Što je kreativnost?
• Kreativnost je mentalni proces kojim osoba stvara nove ideje ili produkte, ili kombinira postojeće ideje ili produkte na naĉin koji je za nju nov.
• Rijeĉ je latinskog porijekla – “creare” znaĉi stvarati, raĊati.
• Za ono što je kreativno kaţemo najĉešće da je – originalno, novo, neuobiĉajeno, spontano, primjereno itd. A za kreativne osobe kaţemo da imaju osobine kao što su – otvorenost, produktivnost, fleksibilnost, sposobnost pronalaštva itd. Ĉesto se kao sinonimi za kreativnost koriste rijeĉi – genijalnost i originalnost.
Tko je kreativan?
Humanistiĉka psihologija polazi od toga da je
kreativnost opća i osnovna potreba ĉovjeka –
kreativnost je bitan izraz razvoja ĉovjeka.
Tradicionalna i suvremena shvaćanja
kreativnosti Tradicionalna (mitska) Suvremena
Kreativni su ekstra nadareni i rijetki
pojedinci
Kreativna je većina ljudi s tim da su neki
to samo potencijalno
Vlada dihotomija: ima - nema
kreativnosti
Kreativnost je meĊu ljudima
raspodjeljena po Gausovoj krivulji*
Zagovaraju se samo vrhunski dometi,
trajna i epohalna otkrića
Zagovara se sve, i ono što je efemerno i
trenutno, što pada u zaborav i djeluje
heretiĉno. Moderni znanstvenici danas
su najĉešće tragaĉi za sitnim
inovacijama, a ne heroji vremena
Getoizacija i suţavanje kreativnosti na
uţa podruĉja (umjetnost, znanost)
Demokratizacija i širenje kreativnosti na
sva podruĉja ljudskog djelovanja
Tendencija mitoizaciji i mistifikaciji Demitoizacija i demistifikacija
Stvaralaštvo samo u funkciji kumulacije
elitne kulturne baštine
Više i šire od toga, i kao terapijsko
sredstvo.
Preteţno pragmatiĉna svrha i
pragmatiĉni ciljevi
Pored toga još i takozvani viši ciljevi:
samoostvarenje pojedinca
Prednost se daje " aristokraciji duha"
zasnovanoj na elitnoj kulturi
Demokratizacija stvaralaštva - elitno je
samo vrh pojave i sastavni dio jedne
veće cjeline
* - Je li kreativnost distribuirana po normalnoj krivulji? Uzme li se u obzir kreativnost
produkta, kreativnost pokazuje pozitivno asimetriĉnu distribuciju.
MeĊutim, neki od mitovi koji su najštetniji u
shvaćanju kreativnosti su ovi:
• Kreativnost se odvija bez pravila
• Kreativnost zahtjeva malo napora
• Kreativnost se javlja iznenada
• Kreativnost je ograniĉena na mali broj jako
nadarenih pojedinaca
• Kreativnost je ograniĉena na tek nekoliko
domena (umjetnost, znanost, ali ne i emocije,
kuhastvo...)
Mjerenje kreativnosti
• Testovi liĉnosti
• Skale procjene
• Upitnici stavova i interesa
• Procjene uzoraka rada
• Procjene od strane vršnjaka, uĉitelja...
• Testovi kreativnosti - mjere baziĉne procese mišljenja
koji dovode do kreativne produkcije - Guilfordovi
testovi divergentnog mišljenja, Toranceovi testovi
kreativnog mišljenja (TTCT)
Jesu li djeca kreativna?
• MlaĊa djeca su svakako kreativna – ona
ispituju svijet oko sebe, eksperimentiraju sa
svim oko sebe. Ona ĉesto dolaze do zakljuĉaka
ili kombinacija koje su neobiĉne odraslima.
Kreativno mišljenje mogu ograniĉavati zahtjevi da se
ograniĉi mašta, da se prilagoĊava – “misliti kao i
drugi” – konfomistiĉki – to je sigurno, poznato i
prihvaćeno, ono što je kreativno je nasuprot tomu
nesigurno.
Što ograniĉava kreativnost?
Kreativnost i inteligencija
Djeca koja postiţu visoke rezultate na klasiĉnim testovima inteligencije ne moraju biti kreativna kao i obrnuto.
Istraţivanja pokazuju da je za kreativnost dovoljna prosjeĉna inteligencija.
I visoko inteligentna i visoko kreativna djeca su u školi uspješnija od ostale djece.
Jesu li kreativne osobe visoko inteligentne i jesu li
visoko inteligentne osobe kreativne?
• Moglo bi se pojednostavljeno reći ovako – visoka inteligencija je nuţan, ali ne i dovoljan uvjet visoke kreativnosti.
• Testovi opće inteligencije mjere raznolike sposobnosti procesiranja informacija i opće znanje. Opća inteligencija se obiĉno izraţava kvocijentom inteligencije. Postoje 3 osnovna nalaza koja se odnose na povezanost kreativnosti i opće inteligencije:
• kreativni pojedinci tendiraju po inteligenciji biti iznad prosjeka populacije ĉesto sa kvocijentom inteligencije (QI) iznad 120
• korelacija izmeĊu inteligencije i kreativnosti je priliĉno varijabilna; od nule do umjereno pozitivne korelacije
• tipiĉne korelacije izmeĊu opće inteligencije i kreativnosti su oko 0.20 (Lubart, 1994)
• Prema istraţivanjima postoje pojedinci visoke opće inteligencije i niskog rezultata na testovima kreativnog mišljenja (divergentne produkcije)
Kreativnost i inteligencija
Kreativna djeca potjeĉu iz
kreativnih obitelji u kojima se
cijene djeĉji interesi, nezavisnost i
preuzimanje rizika.
Obitelji visokointeligentne djece
više vaţnosti daju dobrom
ponašanju i školskom uspjehu.
Kreativnost kao cilj obrazovanja i
odgoja
Cilj obrazovanja nije više jednostrano
inteligentan, dobro prilagoĊen ĉovjek
osloboĊen konflikata ("well-rounded-
personality"), već kreativna (stvaralaĉka),
kritiĉna osoba koja je sposobna rješavati
konflikte (sukobe).
• Djeca koja su poticana na kreativnost odgajaju
se da kod izazova imaju manje straha od
neuspjeha.
• Odluke donose tako da razmišljaju o više
mogućih rješenja, a ne samo jednom.
• U odrasloj dobi mogu u svom poslu kreativno
rješavati probleme.
• Skloniji su umjetniĉkom izraţavanju.
Što znaĉi misliti kreativno?
• „To je sposobnost uvidjeti veze izmeĊu
nepovezanih iskustava koje se pojavljuju u
obliku novih misaonih shema, ideja i
proizvoda.” Ovaj kreativni potencijal ima
svaki pojedinac i moţe ga upotrijebiti u
svakoj ţivotnoj situaciji. • Stefan Moises KREATIVITÄT, www.paedpsych.jk.uni-
linz.ac.at/internet/ARBEITSBLAETTERORD/
PSYCHOLOGIEORD/Kreativitaet.html
Što znaĉi misliti kreativno?
• H. Roth definira „kreativnost u svakodnevnici“
na ovaj naĉin: „Tko kada je to potrebno moţe
ogradu pretvoriti u ljestve, zavjesu u haljinu,
sanduk u stol, krpu u lutku, mikroskop u
oruţje, u tom je trenutku kreativan.“
Mislimo kreativno!
Primjer zadatka za test kreativnosti (Vizek – Vidović, V. i sur., 2003.):
“Na slici pred vama je plastiĉna ţaba, djeĉja igraĉka. Ovakva ţaba moţe se kupiti u dućanu za dvadesetak kuna. Dugaĉka je 15 cm. Teška je 150 grama. Na praznom prostoru na stranici napišite najpametnije, najzanimljivije i najneobiĉnije naĉine koje moţete smisliti za promjenu ove igraĉke tako da djeci bude još veće zadovoljstvo igrati se s njom. Ne brinite oko cijene promjene. Mislite samo na to što će igraĉku uĉiniti boljom.”
Kakve su kreativne osobe?
• Smatra se da su otvorene prema okolini, kritiĉne, fleksibilne, mogu se oduševiti, imaju puno inicijative i originalnosti. One su nekonvencionalne, energiĉne i hrabre, vole novo, istrajno rade na rješavanju, neovisne su, zrele, emocionalno stabilne i dominantne.
• Mnogi pripisuju kreativnim osobama i izrazit osjećaj za humor.
Kako poticati kreativnost?
• Za razvoj kreativnosti treba dati djeci puno
vremena za igru s materijalima i idejama,
treba im dopustiti istraţivanja koja idu
izvan okvira koje odrasli smatraju vaţnima.
• Djeĉje ideje ne smije se ismijavati.
• Kreativnost se ne smije zahtijevati – ona se
javlja spontano
Kako poticati kreativnost?
Odrasle osobe – uĉitelji i roditelji mogu poticati kreativnost djece postavljanjem pitanja i poticanjem da djeca sama postavljaju što više pitanja – tko, kada, gdje, kako, zašto, na koliko naĉina moţeš..., što bi bilo kada bi..., imaš li drugu ideju, usporedi – što je bolje, ljepše... Kako to još moţeš napraviti? Što te još podsjeća na to? Po ĉemu je nešto sliĉno i po ĉemu je razliĉito? Što misliš da će se dogoditi ako...? Na što te to podsjeća? Opiši kako to izgleda (kakvo je na dodir, kako zvuĉi...)? Itd.
S djecom moţemo igrati i igre:
• Igre originalnih odgovora - Što je sve crveno? – uobiĉajeni odgovori donose 1 bod (jabuka, srce, rajĉica), neuobiĉajeni 2 ili više (Mars, kapa patuljka)
• Igre rijeĉima – povezivanje, premetanje i dr.
• Nastavljanje priĉa
• Pronalaţenje veza – npr. Što je zajedniĉko mravu i lokomotivi?
• Razliĉite upotrebe – Za što sve moţe posluţiti olovka?
• Dovršavanje jednostavnih crteţa na što zanimljiviji naĉin
• Smišljanje i dodavanje razliĉitih pokreta
• Što bi bilo kad bi (npr. ljudi mogli letjeti)
• Konstrukcijske igre (kockama, elemntima i dr.)
• Problemske priĉe i dr.
Kako poticati kreativnost?
Nastava i kreativnost
• OMOGUĆITE UĈENICIMA KONTAKTE S
IZVORIMA INFORMACIJA I
KREATIVNIM POJEDINCIMA!
Nastava i kreativnost
• VODITE SE IDEJOM “ISTINA JE NEŠTO
ZA ĈIME JOŠ TRAGAMO, A NE NEŠTO
ŠTO SMO VEĆ USVOJILI”!
Nastava i kreativnost
• UKLJUĈITE U RAD AKTIVNOSTI KOJE
TRAŢE I OMOGUĆUJU VELIK BROJ
TOĈNIH ODGOVORA!
Literatura
• Burke Walsh, K. (obrada hrvatskog izdanja Hitrec, G.). (2002.). Kurikulum za prvi razred osnovne škole – Stvaranje razreda usmjerenog na dijete. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete ţivljenja djece i obitelji
• Raĉki Ţeljko. (2001). Psihologija kreativnosti – skripta. Rijeka: neobjavljene skripte
• Srića, V. (1992). Upravljanje kreativnošću. Zagreb: Školska knjiga
• Stefan Moises KREATIVITÄT, www.paedpsych.jk.uni-linz.ac.at/internet/ARBEITSBLAETTERORD/ PSYCHOLOGIEORD/Kreativitaet.html
• Vizek Vidović, V. i sur. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN
• Ţic, A. (2002). Kreativnost u radu s djecom. U: Do prihvaćanja zajedno: integracija djece s posebnim potrebama. Zagreb: IDEM
Ilustracije • www.comics.com
• www.school.discovery.com