UNIVERZITET U KRAGUJEVCU
VISOKA TEHNIKA MAINSKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA U TRSTENIKU
Studijski program Inenjerstvo u drumskom saobraaju
Predmet ODRAVANJE TRANSPORTNIH SREDSTAVAUPUTSTVOo izradi projektnog rada iz predmeta Odravanje saobraajnih sistema na Visokoj tehnikoj mainskoj koli strukovnih studija TrstenikU Trstenik, 2015.
VISOKA TEHNIKA MAINSKA KOLA
STRUKOVNIH STUDIJA U TRSTENIKU Studijski program Inenjerstvo u drumskom saobraaju
Predmet ODRAVANJE TRANSPORTNIH SREDSTAVAPROJEKTNI ZADATAKZa studenta
Zadatak
Izraditi tehnoloki projekat pogona za odravanje vozila. Sva vozila su prosene starosti 10 godina, vozni park je homogen i sva vozila se nakon zavrsenog rada vracaju u bazu.
Radno vreme tansportnog preduzea je organizovano u dve smene a pogona za odravanje u jednoj smeni. Broj radnih nedelja u godini je 52 u toku godine, a broj radnih dana u nedelji je est dana po 8 h dnevno. Vozila rade u gradskim uslovima odvijanja saobraaja tokom cele godine.
U okviru tehnolokog projekta potrebno je uraditi:1. Proraun potrebnih kapaciteta: proraun broja RMV-a za preventivno odravanje
proraun broja RMV-a za korektivno odravanje
proraun broja proizvodnih radnika
2. Tehnoloka koncepciju pogona za odravanje:
dati opis operacija na pojedinim RmV-a i tehnoloki postupak izvoenja III stepena PPI-a (ematski prikazati)
odrediti duinu toka ciklusa (grafiki prikazati) na pojedinim RmV-a
potrebnu struku radnika
potrebnu opremu i alati za izvoenje operacija odravanja
Ulazni podaci:
1. vozni park 30 vozila,
2. srednja godinja kilometraa 55000 km,
3. program preventivnih intervencija (dat u prilogu zadatka),
4. specifini obim radova na korektivnim intervencijama 12.5 [as/rad*1000 km]NAPOMENA: Sve priloge raditi u skladu sa SRPS i ISO standardima
Rok za predaju rada: 15. jun 2015. godine
PREDMETNI NASTAVNIKProgram prevetntivnih intervencija za vozilo
PPI I stepen (nega i kontrola): dnevna periodinostRedni brojVrsta intervencije - operacijeObim rada [min /rad]
1Kontrola nivoa ulja u motoru2
2Kontrola nivo rashladne teosti1
3Kontrola svetlosnih i signalnih ureaja2
4Kontrola ispravnosti peraa i brisaa stakla2
5Provera opte hermetinosti i stanja donjeg postroja2
6Kontrola pritiska u pneumaticima i stanje pneumatika5
7Pranje vozila - spoljno15
8ienje vozila - kabine15
PPI II stepen (I servisni pregled): periodinost 10000 km
Redni brojVrsta intervencije - operacijeObim rada
[min /rad]
1Promena ulja u motoru15
2Kontrola nivoa ulja, hidrauline i rashladne tenosti u svim agregatima u kojima se nalaze tenosti5
3Podmazivanje mascu po semi podmazivanja10
4Vizuelna kontrola zaptivenosti svih agregata i cevovoda u kojima se nalaze fluidi5
5Kontrola pritiska u pneumaticima i stanje pneumatika5
6Kontrola svetlosnih i signalnih ureaja5
7Kontrola stanja i zategnutosti klinastog remenja5
8Kontrola zazora u upravljakom sistemu5
9Kontrola sistema za startovanje motora5
10Kontrola konica na valjcima5
11Pranje motora10
12Pranje vozila - spoljno15
13ienje vozila - kabine15
PPI III stepen (II servisni pregled): periodinost 30000km
Redni brojVrsta intervencije - operacijeObim rada
[min /rad]
1Promena ulja u motoru, preistaa ulja, preistaa vazduha i uloka preistaa goriva30
2Provera i dolivanje ulja u menja15
3Provera i dolivanje ulja u diferencijalu15
4Podmazivanje mascu po semi podmazivanja10
5Kontrola i eventualna zamena sveica10
6Vizuelna kontrola sistema za ubrizgavanja dizel goriva 10
7Kontrola zazora u upravljakom sistemu5
8Kontrola homokinetikih zglobova5
9Kontrola i regulisanje spojnice15
10Kontrola i regulisanje ventila60
11Kontrola i regulisanje sistema za paljenje motora15
12Kontrola konica na valjcima10
13Kontrola debljine koionih obloga i ploica60
14Kontrola svetlosnog snopa i signalnih ureaja5
15Kontrola stanja akumulatora10
16Kontrola pritiska u pneumaticima i stanje pneumatika5
17Pranje motora10
18Pranje vozila - spoljno15
19ienje vozila - kabine15
PPI IV stepen (godinji pregled): periodinost 60000 km
Redni brojVrsta intervencije - operacijeObim rada
[min /rad]
1Promena ulja u motoru, preistaa ulja, preistaa vazduha i uloka preistaa goriva20
2Provera i zamena ulja u menjau30
3Provera i zamena ulja u diferencijalu30
4Podmazivanje mascu po semi podmazivanja10
5Kontrola i eventualna zamena sveica10
6Kontrola sistema za ubrizgavanja dizel goriva (po potrebi)10
7Kontrola zazora u upravljakom sistemu5
8Kontrola homokinetikih zglobova5
9Kontrola i regulisanje spojnice15
10Kontrola i regulisanje ventila60
11Kontrola i regulisanje sistema za paljenje motora15
12Kontrola konica na valjcima5
13Kontrola debljine koionih obloga i ploica60
14Kontrola svetlosnog snopa i signalnih ureaja5
15Kontrola stanja akumulatora10
16Kontrola pritiska u pneumaticima, stanje i zamena pneumatika40
17Kontrola stanja i zamena klinastog remenja40
18Kontrola zavrtnjeva na asiji, karoseriji i bitnim sklopovima30
19Pranje motora10
20Pranje vozila - spoljno15
21ienje vozila - kabine15
METODOLOGIJA PRIMENE PRORAUNA ZA ODREIVANJE DUINE TEHNOLOKOG CIKLUSA I POTREBNIH KAPICETA
1. PRORAUN POTREBNIH KAPACITETA
Najpre je potrebno odrediti koliki su potrebni kapaciteti za pogon odravanja vozila, tako to emo sukcesivno odreivati potreban broj radnih mesta vozila (RMV-a) za svaku od operacija koje se sprovode unutar pogona za odravanje.
1.1 Proraun broja RMV-a za preventivno odravanje
Za proracun broja radnih mesta vozila za preventivno odrzavanje polazi se od obima rada datog u programu preventivnih intervencija.
Program preventivnih intervencija (u daljem tekstu PPI) se sprovodi u etri stepena i to :
- PPI I stepen (nega i kontrola): dnevna periodinost
- PPI II stepen (I servisni pregled): periodinost 10.000 [km]
- PPI III stepen (II servisni pregled): periodinost 30.000 [km]
- PPI IV stepen (godinji pregled): periodinost 60.000 [km]
Proraun obima rada se vri za svaki stepen PPI na osnovu izraza (1):
[as/rad]...................................................................(1)
gde je:Ti obim rada za izvoenje i-tog stepena PPI za jedno vozilo [as]j broj operacija koje se obavljaju u okviru i-tog stepena PPI
tj obim rada za izvoenje operacije [min]Na osnovu obima rada za izvoenje intervencije (PPI) datih u prilogu ovog zadatka formirana je tabela 1.
Tabela 1. Obim rada za izvoenje i-tog stepena PPI za jedno vozilo
Obim rada
TiObim rada za izvoenje i-tog stepena PPI (tj )
[as/rad]
TI0.75
TII1.75
TIII5.33
TIV7.33
Broj intervencija godinje po vozilu za svaki stepen PPI se odreuje na osnovu periodinosti izvoenja tog stepena. Poto je srednja godinja kilometraa manja od periodinosti najvieg stepena PPI (IV-tog stepena) usvoja se ona godina u kojoj se bar jednom pojavio najvii stepen PPI (u ovom sluaju IV-ti stepen). Obzirom da srednja godinja kilometraa u ovom primeru manja od periodinosti najvieg stepena PPI (IV-tog stepena) uraena je tabela 2 za dve godine i usvojena je druga godina kao merodavna za dalji proraun.
Tabela 2. Broj intervencija za svaki stepen PPI
Broj preenih kilometara
[km] *103Stepen
intervencije PPIFrekvencija pojavljivanja intervencije PPI
10PPI II stepen
20PPI II stepen
30PPI III stepen
40PPI II stepen
50PPI II stepen
55PPI IV stepen
60PPI II stepen1fi (PPI II)=4
fi (PPI III)=1
fi (PPI IV)=1
70PPI II stepen1
80PPI III stepen1
90PPI II stepen1
100PPI II stepen1
110PPI IV stepen1
Kako se PPI prvog stepena izvodi dnevno to se broj intervencija - frekvencija na godinjem nivou odreuje izrazom (2):NI god.= RDi - ( NII god.+ NIII god.+ NIV god.) ......................................................................................(2)
gde je:
RDi broj radnih dana godinje [dana]
Nigod - broj servisa u toku godine za svako pojedinano vozilo,
Broja radnih dana godinje (RDi) odreuje se u zavisnosti od broja radnih nedelja u godini i broja radnih dana u nedelji. U ovom primeru je uzeto da je broj radnih nedelja 52 a broj radnih dana u nedelji 6, tako da se dobija:
RDi = 52*6=312 [dana]
Pa je na osnovu izraza (2) intervencija - frekvencija na godinjem nivou:
NI god.= 312-( NII god.+ NIII god.+ NIV god.)=312-(4+1+1)=306Na osnovu tabele 2 i izraza (2) dobijaju se podaci o broju intervencija godinje - frekvencija po vozilu u drugoj godini koji su prikazani u tabeli 3. Npr. PPI drugog stepena (PPI- II stepena je 4 videti tabelu 2)
Tabela 3. Godinji broj intervencija Ni god. (servisa- frekvencija) po vozilu za svaki stepen PPI
Stepen PPIBr. intervencija
NI god.306
NII god.4
NIII god.1
NIV god.1
Godinji obim asova rada izraunava se na osnovu izraza (3):
Tigod= Ai * Nigod * Ti [as/rad] ................................................................................................(3)gde je:
Ai - broj slinih i li istih vozila po nameni u voznom parku,
Nigod - broj servisa u toku godine za svako pojedinano vozilo,Ti obim rada za izvoenje i-tog stepena PPI za jedno vozilo [as/rad] Tako izraunat godinji obim asova rada za odreene stepene PPI (PPI I, PPI II, PPI III, PPI IV prema tabeli 3 i broj vozila Ai=30) na osnovu izraza (3) iznosi :
TIgod. = 30 *306 *0.73 = 6701.4 [as/rad]
TIIgod.= 30*4* 1.75 = 210 [as/rad]
TIIIgod.= 30 *1 * 5.33 = 159.9 [as/rad]
TIVgod.= 30 *1 * 7.33 = 219.9 [as/rad]
Godinji fond vremena rada (Figod) za konkretan PPI odreuje se prema izrazu (4):
Figod.=RDi*Tsm ................................................................................................(4)gde je:
RDi broj radnih dana godinje Tsm efektivno vreme rada jedne smene [as/rad]Kako je u pitanju radna nedelja sa est radnih dana a efektivno trajanje smene 7 asova, to je godinji fond vremena (Figod ) po stepenima odravanja PPI na osnovu izraza (4):FIgod=312* 7=2184 [as/rad]
FIIgod=312* 7=2184 [as/rad]
FIIIgod=312* 7=2184 [as/rad]
FIIIgod=312* 7=2184 [as/rad]
Broj radnih mesta za preventivno odravanje rauna se prema izrazu (5):npoi = Tigod. /(Figod.*Si* ri) [broj mesta]..................................................................................(5)gde je:
Tigod. godinji obim radova za odreeni stepen odravanja [as/rad]Figod. - godinji fond asova rada, zavisi od toga da li je petodnevna ili estodnevna radna nedelja [as/rad]Si broj smena stepena odravanja PPI ri- mogu broj jednovremeno zaposlenih radnika u zavisnosti od vrste intervencije-operacije (usvaja se 1-3 radnika jednovremeno)Broj mesta za preventivno odrzavanje po stepenima PPI na osnovu izraza (5) bie:
npoI = TIgod. /(FIgod.*Si* ri)= 6701.4/2184*2*1=1.53 (usvajamo Si=2 obzirom da je u pitanju dnevna periodinost a rad transportnog preduzea je organizovano u dve smene, ri=1) npoII = TIIgod. /(FIgod.*Si* ri )= 210/2184*1*1=0.09 (usvajamo Si=1, ri=1)npoIII = TIIIgod. /(FIgod.*Si* ri )= 159.9/2184*1*1=0.07 (usvajamo Si=1, ri=1)
npoIV = TIVgod. /(FIgod.*Si* ri )= 219.9/2184*1*1=0.1 (usvajamo Si=1, ri=1)
Ukupan broj radnih mesta (np) za preventivno odravanje iznosi:
np = npI+ npII + npIII + npIv =1.53+0.09+0.07+0.1=1.79Kako je suma potrebnog broja radnih mesta po svim stepenima PPI jednaka 1.79, usvajamo da je potreban broj radnih mesta za preventivno odravanje:
np = 2 [mesta]1.2. Proraun broja RMV-a za korektivno odravanje
Godinji fond asova rada na korektivnim intervencijama rauna se prema izraz (6):
Tkogod = Ai * (Lgod / 1000) * tk [as/rad]............................................................................................(6)gde je:
Ai- broj slinih i li istih vozila po nameni u voznom parku,Lgod - srednja godinja kilometraa [km],tk - specifian obim radova na korektivnim intervencijama [as/rad*1000 km]Srednja godinja kilometraa vozila je data u prilogu zadatka i iznosi 55.000 km. Specifian obim radova na korektivnim intervencijama dobija se na osnovu iskustvenih podataka i takoe je dat u prilogu zadatka i iznosi tk =12.5 [as/rad*1000 km], pa se na osnovu izraza (6) dobija:Tkogod = 30 * (55000 / 1000) * 12.5 = 20625 [as/rad]
Proraun broja radnih mesta vozila za korektivno odravanje dobijamo na osnovu izraza (7):
nko = Tko god. * b * (1.2 - 1,5) / (Fko god.*Sko*rko*(*100.).....................................................................(7) gde je:
Tko god. - godinji obim radova na korektivnom odravanju [as/rad],
b - procentualno uee radova na vozilu u ukupnom vremenu na opravci usvaja se b= 20-40% u zavisnosti od vrste radova na vozilu Fko god godisnji fond vremena rada na korektivnim intervencijama [as/rad], Sko - broj smena,
rko - mogu broj jednovremeno zaposlenih radnika u zavisnosti od vrste intervencije-operacije (usvaja se 1-3 radnika jednovremeno)
(- koeficijent iskorienja radnog vremena usvaja se (=(0.80 0.9)
Broj smena u pogonu za korektivno odravanje iznosi Sko=1, broj jednovremeno zaposlenih radnika na korektivnom odravanju usvaja se 2, dok je koeficijent iskorienja radnog vremena usvojen 0.9. Godisnji fond vremena rada na korektivnim intervencijama Fko god je indentian kao kod preventivnih intervencija jer se broj radnih dana i efektivno trajanje smene uzima isto kao i kod preventivnih intervencija odnosno 312 dana u toku godine se radi a efektivno trajanje smene je 7h, pa je potreban broj mesta za korektivno odravanje prema izrazu (7):nko = 20625 * 30 * 1.3 /( 312 * 7* 1 * 2 * 0,9*100) = 2.05Konan broj mesta za korektivno odravanje usvajamo:
nko = 2 [mesta]1.3. Proraun broja proizvodnih radnika
Proraun broja proizvodnih radnika sprovodi se posebno za preventivno a posebno za korektivno odravanje. Za preventivno i za korektivno odravanje odreujemo tehnoloki potreban broj radnika pa onda stvarno potreban broj radnika.
Tehnoloki broj radnika na preventivnom odrzavanju se odreuje na osnovu izraza (8):
Rtpi = Tigod / Figod ......................................................................(8)gde je:
Tigod godinji obim radova jedne smene za odreeni stepen PPI [as/rad]Figod - godinji fond vremena rada, zavisi od toga da li je petodnevna ili estodnevna radna nedelja [as/rad]Pa je na osnovu izraza (8):
RtpI = TIgod / FIgod = 6701.4/ 2184 = 3.07
RtpII = TIIgod / FIIgod = 210/ 2184 = 0.09
RtpIII = TIIIgod / FIIIgod = 159.9/ 2184=0.07
RtpIV = TIVgod / FIVgod = 219.9/ 2184=0.1
Tehnoloki broj radnika na korektivnom odrzavanju se odreuje na osnovu izraza (9):Rtko = Tko god. / Fko god. ......................................................................(9)gde je:
Tko god. - godinji obim radova na korektivnom odravanju [as/rad], Fko god. - godinji fond vremena rada jedne smene na korektivnim intervencijama [as/rad]Pa je prema izrazu (9):
Rtko = 20625 / 2184 =9.44 Tehnoloki broj radnika na odravanju dobijamo kada saberemo potreban broj radnika na preventivnom i na korektivnom odravanju.
Rt= RtpI + RtpII + RtpIII + PtpIV+ Rtko = 3.07+0.09+0.07+0.1+9.44=12.77 [radnika]Ukupan tehnoloki broj radnika usvaja se Rt = 13 [radnika]Stvarni broj radnika vei je od broja tehnoloki potrebnih radnika zbog odsustvovanja radnika sa posla (bolovanje, godisnji odmori itd.). Godinji fond radnika koji se umanjuje za bolovanja, godinje odmore i ostalo, odreuje se na osnovu izraza (10):
Fri god.= Fi god.*C ......................................................................(10)gde je:
Fi god - godinji fond vremena rada, zavisi od toga da li je petodnevna ili estodnevna radna nedelja [as/rad]C - koeficijent umanjenja za bolovanja, godinje odmore i ostalo usvaja se (=(0.80 0.9)
pa je prema izrazu (10):
Fri god.= Fi god.*0,9=2184*0.9=1965.6 [as/rad]Stvarni broj radnika za preventivno odravanje odreuje se na osnovu izraza (11):Rs= Ti god. / Fri god. ......................................................................(11)gde je: - Ti god. - godisnji obim radova jedne smene za odreeni stepen PPI [as/rad] - Fri god._- godinji fond radnika koji se umanjuje za bolovanja i godinje odmore [as/rad]Na osnovu izraza (11):
RspI= Ti god. / Fri god.=6701.4/1965.6=3.4 RspII= Ti god. / Fri god.=210/1965.6=0.1 RspIII= Ti god. / Fri god.=159.9/1965.6=0.08 RspIV= Ti god. / Fri god.=219.9/1965.6=0.1
Stvarni broj radnika za korektivno odrzavanje odreuje na osnovu izraza (12):Rsko= Tko god. / Fri god. ......................................................................(12)gde je: Tko god. - godinji obim radova na korektivnom odravanju [as/rad],
Fri god. - godinji fond radnika koji se umanjuje za bolovanja i godinje odmore [as/rad]
Na osnovu izraza (12) dobija se:
Rsko= Tko god. / Fri god.=20625/ 1965.6=10.49 Stvarni broj radnika za preventivno i korektivno odravanje je:
Rs= RspI+ RspII+ RsIII+RspIV+ Rsko= 3.4+0.1+0.08+0.1+10.49=14.17 [radnika]Ukupan stvarni broj radnika za preventivno i korektivno odravanje usvaja se Rs = 14 [radnika]2. Tehnoloka koncepcija pogona za odravanje
Tehnoloska koncepcija pogona podrazumeva definisanje tehnolokog sistema koji e da obavlja intervecije odravanja. U tom smislu neophodno je pristupiti definisanju i formiranju funkcije pogona. Analizom osnovnih grupa intervencija odravanja uoava se da e nain ispostavljanja zahteva imati primaran uticaj na organizaciju proizvodnog procesa, a tehnologija realizacije na pripremu radnih mesta. Sa druge strane, definisanje tehnolokog sistema koji e da obavlja intervencije odravanja zahteva postavljanje organizacije proizvodnog procesa na bazi tehnolokih uslova. U ovom smislu, neophodno je pristupiti definisanju i formiranju funkcija pogona, kao osnovnih tehnolokih i organizacionih celina.
2.1. Definisanje funkcija pogona
Osnove za definisanje tehnolokih uslova koji moraju biti ispunjeni da bi se realizovale intervencije na transportnim sredstvima ine:
1. Struktura i obim zahtevanih intervencija: definiu se na osnovu analize istorije i predvianja oekivanih promena u projektnom periodu.
2. Tehnoloke karakteristike transportnih sredstava koja se opsluuju u posmatranom pogonu: duina, irina, visina, vrsta i dimenzije nadgradnje, mogunost podizanja kabine i najvia taka kabine u podignutom poloaju, poloaj motora, menjaa, rezervoara za gorivo i slino, osovinski razmaci, radijusi okretanja i sl.
Najoptije posmatrano, da bi se realizovali zahtevi za opslugom koje ispostavlja transportno sredstvo pogonu, neophodne su:
radne povrine na njima e se obavljati intervencije,
odgovarajua oprema i
obueni i organizovani radnici.
Realizacija intervencija bie mogua tek kada se ispune i zahtevi iz domena podrke, ime se dalje definie neophodna struktura radnih povrina, specijalizovana oprema i odgovarajui radnici.Pogon za odravanje vozila je radna celina u okviru koje se obavlja vie grupa radova. Da bi se zadovoljile potrebe za odravanjem vozila, u pogonu za odravanje primenie se kombinovano odravanje. Kod primene ove koncepcije pojedini sklopovi, agregati podsistemi transportnog sredstva odravace se preventivno a drugi korektivno. Odnos preventivnog i korektivnog odravanja definisan je i proizilazi iz programa preventivnih intervencija. Sve tehnike intervencije koje se obavljaju u pogonu, podrazumevaju intervencije po unapred utvrenom planu koje se obavljaju sa zadatkom da spree ili odloe pojavu otkaza, odnosno intervencije pri uoenim neispravnostima i otkazima sa zadatkom da se transportno sredstvo u otkazu dovede u stanje spremo za rad.Obavljanje tehnikih intervencija vri se u delu pogona namenjenog korektivnim intervencijama i na liniji preventivnih intervencija. Preventivne intervencije koje se obavljaju mogu se prema tehnologiji rada grupisati u neku od sledeih grupa: nega, kontrola, radovi sa fluidima, dijagnostika, zamena, podeavanje. Korektivne intervencije koje se mogu javiti mogue je podeliti na nekoliko vrsta radova: oblikovanje lima, vulkanizerski radovi, opravka elektricnih ureaja, mainska obrada, radovi sa tkaninom i plastikom itd. Uzimajui u obzir obim i specijalizaciju ovih radova potrebno je obezbediti i neka od sledeih odeljenja: agregatno, akumulatorsko, bravarsko - limarsku radionicu, gumarsku radionicu, elektriarsku radionicu, tapetarsku radionicu, odelenje za ispitivanje pumpi visokog pritiska itd.Proraunom kapaciteta broja RMV-a za preventivno odrzavanje (tacka 1.1.) utvreno je da je za obavljanje preventivnih intervencija neophodno 2 radna mesta i to; radno mesto za pranje i negu vozila i drugo za kontrolu tehnike ispravnosti vozila. Prvo radno mesto je opremljeno opremom za runo pranje vozila, a drugo radno mesto je opremljeno kanalom ime se omogucava pristup vozilu sa donje strane i valjcima za kontrolu sile koenja. Za obavljanje korektivnih intervencija prema proracunu kapaciteta broja RMV-a za korektivno odrzavanje (tacka 1.2.) neophodno je 2 radna mesta od kojih je jedno opremljeno kanalom ime se omogucava pristup vozilu sa donje strane za pojedine uljarsko - mazacke radove a drugo je obicno radno mesto. U pomenutim radionicama e se obavljati gumarski radovi, limarsko-bravarski, zamena manjih agregata i manjih i jednostavnijih delova motora, elektriarski radovi, radovi sa plastikom, staklom itd. Ostale korektivne intervencije (vee intervencije na motoru, asiji, transmisiji, generalna opravke i drugo) obavljae tree lice koje je specijalizovano i ovlaeno za tu vrstu radova.Pogon za odravanje radi sest dana u nedelji, 312 dana u toku godine sa efektivnim vremenom trajanja jedne smene od 7 asova. Smene pogona su organizovane tako da se preventivne intervencije obavljaju u dve smene (prepodnevnoj i popodnevnoj za PPI na dnevnom nivou) dok se korektivne intervencije obavljaju u jednoj smeni prepodnevnoj. Da bi pogon za odravanje funkcionisao kako treba neophodna neophodno je obezbediti neke od sledecih elemenata i funkcija:
energiju - koja je neophodna za funkcionisanje specijalizovanih ureaja, grejanje i osvetljenje,
kvalitetne instalacije - strujne, vodovodne, kanalizacione i druge neophodne da obezbede nesmetano odvijanje radnog procesa,
nabavku i skladitenje - rezervnih delova i neophodnih materijala,
klimatizaciju - da bi obezbedili neophodni nivo kvaliteta radne sredine,
odravanje opreme - koje podrazumeva odravanje inventara i kapitalnih vrednosti,
informaciju - evidencija ispostavljenih i realizovanih zahteva, knjigovodstvo, zalihe, evidencija o zaposlenim itd,
zadovoljenje sanitarnih potreba,
smetaj administracije, protiv poarnu zatitu itd.Sloena konstrukcija transportnih sredstava uslovila je razvoj i primenu izuzetno velikog broja razliitih elemenata opreme. Do dananje opreme se dolo usavravanjem i prilagoavanjem postojee opreme iz ove i drugih oblasti tehnike i razvojem nove opreme na osnovu specifinih potreba radova na transportnim sredstvima.U odnosu na specijalizovanost, sva oprema za radove odravanja se moe podeliti na dve osnovne grupe:
univerzalna, razvijena za obavljanje pojedinih intervencija na svim transportnim sredstvima, kod raznih vrsta radova, ali i u drugim tehnikim oblastima.
specijalizovana, prilagoena pojedinim vrstama radova na odravanju transportnih sredstava.
U optem sluaju se pri obavljanju jedne intervencije, uz specijalizovanu opremu, koristi u znaajnoj meri i univerzalna oprema (tabela 4).Definisana tehnologija obavljanja radova, oprema i obim radova omoguavaju da se odredi struka radnika, broj radnika i neophodna priprema radnika za obavljanje rada. U principu, postoje tri osnovne grupe radnika:
radnici koji obavljaju rukovodee i pripremne radove, i radove administracije,
radnici izvrioci intervencija i
radnici koji rade na odravanju pogona.
U svim grupama se odreuje struna osposobljenost i specijalizovanost radnika, njihovo mesto u organizaciji rada i opis njihove delatnosti (Tabela 4).
2.2.Tehnoloko vreme realizacije zahteva prema jednoj grupi intervencija odravanjaRadovi na osnovu zahteva konkretnog transportnog sredstva prema jednoj grupi intervencija obavljaju se po pravilu na jednom RmV ili na jednoj liniji RmV prilagoenoj toj grupi radova. Ovo se posebno odnosi na tehnike intervencije nege, kontrole, dijagnostike, radove sa fluidima, podeavanja i zamene. Sa druge strane, npr. zahtevi za farbanjem moraju da se posmatraju kao posebna grupa u odnosu na grupu radova regeneracije jer uslovljavaju posebno pripremljeno RmV.Ako se sada pristupi analizi vremena, tokom koga se realizuje jedna grupa intervencija odravanja, uoie se sloenost njegove strukture. Prvo je potrebno vreme za postavljanje transportnog sredstva na RmV. Potom se vri priprema za rad i tek nakon obavljene pripreme pristupa se radovima tehnike intervencije. Na kraju potrebno je odvesti transportno sredstvo sa RmV-a i urediti RmV. U sluaju kada su radovi konkretne grupe intervencija (PPI i-tog stepena) odreeni programom, razrauje se tehnologija realizacije radova pojedinih intervencija na RmV po izvriocima: ta koji radnik, koje struke, na kom mestu, ime i u kom momentu radi. Tako je odreeno zadravanje transportnog sredstva na RmV po konkretnoj grupi intervencija. Kako se neki radovi rade ,,po potrebi" i kako je mogua pojava izvesnih problema pri radu, norma-obim svake od posmatranih intervencija je stohastika veliina sa odgovarajuom disperzijom. O ovome se vodi rauna pri definisanju postupka obavljanja intervencija.Kada se radovi obavljaju na linijama razraenom tehnologijom odreeno je vreme zadravanja transportnih sredstava na pojedinim RmV-ima. Tei se, pri projektovanju tehnologije i organizacije, da vreme zadravanja na pojedinim RmV-ima linije bude priblino isto. Kapacitet se od RmV-a do RmV-a moe znaajno razlikovati.Na slici 1 je prikazan primer tehnolokog postupka izvoenja jednog stepena PPI-a (III stepen PPI-a), za konkretn tip transportnog sredstava. RmV-i oznaeni sa RmV1, RmV2, RmV3 i RmV4. Sa brojevima u krugovima oznaene su intervencije koje, ako se nalaze na jednoj liniji, obavlja jedan radnik. Tako se na primer vreme zadravanja sredstva na RmV1 izraunava poreenjem vremena rada prvog radnika (izvrava intervencije oznaene sa 17, 18 i 19 tokom 40 minuta) i vremena zadravanja sredstva na RmV2 rada drugog radnika (izvrava intervencije oznaene sa 7, 14, 16, 8 i 12 tokom 30 minuta). Ako se ove dve grupe intervencija obavljaju istovremeno transportno sredstvo e stajati na posmatranom RmV-u tokom dueg od dva vremenska perioda (tj. 40 minuta) i potom krenuti na obavljanje sledee grupe intervencija.Na slici 2 i 3 su prikazani vremenski dijagrami realizacije jednog radnog naloga (PPI III stepena) sa 19 zahteva. Na slici 2 su prikazana vremena realizacije pojedinih operacija kada radni procesi nisu meusobno uslovljeni, a na slici 3 vremena realizacija pojedinih operacija kada su radni procesi meusobno uslovljeni Tehnoloki postupka izvoenja jednog stepena PPI-a (III stepen PPI-a) su u ovom primeru rasporeeni u 4 grupe prema specijalizaciji RmV-a. Na etiri RmV-a prikazani su sluaji : na RmV1 se ne ostvaruje jednovremeni rad radnika (operacije 17, 18 i 19), na RmV2 se ne ostvaruje jednovremeni rad radnika (operacije 7, 8, 14, 12 i 16) na RmV3 mogu jednovremeni rad vie radnika (operacije 1, 2, 3, 4 i 9)
na RmV4 mogu jednovremeni rad vie radnika (operacije 5, 6, 10, 11, 13 i 15) sa po dva radnika na pojedinim operacijama (operacije 10 i 13)
,,Na vozilu" zahtev se realizuje na odgovarajuem RmV-u od strane specijalizovanog radnika. Realno, esto postoji mogunost jednovremenog rada veeg broja radnika. U kojim sluajevima e moi jednovremeno da radi vei broj radnika zavisi od vie elemenata:
da li je tehnoloki mogue ukljuenje drugog ili treeg radnika u rad,
da li je na raspolaganju slobodna oprema, i
da li je slobodan radnik potrebne struke.
Praktino je samo u manjem broju intervencija tehnoloki mogue ukljuenje drugog radnika. Ako postoji mogunost da se u obavljanje zahteva ukljui drugi radnik skratie se vreme zadravanja transportnog sredstva na RmV u zavisnosti od raspodele obima rada na ova dva radnika (maksimalno skraenje je tako vremena). Mogunost jednovremenog rada na grupi RmV-a koja su specijalizovana za jednu grupu radova zavisi takoe od:
broja i strukture radnika koji obavljaju posmatranu grupu radova - radnici se prema strukturi zahteva na radnom nalogu rasporeuju na RmV-a. Vei broj radnika koji je po struci usklaen sa strukturom zahteva omoguie realizaciju veeg obima rada u jedinici vremena (uz prisutnu opasnost manjeg iskorienja radnog vremena radnika);
intenziteta zahteva za posmatranom grupom radova - vei intenzitet zahteva ima za rezultat vei broj transportnih sredstava na kojima se istovremeno radi; znai da se transportna sredstva nalaze na veem broju RmV-a ili na svim RmV-ima; tada je manja mogunost korienja radnika i opreme sa drugih RmV-a;
ukupnog broja RmV-a specijalizovanih za jednu grupu radova - kod veeg broja RmV-a iste specijalnosti vea je verovatnoa korienja trenutno neuposlenih radnika i opreme sa susednih RmV-a.
Neophodno zapoljavanje radnika razliitih struka (za kojima zahtevi nailaze povremeno), kao i zapoljavanje veeg broja radnika u cilju poveanja mogunosti jednovremenog rada koji se povremeno ukljuuju u radni proces, takoe dovodi do gubitaka potencijalnog obima rada. Gubitak vremena rada jednog RmV-a na liniji uslovljava gubitak vremena rada na ostalim RmV-ima linije. Vii stepen specijalizacije RmV-a zbog smanjenja mogunosti ispomaganja vodi uvek ka veim relativnim gubicima potencijalnog obima rada. Moe da se zakljui da je tehnoloko vreme potrebno za realizaciju zahteva sa radnog naloga zavisno od veeg broja faktora koji su delom determinisani, a delom stohastini.Razmatranje procesa odravanja polazi od postavke da je usvojenom tehnologijom i organizacijom rada definisano osnovno stanje pogona za odravanje transportnih sredstava. Promene ovog stanja se posmatraju kao poremeaji. U ovom razmatranju nee se posmatrati poremeaji do kojih dolazi kad kapaciteti za odravanje nisu u mogunosti da zadovolje sve ili deo zahteva usled neusklaenosti zahteva i raspoloivih kapaciteta.U realnim uslovima rada, niz poremeaja utie da se vreme realizacije odreenog zahteva razlikuje od izraunatog tehnoloki neophodnog vremena za realizaciju tog zahteva. Uzrok odsustva odgovarajueg radnika u momentu kada je potreban je obino neplanirano odsustvo sa RmV-a ili posla, a ree se van preduzea ne moe nai odgovarajui radnik. Poremeaji u snabdevanju rezervnim delovima, materijalom i energijom mogu biti uzrokovani poremeajima u njihovim tokovima unutar pogona, poremeajima pri nabavci (neblagovremena porudbina) i poremeajima u okruenju preduzea (odsustvo robe na tritu).Pouzdanost opreme je odreena intenzitetom promene stanja svakog pojedinog elementa opreme. Ovaj intenzitet promene stanja zavisi od istih faktora kao i kod transportnih sredstava. Tu se nailazi na problem odreivanja vremena rada pojedinih elemenata opreme. Relativno malo vreme korienja velikog broja elemenata opreme omoguava da se najvei broj neispravnosti otkloni, a da ne izazove znaajniji uticaj na proces odravanja.Poremeaji u organizaciji dovode do zastoja i usporavanja odvijanja procesa. Teko ih je unapred predvideti. Slian je sluaj i sa poremeajima u informacionom sistemu. Karakteristika svih navedenih poremeaja je da su stohastini, kako po momentu pojavljivanja, tako i po intenzitetu delovanja na proces odravanja.
Slika 1. Tehnoloka koncepcija pogona za odravanje sa vremenima zadravanja na pojedinim RmV-a
Slika 2. Vremenski dijagram realizacija jednog stepena PPI (III stepen) kada radni procesi nisu meusobno uslovljeni
Slika 3. Vremenski dijagram realizacija jednog stepena PPI (III stepen) kada su radni procesi meusobno uslovljeni
Tabela 4. Tehnoloski postupak izvoenja III stepena PPI sa potrebnom strukom radnika, mestom izvoenja operacije i opremom za izvoenje intervencije (II servisni pregled - periodicnost 30.000 km)Red.
brojVrsta intervencijeObim rada
[min/rad]Mesto izvoenjaStruka radnikaPotrebna opremaVreme izvoenja
[min]Broj jednovremeno zaposlenih radnika
1Promena ulja u motoru, preistaa ulja, preistaa vazduha i uloka preistaa goriva30RMV3mehanicarrucno, mehaniarski alat, ureaj prihvat starog i nalivanje novog ulja301
2Provera i dolivanje ulja u menja15RMV3mehanicarrucno, mehaniarski alat, ureaj prihvat starog i nalivanje novog ulja151
3Provera i dolivanje ulja u diferencijalu15RMV3mehanicarrucno, mehaniarski alat, ureaj prihvat starog i nalivanje novog ulja151
4Podmazivanje mascu po semi podmazivanja10RMV3radnik na podmazivanjurucno, mehaniarski alat, ureaj za podmazivanje mau101
5Kontrola i eventualna zamena sveica10RMV4mehanicarrucno, mehaniarski alat 101
6Vizuelna kontrola sistema za ubrizgavanja dizel goriva 10RMV4mehanicarrucno, mehaniarski alat101
7Kontrola zazora u upravljakom sistemu5RMV2mehanicarrucno, mehaniarski i specijalni alati51
8Kontrola homokinetikih zglobova5RMV2mehanicarrucno, mehaniarski alat101
9Kontrola i regulisanje spojnice15RMV3mehanicarrucno, mehaniarski alat151
10Kontrola i regulisanje ventila60RMV4mehanicarrucno, mehaniarski i specijalni alati302
11Kontrola i regulisanje sistema za paljenje motora15RMV4mehanicar, elektriarrucno, mehaniarski i specijalni alati151
12Kontrola konica na valjcima10RMV2mehanicarureaj za ispitivanje konica101
13Kontrola debljine koionih obloga i ploica60RMV4mehanicarrucno, mehaniarski i specijalni alati302
14Kontrola svetlosnog snopa i signalnih ureaja5RMV2elektriar rucno, Hellom51
15Kontrola stanja akumulatora10RMV4elektriarrucno, voltmetar,
beometar101
16Kontrola pritiska u pneumaticima i stanje pneumatika5RMV2vulkanizermanometri,
rucno51
17Pranje motora10RMV1peraureaj za pranje toplom vodom i parom, runo101
18Pranje vozila - spoljno15RMV1peraureaj za pranje visokog pritiska, runo151
19ienje vozila - kabine15RMV1perausisiva, runo151
Tabela 5. Pregled sumiranih vrednosti vremena rada i broja radnika
Ukupno vreme zadrzavanja vozila
[min]Ritam rada
[min]Ukupan broj angazovanih radnikaObim rada
[min/rad]
170558320
ti=45 min
ti=30 min
ti=55 min
ti=40 min
15
15
2
9
12
8
7
14
10
5
5
5
5
16
30
15
3
15
1
19
10
4
10
10
5
15
60
60
15
10
13
18
15
10
11
6
10
17
RmV4
RmV3
RmV1
RmV2
RmV
t6=10 min
t15=10 min
2 radnika
t13/2 =30 min
t13/2=30 min
RmV4
2 radnika
t11/2=30 min
t5=10 min
t11/2=30 min
t11=15 min
t4=10 min
t3=15 min
t2=15 min
t1=30 min
t9=15 min
2 radnika
RmV3
1 radnik
t8=5 min
t14=5 min
t16=5 min
t12=10 min
t7=5 min
RmV2
t7=5 min
1 radnik
RmV1
t19=15 min
t18=15 min
t17=10 min
t [min]
55 min
40 min
45 min
30 min
RmV
t4=50 min
2 radnika
RmV4
2 radnika
t4=55 min
t3=45 min
2 radnika
RmV3
t3=40 min
1 radnik
RmV2
t2=30 min
1 radnik
RmV1
t1=40 min
170 min
t [min]
115 min
70 min
40 min
PAGE
_1038097693.unknown
_1038009719.unknown
Recommended