitima.
Takoer se rabe i organske kiseline, same ili u smjesi sa solnom
kiselinom, prvenstveno za tzv. vrue bušo- tine (s temperaturom veom
od 120 °C) – mravlja ili octena. Obrade karbonatnih slojeva
kiselinskim rak- turiranjem, meutim, mogu biti neuspješne u mno-
gim sluajevima zbog toga što su površine (plohe) pukotina (moene i
izjedene kiselinom) premekane ili je vrstoa ormacije nedovoljna da
sprijei zatva- ranje pukotina usljed tlaka (teine) pokrovnih nasla-
ga ili se pukotine ispune netopljivim fnim esticama (kada se nakupi
znatna koliina tih estica nakon reakcije kiseline sa stijenom) koje
smanje njihov pro- toni kapacitet (v. closed racture acidizing)
Sinonimi: acidrac, acid racture treatment, acid racturing trea-
tment ; v. hydraulic racturing, matrix acidizing.
acid racturing treatment – kiselinsko hidrauliko rak-
turiranje, v. acid racturing.
acid gases – kiseli plinovi . Sumporovodik i ugljik-diok- sid
u prirodnim i rafnerijskim plinovima. Uz postoja- nje vlage
stvaraju korozivne kiseline; v. sour gas.
acid gas removal – uklanjanje kiselih plinova, v. gas
sweetening.
acid gel – kiseli gel. Kisela otopina zgusnuta dodava- njem
koloidnih estica.
acidic – kiseo. U petrologiji – (a) Naziv za eruptivne ( ma-
gmatske ) stijene (v. igneous rock ) koje sadre više
od 66% (ili 60%) silicij-dioksida. Termin acidic se katkada
slobodno, ali nekorektno (i nepreporuljivo) rabi kao sinonim
termina elsic (elziki ) i ekvivalent termina
oversaturated ( prezasien), ali ti termini ukljuuju
tipove stijena (npr. neelin, sijenit, kvarcni bazalt) koje se
openito ne smatraju kiselim. Neki autori ne odobravaju taj termin
zbog njegove neodreenosti. Kisele eruptivne stijene ine jednu od
etiriju skupi- na eruptivnih stijena prema njihovoj široko upotre-
bljavanoj klasifkaciji koja se bazira na sadraju silicij-
20
acid number (o crude oil)acidic igneous rocks
dioksida u njima – uz bazine (v. basic ), neutralne (v.
intermediate) i ultrabazine (v. ultrabasic ) eruptivne
stijene. Sinonimi: acid, silicic (v.). (b) Termin slobodne uporabe
za oznaavanje bilo koje eruptivne (ma- gmatske) stijene koja se
preteno sastoji od svijetlih minerala, ima relativno malu gustou i
sadri manje od 65% silicij-dioksida.
acidic igneous rocks – kisele eruptivne (magmatske) stijene, v.
acidic .
acidic rocks – kisele eruptivne (magmatske) stijene, v.
acidic .
acid igneous rocks – kisele eruptivne (magmatske) sti- jene,
v. acidic .
acid inhibitor – inhibitor kiseline (reakcije kiseline). Ke- mijski
inhibirajui aditiv koji se primjenjuje u ope- racijama obrade
(stimulacije) slojeva kiselinom za usporavanje kemijske reakcije
kiseline sa stijenom kako bi se zaštitila dubinska oprema bušotine
i opre- ma za izvoenje obrade (sprijeilo njihovo ošteenje) od
korozivnog djelovanja kiseline. Inhibitori kiseline mogu biti
organski spojevi (na primjer, s dušikom ili sumporom) ili
anorganski (na primjer, bakar ili arsen). Tip i koncentracija
inhibitora se odreuju prema vr- sti materijala opreme (štienog
metala) i specifnim uvjetima u kanalu bušotine (temperaturi i
trajanju izloenosti djelovanju kiseline tijekom obrade).
acid intensifer– intenzikator reakcije kiseline. Aditiv koji se
primjenjuje u operacijama obrade slojeva kiselinom za ubrzavanje
ili pojaavanje kemijske re- akcije kiseline sa stijenom.
Intenzifcirana kiselina je smjesa inhibirane klorovodine (solne) i
uorovodi- ne kiseline. Fluorid pojaava reakciju kiseline.
acidite – acidit. Eruptivna (magmatska) stijena bogata
silicij-dioksidom.
acidity – kiselost. U petrologiji – postotni sadraj silicija
(izraen kao suma kationa) u mineralima i stijenama. Stijene koje
sadre više od 60% silicija se nazivaju kiselim
(acidic ).
acidity coe cient – koecijent aciditeta, kisikov koeci- jent,
v. oxygen ratio.
acidity quotient – koecijent aciditeta, kisikov koeci- jent,
v. oxygen ratio.
acidization – obrada (stimulacija) kiselinom, v. acidi-
zing.
acidize – obraditi (stimulirati) kiselinom, v. acidizing. acidizing
– obrada (stimulacija) kiselinom. U tehnologiji
obrade slojeva – metoda poveanja kapaciteta proi- zvodnje ili
injektiranja bušotina pumpanjem (injekti- ranjem) kiseline u
intervale (zone) leišta (sloja) koji su topljivi u kiselini (veinom
u karbonatna leišta – vapnenaka i dolomitna – i pješenjake s
dostatnim sadrajem kalcijske komponente) kako bi se uklonili bilo
kakvi blokirajui materijali iz peroracija i kolone zaštitnih cijevi
(casinga) ili sa stijenki produktivnog sloja te poboljšalo
strujanje uida u leišnoj stijeni proširivanjem pora i time
poveavanjem permeabil- nosti sloja. Operacije obrade bušotina
kiselinama se, ovisno o kapacitetu (volumenu) i tlaku injektiranja,
openito mogu podijeliti u tri tipa: (a) kiselinsko
rakturiranje (stvaranje pukotine u leištu i izjedanje površine
njene stijenke kiselinom kako bi se pove- ala vodljivost pukotine –
v. acid racturing) i obrada pukotina kiselinom (v. racture
acidizing); (b) obrada matriksa kiselinom (operacija
uklanjanja ošteenja sloja injektiranjem kiseline malim kapacitetom
bez
rakturiranja ormacije – v. matrix acidizing), i (c) pra- nje
kiselinom (za otapanje kamenca i precipitata u kanalu
bušotine – v. acid wash) i išenje bušotine kiselinom (v. wellbore
cleanup). Od anorganskih kiselina se za obradu naješe rabe 15%-tna
klorovodina (solna) kiselina (regular acid ), a s dodavanjem
inhibitora i 0%-tna koncentracija, mješavina klorovodine i
uorovodine kiseline ili tzv. isplana kiselina za obradu pješenjaka
(mud acid ) i uorovodina, a od organskih kiselina
octe- na i mravlja. Kiseline za obradu moraju reagirati s
karbonatima i drugim mineralima i ormirati topljivi produkti
reakcije. Takoer je nuno da se mogu inhi- birati kako bi se
izbjegla korozija i da se mogu rabiti usporivai brzine reakcije
kiseline sa stijenom (kako bi se produljilo vrijeme reakcije jake
kiseline, zaštitila oprema u bušotini i omoguilo prodiranje
kiseline u ormaciju) i drugi aditivi koji u kombinaciji s kise-
linom smanjuju trenje, stabiliziraju gline i razbijaju emulzije.
Kiselina se obino nakon pumpanja u bu- šotinu ostavlja u njoj
odreeno vrijeme pod tlakom, a nakon svršetka reakcije se izbacuje i
bušotina se oisti. Volumeni injektirane kiseline obino variraju od
4 do 400 m3, a koncentracija od 10 do 20%. Prema nainu (tehnici)
izvedbe, obrada kiselinom moe biti (ovi- sno o tome je li je
strujanje kiseline u obraivanu or- maciju kontrolirano usmjereno
ili je nekontrolirano) regulirana (kontrolirana ili
selektivna – v. controlled acidizing treatment ) i
neregulirana (nekontrolirana ili neselektivna – v. uncontrolled
acidizing treatment ). Ako se obrada izvodi injektiranjem
kiseline u više koraka, tada se naziva višestupanjska (v. stage
acidi- zing). Obrada kiselinom se takoer primjenjuje za
išenje bušotina od ostataka cementa, bušae isplake, ka- menca i
krhotina od peroriranja (wellbore cleanup treatment ). U nekim
metodama hidraulikog rak- turiranja ormacija kisel