Poistovecivanje pojmova “kontrola”, “inspekcija” i
“revizija”
Jezicko poreklo reci “kontrola”- starolatinski jezik
“controla rotula”, a u sadasnjem obliku od francuske reci
“controle” – pregled knjiga, nadgledanje, nadzor,
kontrola… (kolokvijum)
Kontrola-strucni i sistematski nadzor, zasnovan na
ispitivanju, uporedjivanju i prosudjivanju delovanja radnih
organizacija.
Jezicko poreklo reci “revizija” – latinski glagol “revidere” –
ponovo, jos jednom videti. (kolokvijum)
Predmet ispitivanja, ista baza podataka i isti ciljevi –
zajednicki elementi za kontrolu, inspekciju i reviziju
(kolokvijum)
Podela kontrole: unutrasnja(interna) i spoljasna (eksterna)
Karakteristike unutrasnje kontole:
Ukljucena je u pojedine delove radnog procesa i odvija
se uporedo sa odvijanjem samog procesa
Ovu kontrolu obavljaju iskljucivo radnici i organi
konkretne organizacije
• Eksternu kontrolu obavljaju lica koja ne pripadaju radnoj
organizaciji koja se kontrolise. ( sanitarna, gradjevinska,
komunalna, devizna inspekcija)
• pr. (kontrola kreditne sposobnosti od strane banke)
Podela revizije prema predmetu i cilju: (kolokvijum)
Finansijska
Operativna
• Finansijska revizija je “sistematsko ispitivanje finansijskih
izvestaja, knjizenja I odnosnih poslovni promena
(transakcija), sa ciljem da se utvrdi podudarnost s opste
privacenim racunovodstvenim principima, politikama
rukovodstva preduzeca ili utvrdjenim zatevima”. (kolokvijum)
• Operativna revizija je “sistematsko ispitivanje aktivnosti
preduzeca (ili unapred utvrdjenih delova tih aktivnosti) u
odnosu na specificne ciljeve u svrhu ocene izvrsenja,
iznalazenja prilika za poboljsanje i davanje preporuka za
utvrdjivanje ili dalje akcije. (kolokvijum)
• pr. (ispitivanje kompjuterizovanog racunovodstvenog sistema)
1. Vrsenje funkcije revizije se zasniva na pretpostavci da se finansijski izvestaji mogu proveriti.
2. Ne mora nuzno da dodje do sukoba izmedju revizora irukovodstva preduzeca.
3. Efikasne interne racunovodstvene kontrole smanjujumogucnost pronevere ili nepravilnosti u preduzecu.
4. Konzistentnost primena opste prihvacenih racunovodstvenihprincipa rezultira u korektnom prezentiranju finansijskihizvestaja.
5. Ako nema suprotnih dokaza, ono sto je bilo istina u proslostibice istina i u buducnosti.
6. Finansijski izvestaji su oslobodjeni nedopustenih radnji idrugih uobicajenih nepravilnosti.
7. Kad ispituje finansijske podatke u cilju istrazivanjanezavisnog misljenja, revizor deluje iskljucivo u svojstvurevizora.
8. Profesionalni status nezavisnog revizora nameceodgovarajuce profesionalne obaveze.
Razlozi za vrsenje finansijske revizije su: (kolokvijum)
1. Konflikt onoga koji priprema informacije (menadzeri) I
korisnika tih informacija
2. Informisanje moze imati znacajne ekonomske posledice
za donosioce odluka.
3. Za pripremanje informacija i za njihovu verifikaciju
zahteva se strucnost. (revizori 1) imaju znanje i iskustvo,
2) njima je dopusteno da ispitaju poslovne knjige i
prikupe potrebne dokaze i 3) oni su nezavisni od
rukovodstva preduzeca
4. Korisnicima je cesto onemogucen uvid u kvalitet
informacija.
Revizorske firme pruzaju sledece vrste usluga: (kolokvijum)
1. Revizorske usluge ( najznacajnije u pogledu vremena i
obima ostvareni prihoda)
2. Poreske usluge
3. Usluge savetovanja rukovodstva, konalting ili
administrativne usluge
4. Racunovodstvene usluge
Velicina revizorskih firmi se meri po broju klijenata i
prema broju zemalja u kojima revizorske firme imaju svoje
kancelarije.
U zavisnosti od broja kancelarija revizorske firme se po
velicini dele na:
Lokalne,
Regionalne i
Nacionalne
• Revizija s obzirom na to da se tretira kao profesija, ima
svoje profesionalne oraganizacije.
Medjunardoni standardi revizije obezbedjuju: (kolokvijum)
1. Pomenuti standardi pruzaju korisnicima finansijskih
izvestaja dodatnu uverljivost.
2. Pruzaju citaocima dodatnu sigurnost da su primenjeni
racunovodstveni standardi u skladu sa Medjunarodnim
racunovodstvenim standardima.
3. Medjunarodni standardi revizije pomazu korisnicima u
vrsenju medjunarodnih finansijskih uporedjenja.
4. Dalji podstrek za sirenje i unapredjenje niza
Medjunardnih racunovodstvenih standarda.
5. Njihovo postojanje pomaze investiranje kapitala,
narocito u nerazvijenim podrucijma.
6. Nerazvijenim zemljama razvijanje niza standarda
olaksava produkovanje domacih standarda revizije
7. Smanjuje se sukob interesa izmedju menadzmenta i
eksternih korisnika finansijskih izvestaja.
Revizor, ovlasceni revizor, mladji revizor ili revizor pripravnik
Partner za reviziju (kolokvijum)
Primarna odgovornost za racunovodstvene iskaze
Direktan kontakt sa komitentom
Odgovornost za odluke koje odredjuju obim revizije istrategiju revizije
Planira reviziju, pregleda nacrt revizorskog izvestaja ipotpisuje zavrsni izvestaj o reviziji
• Rukovodilac revizije (kolokvijum)
Upravljanje procesom revizije
Koordinacija i planiranje aktivnosti
Odredjuje zadatke saradnicima i konrolise njihov rad
Priprema izvestaje o reviziji i informise partnera revizije o svim bitnim pitanjima vezanim za postupak revizije
Koraci u pruzanju usluga u usluznim
organizacijama/revizorskim firmama (kolokvijum)
1. Definisanje potreba klijenata (pismo o angazovanju),
2. Usaglasavanje plana rada (planiranje revizije),
3. Rad (izvodjenje i izvestaj),
4. Naplata (honorar) i
5. Ugovaranje novog projekta (ugovaranje za sledecu
godinu)
Organizaciona struktura u usluznim firmama ima tri
hijerarhijska nivoa koja se mogu primeniti i na revizorske
firme:
Direktor ( odnosi s klijentima, razumevanje potreba)
U revizorskim firmama na vrhu hijerarhije je partner
(strategija revizije i izvestaj revizije)
Menadzeri (upravljanje projektima i logisticka kontrola)
U revizorskim firmama-menadzer (revizor)- plan revizije,
koordinacija rada
Izvrsioci (primena strucnih sposobnosti i cin rada)
U revizorskim firmama-mladji revizor-izvodjenje i testovi
Sertifikat koji dodeljuje Americki institut ovlasceni javnih
racunvodja podrazumeva ispunjavanje sledeci uslova:
Polaganje ispita koji se sastoji iz cetiri dela: (pravo
polaganja ispita imaju kandidati sa visokom strucnom
spremom i sa najmanje 150 casova iz racunovodstva)
1. Teorija racunovodstva,
2. Praksa racunovodstva,
3. Revizija
4. Poslovno pravo
• Pripravnicki staz u revizorskoj firmi u trajanju od
najmanje tri godine
Eticki kodeks predstavlja skup pravila, tj. skup normi
moralnog karaktera koji regulise ponasanje pripadnika
odredjene profesije.
Koncepti profesionalne etike i pravila ponasanja se odnose
na sledece najvaznije elemente:
1. Nezavisnost, inegritet i objektivnost,
2. Opste tenicke standarde,
3. Odgovornost prema klijentima,
4. Odgovornost prema kolegama,
5. Ostale odgovornosti i postupke
Komitet kao profesionalno telo Americkog insituta
ovlasceni javni racunovodja je definisao sledeca pravila
revizorske etike:
1. Nezavisnost,
2. Integritet i objektivnost,
3. Moguca nagrada (honorar),
4. Delovanje koje steti ugledu profesije,
5. Reklamiranje i druge forme oglasavanja,
6. Provizija,
7. Inkopatibilna zanimanja,
8. Pravno formlani naziv firme.
Nezavisnost uma
Nezavisnost delovanja
Nezavisnost ne postoji u sledecim slucajevima:
A) Kada u vreme trajanja profesionalnog aranzmana ili u vreme trajanja izrazavanja misljenja postoji: (deo A zabranjuje odredjene finansijske odnose)
1) a)Direktan ili znacajan indirektan finansijski interes u odnosnom preduzecu,
b) Kada je revizor nastojao da kao staratelji ili izvrsiteljnad nekim imetkom odnosnog preduzeca stekne direktnuili indirektnu materijalnu korist.
2) Imao neko poslovno ulaganje koje je usko povezano sapeduzecem ili nekim zaposlenim u preduzecu.
3) Imao zajam od preduzeca ili nekog zaposlenog u preduzecu.
B) (deo B zabranjuje odnose u kojima revizor moze da vrsireviziju u svojstvu clanova rukovodstva)
1) ako je bio povezan sa preduzecem kao promoter, poverenikza upis akcija i glasanje, direktor, sluzbenik ili na bilo kojinacin bio involviran kao clan rukovodstva
2) Bio nadzornik penzionog fonda ili raspodeljivog profitapreduzeca.
Zahtevi etike koji se odnose na objektivnost:
1. Profesionalne racunovodje mogu se naci u situaciji kada se na njih moze vrstiti pritisak.
2. Nije moguce definisati i propisati situacije u kojima moguda se jave pritisci.
3. Treba izbegavati odnose koji dozvoljavaju presude, pristrastnosti ili uticaje drugih, a koje mogu da nadjacajuobjektivnost.
4. Profesionlane racunovodje imaju obavezu da vode racuna dase svi angazovani na pruzanju profesionalnih uslugapridrzavaju principa objektivnosti.
5. Profesionalni racunovodja ne treba da prima niti nudipoklone
Naknada za profesionalno obavljene usluge treba realno da
odrazava vrednost pruzenih profesionalnih usluga, vodeci
racuna o sledecem:
1. Potrebnu vestinu i znanje,
2. Nivo obuke i iskustva osoblja,
3. Vreme koje je svako angazovano lice provelo obavljajuci
posao,
4. Stepenu odgovornosti koja je potrebna.
Reklamiranje treba da bude pristojno, posteno, istinito, s
dobrim ukusom…
Radnje koje su zabranjene u formi reklamiranja su:
Stvaranje laznih, pogresnih ili neopravdanih ocekivanja
povoljnih rezultata,
Ukazivanja na mogucnost uticaja na sud, zakonodavne
organe i slicne organe i funkcionere,
Hvalisave izjave koje nisu bazirane na realnim
cinjenicama,
Iznosenja svedocenja ili optuzbi,
Davanje izjava kojem mogu biti dvosmisleno shvacene ili
koje mogu da navedu na pogresne zakljucke,
Iznosenje neopravdanih tvrdnji o ekspertizi ili
specijalizaciji u odredjenoj oblasti racunovodstva
U slucaju kada reklamiranje nije dozvoljeno, javno
oglasavanje je dopusteno u slucaju kada:
Ima za cilj da obavesti javnost o cinjenicama postujuci sve
prethodno navedeno,
Ne prelazi norme dobrog ukusa,
Je profesionalno dostojanstven,o
Ne sadrzi cesta ponavljanja i ne pridaje neprimeren znacaj
imenu profesionalnog racunovodje u javnoj praksi.
Kodeks etike interni revizora razvio se 1968.godine Institut interne revizije u SAD I njime se definisu obaveze internih revizora prema poslodavcima
Kodeks interne revizije se sastoji:
1. Interni revizori prilikom vrsenja svoje duznosti imaju obavezu da budu posteni, objektivni i marljivi.
2. Interni revizori moraju da budu poverljivi prema poslovima svog poslodavca i dane nude svoje usluge nikom drugom.
3. Interni revizori moraju se suzdrzavati poslova koji mogu biti u suprotnom interesuod interesa njegovih poslodavaca i poslova koji mogu negativno uticati na njihovuobjektivnost.
4. Interni revizori ne smeju prihvatiti poklone ili posebne honorare.
5. Interni revizori moraju biti oprezni prema informacijama koje su dobili odposlodavca prilikom angazovanja i ne smeju ih koristiti u licne svrhe
6. Interni revizori moraju otkriti sve bitne cinjenice koje istrazuju i moraju prikupitidovoljno informacija.
7. Interni revizori moraju da se oslanjaju na propise iz okruzenja i postuju ciljevekoje je utvrdilo profesionalno urduzenje.
8. Interni revizori prilikom vrsenja duznosti moraju odrzati visoke standardekompetencije, moralnosti i dostojanstva koje uspostavlja profesionalnoudruzenje.
Kako bi se očuvao kvalitet pružanja usluga revizije dolazido razvoja standarda revizije prvo u nacionalnim okvirima.
Nivo razvijenosti se razlikuje od zemlje do zemlje.
Međunarodne standarde donosi Međunarodni savezračunovođa (IFAC)
Komitet za međunarodnu revizorsku praksu u ime savetaIFAC ima posebno ovlašćenje da izda javne nacrte iuputstva u vezi sa opšteprihvaćenim revizorskimstandardima.