Poreska praksa za januar 2012.godine

Pitanja i odgovori iz PDV-a ……………………………….. od strane 2 – 6

Pitanja i odgovori iz poreza na dohodak fizičkih lica……od strane 7 – 12

Pitanja i odgovori iz poreza na dobit pravnih lica………. od strane 13 – 15

Pitanja i odgovori - razno ………………………………… od strane 16 – 16

1

POREZ NA DODATU VRIJEDNOST

1. Da li nerezidentna kompanija – investitor, čije je sjedište u Rusiji, može da izvrši povraćaj PDV po fakturama- privremenim situacijama izdatim od strane crnogorske građevinske kompanije za obavljene građevinske radove u Crnoj Gori?

U članu 18 stav 5 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01…76/05 i "Sl. list Crne Gore", br. 16/07, 73/10), određeno je se prilikom prometa proizvoda, osim proizvoda iz člana 4 stav 2 tačka 3) ovog zakona, odnosno prilikom prometa usluga u slučaju kada se izdaju uzastopni (kontinuirani) računi i izvršavaju uzastopna plaćanja, PDV se obračunava poslednjeg dana perioda na koji se odnosi račun, odnosno plaćanje naknade.Članom 36 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/02 … 79/05, "Sl. list Crne Gore", br. 64/08), je propisano da se pod isporukom proizvoda u smislu člana 18 stav 5 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ne smatra vršenje građevinskih usluga na novim ili postojećim građevinskim objektima koje se obračunavaju na osnovu privremenih situacija (računa) na osnovu ugovora o građenju.Dakle, pravo na korišćenje ulaznog PDV iskazanog na fakturama izvođača radova može se ostvariti samo po ispostavljanju konačne situacije.

Članom 51. Zakona o porezu na dodatu vrijednost propisano je da poreski obveznik koji nema sjedište u Crnoj Gori ima pravo na povraćaj ulaznog PDV-a koji mu je zaračunat na osnovu obavljenog prometa proizvoda, odnosno usluga od strane poreskih obveznika u Crnoj Gori ili mu je zaračunat prilikom uvoza proizvoda u Crnu Goru, pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom.Povraćaj PDV-a licima koja nemaju sjedište u Crnoj Gori je detaljnije regulisan Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost odnosno članovima 110 do 115.

Neophodno je ukazati na to da su transakcije u građevinarstvu veoma složene, te je i odgovor dat pod pretpostavkom da kompanija iz Rusije obavlja privrednu djelatnost preko svog dijela društva na teritoriji Crne Gore i da je ista dužna da svoje poslovanje usaglasi sa zakonskim propisima u Crnoj Gori.

2. Kakav je poreski tretman prihoda koje fizičko lice ostvari kao turistički vodič strane turističke organizacije na teritoriji Crne Gore?

2

Ako usluge turističkog vodiča vrši turistička agencija ili pravno lice i uloliko su u sistemu PDV-a kao vršioci ovih usluga, tada se na takve usluge obračunava PDV, a kada se angažuje vodič koji nije zaposlen, već se angažuje po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, onda isplaćena naknada ima tretman zarade na koju se ne obračunava PDV.Članom 16. stav 1. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (“Sl. list RCG”, broj 65/01 … 04/07 i «Sl. list Crne Gore», broj 86/09,40/11), propisano je da se prihodom od samostalne djelatnosti smatra prihod ostvaren od privredne djelatnosti, slobodnih zanimanja, profesionalnih i intelektualnih usluga i prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda, ukoliko se, u skladu sa ovim zakonom, ne oporezuje po drugom osnovu.Poreski obveznik poreza na dohodak dužan je da, u skladu sa čl 43, po isteku poreskog perioda, nadležnom poreskom organu podnese poresku prijavu. Poreska prijava podnosi se do kraja aprila tekuće godine za prethodnu godinu. Stavom 4, tačka 4 ovog člana je propisano da poreski obveznik koji ostvari dohodak od prihoda od samostalne djelatnosti koji se paušalno oporezuju, ne podnosi poresku prijavu za taj dohodak, a plaćene akontacije poreza smatraju se konačno utvrđenim porezom po tom osnovu.Stavom 5 je precizirano da poreski obveznik koji tokom godine ostvari samo prihode iz stava 4 ovog člana može podnijeti poresku prijavu za korišćenje prava utvrđenih ovim zakonom, pod uslovom da ta prava nije koristio tokom godine.Članom 49 stav 1 Zakona propisano je da, obvezniku poreza na prihode od samostalne djelatnosti, čiji je ukupan promet u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez, odnosno čiji je planirani promet kada počinje da obavlja djelatnost manji od 18.000,00€, može se, na njegov zahtjev, priznati da porez plaća u godišnjem paušalnom iznosu. Zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi se do kraja prethodne godine za narednu godinu, a u slučaju otpočinjanja sa obavljanjem djelatnosti u toku godine zahtjev se podnosi u roku od pet dana od dana registracije za obavljanje djelatnosti.

Ukoliko, fizičko lice za poslednjih 12 mjeseci ostvari oporezivi promet veći od 18.000,00€, dužano je da se registruje za PDV, i da podnese PDV prijavu u skladu sa Zakonom.Poreski obveznik, u skladu sa čl. 55 Zakona o PDV-u (“Sl. list RCG”, broj 65/01 …40/11), je dužan da obavijesti poreski organ o početku, izmjeni i prestanku obavljanja djelatnosti za koju je obavezan da obračunava i plaća PDV, ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. Poreski organ će svakom licu iz stava 1 ovog člana izdati rješenje o upisu u poreski registar za PDV.Lice koje po prvi put postaje, odnosno može postati poreski obveznik dužno je poreskom organu podnijeti prijavu za registraciju, najkasnije do 20 dana kalendarskog mjeseca koji slijedi mjesec u kojem je izvršilo, odnosno postoji

3

vjerovatnoća da će izvršiti promet proizvoda, odnosno usluga u visini koja prelazi iznos iz člana 42 stav 1 ovog zakona. Svojstvo poreskog obveznika se stiče danom koji poreski organ utvrdi u rješenju o registraciji za PDV, koje izdaje u roku od 15 dana od prijema prijave.Znači, kada je fizičko lice u sistemu PDV, to fizičko lice je dužno kao poreski obveznik da u svom knjigovodstvu obezbijedi sve podatke potrebne za pravilno i pravovremeno obračunavanje i plaćanje PDV u skladu sa zakonom.Takođe, Zakon o porezu na dodatu vrijednost, članom 53. propisuje da je poreski obveznik dužan da u svom knjigovodstvu obezbijedi sve podatke potrebne za pravilno i pravovremeno obračunavanje i plaćanje PDV.

3. Da li poreski obveznik ima pravo da iskaže ulazni PDV na zalihe robe ako u toku poslovne godine postane PDV obveznik i registruje se kao PDV obveznik?

Članom 40 Zakona o PDV-u (“Sl. list RCG”, broj 65/01 I Sl list CG br.…40/11), je propisan način odbitaka ulaznog PDV kod otpočinjanja obavljanja oporezive djelatnosti .Danom pravosnažnosti registracije, poreski obveznik koji otpočne sa obavljanjem djelatnosti stiče pravo na srazmjerni odbitak ulaznog PDV za proizvode koje ima na zalihama prije pravosnažnosti registracije. Srazmjerni odbitak ulaznog PDV utvrđuje poreski organ na osnovu knjiigovodstvenih podataka poreskog obveznika i podataka o uporednim (primjerenim) zalihama proizvoda za obavljanje istorodne djelatnosti kod drugih poreskih obveznika.Poreski obveznik iz stava 1 ovog člana može odbiti ulazni PDV srazmjerno izvršenom prometu, s tim što po tom osnovu nema pravo na povraćaj poreza.Pravilnikom o primjeni zakona o PDV( Sl. List RCG br.65/02,…i Sl list CG br.64/08). članom 101 je propisano da lice iz člana 40 stav 1 Zakona koje otpočne sa obavljanjem djelatnosti podnosi poreskom organu zahtjev za odbijanje pretporeza za proizvode koje ima na zalihama. U zahtjevu mora posebno iskazati proizvode na koje je bio plaćen PDV kod nabavke ili uvoza i za upotrebljavane proizvode.Odbitak pretporeza se izračunava na način što:

- se zalihe vrednuju po knjigovodstvenoj vrijednosti (sa uključenim PDV) ili tržišnoj vrijednosti ako je ona niža,

- se od vrijednosti zalihe proizvoda oduzme vrijednost proizvoda za koje još nije primljen račun, odnosno ako će račun biti primljen nakon registracije za poreskog obveznika,

-je iznos pretporeza jednak iznosu PDV koji bi bio obračunat ako bi proizvodi bili nabavljeni dan prije dana registracije za plaćanje (sa uključenim PDV).

4

- pod zalihama iz stava 2 ovog člana ne smatra se oprema za obavljanje djelatnosti i nepokretnosti.

-poreski obveznik iz stava 1 ovog člana može odbiti pretporez sadržan u zalihama srazmjerno izvršenim isporukama, s tim što po tom osnovu nema pravo na povraćaj pretporeza.

4. Da li prodaja artikala NVO može biti oslobođena plaćanja PDV-a?

Zakonom o nevladinim organizacijama (“Sl. list Crne Gore”, broj 39/11/), je uređen postupak osnivanja, registrovanja, djelovanja, povezivanja i prestanak rada nevladinih organizacija. Nevladine organizacije, u smislu ovog zakona, su nevladina udruženja i nevladine fondacije.Članom 28. ovog Zakona propisano je da nevladine organizacije stiču imovinu od članarine, dobrovoljnih priloga, poklona, donacija, zaostavštine, kamata na uloge, dividendi, zakupnine, prihoda od privredne djelatnosti i na drugi način koji nije u suprotnosti sa zakonom.Nevladina organizacija ima svojstvo pravnog lica koje se stiče danom upisa u registar u skladu sa ovim zakonom.Na osnovu člana 31 Zakona država pruža podršku NVO obzbjeđivanjem finansijskih sredstava za podršku u budžetu, kao i uvođenjem poreskih i drugih povlastica NVO u skladu sa zakonom.Članom 26. tačka 10. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Sl. list RCG”, broj 65/01 …04/06) i (“Sl. list Crne Gore”, broj 16/07,40/11)propisano je oslobađanje od plaćanja PDV na usluge koje obavljaju nevladine organizacije osnovane u skladu sa propisom kojim se uređuje poslovanje tih organizacija, ukoliko ne postoji vjerovatnoća da će to oslobođenje dovesti do narušavanja konkurencije.

Dakle, u gore citiranim odredbama zakona ukazali smo vam na oslobađanja od plaćanja PDV na usluge koje obavljaju NVO, dok na vaše pitanje vezano za povraćaj PDV prilikom prodaje artikla vaše firme (dobavljača) prema NVO, zakonom o PDV nijesu predvidene takve mogućnosti, te vaša prodaja artikala NVO ne može biti oslobođena plaćanja PDV-a.

5. Kako iskazati PDV na računu za dobijeno knjižno odobrenje od dobavljača na osnovu ostvarenog prometa?

Zakonom o porezu na dodatu vrijednost («Sl. list RCG», broj 65/01 ...04/06 i “Sl. list Crne Gore”, broj 16/07,40/11), u članu 20. stav 1., propisana je osnovica za obračun poreza na dodatu vrijednost, a koju čini sve što predstavlja plaćanje

5

(u novcu, u stvarima ili uslugama), koje je poreski obveznik primio od kupca, naručioca ili trećeg lica za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom takvog prometa, osim PDV.U stavu 9. istog člana propisano je da, ako se poreska osnovica naknadno izmijeni usled povraćaja, popusta ili nemogućnosti plaćanja, poreski obveznik koji je izvršio promet proizvoda, odnosno usluga može ispraviti, odnosno umanjiti iznos PDV, ako poreski obveznik za koga se obavlja promet proizvoda, odnosno usluga, ispravi (umanji) odbitak ulaznog PDV i ako o tome u pisanoj formi obavijesti isporučioca tih proizvoda, odnosno usluga.Ako se poreska osnovica naknadno izmijeni usled povraćaja, različitih vrsta popusta ( rabat i druge vrste bonifikacija), ili zbog nemogućnosti naplate, saglasno članu 48. Pravilnika o primjeni zakona o PDV («Sl. list RCG», broj 65/02 ... 16/06 i „Sl. list Crne Gore“, broj 64/08), tada se može izvršiti ispravka PDV-a. U ovom slučaju isporučilac i primalac ispravljaju poresku osnovicu, odnosno porez i pretporez. Smanjenje poreske osnovice po osnovu naknadnih umanjenja može se sprovesti kod isporučioca (dobavljača) tek nakon ispravke pretporeza kod primaoca (kupca) o čemu je primalac obavezan u pisanoj formi obavijestiti isporučioca. Naknadni popusti umanjuju poresku osnovicu samo ako su dati u direktnom međusobnom odnosu isporučioca i primaoca. Ako isporučilac mora primaocu platiti ugovorenu kaznu, ta kazna ne umanjuje poresku osnovicu.

Za svaku naknadnu promjenu poreske osnovice, poreski obveznik je saglasno članu 31. stav 2. i stav 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost dužan da izda račun, bez obzira na to u kakvom obliku i pod kakvim nazivom je izdat, na kome je zaračunat promet proizvoda, odnosno usluga.Imajući u vidu navedene zakonske odredbe, mišljenja smo da se naknadnom izmjenom poreske osnovice nastalom usled povraćaja, popusta ili nemogućnosti plaćanja, na osnovu knjižnog odobrenja može ispraviti odbitak ulaznog PDV-a pod uslovom da i isporučilac i primalac isprave poresku osnovicu, odnosno porez i pretporez. Smanjenje poreske osnovice po navedenom osnovu kod isporučioca (dobavljača), može se sprovesti tek nakon ispravke pretporeza kod primaoca (kupca), o čemu je kupac obavezan da u pisanoj formi obavijesti isporučioca (dobavljača).Pod uslovima iz člana 20. stav 9. Zakona o PDV, saglasno članu 81. stav 2. Pravilnika o primjeni zakona o PDV, poreski obveznik može vršiti i ispravke pogrešno iskazanog poreza u računu, ako je primalac prije ispravljanja računa već bio odbio pretporez u svom obračunu poreza.

6

POREZ NA DOHODAK FIZIČKIH LICA

1. Da li se prilikom isplate po osnovu ugovora o djelu obračunavaju i uplaćuju porez i doprinosi, ili samo porez ukoliko je lice osigurano kod drugog poslodavca?

Odredbama člana 48 stav 5 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, propisano je da porez na prihode ostvarene od drugih samostalnih djelatnosti iz člana 16 stav 1 ovog zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati, po stopi od 9% na poresku osnovicu, koja predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i standardnih rashoda koji se priznaju u visini 30% od ugovorenih bruto prihoda. Na teret isplatioca obračunava se prirez po stopama koje su utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave. Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak.

Članom 5 stav 1 tačka 13 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (Sl. list Crne Gore, broj 13/07 ... 86/09), propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici doprinosa po drugom osnovu.

Članom 6 stav 1 tačka 13 istog Zakona, propisano je da su obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici po drugom osnovu.

Isplata naknade po osnovu ugovora o djelu se iskazuje u Izvještaju o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima Obrazac IOPPD preko šifre 047 – Ugovorena naknada (ugovor o djelu, autorski ugovor i dr.), za lica koja su već prijavljena na penzijsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje po drugom osnovu.

2. Kakav je poreski tretman isplata po osnovu ugovora u košarkaškom klubu (sportskom društvu) domaćim i stranim igračima?

U članu 20 Zakona o sportu ("Sl. list Crne Gore", br. 36/11) propisano je da je sportista lice koje se samostalno ili u okviru sportskog kluba priprema i takmiči

7

u određenom sportu. Zavisno od načina na koji se bavi sportom sportista je amater ili profesionalac.

Prava, obaveze i odgovornosti sportiste uređuju se ugovorom između sportiste i sportske organizacije, u skladu sa zakonom, sportskim pravilima i aktima sportske organizacije.U članu 50 navedenog zakona određeno je da profesionalni sportski klub se osniva za obavljanje sportskih djelatnosti, kao privredno društvo. Na osnivanje, rad, upravljanje i prestanak rada profesionalnog sportskog kluba primjenjuju se propisi koji se odnose na privredna društva, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.U članu 6 Zakona o porezu na dobit pravnih lica propisano je da porez na dobit, između ostalih, ne plaćaju sportski klubovi, sportska društva i savezi, ako su u skladu sa posebnim zakonom osnovane za obavljanje nedobitne djelatnosti.Izuzetno, ako lica iz stava 1 ovog člana obavljaju dobitnu djelatnost, ta lica su obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.

S obzirom da u zahtjevu navodite da se radi o isplatama igračima koje iznose “više hiljada eura” pretpostavljamo da se radi o profesionalnim sportistima. S tim u vezi ukazujemo da je članom 22 navedenog zakona propisano da je profesionalni sportista lice koje se bavi sportom kao osnovnom djelatnošću i ostvaruje zaradu, na osnovu ugovora zaključenog sa sportskom organizacijom.

Sportska organizacija sportisti iz stava 1 ovog člana uplaćuje doprinose za socijalno osiguranje, u skladu sa posebnim propisima.Ukoliko se radi o isplatama koje imaju karakter zarade koje se ostvaruju po osnovu radnog odnosa koje sportsko društvo može zasnovati sa sportistom, navedene isplate imaju karakter ličnih primanja koje poreski obveznik ostvari od zaposlenja, koja podliježu obavezi obračuna poreza i pripadajućih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.

U Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br.65/01 ...04/07 i «Sl. list Crne Gore», broj 86/09), u članu 5a. stav 2 tačka 12 porez na dohodak ne plaća se na primanja ostvarena po osnovu naknada za ishranu - hranarinu koju sportistima amaterima isplaćuju sportski klubovi do 300 € mjesečno.

Ukoliko se radi o drugim isplatama za rezidente ili naknada za nerezidente kada imaju izvor iz Crne Gore, mišljenja smo da ste u obavezi da na cjelokupan iznos – bruto primanje obračunate porez po stopi od 9%. Na teret poslodavca obračunava se i prirez po stopama utvrđenim odlukama jedinica lokalne samouprave. Osnovica za obračun prireza je obračunati porez.

8

3. Kakva je procedura i koja je dokumentacija potrebna za registraciju i isplatu nadoknade za lica koja vaša ustanova angažuje po ugovoru o djelu i to:

- lica koja se nalaze na Zavodu za zapošljavanje;- lica koja su nerezidenti;- lica koja se nalaze već u radnom odnosu u drugoj organizaciji, ili

vašoj ustanovi;- lica koja imaju status penzionera?

Odredbama člana 48 stav 5 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (“Službeni list RCG”, 65/01 … 04/07 i “Sl. list Crne Gore”, broj 86/09), propisano je da porez na prihode ostvarene od drugih samostalnih djelatnosti iz člana 16 stav 1 ovog zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati, po stopi od 9% na poresku osnovicu, koja predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i standardnih rashoda koji se priznaju u visini 30% od ugovorenih bruto prihoda. Na teret isplatioca obračunava se prirez po stopama koje su utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave. Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak.

Odredbama člana 4 stav 1 tačka 25 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (“Sl.list CG”, br13/07, 78/10), definisana je zarada zaposlenog kao bruto zarada koja obuhvata zaradu za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, uvećanu zaradu, naknadu zarade i druga lična primanja koja podliježu plaćanju poreza na dohodak fizičkih lica, utvrđena zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

Članom 5 stav 1 tačka 13 navedenog Zakona propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici doprinosa po drugom osnovu.

Članom 6 stav 1 tačka 13 istog Zakona, propisano je da su obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici po drugom osnovu.

- Za angažovanje nezaposlenih lica, odnosno lica koja nijesu osigurana po drugom osnovu, na osnovicu 70% ugovorene bruto naknade, obračunava se porez po odbitku po stopi od 9% i prirez po stopama koje su utvrđene odlukama jedinica lokalne samouprave, kao i doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret osiguranika 20,5% i doprinosi za zdravstveno osiguranje na teret osiguranika 12,30%. Prema šifrarniku osnova za obračun koji je sastavni dio Pravilnika o obliku, sadržini, načinu popunjavanja i dostavljanja jedinstvenog obrasca izvještaja o obračunatom i plaćenom porezu na dohodak fizičkih lica i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Sl. list Crne Gore", br. 76/10), određena je šifra 048 – Ugovorena naknada (ugovor o djelu, autorski ugovor i dr.), za lica koja

9

nijesu prijavljena na PIO i zdravstveno osiguranje po drugom osnovu koja se unosi u Izvještaj o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima Obrazac IOPPD.

- U vezi ugovora o djelu za angažovana lica - nerezidente isplatilac prihoda obračunava, obustavlja i uplaćuje pri svakoj isplati porez po stopi od 9% na navedenu poresku osnovicu i prirez po stopama koje su utvrđene odlukama jedinica lokalne samouprave. Za lica koja nijesu rezidenti Crne Gore ne obračunavaju se doprinosi.Registracija (evidentiranje) fizičkog lica – nerezidenta, u Centralni registar obveznika i osiguranika se vrši na osnovu podnijetog obrasca JPR, Dodatka B, od strane isplatioca prihoda i fotokopije dokaza o identifikaciji stranog državljanina (pasoš). Prilikom predaje obrasca JPR poreskom organu potrebno je da se obratite Filijali za pomoć i pružanje usluga poreskim obveznicima i registraciju, sa napomenom da se radi o prijavi za fizičko lice – nerezidenta, po osnovu isplate prihoda.

- Za angažovanje lica koja su osigurana po drugom osnovu i penzionera, na istu osnovicu iz prethodnog stava, obračunava se porez po odbitku po stopi od 9% i prirez po stopama koje su utvrđene odlukama jedinica lokalne samouprave. Isplata naknade po osnovu ugovora o djelu za lica koja su već prijavljena na penzijsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje po drugom osnovu se iskazuje u Izvještaj o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima Obrazac IOPPD preko šifre 047 – Ugovorena naknada (ugovor o djelu, autorski ugovor i dr.).

Znači, doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje i za zdravstveno osiguranje kod lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu ( ugovor o djelu, autorski honorar) plaćaju se samo u slučaju kada navedena lica nijesu obveznici doprinosa po drugom osnovu.

U dijelu koji se tiče zakonskih mogućnosti za angažovanje izvršioca po ugovoru o djelu za obavljanja povremene djelatnosti sa svim kategorijama lica koja navodite u vašem dopisu upućujemo vas da se za mišljenje po istom obratite Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

4.- Da li se i dalje mogu sklapati ugovori o djelu, sa rezidentnim i

nerezidemtnim licima i da li je došlo do izmjene u oporezivanju istih?- Ukoliko se više ovi ugovori ne mogu sklapati kako da riješite problem

privremenog anagažovanja fizičkih lica?

10

Sa aspekta poreskih zakona, odnosno Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kao i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje nije bilo izmjena u dijelu oporezivanja ugovorenih naknada. U dijelu koji se tiče zakonskih mogućnosti za angažovanje izvršioca po ugovoru o djelu za obavljanja povremene djelatnosti sa licima koja navodite u vašem dopisu upućujemo vas da se za mišljenje po istom obratite Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

5. Kakav je poreski tretman drugih primanja stalno zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore i to:-primanja po osnovu naučno-istraživaćkog rada na projektima koji su finansirani od starane Vlade Crne Gore;-primanja po osnovu projekata koje fakultet i pojedinci rade za tržište;-primanja po osnovu rada na međunarodnim projektima, naučno- istraživaćki, obrazovani i slično;-i da li se sa profesorima koji su angažovani povremeno za rad na fakultetima može zaključiti ugovor o djelu?

Iz vašeg akta se može zaključiti da se radi o primanjima odnosno isplatama naknada stalno zaposlenim koje poslodavac Univerzitet Crne Gore isplaćuje po osnovu naučno-istraživaćkog rada, projekata koje fakultet i pojedinci rade za tržište, međunarodnim naučno- istraživaćkim projektima.Dakle, u svakom slučaju se radi o naknadama koje isplaćuje poslodavac stalno zaposlenom, te poreski tretman ovakvih naknada je uređen odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.Odredbama člana 14 stav 1 i 2 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (“Službeni list RCG”, br.65/01 …04/07 i “Službeni list CG”, br.86/09) propisano je da se pod ličnim primanjem smatra prihod koji poreski obveznik ostvari od zaposlenja kao i prihodi ostvareni po drugom osnovu, koji su, u skladu sa ovim zakonom, upodobljeni sa radnim odnosom.Dakle, primanja zaposlenih po osnovu naknada za rad u raznim radnim tijelima i komisijama imaju karakter prihoda koji su ostvareni od zaposlenja, odnosno koji su upodobljeni sa radnom odnosom, ukoliko ih isplaćuje isti poslodavac i za ova primanja postoji obaveza poslodavca da obračuna i uplati porez na dohodak fizičkih lica i doprinose za obavezno sociljalno osiguranje. Vezano za vaše pitanje da li se sa profesorima koji su angažovani povremeno za rad na fakultetima može zaključiti ugovor o djelu ukazujemo na sljedeće:

11

Ukoliko postoji od strane poslodavca potreba za povremeno radno angažovanje određenog lica na poslovima koji nijesu predviđeni u opisu poslova aktom o sistematizaciji radnih mjesta (npr. nije predviđen Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta za organe državne uprave), onda u tom slučaju postoji mogućnost da se isplata naknade izvrši po osnovu ugovora o djelu ili autorskog honorara.S obzirom da je osnovna djelatnost Univerziteta obrazovanje i naučna djelatnost, to predlažemo da se za dobijanje konkretnog odgovora da li je moguće angažovati profesore sa strane po ugovoru o djelu obratite Ministarstvu prosvjete i sporta i Ministrastva rada i socijalnog staranja kao resorno nadležnim za ovu oblast.

6. Na koji način se vrši oporezivanje prihoda od kamata po osnovu oročenih depozita fizičkih lica? Član 37 stav 1 tačka 1 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl. list RCG», br.65/01...78/06 i «Sl. list Crna Gore » br.86/09), propisuje da se prihodom od kapitala smatraju prihodi od kamata, dok je članom 50 istog zakona propisano da je isplatilac prihoda od kapitala dužan da obračuna, obustavi i plati porez na prihod od kapitala istovremeno sa isplatom.U vašem obraćanju navodite da vršite korekcije više plaćenog poreza u slučajevima kada klijent razroči sredstva prije isteka ugovora o oročenju sredstava, tako da korekciju više plaćenog poreza vršite umanjenjem obaveze poreza za tekući period.S obzirom da je osnovica za obračun poreza kamata koju je klijent stvarno primio od banke, moguće je vršiti korekcije iznosa poreza u odnosu na osnovicu. .

12

POREZ NA DOBIT PRAVNIH LICA

1. Na koji način se vrši oporezivanje usluga održavanja vašeg informacionog sistema od strane preduzeća iz Srbije i iznajmljivanja vašeg voznog parka preduzeću iz Srbije koje je vaša kćerka firma?

Zakonom o porezu na dobit pravnih lica u članu 29. ("Službeni list RCG", br. 65/01 i 80/04 i "Službeni list Crne Gore", broj 40/08, 86/09, 73/10), propisano je: obveznik poreza na dobit dužan je da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na prihode isplaćene po osnovu:1) dividendi i udjela u dobiti koji se isplaćuju rezidentnim i nerezidentnim pravnim i fizičkim licima;2) kamata, naknada za autorska prava i druga prava intelektualne svojine, kapitalnog dobitka, naknada za zakup pokretne i nepokretne imovine, naknada po osnovu konsalting usluga, usluga istraživanja tržišta i revizorskih usluga, koje se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu.Porez po odbitku plaća se po stopi od 9 % na osnovicu koju čini iznos bruto prihoda. Porez po odbitku obračunava se i plaća po propisima koji važe u momentu isplate prihoda.Porez po odbitku plaća i poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica kada vrši isplatu naknada iz stava 1, tačka 2 ovog člana.Izuzetno od stava 4 ovog člana, ako se naknada pripisuje kao prihod poslovnoj jedinici nerezidentnog pravnog lica, ne plaća se porez po odbitku.

Članom 29a ovog zakona određen je postupak za primjenu odredbi ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, na sljedeći način:

(1) Kod obračuna poreza po odbitku na prihode koji se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu, isplatilac prihoda primjenjuje odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pod uslovom da nerezident dokaže status rezidenta države sa kojom je Crna Gora zaključila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i da je nerezident stvarni vlasnik prihoda.

(2) Status rezidenta države, sa kojom je zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u smislu stava 1 ovog člana, nerezident dokazuje kod isplatioca prihoda potvrdom ili drugim odgovarajućim dokumentom, ovjerenim od nadležnog organa druge države ugovornice čiji je rezident.

13

(3) Ako isplatilac prihoda primijeni odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a nijesu ispunjeni uslovi iz st. 1 i 2 ovog člana, što za posledicu ima manje plaćeni iznos poreza, dužan je da plati razliku između plaćenog poreza i dugovnog poreza, po ovom zakonu.

(4) Poreski organ dužan je da, na zahtjev nerezidentnog pravnog lica, izda potvrdu o porezu plaćenom u Crnoj Gori.

(5) Obveznik poreza po odbitku dužan je da nadležnom poreskom organu podnese izvještaj o uplaćenom porezu po odbitku, a koji se podnosi do kraja februara tekuće godine za prethodnu godinu.

(6) Oblik i sadržinu izvještaja iz stava 5 ovog člana propisuje ministarstvo nadležno za finansije.

(7) Poreski organ o obračunatom porezu po odbitku nerezidentnog pravnog lica obavještava poreski organ u inostranstvu na njegov pisani zahtjev.

U zahtjevu napominjete da je nedavno potpisan Sporazum o potvrđivanju Ugovora između Crne Gore i Republike Srbije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na porez na dohodak. S obzirom da je zaključivanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u nadležnosti Ministarstva finansija radi dobijanja preciznijeg odgovora na postavljena pitanja možete se obratiti istom.

2. Pojašnjenje kod prebijanja poslovnog dobitka i gubitka. Navodite da je preduzeće poslovalo u 2010 godini sa gubitkom od 5000 € koji je uredno iskazan u poreskoj prijavi. U poslovnoj 2011.godini ste ostvarili dobitak u iznosu od 3000 € na osnovu čega ste izvršili prebijanje sa poslovnim gubitkom iz 2010 godine koje je takođe uredno iskazan u Dodatku PG1 pod rednim br.33.S obzirom da je ostalo 2000€ ,,kredita,, po osnovu ukupnog gubitka interesuje vas da li možete iskoristiti ,,kredit,, ukoliko ostvarite poslovni dobitak u 2012.godini? Zakonom o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01, 12/02, 80/04, "Sl. list Crne Gore", br. 40/08, 40/11)članom 25 je propisan poreski tretman poslovnih gubitaka. Gubici nastali iz poslovnih odnosa, izuzev onih iz kojih proizilaze kapitalni dobici i gubici mogu se prenositi na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda, ali ne duže od pet godina.

Poreske pogodnosti iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i u slučaju statusnih promjena.

U slučaju statusnih promjena, poreske pogodnosti iz stava 1 ovog člana srazmjerno se dijele prema vrijednosti imovine i o tome se obavještava nadležni poreski organ.

14

Dakle, ukoliko ste u skladu sa zakonom iskazali poslovne dobitke i gubitke u poreskim prijavama kako navodite u dopisu, gubitke nastale iz poslovnih odnosa, izuzev onih iz kojih proizilaze kapitalni dobici i gubici mogu se prenositi na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda, ali ne duže od pet godina , u vašem slučaju do iznosa preostalog ,,kredita,, možete iskoristiti za prebijanje poslovnog dobitka i gubitka

3. Da li se kapitalni dobici tekuće godine(50% od rb. 40. poreskog bilansa) mogu pokrivati na teret prenesenih poslovnih gubitaka iz zadnjih pet godina? Zakonom o porezu na dobit pravnih lica članom 21 je propisano da se kapitalnim dobitkom smatra prihod koji poreski obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti.Prihodi od kapitalnih dobitaka uključuju se u poresku osnovicu u godini u kojoj su ostvareni, u visini od 50 %. Članom 22 gore navedenog zakona kapitalni gubici mogu se prebijati sa kapitalnim dobicima ostvarenim u istoj godini. Ako se i poslije izvršenog prebijanja sa kapitalnim dobicima ostvarenim u istoj godini pojavi kapitalni gubitak, poreski obveznik može prenijeti kapitalni gubitak na račun budućih kapitalnih dobitaka u narednih pet godina. S tim u vezi ukazujemo da je Pravilnikom o obliku i sadržini poreske prijave za utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica i Upustvom za popunjavanje prijave za utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica propisano da se pod rednim brojem 35 i 36 prijave unosi iznos kapitalnog dobitka i gubitka iskazanih u bilansu uspjeha dok se pod rednim brojem 39 unosi iznos kapitalnog gubitka iz ranijih godina koji se mogu prebiti na račun budućih kapitalnih dobitaka, u skladu sa odredbama čl.22 stav 5 Zakona.Ostatak kapitalnog dobitka kao razlika iznosa sa rednog broja 37 i 39 unosi se pod rednim brojem 40 dok se poreska osnovica koja se utvrđuje računskim putem (zbir iznosa sa red. br. 34 I 50% od red.br. 40) unosi pod rednim brojem 41 poreske prijave.

15

RAZNO

1. Da li je obavezna uplata dnevnih pazara za preduzetnike koji vrše prodaju u svojim maloprodajnim objektima?

Zakonom o platnom prometu u zemlji ("Sl. list Crne Gore", br. 61/08 ), uređjeno je obavljanje platnog prometa u zemlji, i to: transferi sredstava, poravnanja međubankarskih transfera, instrumenti elektronskog plaćanja, platni sistemi i vansudsko rješavanje sporova u platnom prometu.U članu 20 stav 4 Zakona o privrednim društvima ("Sl. list RCG", br. 06/02, "Sl. list CG", br. 17/07, 80/08), određeno je da nakon potpisivanja ugovora o osnivanju, osnivači će otvoriti račun na svoje ime kod banke registrovane u Crnoj Gori.Dakle, zakonski propisi obavezuju pravna i fizička lica koja obavljaju registrovanu djelatnost da imaju otvoren račun u banci i da preko računa vrše plaćanja i naplatu prihoda.

16