Tehnološki procesi
- vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
LITERATURA
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
1. Kraut B., Strojarski priručnik, Tehnička knjiga Zagreb
2. Zdenković R., Obrada metala skidanjem – osnova teorije i prakse, Sveučilište u Zagrebu
3. Gačnik V., Vodenik F., Projektiranje tehnoloških procesa – optimizacija režima i vremena
obrade, Tehnička knjiga Zagreb, 1990
4. Rebec B., Rezni alati, Tehnička knjiga Zagreb
5. Šavar Š., Obrada metala odvajanjem čestica I. i II. dio, Školska knjiga Zagreb, 1990.
6. Musafija B., Projektiranje tehnoloških procesa I. dio, Univerzitet u Sarajevu, 1966.
7. Cebalo R., Moderna tehnika brušenja, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1988.
FAZE DEFINIRANJA TP
Kod postavljanja koncepta TP-a u području metaloprerade (komadna proizvodnja!) ima
razlika ovisno da li se radi o TP izrade djelova i poluproizvoda ili o TP montaže.
Kod izrade dijelova koncept TP sadrži slijedeće aktivnosti:
1. FAZA Definiranje koncepta TP
Postavljanje i propisivanje TP provodi se u 2 temeljne faze:
1. faza - definiranje koncepta TP (dajemo temeljnu postavku-osnutak, temeljni
podaci o budućem procesu)
2. faza - razrada TP (postavka procesa obogaćuje se podacima koji preciznije
definiraju uvjete i način vođenja TP-a u potrebnom obimu (po operacijama)
1. izbor MI
2. strukturu TP-a broj i sadržaj operacija, vodeći računa o utjecaju djelujućih
elemenata ( unutarnjim naprezanjima, vibracijama, temperaturi, balansiranju
vremena op. naročito važno ako računamo na tekuću proizvodnju, odvajanju
grube obrade od ostalih)
3. izbor odgovarajućeg RM za svaku operaciju (proizvodna oprema vrsta, stupanj
automatizacije, stupanj opremljenosti) - obično ne još definitivno!
4. izbor pogodnih ishodišta (TB) pri svakoj operaciji. To su najčešće točke preko kojih
se određuje položaj dijela pri obradi - oslone točke važan element postignute
točnosti!
5. određivanje razine nadzora kvalitete - da li samo nadzor u okviru operacija izrade ili
posebne operacije kontrole
6. način organiziranja proizvodnih kapaciteta kojem ćemo težiti u nastavku rada na
projektu, odnosno način vođenja proizvodnje. U uskoj vezi s (1)
Pri izradi koncepta u pravilu izrađujemo više alternativnih rješenja kako bi u nastavku rada na
projektu imali bolje mogućnosti pri indetifikaciji optimalnog (suboptimalnog) rješenja.
2. FAZA razrada TP
Treba biti primjerena tehnološkom području (izrada, montaža) i tipu proizvodnje i opremi.
S druge strane razlikuje se po obimu odnosno dubini razrade:
- gruba razrada
- fina razrada TP
Kod grube razrade podatke iz T. koncepta proširujemo:
• točnim određivanjem RM-a, tip. stroja, inventarski broj...
• procjenom vremena izvođanja pojedine operacije (iskustvo) i vremana za
pripremu RM-a
• određivanjem materijala (MI)
• kvalifikacija izvršioca
Kod fine razrade TP izrade za takav slučaj određujemo pored gornjih podataka:
1.detaljnu strukturu poslova u okviru izvođanja operacije
2.alati i pribor (pog. sredstva)
3.određivanje parametara izrade za radne zahvate i precizno vrijeme operacije
4.skice i napomene, u cilju povećanja jasnoće i kompleksnijeg određenja
Kod fine razrade TPM:
- precizno definiranje RM- ručna, mehanizirana
- ručno ergonomsko oblikovanje RM
- izbor prostorne strukture montažnog sustava
Nekad ne idemo dalje sa razradom (manje količine). Ako je potrebno idemo na finu razradu
(veće količine, NC-oprema)
TEHNOLOŠKA DOKUMENTACIJA
Tehnološka dokumentacija služi da se kroz nju izrazi ukupni projekt odvijanja tehnološkog
procesa sa potrebnim podacima o procesu, te da se omogući svim sudionicima u pripremi i
odvijanju proizvodnje (proizvodnog procesa) i njihovo korištenje.
Na osnovu tehnološke dokumentacije vrši se:
- formiranje procesa (materijal, projekt)
- planiranje potreba materijala
- planiranje radnih alata (koji se troše)
- planiranje proizvodnje
TEHNOLOŠKA DOKUMENTACIJA
Ova dokumentacija mora biti prikladna za sve sudionike (korisnike), a mora biti prikladna i
za elektroničku obradu podataka.
Zbog toga->zahtjevi na dokumente ->
Dokumentacija mora zadovoljavati prvenstveno određenim općim zahtjevima:
→ stručna ispravnost - elementi koje sadrži da odgovaraju stručnim kriterijima
→ preglednost - informacije na način koji olakšava čitanje - logičan raspored
informacija (važnost, vrsta informacije...)
→ razumljivost - bez nerazumljivih skraćenica
→ jedinstvenost
→ egzaktnost i kratkoća informacija – ne dvosmislene formulacije
→ cjelovitost - sve informacije potrebne za određene proizvode i određen način
proizvodnje
U praksi postoje, zavisno od proizvodnog programa, tipa proizvodnje i stupnja razvoja,
razni oblici i vrste tehnoloških dokumenata.
Klasična, konvencionalna TD
1.) Popis operacija → sastavnica operacija sa samo osnovnim podacima (razina informacija
koja odgovara gruboj razradi)
2.) Operacijski list → detaljne informacije o svakoj operaciji: materijal, RM, vremena,
zahvati, parametri, alati, skica, napomene
3.) Popis materijala izrade → spisak svih materijala sa normativom materija
4.) Popis alata → spisak svih alata i pribora grupiran po vrstama i operacijama
5.) Zahtijevnica za konstrukciju specijalnih alata → precizan zahtjev konstruktoru alata
6.) Plan reznih alata → podaci za pripremu i namještanje reznih alata - kod strojeva sa puno
alata (automati, NC - centri, spec. strojevi)
7.) Konstrukcioni nacrti specijalnih alata → kompletne podloge za izradu specijalnih alata
8.) Kalkulativni list → kalkulacija troškova
- pretkalkulacija
- kalkulacija
Popis operacija – primjer iz proizvodne prakse
Operacijski list – primjer iz proizvodne prakse
Popis alata – primjer iz proizvodne prakse
TEHNIČKI FAKULTET RIJEKA
POPIS STROJEVA
List: 1
Listova: 1
Oznaka stroja Podaci o stroju
SPECIFIČNA TD ZA NC ALATNE STROJEVE (NC-upravljanje: upravljanje
programom temeljenim na brojkama - kombinacija slova i brojki)
1) programski crtež - radionički crtež dopunjujemo (ili prerađujemo) radi lakšeg programiranja
- putanja alata - 0-točka, koordinatne osi
- kotiranje prema načinu upravljanja (točke oslanjanja i stezanja)
2) plan stezanja - položaj komada u koordinatnom sustavu stroja i podaci za
prednamještanje stroja
3) programski list - šifrirane informacije (pretkodirane) o toku rada na stroju – tok aktivnosti
- geometrijske i tehnološke informacije paralelno čitljive i pretkodirane u skladu sa
programskom operacijom
4) nosilac programa (informacije) – služi za unos radnih informacija u NC stroj -
kodirane informacije iz programa: bušena kartica, bušena traka, magnetna traka,
disk (vezni član između vanjske i unutarnje obrade podataka)
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Režimi rada bitni su elementi definiranja tehnološkog procesa, oni omogućuju slijedeće:
- Instrukcije radniku kako raditi da bi se osigurala kvaliteta i niski troškovi proizvodnje
- Podloge operativnoj pripremi za planiranje, lansiranje i praćenje proizvodnje tj. izradu kalkulacija
Režimi:
a – dubina reza [mm]
i – broj prolaza oštrice alata
s – posmak [mm/o, mm/min]
v – brzina rezanja [m/min]
n – broj okretaja vretena [ min-1]
l – hod alata
Kod toplinske atmosfere tu su još i temperatura i vrijeme, ali se uz te režime propisuje atmosfera i
sredstvo za hlađenje.
Elementi definiranja tehnološkog procesa
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Međuzavisnost brzine, posmaka i dubine rezanja
Kronenberg:
Cv – konstanta (a=1, s=1)
T0 – [min]
φ – ovisno o κ
G = a/s
gv, x, y, m - koeficijenti
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Produktivna brzina
ts – strojno vrijeme
tp – pomoćno vrijeme
vpr – produktivna brzina
Što možemo zaključiti na osnovu ovih dijagrama?
Količina strugotine u jedinici vremena – mjerilo produktivnosti operacije
Ekonomska brzina -minimalni troškovi proizvodnje
Povoljnije je povećati a nego s
(ovisi o materijalu obrade, posmaku, geometriji oštrice)
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Sila utiče na deformaciju čitavog obradnog sistema:
- stroja, naprave, alata, izratka
Ukoliko su potrebne veće točnosti – potrebne su manje sile (podjela režima za grubu i finu
obradu)
Snaga rezanja:
Fz – glavna sila
Mr – okretni moment
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Mjerodavni režimi obrade kod tokarenja
Pri obradi definiranog izratka tokarenjem moguće je koristiti veliki broj različitih varijanti pri izboru:
a) reznih alata, b) brzine rezanja, c) posmaka, d) dubine
Tako je moguć veliki broj kombinacija režima za odgovarajuću kombinaciju stroj – alat – izradak. U
obradnom sistemu postoje i neka ograničenja u izboru režima rada pa ih je potrebno provjeriti.
Dubina rezanja a poznata je iz geometrije obrade. Brzina rezanja kao i sile rezanja ovise o
posmaku. Potrebno je odrediti posmak koji će relacije u izrazima za silu i brzinu rezanja zadovoljiti.
Veličina posmaka preko
sila rezanja koje djeluju i na
alat i na izradak utiče na
stabilnost izratka i točnost
(kvalitetu) obrade kao i na
krutost tj. izdržljivost alata.
Brzina rezanja kao režim
osim o posmaku presudno
ovisi o predviđenoj trajnosti
(postojanosti) alata.
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
TOKARENJE
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Zadatak 1
Odrediti brzinu rezanja i potreban broj okretaja za tokarenje osovine od legiranog čelika čvrstoće
1450 N/mm2 na promjer D=50mm.
Režimi obrade: posmak s= 0,5 mm/o i dubina a = 5mm.
Nož ima prisloni kut κ = 45º (postavni kut) i pločicu od tvrdog metala P20. Zahtijeva se oštrenje
alata svakih 4 sata.
ZADANO:
D = 50mm
σm= 1450 N/mm2
TM P20
s = 0,5 mm/o
a = 5 mm
T0 = 4h
κ = 45º
v4h = ?
n = ?
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Kronenberg: Lit. 4, tab.3.9, str 89.
Cv = 29 – kronenbergova konstanta
(ovisna o materijalu)
fv = 0,165
gv = 0,165
m = 0,167
Poprečni presjek strugotine
T0 = 4·60 = 240 mm
Odabrati prvi manji broj okretaja n1 = 140 min-1 na stroju
Pa je stvarna brzina:
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Zadatak 2
Obrađuje se mesing nožem od brzoreznog čelika s prislonim kutem κ = 90º. Režimi obrade su:
posmak s = 0,25 mm/o i dubina a = 2 mm. Traži se brzina rezanja v60 za trajnost oštrice noža T0 =
60 min i omjer brzina rezanja v60:v120:v240:v480
κ = 90º
s = 0,25 mm/o
a = 2 mm
T0 = 60min
ZADANO:
TRAŽI SE:
v60 = ?
v60:v120:v240:v480 = ?
Približne praktične brzine za trajnost oštrice od 120,
240 i 480 min iznose:
Dobrovoljac ?
Zadatak 3 – komponente sile rezanja
Na tokarilici se obrađuje osovina od čelika Č.1531 u jednom prolazu od promjera D=85mm na
promjer d=80mm. Odrediti komponente sile rezanja, ako je poznato: Posmak s=0,63 mm/o i
prisloni kut κ=45°
Fx=? – posmična komponenta
Fy=? – natražna komponenta
Fz=? – glavna komponenta
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Rješenje:
•Kienzle
ZADANO:
Č.1531
D=85mm
d=80mm
s=0,63 mm/o
κ=45°
Fz=b ·h ·ks1.1, [N] (1-Z)
Fz=A·ks=b ·k ·ks, [N]
ks- specifični otpor rezanja, N/mm 2
(za b=1mm, h≥1mm)
ks1.1- specifični otpor rezanja, N/mm 2
(za b=1mm, h=1mm)
b – širina strugotine, h – debljina strugotine,
z – koeficjent ovisan o materijalu
Osnove tehnoloških procesa – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Fz = a · s · (sinκ) · ks1.1 , [N] 1-z -z
Dubina rezanja: a = D - d
2 = 85 - 80
2 = 2,5 mm
Lit. 4, Rebec, T 3.6, str 86
ks1.1 = 2110 N/mm²
1- z = 0,86 → z = 0,14
Fz = 2,5 · 0,63² · 2110
(sin 45°) 0,14 → Fz = 3721,6 N
Za oštar nož uz κ=45°; a
s ≤ 5
vrijedi
istrošen alat
Fz : Fy : Fz = 5 : 2 : 1
Fz : Fy : Fz = 5 : 4 : 3
lit. 5, knjiga 2
Šavar, str 37
Oštar alat Fx= Fz = 0,2 ·3721,6 → Fx = 744,3 N 1
5
Fy= Fy = 0,4 ·3721,6 → Fy = 1488,6 N 2
5
Tehnološki procesi
- vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Vodite li uredne bilješke?
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
7. Zadatak – snaga
Na tokarilici se obrađuje osovina prema slici:
Slika: tokarilica Bohringer
Poznato je:
snaga stroja Pe = 4,5 kW
materijal izratka Č.0745
nož – materijal TM – P20
postavni kut κ = 45°
posmak s = 0,4 mm/o
stupanj djelovanja stroja ηs = 0,8
velika količina
Potrebno je izračunati:
brzinu rezanja v
trajnost oštrice T0 (cijele smjene)
spec. otpor rezanja ks1.1
glavnu silu rezanja Fz
brzinu vrtnje n
broj prolaza i
strojno vrijeme ts
1. T0 = 480 – cijela smjena
2. Lit. Kraut, str. 530 za Č.0745 (σm = 700N/mm²)
v240 = 80 m/min
poznati omjer v60 : v240 :v480 = 1,25 : 1 : 0,81
v480 = v240 · 0,81 → v480 = 64,8 m/min
→ iz danog omjera izračunati koliko je
v480?
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
3. Brzina vrtnje πD
v1000n
108
8,641000 1min191
→ usvajamo stvarni broj okretaja stroja 1min170 n
4. Specifični otpor rezanja (Lit 4., Tab. 3.6, str. 86.)
ks1.1 = 2110 N/mm² 1-z = 0,7 z = 0,3
5. Snaga kWPF
P sez ,
81,96120
v
PF se
z
81,96120
8,64
81,961208,05,4 NFz 4,3335
6. z
s
z
z
ksaF
)(sin
1.1
)1(
1.1
)1(
)(sin
s
z
z
z
ks
F
?a
21104,0
)45(sin4,33357,0
3,0
mm7,2
7. Broj prolaza a
dDi
2
7,22
108120
prolaza2,2 Uz a=2mm
i=3 prolaza
Slika: tokarilica Bohringer
8. Dužina obrade 21 lllL mma
128012125025,0tan
125
9. Strojno vrijeme min65,54,0170
1283
ss t
sn
Lit
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Vodite li uredne bilješke?
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
8. Zadatak – višerezni alati, učin stroja
Osovina od čelika Č.0645 obrađuje se na tokarilici sa višereznim alatom prema slici
90 °90 °60 °Prisloni
kut κ
0,50,50,5Posmak
mm/o
445Dubina
rezanja
mm
100125150Promjer
mm
cbaNOŽ
90 °90 °60 °Prisloni
kut κ
0,50,50,5Posmak
mm/o
445Dubina
rezanja
mm
100125150Promjer
mm
cbaNOŽ
Istovremeno rade tri noža sa pločicama od TM kvalitete P20 prema podacima prikazanima u tablici.
Kojom brzinom treba obrađivati osovinu da najopterećeniji nož ima minimalnu postojanost To=60 min.
Kolika je u tom slučaju postojanost ostala dva noža – odrediti pogonsku snagu elektromotora i
specifični učin stroja.
Kronenberg: Literatura 4., T 3.9, str 89.
Cv = 123
fv = 0,125 κ = 60°→φ = 0,9
qv = 0,125 κ = 90°→φ = 0,8
m = 0,167
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Za To = 60 min
Brzina vrtnje
Izračunati brzine vrtnje za na, nb, nc →
Zbog uvjeta u zadatku potrebno je raditi s najnižom brzinom vrtnje, a prema standardnom redu
brojeva:
Sada možemo izračunati i standardne brzine vrtnje: →
Postojanost noževa:
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Osnove tehnoloških procesa – vježbe
Asistent: Sven Maričić, dipl. ing.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Glavna sila rezanja
Lit. 4. T 3.6, str 86 → 1-z = 0,83
Snaga rezanja
Pa, Pb, Pc = ?
Fza, Fzb, Fzc = ? Fza = 56550 N, Fzb = Fzc = 4414,7 N
Pa = 9,93 kW, Pb = 6,46 kW Pc = 5,17 kW
Ukupna snaga rezanja – P = Pa+Pb+Pc P = 21,6 kW
Osnove tehnoloških procesa – vježbe
Asistent: Sven Maričić, dipl. ing.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
10. Zadatak → granični posmak - deformacija izratka
Osovina od čelika Č.0545 dužine l = 500mm, obrađuje se jednim prolazom noža promjera D = 70mm
na d = 62mm posmakom s= 0,8 mm/o. Prisloni kut noža κ = 45°.
a) Kolika je maksimalna vrijednost naprezanja na savijanje koje se javlja na osovini
uslijed sile rezanja i koliki je progib?
b) Koliko je strojno vrijeme obrade?
Lit 4. Rebec, T3.6, str 86
Ks1,1 = 1865 N/mm
1 – z =0,74 z = 0,26
Osnove tehnoloških procesa – vježbe
Asistent: Sven Maričić, dipl. ing.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
uz Fz : Fy : Fx = 5 : 2 : 1 → oštar alat
Fz = 2/5 Fz
Rezultirajuća sila:
Maksimalni moment savijanja:
Moment otpora:
Max. naprezanje na savijanje:
Progib uslijed rezultirajuće sile:
Lit. 4., T3.10, str 92, modul elastičnosti
- moment tromosti
-maksimalno odstupanje mjere po strani
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Proračun čvrstoće je izveden za slučaj učvršćenja osovine među šiljke, što predstavlja opću
gredu. Stezanje u steznu glavu predstavlja konzolu, a za podupiranje šiljkom predstavlja
podupiranu konzolu
b) Lit 1. Kraut za meki čelik sa i uz nož iz TM – gruba obrada
Brzina vrtnje:
Dužina obrade:
Strojno vrijeme:
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Tehnološki procesi
- vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Vodite li uredne bilješke?
Podaci o stroju za tokarenje Radni napon: 220 V
Snaga stroja: 22 kW
A
B
C
A
B
C
1
2
3
4
5
6
Podaci o stroju za tokarenje
Podaci o stroju za tokarenje
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Zadatak- BUŠENJE
Na izratku je potrebno obraditi promjer dubine 70 mm prema skici. Odrediti režime obrade
( posmak i obradu ) kao i strojno vrijeme za sve predviđene postupke obrade završne dimenzije.
Izračunati i volumen skinute strugotine ukoliko se obrada vrši pod sljedećim uvjetima :
- Velika serija
- Materijal izratka : ugljični čelik sa
- Materijal alata : BČ
- Snaga pogonskog elektromotora
bušilice uz stepen
djelovanja
- Max. dozvoljena sila posmaka s
obzirom na mehanizam posmaka
bušilice
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Da bi se postigla visoka kvaliteta obrade provrta D = 21,75 H6 obradu ćemo vršiti
Sljedećim postupcima :
dodaci za obradu prema LIT 8. Urošević
T 11.1, str 399
- bušenje
- proširivanje .................. = 2,4 mm
- razvrtavanje ................. = 0,35 mm
Promjer svrdla :
Posmak : prema literaturi LIT 8. Urošević, T 11.2, str 401 za čelik
I za odabire se veličina posmaka
s = 0,25 okr / mm inače
LIT Š.Šavar, str 70
Prema LIT Š.Šavar, T 12., str 69 posmak nećemo korigirati s obzirom na dužinu bušenja
Posmak ćemo provjeriti :
- s obzirom na čvrstoću svrdla
- s obzirom na max. silu posmaka
- s obzirom na max. moment
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
A) Provjera posmaka s obzirom na čvrstoću svrdla
slični izrazi prema : LIT 4. Rebec, str 231
LIT 9. Ivković, str 44
LIT 8. Urošević, str 408
- dozvoljeno naprezanje na pritisak, kN /
- konstanta materijala
x,y – eksponenti
D – promjer svrdla, mm
Naprezanje na pritisak sila posmaka / popr. presjek svrdla
2/,5,12
cmkNd
ks S
pDOZ
S = 0,25 mm / o
LIT 4. Rebec
slika 4.85, str 219
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
= 34,5 LIT 4. T 4.20, str 225
x = 2,0 LIT 8. T 11.5, str 405
y = 0,8 LIT 9. T , str 44
Vrijednost posmaka s = 0,25 mm/o zadovoljava jer je manji od 0,83 mm/o
B) Provjera posmaka s obzirom na max. silu posmaka
LIT 4. T 4.20 str 225
(68) LIT 8. T11.5 str 405
Usvojeni posmak zadovoljava
C) Provjera posmaka s obzirom na max. moment
LIT 4. T 4.20 str 225
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Poznato je :
LIT 4. Rebec
LIT 8. Urošević
- konstanta LIT 4. T4.20, str 225
EKSPONENTI LIT 4. T4.21, str 227
LIT 8. T11.4, str 403
LIT 5. T20 , str 74 - Postojanost LIT 4. str 228
- LIT 4. , T 4.22, str 227
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Max. moment
Provjera posmaka
Posmak zadovoljava
Posmična brzina
Volumen skinute strugotine
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
BUŠENJE :
PROŠIRIVANJE :
Posmak :
Proširivač 21,4 HRN K. D3.301
LIT 4. Rebec , str 285
LIT 5. Šavor , str 71
LIT 8. Urošević , str 414
LIT 9. Ivković , str 47
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
LIT 4. T 5.13 , str 285 za III grupu posmaka i HB 200
LIT 4.
Brzina rezanja : LIT 8.
D = 21,4 mm t = 1,2 mm
T = 18 min – postojanost LIT 4. T 5.11 , str 284 D = 21,4 mm
s = 0,44 mm / o T = 18 min
HB = 200 s = 0,44 min / o
K = 1 – popravni koeficijent T 5.10 , str 284 = 16,3 T 11.4,str 403
C = 2000 T 5.9 , str 283 = 0,3
z = 0,3 = 0,5 T 11.4,str 403
y = 0,2 T 5.8 , str 283 = 0,2
m = 0,3 m = 0,3
n = 0,9
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Posmična brzina :
Strojno vrijeme :
RAZVRTAVANJE :
Promjer razvrtavača : D = 21,75 mm
Razvrtač : 21,75 JUS K.D3.132 = 56 mm – rezni dio ( kalibrirajući )
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Posmak : LIT 4. T 6.23 , str 341
za III grupu posmaka
i HB 200
Brzina rezanja :
LIT 4. Rebec
C = 1310 LIT 4. T 6.20 , str 340
z = 0,3
m = 0,4
x = 0,2
y = 0,65
n = 0,9
D = 21,75 mm
T = 30 min LIT 4. T 6.22 , str 341
HB 200
s = 1,38
K = 1 - popravni koeficijent
Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet
Broj okretaja :
Posmična brzina :
Strojno vrijeme :
* GLAVNA SILA REZANJA
LIT 4. SL 4.85 , str 219
BUŠENJE
MOMENT TORZIJE
PROŠIRIVANJE
do 14 mm
RAZVRTAVANJE
do 16 mm
Tehnološki procesi
- vježbe
Asistent Sven Maričić, mag. ing. mech.
Provlačenje je tehnološki postupak proizvodnje žica, traka, šipki, cijevi, profila te inih proizvoda
ujednačene geometrije poprečnog presjeka. Danas ono ima važnu ulogu u proizvodnji profila
asimetričnog poprečnog presjeka. Materijal kojeg treba provuči najčešće dolazi u vidu poluproizvoda.
To može biti svežanj žice ili prethodno valjanjem pripremljeni profil za izradu asimetrične vodilice.
Iako je iskustvo kao i kod svake druge tehnologije od presudnog značenja, provlačenje se detaljno
teorijski razmatra.
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
PROVLAČENJE
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Vodite li uredne bilješke?
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Zadatak: PROVLAČENJE
U provrtu promjera D = 30 mm i dužine L = 400 mm, treba
provlačenjem izraditi utor dubine a = 3 mm i širine b = 10 mm.
Odrediti broj zubaca i dimenzije provlakača, potrebnu snagu stroja i
strojno vrijeme ako se obrađuje čelik Č. 1530
A2.) KORAK REZNIH ZUBACA
A3.) VISINA ZUBACA
Rješenje:
A1.) DEBLJINA SLOJA PO JEDNOM ZUBU PROVLAKAČA
LIT 8. , T 14.3, str 498
LIT 5. , T 55, str 145 Odabrano
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
A4.) BROJ ZUBACA (REZNIH)
A5.) DUŽINA OZUBLJENOG REZNOG DIJELA PROVLAKAČA
B) Za izračun snage potrebno je odrediti brzinu rezanja i glavnu silu rezanja
LIT 8. , T 14.3, str 501 LIT 5 LIT 8
Postojanost T = 180 min LIT 5
- eksponenti obradivosti
- korekcioni faktor
T – postojanost alata
- debljina reza po zubu
Slično u LIT 5, str 150
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
B2.) SILA REZANJA
B - širina utora
B3.) SNAGA REZANJA
LIT 8, T 14.4, str 502
- eksponenti obradivosti
zS - debljina rezanja po zubu
rz - broj zubi u zahvatu
5,1Fk
B = 10 mm
n = 1 Fk - popravni faktor
Sveučilište u Rijeci
Tehnički fakultet Tehnološki procesi – vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
C) STROJNO VRIJEME
D) PROVJERA NAPREZANJA ALATA
<
Tehnološki procesi
- vježbe
dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.
Vodite li uredne bilješke?
Primjer izgleda
programa
Primjer izgleda
programa
Primjer izgleda
programa
Primjer izgleda
programa
Primjer izgleda
programa
Primjer izgleda
programa
Primjer izgleda
programa
Primjer izgleda
programa
Primjer izgleda
programa
Primjer izgleda
programa
Primjer izgleda
programa
Primjer izgleda
programa
Primjer izgleda
programa
Primjer izgleda
programa
Primjer izgleda
programa