22.3.2013.
1
Ponaanje potroaa
Ponaanje potroaa
Ponaanje potroaa objanjava se kroz tri koraka
1. Preferencije (sklonosti) potroaa
Objanjava zato i kako ljudi preferiraju jedan proizvod u odnosu na drugi
2. Budetska ogranienja
Ljudi imaju ogranien dohodak
Ponaanje potroaa
3. Uz dane preferencije i ogranien dohodak koju koliinu i koju vrstu proizvoda e potroa kupiti? IZBOR POTROAA.
Koju kombinaciju proizvoda e potroa kupiti, a kako bi maksimizirao svoje zadovoljstvo? Kombinacije ovih proizvoda ovisit e o njihovim
cijenama.
Razumijevanje izbora potroaa kljuno je za shvaanje potranje
Ponaanje potroaa Osnovne pretpostavke- daju stupanj racionalnosti i razuma
1. Preferencije su ukupne Potroai mogu usporeivati i rangirati sve
mogue koarice (zanemareni trokovi)
2. Preferencije su tranzitivne Ako preferiram A u odnosu na B, i B u odnosu na
C, onda moram preferirati i A u odnosu na C (vano za konzistentnost)
3. Potroa uvijek preferira vie nego manje (zanemarujemo loe proizvode)
Potroa ima vie sklonosti prema veem broju proizvoda nego prema manjem
Potroaeve preferencije (sklonosti)
Potroaeve preferencije mogu se prikazati grafiki koristei krivulje indiferencije
Krivulja indiferencije prikazuje sve kombinacije trinih koara prema kojima je pojedinac indiferentan Kombinacije trinih koara koje potroau pruaju jednaku razinu
zadovoljstva.
Potroa uvijek moe pokazati vie preferencije prema jednoj koarici proizvoda u odnosu na drugu ili moe biti indiferentan prema objema.
Krivulja indiferencije:
Primjer
Trina koara Jedinica hrane Jedinica odjee
A 20 30
B 10 50
D 40 20
E 30 40
G 10 20
H 10 40
Potroa preferira A u odnosu na sve kombinacije
u utom kvadrantu, dok su Sve kombinacije u rozom
Kvadrantu poeljnije od A.
Hrana
10
20
30
40
10 20 30 40
Odjea 50
G
A
E H
B
D
Krivulja indiferencije:
Primjer Indiferentan je prema tokama B, A, i D
E preferira vie nego toke na krivulji U1
Toke na krivulji U1 preferira vie u odnosu na H i G
Hrana
10
20
30
40
10 20 30 40
Odjea 50
U1 G
D
A
E H
B
Krivulja indiferencije:
Primjer
X
Y
Toka saturacije
KORISNOST
22.3.2013.
2
X
10
20
30
40
10 20 30 40
Y 50
U1 G
D
A
E H
B
Krivulja indiferencije
Krivulje indiferencije
Krivulje indiferencije su opadajue
Kada bi one bile rastue, potroa bi bio indiferentan izmeu dviju trinih koara ak i onda kada bi jedna imala vie oba proizvoda, odnosno naruila bi se pretpostavka vie je bolje.
Naime, trine koarice koje imaju vie oba proizvoda ne bi potroau pruale vie zadovoljstva od trine koarice koja ima manje oba proizvoda.
Krivulje indiferencije
Kako bi objasnili sklonosti (preferencije) potroaa za sve kombinacije proizvoda /usluga, koristimo skup krivulja
indiferencije mapa indiferencije
Svaka krivulja indiferencije unutar mape pokazuje trine koarice izmeu kojih je potroa inidiferentan.
U2
U3
Mapa indiferencije
Hrana
Odjea
U1
A B
D
Trina koarica A je
poeljnija u odnosu na B. Trina koarica B je Poeljnija u odnosu na D.
Mapa indiferencije
Mapa indiferencije daje vie informacija o obliku krivulja indiferencije
Krivulje indiferencije se ne mogu sjei
Kada bi se sjekle naruila bi se pretpostavka vie je bolje
Zato? to kada bi pretpostavili da se one mogu sjei?
Mapa indiferencije
Hrana
Odjea B je poeljnije od D A je jednako poeljno kao B i D
B mora biti poeljno kao i D ali to ne moe biti ako je B poeljnije od D
U1
U1
U2
U2
A
B
D
to opisuje oblik krivulje indiferencije?
Krivulje indiferencije
Oblik krivulja indiferencije nam opisuje volju potroaa da supstituira jedan proizvod sa drugim.
A
B
D
E G
-1
-6
1
1
-4
-2
1
1
Opaska: Koliina odjee Od koje odustajemo za
Jedinicu hrane opada
Od 6 na 1.
Krivulje indiferencije
Hrana
Odjea
2 3 4 5 1
2
4
6
8
10
12
14
16
22.3.2013.
3
Krivulje indiferencije
Mjerimo kako potroa zamjenjuje (trguje) jedan proizvod s drugim koristei marginal rate of substitution (MRS) ili graninu stopu supstitucije.
Ona kvantificira koliinu jednog proizvoda od kojeg potroa odustaje da bi dobio drugi proizvod.
MRS mjeri vrijednost koju pojedinac pridaje jednoj dodatnoj jedinici nekog proizvoda u jedinicama drugog proizvoda.
MRS je jednako nagibu krivulje indiferencije.
Granina stopa supstitucije
Hrana 2 3 4 5 1
Odjea
2
4
6
8
10
12
14
16 A
B
D
E G
-6
1
1
1
1
-4
-2
-1
MRS = 6
MRS = 2
FCMRS
MRS = iznos
proizvoda na
okomitoj osi kojeg je potroa voljan rtvovati da bi dobio jedinicu
proizvoda na
vodoravnoj osi
Granina stopa supstitucije
Krivulje indiferencije su konveksne prema ishoditu ili okrenute prema unutra
Kako se poveava potronja nekog proizvoda, potroa e biti spreman da odustane od to veeg broja jedinica tog proizvoda kako bi dobio dodatnu jedinicu onog prvog proizvoda.
Granina stopa supstitucije
Krivulje indiferencije razliitih oblika impliciraju razliitu volju potroaa za supstituiranjem trinih koarica
Dva krajnja sluaja
Savreni supstituti
Savreni komplementi
Sok od narane)
Sok od jabuke
2 3 4 1
1
2
3
4
0
Savreni supstituti
Preferencije potroaa Preferencije potroaa
Desne cipele
Lijeve cipele
2 3 4 1
1
2
3
4
0
Savreni komplementi
Potroaeve preferencije
U dosadanjoj teoriji potroaa nije bilo potrebno svakoj konzumiranoj trinoj koarici proizvoda pridruiti brojani iznos zadovoljstva
Rangiranje trinih koarica je dobro, ali ponekad je numeriko iskazivanje razine zadovoljstva korisno.
Potroaeve preferencije
Korisnost
Openito ljudi ostvaruju korisnost zato to posjeduju proizvode koji im pruaju odreenu razinu zadovoljstva.
U ekonomskom smislu, korisnost je brojana vrijednost koja prikazuje zadovoljstvo koje potroau prua trina koara.
Korisnost
Funkcija korisnosti
Formula koja pojedinanim trinim koaricama pridruuje razinu korisnosti.
Ukoliko je funkcija korisnosti
U(F,C) = F + 2C Trina koarica sa 8 jedinica hrane i 3 jedinice
odjee pruit e potroau korisnost od
14 = 8 + 2(3)
22.3.2013.
4
Korinost - Primjer
Trina koarica
Hrana Odjea Korisnost
A 8 3 8 + 2(3) = 14
B 6 4 6 + 2(4) = 14
C 4 4 4 + 2(4) = 12
Potroa je indiferentan izmeu A i B ali preferira A i B u odnosu na C.
Primjer 2: Funkcija korisnosti U(F,C)=F*C
Hrana 10 15 5
5
10
15
0
Odjea
U1 = 25
U2 = 50
U3 = 100 A
B
C
Koara U = FC C 25 = 2,5(10)
A 25 = 5(5)
B 25 = 10(2,5) Krivulja
jednake
korisnosti ili
izoutilina krivulja
Korisnost
Ordinalna funkcija korisnosti Funkcija korisnosti koja rangira trine koare
od najpoeljnije do najmanje poeljne, ali ne govori o tome koliko je jedna trina koarica poeljnija od druge.
Brojane vrijednosti su proizvoljne, pa usporedbe izmeu razliitih osoba nisu mogue.
Korisnost
Kardinalna funkcija korisnosti Funkcija korisnosti koja opisuje koliko je neka
trina koarica poeljnija od druge.
Pridruuje trinim koarama brojane vrijednosti koje se ne mogu proizvoljno podvostruiti ili utrostruiti bez promjene razlika u vrijednostima trinih koara.
Da li dobivate dvostruko vie zadovoljstva od odlaska u kino ili od odlaska na pizzu?
Korisnost
Postojea mjerna jedinica za korisnost nije toliko vana jer i kod kardinalne funkcije korisnosti nije mogue saznati dobiva li neka osoba dvostruko vie zadovoljstva od neke trine koarice u odnosu na drugu osobu.
Ordinalno rangiranje je uspjeno u objanjavanju kako pojedinci donose svoje odluke.
Budetska ogranienja
Preferencije nam ne objanjavaju sve potrebno o ponaanju potroaa.
Budetska ogranienja limitiraju sposobnosti potroaa da troi uvaavajui cijene proizvoda koje potroa mora platiti za razliite proizvode i usluge.
Budetska ogranienja
Budetska crta
Pokazuje sve kombinacije dvaju proizvoda/usluga kod kojih je ukupan zbroj
potroenog novca jednak ukupnom dohotku
Pretpostavili smo samo 2 proizvoda koja se konzumiraju, pa nismo razmatrali tednju.
ICPFPCF
Budetska crta
Budetska crta (pravac) moe se pisati kao:
Sav dohodak se rasporeuje ISKLJUIVO na hranu (F) i/ili odjeu (C)
Budetska crta
FP
P
P
IC
C
F
C
22.3.2013.
5
Budetska crta
YXP
P
P
I
YPXPI
YPXPI
Y
X
Y
YX
YX
Budetska crta - openito
XP
P
P
IY
Y
X
Y
Budetska crta
Primjer:
Pretpostavimo da je tjedni dohodak 80 novanih jedinica, PF = 1 and PC = 2
Budetska crta
Trina koarica
Hrana
PF = 1
Odjea
PC = 2
Dohodak I = PFF + PCC
A 0 40 80
B 20 30 80
D 40 20 80
E 60 10 80
G 80 0 80
Budetska crta
10
20
A
B
D
E
G
40
Hrana 40 60 80 20
10
20
30
0
Odjea
Izvedite jednadbu budetskog pravca?
Budetska crta
10
20
A
B
D
E
G
40
Hrana 40 60 80 20
10
20
30
0
Odjea
F+2C=80
Budetska crta
Trina koara A prikazana je sjecitem okomite osi i budetske crte.
Kako se kreemo du budetske crte od osjeka na osi Y tako potroa troi sve manje na odjeu, a sve vie na hranu.
Dodatna odjea koje se potroa mora odrei radi dodatne jedinice hrane odreene je omjerom cijena hrane i odjee
Nagib BC mjeri relativne trokove hrane i odjee i on je NEGATIVAN omjer cijena dvaju proizvoda.
C
F
P
P-
2
1-
F
C Nagib
Budetska crta
10
20
A
B
D
E
G
(I/PC) = 40
Hrana 40 60 80 = (I/PF) 20
10
20
30
0
Odjea
Budetska ogranienja
Budetska crta
Vertikalni odsjeak, I/PC, prikazuje makismalnu koliinu odjee ( C ) koju je mogue kupiti sa dohotkom ( I )
Horizontalni odsjeak, I/PF, pokazuje maksimalnu moguu koliinu hrane (F) koju je mogue kupiti s dohotkom ( I )
-(PF/PC) je nagib budetske crte i negativan je omjer cijena dvaju proizvoda.
22.3.2013.
6
Porast dohotka znai
pomak budetske crte prema vani
Hrana
(jedinica na tjedan)
Odjea (jedinica
na tjedan)
80 120 160 40
20
40
60
80
0
(I = 160)
L2 (I = 80)
L1
L3
(I =
40)
Smanjenje dohotka
Pomie budetsku Crtu prema unutra
Budetska crta - Promjene
(PF = 1)
L1
Porast cijene hrane s 1 na 2 NJ
Mijenja nagib budetske crte i rotira ga prema unutra
L3
(PF = 2)
(PF = 1/2)
L2
Smanjenje cijene hrane
Sa 1 na 0,50 mijenja nagib budetske Crte i rotira je prema vani
40 Hrana (jedinica
na tjedan)
Odjea (jedinica na
Tjedan)
80 120 160
40
Budetska crta - Promjene Potroaev izbor
Uz dane sklonosti i budetska ogranienja, kako potroai izabiru koje proizvode kupiti?
Potroaev izbor
Trina koarica proizvoda kojom se maksimizira zadovoljstvo potrebno je da
ispunjava dva uvjeta:
1. Mora biti smjetena na budetskoj crti
Potroa troi sav dohodak vie je bolje
2. Mora pruati potroau najpoeljniju kombinaciju proizvoda i usluga
Potroaev izbor
Grafiki, mogue je imati nekoliko krivulja indiferencije koje pokazuju potroaevu sklonost prema odjei i hrani
Zapamtimo da U3 > U2 > U1 za nae krivulje indiferencije
Potroa eli izabrati najviu razinu zadovoljstva unutar svog budeta.
Potroaev izbor
U3
D
C
Hrana (jedinica na tjedan) 40 80 20
Odjea (jedinica
na tjedan)
20
30
40
0
U1
A
B
C najvie zadovoljstvo
koje se moe realizirati i POTROAEV IZBOR JE C U toci A, MRS=-(10/10)=1, a omjer cijena je
-1/2.
Potroaev izbor
Potroa e izabrati najviu krivulju indiferencije na budetskom pravcu
U prethodnom grafu, toka C je toka u kojoj je budetska crta tangenta na krivulju indiferencije U2.
U toj toci NAGIB BUDETSKE CRTE jednak je NAGIBU KRIVULJE
INDIFERENCIJE.
Potroaev izbor
Podsjetimo se, nagib krivulje indiferencije jednak je:
F
CMRS
C
F
P
PNagib
Nadalje, nagib budetske crte jednak je:
Potroaev izbor
Proizlazi da, toka optimalne potronje potroaa je tamo gdje je
C
F
P
PMRS
22.3.2013.
7
Potroaev izbor
Optimalna toka (potronje) je tamo gdje je granina korist jednaka graninom troku.
MB = MRS = korist povezana s potronjom jedne dodatne jedinice hrane
MC = troak dodatne jedinice hrane
1 jedinica hrane = jedinice odjee
PF/PC
Potroaev izbor
Ako MRS PF/PC tada potroa moe realocirati svoju koaricu i tako poveati zadovoljstvo
Ako je MRS > PF/PC Potroa treba poveati potronju hrane i/ili smanjiti potronju
odjee dok se ne ostvari MRS = PF/PC
Ako je MRS < PF/PC Potroa poveava potronju odjee i/ili smanjuje potronju
hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC
Potroaev izbor
Hrana (jedinica na tjedan)
Odjea (jedinica
na tjedan)
40 80 20
20
30
40
0
Toka B ne maksimizira
zadovoljstvo zato to MRS = -10/10 = 1
Je vee od odnosa cijena = 1/2
+10F U1
-10C
B
Ovi potroai stavljaju vei naglasak na
performanse
nego na dizajn
Dizajn
Performanse
Potroaeve preferencije: Primjena
Oni su spremni
rtvovati u veoj mjeri dizajn za
dodatne
performanse
MRS je
velik
Ovi potroai stavljaju
vei naglasak na dizajn nego na
performanse
Dizajn
Performanse
Potroaeve preferencije: Primjena
Spremani su
rtvovati performanse u
veoj mjeri za bolji dizajn
MRS je
mali
Potroaev izbor: Primjer
Jednom kada poduzee zna preferencije potroaa, ono moe dizajnirati proizvod i napraviti marketing plan
Poduzee moe tada donositi detaljnije strateke odluke o tome koliko novi proizvod treba imati naglaen dizajn, a koliko performanse.
Dizajn
Performanse 10 000
10 000 Ovi potroai ele
potroiti na performanse 7000 NJ a na dizajn
3000 NJ
3 000
7 000
Potroaev izbor: Primjer
Ovi potroai
valoriziraju dizajn s
7000 NJ i
performanse s 3000
NJ.
3 000
7 000
Dizajn
10 000
10 000
Performanse
Potroaev izbor: Primjer
Potroaev izbor
Kutno rjeenje se javlja kada potroa kupuje ekstremne proizvode, i kupuje
iskljuivo jednu vrstu proizvoda, dok za drugu uope nije zainteresiran
MRS nije nuno jednak omjeru cijena PA/PB
22.3.2013.
8
Kutno rjeenje
Sladoled (alica ne mjesec)
Smrznuti jogurt
(alica na mjesec)
B
A
U2 U3 U1
Kutno rjeenje je u
toci B.
Kutno rjeenje
U toci B, MRS sladoleda za smrznuti jogurt je vea od nagiba budetske crte
Kada bi potroa mogao rtvovati vie smrznutog jogurta za sladoled, on bi to uinio
Meutim, on nema vie smrznutog jogurta za rtvovanje (nemogue su negativne koliine smrznutog jogurta).
Suprotno vrijedi kada je kutno rjeenje u toci A
Kutno rjeenje
Sladoled (alica ne mjesec)
Smrznuti jogurt
(alica na mjesec)
B
A
U2 U3 U1
Kutno rjeenje je u
toci B. Kada se neki
proizvod ne troi potroaka koara nalazi se na jednoj od
osi dijagrama.
Kutno rjeenje
Kada kutno rjeenje raste, potroaeva MRS nije nuno jednaka omjeru cijena
Stoga, kod kutnog rjeenja vrijedi:
jogurtsmrznuti
sladoled
P
PMRS
Kutno rjeenje
Ako je MRS, u stvari, signifikantno vei od omjera cijena, tada malo smanjenje cijene
smrznutog jogurta mijenja potroaevu trinu koaricu.
Otkrivene preferencije
Ukoliko znamo kakav e izbor izvriti potroa, moemo odrediti koje su potroaeve sklonosti, ako imamo informacije o o dovoljnom broju izbora koji su
izvreni uz razliite cijene i razine dohotka.
Ako potroa izabere jednu trinu koaru umjesto druge i ako je ta trina koara bila skuplja, onda je potroa oito bio skloniji izabranoj trinoj koarici.
Otkrivene preferencije Dvije budetske crte
l1
l2
B
A
I1: Izbor A nad B Potroa je skloniji A u odnosu na B
l2: Izbor B nad D Potroa je skloniji B u odnosu na D
Hrana (jedinica na mjesec)
Odjea (jedinica na mjesec)
D
A poeljniji od D
l1
l2
B
A
Hrana (jedinica na mjesec)
Odjea (jedinica na mjesec)
D
Bilo koja trina koarica
Ruiasto osjenanog Podruja je poeljnija
Od koarice iz toke A.
Potroa
vie preferira A
nego sve
trine koarice u utom podruju
Otkrivene preferencije Dvije budetske crte
Krivulja indiferencije
koja prolazi kroz A mora
leati u neosjenanoj povrini
Otkrivene preferencije
Kako nastavljamo mijenjati budetsku crtu, potroa e vam rei koju trinu koaricu preferira vie u odnosu na druge
to potroa vie otkriva vie se moe zakljuiti o njegovim preferencijama
Na kraju je mogue nacrtati njegovu krivulju indiferencije
22.3.2013.
9
Potroa preferira vie sve trine koarice U ruiastoj zoni vie od A
Hrana (jedinica na mjesec)
Otkrivene preferencije etiri budetske crte
Odjea (jedinica na mjesec)
l1
l2
l3
l4
Potroa vie preferira A U odnosu na sve ostale
trine koarice u utoj zoni
E
B
A
G
I3: E je privlaniji od A
I4: G je privlaniji od A
Granina korisnost i potroaev izbor
Granina korisnost (Marginal utility) mjeri dodatno zadovoljstvo koje potroa dobije zbog potronje jedne dodatne jedinice proizvoda
Koliko je sretniji potroa zbog dodatne konzumacije jedne jedince hrane (na primjer
okolade)?
Granina korisnost - Primjer
Granina korisnost izvedena od poveanja s 0 na 1 jedinicu hrane moe biti 9
Uslijed poveanja s 1 na 2 moe biti 7
Uslijed poveanja s 2 na 3 moe biti 5
Opaska: Granina korisnost je opadajua kako potronja raste
Granina korinost
Princip opadajue granine korisnosti (diminishing marginal utility) govori nam da ako konzumiramo vie nekog proizvoda, dodatna korisnost koju potroa dobiva e biti sve manja i manja.
Ukupna korisnost e nastaviti rasti sve dok potroa vri izbor koji ini njega sretnijim.
Granina korisnost i krivulje indiferencije
Kako se potronja kree du krivulje indiferencije:
Dodatna korisnost izvedena iz poveanja potronje jednog proizvoda, hrane, food (F), mora uravnoteiti gubitak korisnost nastao uslijed smanjenja potronje drugog proizvoda, odjea, clothing (C).
Granina korisnost i potroaev izbor
Formalno:
C)( MUF) (MU CF 0
Nema promjene u ukupnoj korisnosti du krivulje indiferencije.
Supstituiranje jednog proizvoda s drugim ne mijenja
zadovoljstvo samog potroaa.
Granina korisnost i potroaev izbor
Presloimo li:
CF
CF
/MU MURS
MRSFC
Dok
MUMUFC
M ree se Moe
C za F /
//
Granina korisnost i potroaev izbor
Kada potroa maksimizira zadovoljstvo:
CF /P PMRS
CF CF /P P /MUMU
Dok je MRS takoer jednaka graninoj korisnosti potronje hrane F i odjee C
Granina korisnost i potraev izbor
Preoblikovano, daje nam jednadbu za maksimizaciju zadovoljstva:
CCFF PMUPMU //
22.3.2013.
10
Granina korisnost i potroaev izbor
Ukupna korisnost je maksimalna za potroaa kada je dohodak raspodijeljen tako da je granina korisnost po jedinici novanog izdatka jednaka za sve proizvode.
To je naelo jednake graninosti. Individualna i trina potranja
Efekti promjene cijene
Svaka cijena uzrokuje
drugaiju kupovinu hrane
5
U3
D
4
U2
B
12 20
Pretpostavimo:
I = 20 PC = 2 PF = 2, 1, 0,50
hrana
odjea
6 A
U1
4
10
MRS
MRS je sve manji kreui se iz toke A u toku B, toku C.
Odnos graninih korisnosti proizvoda Ci F opada.
Da bi MRS opadao nije nuno da i granine korisnosti opadaju (mogu obje rasti, ali je bitno da je rast Mux manji od rasta MUy.
Efekti promjene cijena
Cjenovno-potrona
krivulja pokazuje
maksimalno korisnu
tritu koaricu za svaku cijenu hrane.
4
U2
B
12 20
5
U3
D
hrana
odjea
6 A
U1
4
10
Efekti promjene cijene
Promjenom cijena i pokazujui to e potroa kupiti, mogue je konstruirati raspored
potranje i krivulju potranje za svakog pojedinca
Iz prethodnog primjera:
Raspored potranje
P Q
2,00 4
1,00 12
0,50 20
Efekt promjene cijene
Krivulja potranje
Individualna potranja je
odnos izmeu koliine Koju e potroa kupiti u odnosu na cijenu proizvoda.
Koliina hrane
Cijena hrane
H
E
G
2,00
4 12 20
1,00
0,50
Efekt promjene cijene
Koliina hrane
Cijena hrane
H
E
G
2,00
4 12 20
1,00
0,50 Krivulja potranje
E: Pf /Pc = 2/2 = 1 = MRS G: Pf /Pc = 1/2 = 0,5 = MRS H:Pf /Pc = 0,5/2 = 0,25 = MRS
Kada cijena pada,
Pf /Pc & MRS takoer padaju
Efekt promjene dohotka
hrana
odjea
Poveanje dohotka uz fiksne cijene,
Uzrokuje da potroa promjeni svoju trinu koaricu.
3
4
A U1
5
10
B
U2
D 7
16
U3
Pretpostavimo: Pf = 1, Pc = 2
I = 10, 20, 30
22.3.2013.
11
Individualna potranja
Promjena dohotka
Dohodovno-potrona krivulja pokazuje kombinaciju maksimalno korisnih proizvoda hrane i odjee vezano uz svaku razinu dohotka.
Efekti promjene dohotka
hrana
odjea Dohodovno potrona krivulja
prikazuje trinu koaricu proizvoda za svaku razinu
dohotka kojom se maksimizira
korisnost.
3
4
A U1
5
10
B
U2
D 7
16
U3
Dohodovno potrona krivulja
Efekt promjene dohotka
hrana
Cijena Porast dohotka, od 10 na 20
pa na 30, uz fiksne cijene,
pomie potroaevu krivulju potranje udesno.
1,00
4
D1
E
10
D2
G
16
D3
H
Individualna potranja
Promjena dohotka
Kada dohodovno potrona krivulja ima pozitivan nagib:
Potraivana koliina raste s dohotkom
Dohodovna elastinost potranje je pozitivna
Proizvod je normalno dobro
Individualna potranja
Promjena dohotka
Kada dohodovno-potrona krivulja ima negativan nagib:
Potraivana koliina e se smanjivati s dohotkom
Dohodovna elastinost potranje je negativna
Proizvod je inferiorno dobro
Inferiorni proizvod
Hamburger
Stejk
30
U3
C
Dohodovno-potrona krivulja
hamburger postaje inferiorno dobro kada se dohodovno-
Potrona krivulja savije prema unatrag, izmeu B i C.
10 5
A
U1
5
20
10
B
U2
Hamburger
I stejk ponaaju se kao normalno dobro,
Izmeu A i B...
Individualna potranja
Engelove krivulje
Engelove krivulje pokazuju koliinu potroenog proizvoda u odnosu na dohodak Ako je proizvod normalno dobro, Engelova krivulja je rastua
Ako je proizvod inferioran, Engelova krivulja je opadajua
Engelove krivulje
hrana
30
10
dohodak
20
4 8 12 16
Engelova krivulja je
Rastua kod normalnih
dobara.
Luksuzno, nuno i inferiorno dobro
Koliina
Dohodak Grafiki se odreuje povlaenjem tangente na Engelovu krivulju
22.3.2013.
12
Engelova krivulja
Engelova krivulja je
Savinuta unatrag kod
Inferiornih dobara.
Inferiorno dobro
Normalno dobro
hrana
30
10
dohodak
20
4 8 12 16
Luksuzno, nuno i inferiorno dobro
Koliina
Dohodak Grafiki se odreuje povlaenjem tangente na Engelovu krivulju
Luksuzno, nuno i inferiorno dobro
Tangenta pozitivna i sijee os dohotka, elastinost je vea od 1=LUKSUZNO DOBRO
Tangenta je pozitivna i sijee os koliine, elastinost je izmeu 0 i 1=NUNO DOBRO (DOBRO IROKE POTRONJE)
Tangenta negativnog nagiba=INFERIORNO DOBRO
102
Luksuzno, nuno i inferiorno dobro
Isto dobro moe se nai u razliitim kategorijama (luksuzno, nuno, inferiorno) ovisno o razinama dohotka.
Supstituti i komplementarni proizvodi
Dva proizvoda su supstituti ako porast (pad) cijene vodi do porasta (pada) u potraivanoj koliini drugog proizvoda
Primjer: karte za kino i iznajmljivanje DVD-a.
Supstituti i komplementarni proizvodi
Dva proizvoda su komplementarna ako je porast (pad) cijene jednog proizvoda doveo do smanjenja (poveanja) potraivane koliine drugog proizvoda
Primjer: benzin i motorno ulje
Supstituti i komplementarni proizvodi
Ukoliko su dva proizvoda neovisna, tada promjena cijene jednog proizvoda nema nikakav uinak na potraivanu koliinu drugog proizvoda
Primjer: cijena pileeg mesa i avio karata.
Supstituti i komplementarni proizvodi
Ukoliko je cjenovno potrona krivulja opadajua, tada su dva proizvoda supstituti
Ukoliko je cjenovno potrona krivulja rastua, tada su dva proizvoda komplementarni
Uinak dohotka i supstitucije
Promjena cijene proizvoda ima dva uinka:
Uinak supstitucije
Uinak dohotka
22.3.2013.
13
Uinak dohotka i supstitucije
Uinak supstitucije
Relativna cijena proizvoda se mijenja kada se mijenja cijene proizvoda
Potroa e nastojati kupiti vie proizvoda kada on postane relativno jeftiniji, te manje kada on postane relativno skuplji.
Nastaje zbog tenje potroaa da skuplji proizvod zamijeni jeftinijim
Uinak dohotka i supstitucije
Uinak dohotka
Potroa e osjetiti poveanje realne kupovne moi kada cijena jednog proizvoda padne.
Uinak dohotka i supstitucije
Uinak supstitucije
Uinak supstitucije je promjena u stavkama potronje povezana sa promjenom cijene tih stavki, pri emu se razina korisnosti dri konstantnom
Kada cijena stavke padne, uinak supstitucije uvijek vodi do potraivane koliine proizvoda.
Uinak dohotka i supstitucije
Uinak dohotka
Nastaje zato to promjena cijene dovodi do poveanja ili smanjenja realnog dohotka
Uinak dohotka predstavlja promjenu u potronji pojedinih stavki uzrokovan poveanjem kupovne moi, pri emu se cijena te stavke dri konstantnom
Kada se dohodak pojedinca povea, potraivana koliina proizvoda moe se poveati ili smanjiti.
Uinak dohotka i supstitucije
Uinak dohotka + uinak supstitucije=ukupni uinak promjene cijene ili EFEKT CIJENE
Uinak dohotka i supstitucije
Uinak dohotka
ak i sa inferiornim proizvodima, uinak dohotka je rijetko dovoljno velik da nadjaa uinak supstitucije
Uinak dohotka i supstitucije
Uinak dohotka + uinak supstitucije=ukupni uinak promjene cijene ili EFEKT CIJENE
Hicksova metoda
Slutskyjeva metoda
Uinak dohotka i supstitucije normalno dobro
hrana O
odjea
R
F1 S
C1 A
U1
C2
F2 T
U2
B
Uinak dohotka i supstitucije normalno dobro
hrana O
odjea
R
F1 S
C1 A
U1
C2
F2 T
U2
B
Kada cijena hrane padne,
potronja e se poveati za F1F2
potroa e se pomaknuti od A prema B.
Ukupni uinak
22.3.2013.
14
Ukupni uinak
Ukupni uinak promjene cijene je promjena potroaeve ravnotee iz toke A u toku B.
Smanjena je cijena, on je dostigao viu razinu korisnosti, njegov realni dohodak je vei.
Gdje bi bila njegova ravnotea bez promjene realnog dohotka?
Njegova kupovna mo se poveava novanom potporom, koja vodi do novog budetskog pravca.
118
Uinak dohotka i supstitucije normalno dobro
hrana O
odjea
R
F1 S
C1 A
U1
C2
F2 T
U2
B
E Ukupni uinak
Uinak supstitucije
D
Ostvaruje se nova ravnotea u toki D Toka A i D su na istoj krivulji indiferencije
Potroa ima isti realni dohodak F1-E je efekt supstitucije
Uinak dohotka i supstitucije normalno dobro
hrana O
odjea
R
F1 S
C1 A
U1
Uinak dohotka, EF2, (od D do B) zadrava relativne
Cijene nepromijenjenima, ali
Poveava se kupovna mo.
Uinak dohotka
C2
F2 T
U2
B
E Ukupni uinak
Uinak supstitucije
D
Uinak supstitucije, F1E, (od toke A do D), promjena relativnih
Cijena, ali je satisfakcija ostala
nepromijenjena.
Efekt dohotka
Efekt dohotka jednak je iznosu E-F2 i mogue ga je utvrditi oduzimanjem novane potpore potroau, ime bi se ostvario pomak iz toke B u toku D
121
Ukupni uinak
Efekt dohotka E F2
Efekt supstitucije F1 E
Ukupni efekt F1 F2
OBA EFEKTA SU DJELOVALA U ISTOM PRAVCU, DOBRO JE NORMALNO.
122
Uinak dohotka i supstitucije inferiorno dobro
hrana O
R
odjea
F1 S F2 T
A
U1
E
Efekt
supstitucije
D
Ukupni efekt
Dok je hrana inferiono
dobro, uinak dohotka je
negativan. Nadalje,
Uinak Supstitucije je vei od
Uinka dohotka.
B
Efekt dohotka
U2
Ukupni uinak
Efekt dohotka E F2 (negativan)
Efekt supstitucije F1 E (pozitivan)
Ukupni efekt F1 F2
OBA EFEKTA NISU DJELOVALA U ISTOM PRAVCU, DOBRO JE INFERIORNO.
124
Slutskyjeva metoda
Slutsky ne definira realni dohodak u izrazima jednog proizvoda ve izrazima izvorne koarice dobara.
Potroaa ne vraa na poetnu krivulju indiferencije, ve mu novanom potporom omoguuje potronju poetne koarice dobara.
Uinak dohotka i supstitucije normalno dobro
hrana O
odjea
R
F2
C2 B
U1
C3
F1 T
U2
A
Poetna koarice je C1F1 (toka A)
Promjena cijene uzrokuje novu
koaricu C2F2 (toka B) NOVANOM POTPOROM kompenzira se pad potroaeva dohotka
C1
F3
C
Novi pravac povuen kroz toku A, paralelan s prethodnim
22.3.2013.
15
Ukupni uinak
Efekt dohotka F2 F3 (iz toke C u B)
Efekt supstitucije F1F3 iz toke A u C
Ukupni efekt F1 F2
OBA EFEKTA NISU DJELOVALA U ISTOM PRAVCU, DOBRO JE INFERIORNO.
127
Uinak dohotka i supstitucije
Specijalni sluaj: Giffenova dobra
Uinak dohotka moe teoretski biti dovoljno velik da uzrokuje da krivulja potranje postane rastua
Potranja za takvim proizvodom opada kako opada cijena
To se ipak rijetko deava i za to postoji mali interes u praksi.
Trina potranja
Trina krivulja potranje
Krivulja koja pokazuje vezu izmeu koliine proizvoda koju svi potroai na tritu kupuju po odreenoj cijeni
Suma individualnih krivulja potranje na tritu
Odreivanje trine krivulje potranje
Cijena A B C Trina
potranja
1 6 10 16 32
2 4 8 13 25
3 2 6 10 18
4 0 4 7 11
5 0 2 4 6
Sumiramo da dobijemo trinu krivulju potranje
koliina
1
2
3
4
cijena
0
5
5 10 15 20 25 30
DB DC
Trina potranja
DA
Trina krivulja potranje
se dobije kao suma potroaevih krivulja potranje.
Trina potranja
Iz ove analize proizlazi slijedee:
Trina potranja e se pomaknuti udesno kako novi potroai uu na trite
Faktori koji utjeu na potranju mnogih potroaa e takoer imati utjecaj na trinu potranju
Trina potranja
Agregacija je nuna kako bi bili u mogunosti raspravljati o potranji razliitih grupa
Domainstva s djecom
Potroai u mlaoj dobi (20-30 godina), stariji potroai (umirovljenici)...
Trina potranja
Cjenovna elastinost potranje Mjeri postotnu promjenu potraivane
koliine koja je rezultat promjene cijene za 1 posto.
Q
P
P
Q
P/P
Q/Q
P%
Q% EP
Cjenovna elastinost i potroaevi trokovi
Potranja Ako cijena raste, trokovi
Ako cijena
pada, trokovi
Neelastina Rastu Padaju
Jedinino elastina
Nepromijenjeni Nepromijenjeni
Elastina Padaju Rastu
22.3.2013.
16
Cjenovna elastinost potranje
Izo elastina potranja
Kada je cjenovna elastinost potranje konstantna du cjelokupne krivulje potranje
Krivulja potranje je uvrnuta prema unutra (nije linearna)
Agregatna potranja za penicom
C
D
Izvozna potranja
Ukupna svjetska potranja je Je horizontalna suma domae potranje
AB i izvozne potranje CD.
F
Ukupna potranja
A
B
Domaa potranja
E
penica
cijena
0
10
16
18
Iznad C, izvozna potranja je 0, pa je domaa potranja =
ukupnoj potranji = AE dio
Potroaev viak
Potroaev viak
Razlika izmeu maksimalne koliine novca koju je potroa spreman platiti za proizvod i koliine novca koju on zaista plaa
Iz krivulje potranje mogue je izraunati potroaev viak
Potroaev viak- Primjer
Potroaev viak od kupovine 6 karata je suma individualnih vikova po
Svakoj kupovini.
potroaev viak
6 + 5 + 4 + 3 + 2 + 1 = 21
Karte za koncert
cijena
2 3 4 5 6
13
0 1
14
15
16
17
18
19
20
Trina cijena
Potroa nee kupiti vie od 7 karata jer mu je viak
negativan
Potroaev viak
Krivulja potranje
Potroaev viak
Potroaev viak za Trinu potranju
Karte za koncert
cijena
2 3 4 5 6
13
0 1
Aktualni trokovi
14
15
16
17
18
19
20
Trina cijena
CS = (20 - 14)*(1600) =
19 500
Primjena potroaeva vika
Kombinirajui potroaev viak sa ukupnim profitom kojeg proizvoai ostvare, mogue je evaluirati
1. Trokove i koristi razliitih trinih struktura
2. Javne politike koje mijenjaju ponaanje potroaa i poduzea
Mrene eksternalije
Mi smo u prethodnoj analizi pretpostavili da je potranja za proizvodima neovisna o drugim potranjama
Kod nekih dobara, potranja pojedinca ovisi o potranji drugih potroaa na tritu
Mrene eksternalije
Ako je to sluaj, kae se da postoje mrene eksternalije
One mogu biti pozitivne ili negativne
Mrene eksternalije
Pozitivne mrene eksternalije ako koliina proizvoda koju trai potroa raste kao odgovor na porast kupovine ostalih potroaa
Negativne mrene ekstarnalije su upravo suprotno
22.3.2013.
17
Mrene eksternalije
Bandwagonov uinak
To je elja da se bude u stilu, elja da se ima proizvod zato to ga mnogi drugi imaju, ili udovoljavanje prohtjevima
To je upravo i glavni cilj marketinga i oglaavanja (igrake, odjea)
Pozitivne mrene ekstarnalije su one u kojima potroaeve elje da posjeduje dobra u djelu zato to drugi imaju ta dobra
Pozitivne mrene eksternalije: Bandwagonov uinak
koliina
cijena D20
20
Kada potroai vjeruju kako je velik broj ljudi kupio proizvod
Krivulja potranje se pomie udesno.
40
D40
60
D60
80
D80
100
D100
Pozitivne mrene eksternalije: Bandwagonov uinak
koliina
cijena D20
20
Krivulja trine potranje se
Dobije Povezujui sve toke na individualnim krivuljama
potranje. Ona je relativno vie elastina.
40
D40
60
D60
80
D80
100
D100
Potranja
Pozitivne mrene eksternalije:
koliina
cijena D20
20
Pretpostavimo da cijena padne
Od 30 na 20 NJ. Kada ne bi bilo
Bandwagonovog uinka Potraivana koliina bi Se poveala samo na 48 000
40
D40
60
D60
80
D80
100
D100
potranja
Ali ako vie ljudi kupi Proizvod, on postaje hit,
moderan sam po sebi i
potraivana koliina i dalje raste.
$30
48
$20
isti cjenovni efekt
Bandwagonov
uinak
Mrene eksternalije
Snobovski uinak Ako su mrene eksternalije negativne,javlja se
snob uinak
Snobovski uinak podrazumijeva elju da posjedujete vlastitu ekskluzivu u nekom proizvodu ili unikatni proizvod
Potraivana koliina snobovskog proizvoda je via kod pojedinaca koji ga posjeduju
Mrene eksternalije: Snob uinak
koliina
cijena
2
potranja
D2
30 000
15 000
14
Izvorna potranja je D2, Kada potroai misle 2 000
Je kupilo taj proizvod.
4 6 8
D4 D6 D8
Nadalje, ako potroai misle da je 4 000 ljudi kupilo taj proizvod
krivulja potranje e se pomaknuti Od D2 prema D6 i vrijednost snob uinka e se smanjiti
isti cjenovni uinak
Mrene eksternalije: Snob uinak
koliina
cijena
2
Potranja
D2
30 000
15 000
14 4 6 8
D4 D6
D8
isti cjenovni uinak
Potranja je manje elastina kako se vrijednost snobovskog
proizvoda smanjuje jer ga
vie ljudi posjeduje. Prodaja je manja kao rezultat toga.
Pr: Rolex satovi i dugi redovi na
skijalitima
Neto uinak Snob uinak
Potranja za obiljejima proizvoda
Novi pristup teoriji potronje razvio ga je Lancaster
Potroa potrauje dobra zbog njihovih obiljeja i ta mu obiljeja daju korisnost
Jedno dobro moe imati vie obiljeja
Jedno obiljeje moe imati vie dobara
U kombinaciji dobra mogu imati obiljeja razliita od onih koja pripadaju odvojenim dobrima
152
Potranja za obiljejima proizvoda
Dobra ne daju korisnost nego je daje obiljeje
Mogunost uvoenja u analizu vie dobara
Potroa bira dobra s najniom cijenom po jedinici obiljeja
153
22.3.2013.
18
Prednost novog pristupa
Supstituti se objanjavaju pomou izvjesnih zajednikih obiljeja
Mogue je razmatrati uvoenje novih dobara
Mogue je razmatrati uinke promjena u kvaliteti
Empirijske procjene potranje
Direktan nain dobivanja podataka o potranji je kroz intervjue gdje se potroai pitaju koliko mnogo proizvoda su oni spremni kupiti po odreenoj cijeni.
Empirijske procjene potranje
Problem
Potroa ne mora imati interes za takve razgovore ili moe uskratiti informacije, on moe i odbiti dati intervju.
Empirijske procjene potranje
U direktnim marketinkim eksperimentima, aktualni prodavatelji su pozicionirani u blizini potencijalnih kupaca, prate ih i odgovaraju na njihove primjedbe.
Empirijske procjene potranje
Statistiki pristup procjeni potranje
Statistiki pristup procjeni potranje moe omoguiti nekome da sortira uinke pojedinih varijabli na potraivanu koliinu proizvoda,
Pristup metodom najmanjih kvadrata
Potranja za malinama
Godina Koliina Cijena dohodak
1995 4 24 10
1996 7 20 10
1997 8 17 10
1998 13 17 17
1999 16 10 17
2000 15 15 17
2001 19 12 20
2002 20 9 20
2003 22 5 20
Empirijska procjena potranje
Pretpostavimo samo cjenovnu determinantu potranje:
Q = a - bP
Q = 28,2 -1,00P
Procjena potranje
koliina
cijena
0 5 10 15 20 25
15
10
5
25
20
d1
d2
d3
D
D predstavlja potranju Jedino ako je P odreen I iz podataka proizlazi da
Q=28,2-1,00P
Procjena potranje promjena dohotka
koliina
cijena
0 5 10 15 20 25
15
10
5
25
20
D
d1
d2
d3
d1, d2, d3 predstavlja potranju za Svakom razinom dohotka. Ukljuujui dohodak u jednadbu potranje: Q = a - bP + cI ili
Q = 8,08 0,49P + 0,81I
22.3.2013.
19
Empirijska procjena potranje
Procjena elastinosti
Ako je potranja dana jednadbom:
Q = a - bP
Elastinost je:
)/()/)(/( QPbQPPQEP
Empirijska procjena potranje
Pretpostavimo: Cjenovna i dohodovna elastinost su konstantne
Isoelastina potranja =
)log()log()log( IcPbaQ
Nagib, -b = cjenovna elastinost potranje Konstanta, c = dohodovna elastinost potranje
Empirijska procjena potranje
Koristei podatke o malinama:
)log(,)log(,,)log( IPQ 46142810
Cjenovna elastinost = -2,4 (elastino) Dohodovna elastinost = 1,46
Empirijska procjena potranje
Supstituti: b2 je pozitivan
Komplementarni proizvodi:
b2 je negativan
)log(log)log()log( 22 IcPbPbaQ
Komplementarni proizvodi i supstituti
Potranja za pripremljenim itaricama
)log(,)log(,)log(,,)log(ONN
PIPQ 14062008529981
Jesu li Nesquick i Kra supstituti?
Procjenjena potranja za Nesquick
Cjenovna elastinost = -2,0 Dohodovna elastinost = 0,62 Unakrsna elastinost = 0,14
Proizvodnja
Funkcija proizvodnje
Proizvodna funkcija:
Pokazuje najviu razinu outputa (q) koju poduzee moe proizvesti za svaku specifinu kombinaciju inputa
Funkcija proizvodnje
Proizvodna funkcija sa vie inputa:
q = F(x,y,z)
Output (q) je funkcija inputa x,y,z
Q,x,y,z>0
Ako je jedan input 0, tada je i output 0
Tehnologija proizvodnje
Proizvodna funkcija sa dva inputa:
q = F(K,L)
Output (q) je funkcija kapitala (K) i rada (L)
Q,L,K>0
22.3.2013.
20
Tehnologija proizvodnje
Inputi se dijele na fiksne i varijabilne
Fiksni su teko prilagodljivi i teko mijenjaju kvantitetu
Kapitalna oprema
Varijabilni inputi se lako prilagoavaju izmijenjenim uvjetima proizvodnje
Rad i sirovine
Proizvodna funkcija
K
L
C
Ne moemo se penjati po povrini proizvodnje upotrebom samo jednog inputa
Okomiti presjek pokazuje kako se mijenja koliina outputa kada se
mijenja jedan input
Horizontalni presjek pokazuje kako se ista koliina moe dobiti
razliitom varijavijom inputa
K
L
C
Tehnologija proizvodnje
Kratki nasuprot dugom roku
Potrebno je vrijeme da poduzee prilagodi proizvodnju od jedne prema drugoj
kombinaciji inputa
Tehnologija proizvodnje
Kratki rok
Vrijeme u kojem koliina jednog ili vie proizvodnih faktora se ne moe promijeniti
Ti se inputi nazivaju fiksnim inputima
Dugi rok
Potrebno vrijeme da svi proizvodni faktori postanu varijabilni
Kratki i dugi rok nisu vremenski odreeni
Proizvodnja: jedan varijabilni input
Pretpostavimo da je kapital fiksan, a rad varijabilan
Output se moe poveati kao posljedica poveanja inputa rada
Potrebno je znati za koliko e se poveati output kao odgovor na poveanje inputa
Q=F(L) ili ako je X varijabilan, a Y fiksan input Q=F(X) ili TP=F(X)
Koliina rada (L)
Koliina kapitala (K)
Output
0 10 0
1 10 10
2 10 30
3 10 60
4 10 80
5 10 95
6 10 108
7 10 112
8 10 112
9 10 108
10 10 100
Proizvodnja: jedan varijabilni input
Prosjeni proizvod rada - Output po jedinici odreenog proizvoda
L
q
rada Input
Output AP
L
Proizvodnja: jedan varijabilni input
Granini proizvod rada dodatni output proizveden kada se rad
povea za jednu jedinicu
L
q
rada Input
Output MP
L
22.3.2013.
21
RAD (L) Kapital (K) OUTPUT (q) APL MPL
0 10 0
1 10 10
2 10 30
3 10 60
4 10 80
5 10 95
6 10 108
7 10 112
8 10 112
9 10 108
10 10 100
RAD (L) Kapital (K) OUTPUT (q) APL MPL
0 10 0 - -
1 10 10 10 10
2 10 30 15 20
3 10 60 20 30
4 10 80 20 20
5 10 95 19 15
6 10 108 18 13
7 10 112 16 4
8 10 112 14 0
9 10 108 12 -4
10 10 100 10 -8
Proizvodna funkcija
K
L
C
U toki D, output je maksimalan
rad
output
0 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1
Ukupni proizvod (TP)
60
112
A
B
C
D
Proizvodnja: jedan varijabilni input Zakon opadajuih prinosa
TP je konveksna odozgo
Pokazuje djelovanje ZOP
ZOP= uz danu tehnologiju i druge initelje sukcesivno poveanje jednog initelja iza neke toke rezultira sve manjim prirastom ukupnog proizvoda.
Zakon opadajuih prinosa
Do toke B angairanje varijabilnog inputa rezultira sve veim outputom (raste po stopi).
Nakon toke B prirast je sve manji
To nije zakon nego obiljeje veine proizvodnih procesa
U stvarnosti nisu svi inputi dijeljivi
Prosjeni proizvod
10
20
output
30
8 0 2 3 4 5 6 7 9 10 1 rad
E
Granini proizvod
Lijevo od E: MP > AP & AP raste
Desno od E: MP < AP & AP pada U E: MP = AP & AP je u maksimumu Pri 8 jedinica, MP je 0 i TP je max.
Proizvodnja: jedan varijabilni input Granini i prosjeni proizvod
Kada je granini proizvod vei od prosjenog, prosjeni proizvod raste
Kada je granini proizvod manji od prosjenog, prosjeni proizvod opada
Kada je granini proizvod jednak nuli, ukupni proizvod (output) je maksimalan
Granini sijee prosjeni u toci maksimuma.
Krivulje proizvoda
Geometrijskom analizom mogue je odrediti odnos izmeu ukupnog proizvoda i prosjenog i graninog proizvoda Nagib linije iz ishodita do bilo koje toke na
krivulji ukupnog proizvoda je prosjeni proizvod
Jednak je tangesu kuta koji zatvara radijus vektor
U toci B, AP = 60/3 = 20 to je jednako nagibu linije iz ishodita do toke B na krivulji ukupnog proizvoda (TP).
22.3.2013.
22
10
30
q/L
8 0 2 3 4 5 6 7 9 10 1
rad
q
112
rad
0 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1
C
60 B
20
AP je nagib linije iz
ishodita do toke na krivulji TP
TP
MP
AP
Krivulje proizvoda Krivulje proizvoda
Geometrijski odnos izmeu ukupnog i graninog proizvoda
Granini proizvod je nagib tangente svake korespondirajui toke na krivulji ukupnog proizvoda
Jednak je tangesu kuta koji zatvara tangenta
Za dvije jedinice rada, MP = 20/1 = 20 to odgovara nagibu krivulje TP u toci A
Geometrijsko odreivanje
Gdje je tanges kuta tangente najvei?
rad
0 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1
q
60
112
30
15
10
30
q
4 8 0 2 3 5 6 7 9 10 1 rad
A
MP je nagib tangente u
korespondirajuoj toci na krivulji TP
TP
MP
AP
Krivulje proizvoda
TP
32 30 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Broj radnika
TP
MP
, AP
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Broj radnika
7
6
5
4
3
2
1
0
MP
AP
Ukupan proizvod, granini proizvod i prosjeni proizvod
Zakon opadajuih prinosa
U poetku proizvodna funkcija ostvaruje rastuu graninu produktivnost (rastue prinose) ukupan proizvod raste po rastuoj stopi
Zatim se suoava sa opadajuom graninom produktivnosti (opadajui prinosi)
ukupan proizvod raste, ali po opadajuoj stopi.
I na kraju, granina produktivnost je negativna
ukupan proizvod opada
TP
32 30 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Broj radnika
TP
MP
, AP
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Broj radnika
7
6
5
4
3
2
1
0
MP
AP
Ukupan proizvod, granini proizvod i prosjeni proizvod Odnos TP, MPL i APL
Od 0-2,5 radnika TP raste po rastuoj stopi; APL i MPL rastu
Od 2,5-7,5 radnika TP raste po opadajuoj stopi, MPL i APL opadaju
Kada je TP u maksimumu, MPL je 0
Nakon 7,5 radnika TP opada, a MPL je negativan, APL opada
Proizvodnja: jedan varijabilni input
Iz prethodnog primjera, mogue je zakljuiti da ako poveamo broj radnika, dodatni output e se smanjiti
Zakon opadajuih graninih prinosa: Ako koristimo sve vie jedinica jednog inputa uz ostale fiksne, dodatni output koji je
rezultat te proizvodnje e biti sve manji i manji
22.3.2013.
23
Zakon opadajuih prinosa
Najrelevantnije podruje proizvodne funkcije je podruje opadajue granine produktivnosti, odnosno opadajuih prinosa
Tri zone proizvodnje
I zona od poetka proizvodnje do sjecita MP i AP
II zona od maksimuma AP do MP=0
Djeluje zakon opadajuih prinosa
poduzea se nastoje pronai u II zoni
III zona negativni MP
Tehnoloko unaprjeenje
Output
50
100
rad
0 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1
A
O1
C
O3
O2
B
Kreui se od A prema B do C, produktivnost rada
raste
Horizontalni presjek proizvodne funkcije: dva varijabilna inputa
U dugom roku svi su inputi varijabilni
Proizvodni faktori su komplementarni
Proizvodni faktori su zamijenjivi
Moemo promatrati output koji ostvaruju razliite kombinacije rada i kapitala
Proizvodnja: Dva varijabilna inputa
Rad
Kapital 1 2 3 4 5
1 20 40 55 65 75
2 40 60 75 85 90
3 55 75 90 100 105
4 65 85 100 110 115
5 75 90 105 115 120
Proizvodna funkcija
Sve L-K kombinacije du
ove konture proizvode
jednaki broj jedinica proizvoda
Proizvodnja: Dva varijabilna inputa
Podaci se mogu prikazati grafiki koristei izokvante
Krivulje pokazuju sve mogue kombinacije inputa koje daju jednak output
Krivulje su ujednaene i dozvoljavaju upotrebu dvaju inputa
Krivulja 1 sve mogue kombinacije rada i kapitala kojom se proizvodi 55 jedinica
outputa
Proizvodnja: Dva varijabilna inputa
Rad
Kapital 1 2 3 4 5
1 20 40 55 65 75
2 40 60 75 85 90
3 55 75 90 100 105
4 65 85 100 110 115
5 75 90 105 115 120
Mapa izokvanti
rad 1 2 3 4 5
Pr: 55 jedinica outputa
moe biti proizvedeno sa 3K & 1L ( A)
ili
1K & 3L (D)
q1 = 55
q2 = 75
q3 = 90
1
2
3
4
5 kapital
D
E
A B C
22.3.2013.
24
Opadajui prinosi
rad 1 2 3 4 5
Dodajui rad i drei
kapital konstantnim (A,
B, C)
ili
Dodajui kapital a drei rad konstantnim (E, D,
C)
q1 = 55
q2 = 75
q3 = 90
1
2
3
4
5 kapital
D
E
A B C
Proizvodnja: Dva varijabilna inputa
Supstituiranje inputa
Poduzea trebaju odluiti koju kombinaciju inputa koristiti u proizvodnji za odreenu koliinu outputa
Postoji trade-off izmeu inputa, dozvoljavajui koritenje vie jednog inputa i manje drugog za jednaku razinu outputa
Proizvodnja: Dva varijabilna inputa
Supstitucija inputa Nagib izokvante pokazuje koliko jednog
inputa moe biti supstituirano za drugi a da se pri tome ne promjeni razina outputa
Negativni nagib je granina stopa tehnike supstitucije -marginal rate of technical substitution (MRTS) jer se zasniva na tehnologiji ili MRS
MRS je omjer u kojem se meusobno zamijenjuju ihnputi na odreenoj toki izokvante
Granina stopa tehnike supstitucije
rad
1
2
3
4
1 2 3 4 5
5 kapital
Negativan nagib mjeri MRTS;
MRTS se smanjuje kako se
kreemo du izokvante
1
1
1
1
2
1
2/3
1/3
Q1 =55
Q2 =75
Q3 =90
A
B C
MRTS=AB/BC;
Proizvodnja: Dva varijabilna inputa
Granina stopa tehnike supstitucije je:
) z( qiinafiksnukolL
KMRTS
dapromjenara
pitalapromjenakaMRTS
MRTS i granini proizvodi
Ako poveamo rad i smanjimo kapital da bi zadrali output konstantnim, moemo razumjeti lako koliko je onda poveanje outputa rezultat iskljuivo poveanja rada
Poveanje rada pomnoeno s graninim proizvodom rada
))(( LMPL
MRTS i granini proizvodi
Isto tako, smanjenje outputa zbog smanjenja kapitala moe se izraunati
Smanjenje outputa zbog manje uporabe kapitala pomnoeno s graninim proizvodom kapitala
))(( KMPK
MRTS i granini proizvodi
Ako drimo output konstantnim, neto uinak poveanja rada i smanjenja kapitala mora biti jednak nuli
Koristei promjene outputa zbog promjene rada i kapitala moe se pisati kao:
0 K))((MP L))((MP KL
MRTS i granini proizvodi
Drugaije posloivi jednadbu dolazimo do odnosa MRTS i MP:
MRTSL
K
MP
(MP
K))((MP- L(MP
0 K))((MP L))((MP
K
L
KL
KL
)(
)
))(
22.3.2013.
25
Odluka o proizvodnji
Izotrokovni pravac spaja sve kombinacije inputa koje se mogu kupiti uz
dane cijene i novani izdatak, te utvruje koji se maksimalni output moe dobiti uz odreene izdatke
Ukoliko su Xi Y dva inputa odredite izotrokovni pravac
Izotrokovni pravac
Qx*Px+Qy*Py=TC
QY=-(Px/Py)*Qx+(TC/Py)
L
K
0
Uvjet ravnotee
R
U toci ravnotee nagib izotrokovnog pravca jednak je nagibu izokvante
MRTSL
K
MP
(MP
K
L
)(
)
MRTSP
(P
K
L )(
)
K
K
L
L
P
MP
P
MP
Uvjet ravnotee
Proizvodnja bilo koje razine ouptut kombinacija initelja najniih trokova postie se u toki u kojoj svaka kuna uloena u nabavu svakog initelja donosi jednak granini fiziki proizvod
Relevantno podruje proizvodnje
U normalnoj situaciji granini proizvodi faktora su pozitivni, MP > 0
Ako jednog faktora ima previe, granini proizvod postaje negativan,
MP < 0
Dakle, nagib izokvante postaje pozitivan
Podruja racionalne i neracionalne alokacije resursa
18
24
6
0 6 18 24 L
K
Neekonomska
zona Ekonomska
zona E A
B
D
Izokvante se savijaju unatrag (MPK < 0)
Izokvante su
rastue (MPL < 0)
Relevantno podruje proizvodnje
Linije grebena
odvajaju one kombinacije utroaka faktora gdje je granini proizvod oba faktora pozitivan od onih kombinacija gdje je granini proizvod jednoga od njih negativan
Granini proizvodi na linijama grebena su jednaki nuli
Oblik izokvante
O obliku izokvante ovisi zamijenjivost inputa
Izokvante: Poseban sluaj
1. Savreni supstituti
MRTS je konstantna za sve toke na izokvanti
Jednak output moe biti proizveden sa puno rada ili puno kapitala ili njihovom
izbalansiranom upotrebom
22.3.2013.
26
Savreni supstituti
rad
kapital
Q1 Q2 Q3
A
B
C
Jednak output moe biti
dostignut sa puno
kapitala ili preteito s radom (A ili C) ili sa
ujednaenom upotrebom ta dva
inputa (B)
Izokvante: Poseban sluaj
2. Savreni komplementi
Fiksan omjer proizvodnih funkcija
Output se moe proizvesti samo sa specifinim omjerom rada i kapitala
Ne moe se poveati output dok se ne poveaju rad i kapital u predvienom omjeru
Savreni supstituti
Za rad i kapital kaemo da su savreni supstituti ukoliko porast uposlenosti
jednog proizvodnog faktora dovodi do
smanjenja graninog proizvoda drugog faktora proizvodnje
Savreni komplementi
rad
kapital
L1
K1 Q1 A
Q2
Q3
B
C
Jednak output
moe biti proizveden jedino
sa fiksnim
omjerom rada i
kapitala
Savreni komplementi
Za rad i kapital kaemo da su savreni komplementi ukoliko porast uposlenosti
jednog proizvodnog faktora dovodi do
porasta graninog proizvoda drugog faktora.
Izokvanta opisuje proizvodnju
penice
kapital
rad 250 500 760 1000
40
80
120
100
90
Output = 13 800
A
10- K B
260 L
Toka A je vie kapitalno intenzivna, Dok je B vie radno intenzivna.
Prinosi na opseg
Kako poduzee donosi odluku, u dugom roku, da povea svoj output?
Moe li se promijeniti opseg proizvodnje poveavajui sve inpute proporcionalno
Ako se udvostrue svi inputi, output e se vjerojatno poveati, ali za koliko?
Prinosi na opseg
Stopa po kojoj se output poveava kako se svi inputi proporcionalno poveavaju je
Rastui prinosi na opseg
Konstantni prinosi na opseg
Opadajui prinosi na opseg
Prinosi na opseg
Rastui prinosi na opseg: output se vie nego udvostruuje kada se svi inputi udvostrue
22.3.2013.
27
Rastui prinosi na opseg
10
20 30
Izokvante se
miu sve blie jedna drugoj
rad 5 10
kapital
2
4
A
Rastui prinosi na ospeg
Konstantni prinosi na opseg: output se udvostruuje kada se svi inputi udvostruuju
Konstantni prinosi na opseg
Konstantni prinosi:
Izokvante su
jednako udaljene 2
0
30
rad 15 5 10
A
10
kapital
2
4
6
Prinosi na opseg
Opadajui prinosi na opseg: kada se svi inputi udvostruuju, output je manje nego dvostruk
Opadajui prinosi na opseg
rad
kapital
Opadajui prinosi: Izokvante postaju
udaljenije 10
20
10
4
A
5
2
Rastui prinosi na opseg
Neka je l bilo koji broj vei od 1. Tada za proizvodnu funkciju Q=f(L,K) vrijedi:
Poveanje rada i kapitala za l puta poveat e proizvodnju za vie nego l puta RASTUI PRINOSI NA OPSEG
F(lL, lK> lfL,K
Opadajui prinosi na opseg
Neka je l bilo koji broj vei od 1. Tada za proizvodnu funkciju Q=f(L,K) vrijedi:
Poveanje rada i kapitala za l puta poveat e proizvodnju za manje nego l puta OPADAJUI PRINOSI NA OPSEG
F(lL, lK < lfL,K
Konstantni prinosi na opseg
Neka je l bilo koji broj vei od 1. Tada za proizvodnu funkciju Q=f(L,K) vrijedi:
Poveanje rada i kapitala za l puta poveat e proizvodnju za upravo l puta KONSTANTNI PRINOSI NA OPSEG
F(lL, lK lfL,K
Cob Douglasova funkcija
proizvodnje
Q=aXXYY.ZZ
A je konstanta
X,Y,Z su inputi
x,y,z je elastinost outputa u odnosu prema odnosnim koliinama utroka
Stupanj homogenosti funkcije ovisi o eksponentima
22.3.2013.
28
Cob Douglasova funkcija
proizvodnje
Q=aXXYY.ZZ
X+y+z=1 konstantni prinosi na opseg
X+y+z>1 rastui prinosi na opseg
X+y+z1
10
22.3.2013.
29
A
B
0
Krivulja transformacije Krivulja transformacije
Pokazuje uvjete pod kojima se jedan proizvod moe transformirati u drugi prebacivanjem resursa iz proizvodnje jednoga u proizvodnju drugoga
Oblik krivulje transformacije pokazuje uvjete proizvodnje
Konkavna prema ishoditu opadajui prinosi
Pravac konstantni prinosi
Konveksna prema ishoditu rastii prinosi
MRPT
MRPT=granina stopa transformacije odgovara nagibu krivulje transformacije u
nekoj toki i pokazuje koliko se mora smanjiti proizvodnja proizvoda B da bi se
ostvarilo poveanje proizvodnje proizvoda A
Svaka kombinacija na krivulji transformacije ima jednak troak
MRPT
Premjetanje iz jedne u drugu toku na krivulji transformacije je oportunitetni
troak, pa ta stopa jednaka odnosu graninih trokova
B
A
MC
MC
MRPT
Granina stopa transformacije proizvoda B u proizvod A jednaka je koliiniku graninog troka proizvoda A i graninog troka proizvoda B
Kako utvrditi optimalni asosritman proizvoda A i B za neko poduzee?
Izoprihodni pravac
Izoprihodni pravac
Variranjem ukupnog prihoda dobije se vie izoprihodnih pravaca koji idu od ishodite prema vani, i to su udaljeniji prihod je vei
Sueljavanjem izoprihodnih pravaca i krivulje transformacije dobije se ekonomski optimalna
kombinacija proizvodnje
Izoprihodni pravac tangenta na krivulju transformacije
A
B
0
Krivulja transformacije
R
Uvjet optimalnosti
Nagib izoprihodnog pravca jednak je omjeru cijena
Nagib krivulje transformacije jednak je MRPT
B
A
P
P
Uvjet optimalnosti
B
A
B
A
P
P
MC
MC
B
B
A
A
P
MC
P
MC
22.3.2013.
30
Uvjet optimalnosti
B
B
A
A
P
MC
P
MC
Granini trokovi proizvoda u odnosu prema cijeni proizvoda su jednaki za sve proizvode
Trokovi proizvodnje
Veliki i nagli porast trokova bez poboljanja performansi moe se tolerirati jedino u sluaju trakaih konja i luckastih supruga.
Lord Kevin, 1824-1907
Predsjednik Kraljevskog drutva
Znaaj trokova
1) njihova promjena utjee na profit
2) o njima ovisi ponuda proizvoda na tritu
Funkcija trokova
Funkcija trokova preslika cijene FP i razinu proizvodnje u ukupne trokove proizvodnje
Funkcija trokova predstavlja tehnoloku relaciju koja se moe izvesti iz proizvodne funkcije.
Funkcija trokova
Kako dijeli proizvodni proces s obzirom na fleksibilnost proizvodnih faktora?
Funkcija trokova
Kako dijeli proizvodni proces s obzirom na fleksibilnost proizvodnih faktora?
Kratki rok /barem je jedan input fiksan/
Dugi rok /svi inputi su varijabilni/
Ukoliko je r cijena kapitala i w cijena rada onda vrijedi
Funkcija trokova
Ukoliko je r cijena kapitala i w cijena rada onda vrijedi da su trokovi proizvodnje outputa Q jednaki koliini utroenih faktora proizvodnje i cijene tih faktora proizvodnje
C(w,r; Q)
C=f (Q) uz uvjet da je f(Q)>0
TROKOVI SU RASTUA FUNKCIJA PROIZVODNJE.
Mjerenje trokova: Koji su trokovi relevantni?
Ukupni trokovi u KRATKOM ROKU mogu se dijeliti na:
1. Fiksne trokove (FC)
Ne variraju sa razinom outputa
Ukupan novani izdatak koji se mora platiti ak i kada se ne proizvodi
2. Varijabilne trokove (VC)
Trokovi koji variraju sa razinom outputa
22.3.2013.
31
Varijabilni trokovi
Varijabilni trokovi mogu rasti
proporcionalno
Progresivno
degresivno
To odreuje zakon o prinosima (kretanje graninog fizikog proizvoda varijabilnog faktora)
Varijabilni trokovi - progresivni
Q
Varijabilni
trokovi
Varijabilni trokovi - degresivni
Q
Varijabilni
trokovi
Varijabilni trokovi - proporcionalni
Q
Varijabilni
trokovi TVC=aQ; a=1
TVC=aQ; a>1
TVC=aQ; a
22.3.2013.
32
Krivulje trokova
Output
Trokovi (C)
100
200
300
400
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
VC
Varijabilni trokovi rastu s proizvodnjom
i stopa rasta varira ovisno o
Rastuim ili opadajuim prinosima
TC
Ukupni trokovi su Vertikalna suma FC i VC
FC 50
Fiksni trokovi ne variraju s outputom
Krivulje trokova
Output
Trokovi (C)
100
200
300
400
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
VC
TC
FC 50
Granini i prosjeni troak
Potrebno je napraviti razliku izmeu
Prosjenog troka
Graninog troka
Mjerenje trokova
Prosjeni ukupni troak - Average Total Cost (ATC)
Troak po jedinici outputa
q
TVC
q
TFC
q
TC ATC
AVCAFC q
TC ATC
Mjerenje trokova
Granini troak - Marginal Cost (MC):
Troak poveanja outputa za jednu jedinicu
Fiksni troak nema utjecaja na granini troak, pa se isti moe pisati kao:
q
TC
q
VC MC
Granini troak
Fiksni trokovi su konstantni se granini troak moe iskazati i kroz ukupne, ali i kroz varijabilne trokove
12
12
q
TC MC
TCTC
12
12
q
VC MC
VCVC
Mjerenje trokova
Do sada smo pobrojali sve relevantne vrste trokova vezane uz proizvodni proces
Sada je vano vidjeti kako se oni razlikuju u kratkom i dugom roku
Trokovi koji su fiksni u kratkom roku ne moraju biti fiksni u dugom roku
Uobiajeno je da u dugom roku, veina, ako ne i SVI trokovi su VARIJABILNI.
Determinante kratkoronih trokova
Stopa po kojoj ovi trokovi rastu ovisi o prirodi proizvodnog procesa
Mjera u kojoj proizvodnja ukljuuje opadajue prinose na varijabilni faktor proizvodnje
Opadajui prinosi rada
Kada granini proizvod rada opada
Determinante kratkoronih trokova
Ako granini proizvod rada opada znaajno kako se zapoljava sve vie radnika Trokovi proizvodnje rastu rapidno
Sve vei i vei trokovi nastaju kako se poveava proizvodnja
Ako granini proizvod rada opada samo malo dodatnim zapoljavanjem radnika Trokovi proizvodnje nee rasti brzo poveanjem
outputa
22.3.2013.
33
Krivulje trokova
Radijus vektor povuen na FC Tangens kuta radijus
vektora je sve manji
AFC je sve manji
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Output
P
100
200
300
400
FC
A B C
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Output
P
100
200
300
400
AFC
Krivulje trokova
Linija povuena iz ishodita na toku na krivulji VC je:
Nagib te krivulje jednak je AVC
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Output
P
100
200
300
400
VC
A
Krivulje trokova
Linija povuena iz ishodita na toku na krivulji VC je:
Nagib te krivulje jednak je AVC
Ova zraka iz ishodita (radijus vektor) je
ujedno i tangenta na
VC
Ta je tangenta najmanje strma
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Output
P
100
200
300
400
VC
B
Krivulje trokova
Linija povuena iz ishodita na toku na krivulji VC je:
Nagib te krivulje jednak je AVC
Ova zraka iz ishodita (radijus vektor) je
ujedno i tangenta na
VC
Ta je tangenta najmanje strma
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Output
P
100
200
300
400
AVC
Krivulje trokova
Linija povuena iz ishodita na toku na krivulji TC je:
Nagib te krivulje jednak je ATC
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Output
P
100
200
300
400
FC
TC
B
Krivulje graninog troka
Tangenta povuena na TC i VC
Nagib tih tangenti je MC
Tanges kuta tangenti na krivulju TC ili VC
jednak je MC
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Output
P
100
200
300
400
FC
VC
TC
A
B
Krivulje graninog troka
Tangenta povuena na VC
Tangenta na VC je ujedno i radijus vektor
Nagib radijus vektora jednak je nagibu
tangente kod VC
PROIZLAZI: MC =
AVC
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Output
P
100
200
300
400
FC
VC
TC
A
MC
Pretpostavimo da je nadnica (w) fiksna relativno prema broju zaposlenih radnika
Varijabilni trokovi su jednaki jedininom troku rada pomnoenom sa koliinom rada: wL
q
Lw
q
VC MC
MC
Podsjetimo se da
L MPL
Q
LMP
1
Q
L Qjedinicu 1 za L
Drugaije posloimo
22.3.2013.
34
MC
Moe se zakljuiti:
LMP MC
w
i za niski granini proizvod (MPL) visoki su granini trokovi (MC) i obrnuto.
Krivulje trokova
AC opada, a zatim raste
X** je linija kroz ishodite NA TC koja postaje tangenta
Ta tangenta je najblaa
Tu je min AC
Krivulje trokova
Kada je MC ispod ATC, ATC opada
Kada je MC iznad ATC, ATC raste
Nadalje, MC sijee ATC u toci minimuma
Odnos Prosjeni Granini
Prosjeni proizvod
10
20
output
30
8 0 2 3 4 5 6 7 9 10 1 rad
E
Granini proizvod
Proizvodnja Podsjetimo se! Maksimum AP=Minimum AVC
Relevantne toke MC
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
1 2 3 4 5 6 7
ATC
MC
AVC
1. Tjeme MC 2. Sjecite MC
i AVC 3. Sjecite MC
i ATC
MC
Tjeme MC - prag zakona o prinosima (minimum MC i Maksimum MP- i ATC i
AVC jo opadaju, treba poveati proizvodnju)
Toka sjecita MC i AVC toka sjecita MP i AP naziva se toka zatvaranja pokrivamo uz tu cijenu samo VC i
ostvarujemo gubitak u visini fiksnog troka
MC
3) prijelomna toka toka sjecita MC i ATC cijena uz koju poduzee pokriva eksplicitne i implicitne trokove i ostvaruje nulti ekonomski profit. Minimalni trokovi su u prijelomnoj toci. OPTIMALNA RAZINA PROIZVODNJE U TEHNIKOM SMISLU.
22.3.2013.
35
ZAPAMTIMO!
Kada je MC ispod AVC, AVC opada
Kada je MC iznad AVC, AVC raste
Kada je MC ispod ATC, ATC opada
Kada je MC iznad ATC, ATC raste
Nadalje, MC sijee AVC i ATC u toci minimuma
Odnos Prosjeni Granini
Funkcija trokova
TC=Kx
Kako izgledaju MC?
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Output
P
100
200
300
400
Funkcija trokova
TC=Kx
Kako izgledaju MC?
MC su konstantni i iznose K.
Krivulja je paralelna s osi X.
AC su isto tako konstatni i iznose K
AC=MC
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Output
P
100
200
300
400
Krivulje trokova
Toka pokria trokova
Analiza u kratkom roku veza izmeu TR i TC, profita i gubitka
I poduzee ne proizvodi, gubitak u visini FC
II porastom proizvodnje, gubitak se smanjuje ako je P>AVC
III nastavkom proizvodnje TR=TC
IV nastankom proizvodnje TR>TC
Toka pokria trokova
TPT (BEP) tamo gdje su TR i TC izjednaeni!
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Output
P
100
200
300
400
VC
FC
TC
TR
BEP
BEP
TR=TC
P*QBEP=FC+(AVC*QBEP)
FC=P*QBEP-(AVC*QBEP)
QBEP(P-AVC)=FC
AVC-P
FC Q BEP
BEP
P-AVC je jednako doprinos po jedinici iznad toke zatvaranja, koliki dio cijene ostaje za pokrie FC, varijabilni se pokriva
Ako elimo utvrditi koliinu kojom pokrivamo trokove (BEP) i ostvarujemo razinu profita onda se koristi slijedea formula
AVC-P
FC Q BEP
profit
BEP
Linearnost trokova i prihoda, ograniava upotrebu samo na trite savrene konkurencije
Dovodi se u pitanje zakon opadajuih prinosa
ZOP stvara nelinearnost krivulja trokova
22.3.2013.
36
Elastinost profita
Elastinost profita u odnosu na prodaju je mjera koja pokazuje za koliko e se postotaka promijeniti profit ako se output
promjeni za 1%
SNAGA POLUGE (degree of operating leverage)
DOL=%promjena Profita/%promjena Q
DOL
profit*Q
Q*profit DOL
FCAVCPQ )(Profit
)(profit AVCPQ
To je onda prirast profita jednak:
Pa DOL iznosi
FC))-AVC)-Q((Q(P
Q*AVC)-Q(P DOL
FC-AVC)-Q(P
AVC)-Q(P DOL
DOL
DOL
Brojnik Q(P-AVC) doprinos fiksnim trokovima i profitima svih jedinica proizvoda koje je poduzee prodalo
Nazivnik Q(P-AVC)-FC pokazuje koliki je profit
Toka pokria trokova
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Output
P
100
200
300
400
TC1
TC2
TR
BEP2
BEP1
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Output
P
100
200
300
400 TR
TC
gubitak
dobitak
DOL
Snaga poslovne poluge se poveava to je poduzee kapitalno intenzivnije poluga je podignutija
Snaga je vea to je poduzee blie BEP jer je nazivnik blii nuli, DOL tei beskonano
Nakon BEP snaga poslovne poluge se smanjuje