001 krijesnice 2011

Broj 1, god. I., rujan, 2010.

Gradnja škole

Intervju s ravnateljem

Podlistak

Mlade nade naš e š kole Ekologija

Riječ uredništva

Bliži se kraj polugodišta. Polako koračaš prema učionici broj 4 u nadi da je otključana. S velikim osmijehom na licu ulaziš, no tamo nema nikoga. Pogled ti padne na časopis na kate-dri. Polako uzimaš časopis u ruke i okreneš prvu stranicu...

U tvojim je rukama prvi broj našega školskoga lista. Čitaš da smo prošlu školsku godinu završili kao učenici OŠ „Pavao Belas“ jer je škola počela s ra-dom 1. ožujka 2009. godine. Početkom ove školske godine okupljena je brojna novinarska ekipa i uhvatila se posla. Još su novi u tom poslu, no trudili su se da te ne razočaraju. U temi broja saznaj tko je bio Pavao Belas, čitaj in-tervju s prvim ravnateljem škole, uspje-he na raznim natjecanjima, susretima i smotrama… Novinari su se trudili biti na svim događanjima vezanim za školu. Koliko je uspješan njihov rad, procijeni sam. Nastavak priče ovisi i o tebi!

Želiš li postati članom Novinarske grupe i tako i sâm doprinijeti razvoju školskog časopisa, nemoj oklijeva-ti! Novinari, fotografi, lektori, crtači, dizajneri...svi su dobro došli. Prija-vi se i učini ovaj časopis još boljim!

A sada kad sam te zainteresirala, os-tavit ću te da razmisliš o svom dolasku na sastanak grupe ili da tek uživaš u prvom broju našeg školskog lista.

U svakom slučaju, želim ti puno us-pjeha.

Tvoja glavna urednica,

Lara Jakšić, 7. A

Krijesnice List učenika OŠ „Pavao Belas“, BrdovecBroj 1, god. I, rujan, 2010.

Adresa: OŠ „ Pavao Belas“, Brdovec Ilije Gregorića 28 10291 Prigorje Brdovečko

Telefon: 01/3315 216Faks: 01/33152 16e- mail: [email protected] adresa: www.os-pavao-belas.skole.hr

Za izdavača: Andrej Peklić, ravnatelj

Glavna urednica:Lara Jakšić, 7. A

Odgovorna urednica:Ivanka Tomić, profesorica hrvatskoga jezika

Uredništvo:Stela Anetić, 5. A, Tena Barlović, 5. A, Lana Jančić, 5. A,

Ifigenija Ključarić, 5. A, Mateja Mejdanđić, 5. A, Marija Sliško, 5. A, Kristina Mihalinec, 5. A, Lucija Slunjski, 5. A, Marija Grgurić, 5. B, Andrea Hribar, 5. B, Nikolina Jakšić, 5.B, Novella Jančijev, 5. B, Antonija Kovačić, 5. B, Sara Pavić, 5. B, Hana Lira Luketić, 5. B, Stela Petravić, 5. B, Josipa Pranjić, 5. B, Petra Ružić, 5. B, Lina Sečenj, 5. B, Isabela Lovrentjev, 5. B, Laura Šubarić, 5. B, Karolina Zbukvić, 5. B, Lea Borošak, 7. A, Kristina Blažević, 7. A, Dorotea Gojević, 7. A, Anja Horvatić, 7. A,Ivona Klarić, 7. A, Marina Mihalinec, 7. A, Ivan Mirt, 7. A, Matej Močinić, 7. A, Ivana Pavić, 7. A, Kristina Pavić, 7. A, Marko Manuel Režek, 7. A, Dominik Kosmač, 7. A, Laura Žalac, 7. A

Učitelji suradnici:Željka Trajbar Cigić, Dragica Školić, Mirjana Ištuk, Vlatka Bošnjaković, Željka Prahin, Alenka Turalija,Branka Zrinjan, Sanja Škrbec

Grafička urednica:Dalia Valjak, profesorica informatike

Fotografije:Laura Žalac, 7. ADalia Valjak, profesorica informatike

Lektura: Ivanka Tomić

Tisak:

Naklada: 200 primjeraka

Naslovna stranica: Novinari 5. razreda Novinari 5. razreda

IMPRESUM__________________________________________________KRIJESNICE

2

3

Obraćamo vam se ovim prvim, po mnogo čemu, izuzetnim primjerkom školskog lista Krijesnice godinu dana nakon osamostaljivanja naše škole. Uložili smo silan napor, želju i trud, odletjeli u maštu te hrabro zakoračili naprijed otvarajući prvu stranicu postojanja našega lista.I, evo nas sa željom da zau-vijek ostanemo s vama. Moramo priznati da nam nije bilo lako, dobro smo se oznojili tražeći prostor za sastanke Novinarske grupe. Sada smo ponosni jer smo svojim predanim radom uspjeli prijeći i sa-vladati sve prepreke i probili smo led budućim gene-racijama. Nadamo se da se naš trud isplatio i molimo vas da ne budete prestrogi suci jer smo mi početnici. Ovo je naš prvi broj i mi se tek učimo biti novi-nari, a zna se kako je svaki početak težak pa i ovaj naš. Na kraju veliko hvala svima koji su pomogli da ostvarimo svoj san. Želimo vam ugodno druženje s Krijesnicama te sretno vam i veselo bilo do sljedećeg broja.

SADRŽAJOni su krivi za sve ………….......……...3Gradnja škole ……………………......…4

ŠKOLSKE SVAŠTICEKonačno osmogodišnja škola…...........5Belas, utemeljitelj škole…………...…...6Intervju s ravnateljem ……………...…..7Male glave željne znanja …………...…8Dvorac Lužnica …………………….......9Dani kruha …………………………......11Predstavljanje zbirke……………….....12Mjesec hrvatske knjige……………..... 13Konvencija o pravima djece……..…...14Božićna priredba ………………….......16Naši uspjesi ………………………....…17Najuspješniji učenici ……………….....19Imenom sam te nazvao ………….…...22

Literarno-likovni podlistak……….........24

STRUČNI KUTAKNasilje .................................................38Cyberbullying.......................................40

EKOLOGIJABorba za preživljavanje ……………....42I životinje imaju pravo na život ……....44

KUĆNI LJUBIMCILjubimci naših novinara i profesora….44

KAZALIŠTEKazalište u razredu..............................45Briljantin ………………………......……46Put oko svijeta za 80 dana ………..….46Čipolino …………………………......….47Sasvim sam popubertetio.………….....47

GLAZBARoker u duši …………………………48Anketa i top-liste.............................49

ZABAVIMO SE …………….………50Učenički horoskop .....……………..54

KRIJESNICE_____________________________________________________________

Oni su krivi za sve

Obraćamo vam se ovim prvim, po mnogo

Naši uspjesi ………………………....…17Najuspješniji učenici ……………….....19Imenom sam te nazvao ………….…...22

Literarno-likovni podlistak

STRUČNI KUTAKNasilje .................................................38Cyberbullying.......................................40

EKOLOGIJABorba za preživljavanje ……………....42I životinje imaju pravo na život ……....44

KUĆNI LJUBIMCILjubimci naših novinara i profesora….44

Mali novinari petaši

Veliki novinari sedmaši

Ivanka Tomić i mali - veliki novinari

_____________________________________________________________KRIJESNICE

4

Tema broja: Gradnja škole

Kad se vrijedne ruke slože…Nazire se kraj svakodnevnih

muka brdovečkih učenika koji su na-kon četvrtog razreda osnovne škole bili prisiljeni putovati na daljnje školovanje u Zaprešić. Gradnja nove osnovne škole u Brdovcu bliži se kraju.Nova os-novna škola gradi se na mjestu stare četverogodišnje škole koja je imala samo četiri učionice. Gradnju škole zajednički financiraju Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i športa, Zagrebačka županija, Općina Brdovec i Grad Zaprešić.Kamen temeljac za Osnovnu školu Pavao Belas položen je 14. svibnja 2009.godine. Početkom kolovoza počelo je betoniranje temelja nove zgrade, a is-tovremeno traju radovi na uređenju stare zgrade u kojoj će biti nove učionice za razrednu nastavu.

Škola koje nema

Mi smo vam đaciškole koje nema,

iskreno vam kažem, ne znam što se sprema.

Naša je školau izgradnji kažu,

moramo im vjerovat’jer veliki ne lažu.

Pavla Belasaškola nam se zove,a u Augustinčiću

još sanjamo snove.

Hoćemo li našedosanjati snove,

ili ćemo u srednjuotići iz nove.

Kristijan Lebo, 8. B

Kad se vrijedne ruke slože, sve se može...

ŠKOLSKE SVAŠTICE______________________________________________________Gradnja škole: OŠ „Pavao Belas“

Konačno osmogodišnja škola u Brdovcu! Općina Brdovec jedna je od najvećih općina u Zagrebačkoj županiji, a priljev stanovništva raste iz go-dine u godinu doseljavanjem mladih obitelji s djecom. Veliki broj stanovnika zahtijeva i objekte koji će zado-voljiti njihove potrebe. Nakon deset godina stvoreni su uvjeti da se Osnovna škola Pavla Belasa odvoji od zaprešićke OŠ Antuna Augustinčića. Trenutačno je tijeku gradnja zgrade s četiri učionice za razrednu nastavu i šest predmetnih kabineta, a djeca sada idu na nasta-vu na dvije lokacije - Muzej u Brdovcu te u zaprešićku školu, a uprava je u staroj školi. S obzirom na brz tempo gradnje, vrlo je vjerojatno da ćemo iduće školske godine

Zagrebačkoj županiji, a priljev stanovništva raste iz godine u godinu doseljavanjem mladih obitelji s djecom. Veliki broj stanovnika zahtijeva i objekte koji će zadovoljiti njihove potrebe. Nakon deset godina stvoreni su uvjeti da se Osnovna škola Pavla Belasa odvoji od zaprešićke OŠ Antuna Augustinčića. Trenutačno je tijeku gradnja zgrade s četiri učionice za razrednu nastavu i šest predmetnih kabineta, a djeca sada idu na nastavu na dvije lokacije - Muzej u Brdovcu te u zaprešićku školu, a uprava je u staroj školi. S obzirom na brz tempo gradnje, vrlo je vjerojatno da ćemo iduće školske godine

biti u novim prostorima - ističe ravnatelj Andrej Peklić te dodaje kako će novu školu pohađati više od 350 učenika.

Početak rada u novoj školi

Dana 1. ožujka 2009. godine počela je s radom novoosnovana OŠ Pavao Belas. Do tada je škola radila kao područna škola OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića. Škola je ime dobila po brdovečkom župniku i osnivaču prve javne škole na ovim prostorima Pavlu Belasu. Kamen temeljac za Osnovnu školu Pavao Belas položen je 14. svibnja 2009. na veliko zadovoljstvo školaraca i stanovnika Brdovca. Nova osnovna škola gradi se na mjestu sadašnje koja je imala samo četiri učionice. Beton-iranje temelja nove zgrade počelo je 7. kolovoza, a istovremeno traju radovi na uređenju stare zgrade.U dijelu stare školske zgrade bit će učionice za raz-rednu nastavu, a u novoj zgradi sagradit će se kabineti za predmetnu nastavu, kuhinja i blagovaonica.

5

Nastava za niže razrede organizirana je u muzeju

Zgrada nekadašnje osnovne škole

Nastava u školskoj godini 2009./2010.

Dok se radovi ne privedu kraju, učenici nižih razreda nastavu pohađaju u prostorijama Muzeja u Brdovcu, koje su prilagođene (koliko god je to moguće) izvođenju nastave, a učenici viših razreda nastavu pohađaju u posuđenim prostorijama OŠ Antuna Augustinčića.

Lea Borošak, 7. A

6

Belas, prosvjetitelj i utemeljitelj brdovečke škole

Do kraja 19. stoljeća na području Zaprešića bilo je samo nekoliko osnovnih škola. Godine 1833. u Brdovec dolazi za kapelana Stjepan Matković koji je orga-nizirao dobrovoljnu školu te je sam djecu podučavao vjeronauk, čitanje, pisan-je i račun. Nije bilo nastave u školskoj zgradi. Deset godina kasnije župnikom brdovečkim postaje Pavao Belas koji je ustrojio prvu javnu školu u Brdovcu.

Osnivanje škole

On je 1854. godine privatnu školu pretvorio u javnu i namjestio je učitelja sa stalnom godišnjom plaćom. Župnik Be-las počinje s uređenjem stare crkvene kuće koja je pretvorena u učionicu. Tu je škola bila smještena sve do 1869. godine kada se seli u novu zgradu uz glavnu cestu. Škola je izgrađena troškom općine. Svaka je školska go-dina počinjala zazivanjem Duha svetoga u mjesnoj crkvi, a završavala je ispitom kojem su nazočili Školski odbor, školski nadzornik i župnik. Najbolji su učenicinagrađivani na kraju godine, a općinsko zastupstvo uvrštava u proračun za 1908. novac za jednog učenika škole u Brdovcu koji će biti doživotni član Društva svetogJeronima. Na kraju školske godine učenici su išli na izlet. Tako su 1878.

učitelja odobrava školski odbor.

Školski barjak

Škola je imala i svoj barjak, dar barunice Antonije Rauch. Bio je napravljen od crvene svile s bijelo-modrom svilenom vrpcom. Barjak su izradile sestre milosrdnice iz Za-greba. Na jednoj je strani barjak imao sliku anđela čuvara, a na drugoj svetoga Alojzija. Velika se briga vodila o siromašnoj i nadarenoj djeci. Kao dobročinitelji škole u Br-dovcu ističu se: Geza ba-run Rauch, Ivan Ivančić,Školski mjesni nadzornik, predsjednik Školskog odbora i voditelj imanja Lužnica. Škola je 1875. godine dobila i školsku knjižnicu koja je brojala 70 svezaka, a 38 ih je po-klonio župnik Belas.

učitelja odobrava školski Školsko igralište

Početkom travnja 1893. godine uz školu je uređeno i „gombalište“, školsko igralište, za koje zemljište ustupio učitelj Novak. Podig-nute ruče, preče, stupovi za konopce, sprava za skok. Djeca iz Zaprešića pohađala su brdovečku školu sve do 1904. go-dine kada je otvorena Pučka škola u Zaprešiću. Školu u Brdovcu je jeda-naest puta pregledavao Ivan Filipović, nadzornik Županije zagrebačke. Kad je on dolazio, pred školom su ga čekali svećenik i učitelj. Značajno je sud-jelovanje brdovečke škole na Gospodarskoj izložbi 1891. godine jer je školaza izložene predmete nagrađena Diplomom priznanicom.

Lea Borošak, 7. A

brdovečka djeca bila u Podsusedu gdje ih je počastio mjesni školski nadzornik, a na izlete su išli i gro-fovi Juro i Marko Jelačić. Pokraj škole nalazi se zdenac čije ob-navljanje 1882. godine na molbu

______________________________________________________ŠKOLSKE SVAŠTICE

ŠKOLSKE SVAŠTICE______________________________________________________

7

Intervju s ravnateljem škole Andrejem Peklićem

Nisam strog, ali sam zahtjevan!Gospodin Andrej Peklić prvi je ravnatelj naše škole. Odlučile smo provjeriti kako se snašao u ravnateljskoj ulozi te smo mu postavili nekoliko pitanja.

* Recite nam nešto o sebi i vašoj učiteljskoj karijeri!- Zovem se Andrej Peklić i diplomirani sam učitelj Radim dvadesetak godina s djecom, a na ravnateljsko mjesto došao sam iz OŠ Sten-jevec. Još kao dijete želio sam biti učitelj i raditi u školi.

* Ovo Vam je prvo ravnateljsko mjesto. Kako se snalazite u ulozi ravnatelja?- Jako se dobro snalazim. Žao mi je što rijetko dolazim vama u OŠ Antuna Augustinčića i što vas ne viđam jer imam mnogo posla u uredu u Br-dovcu. Ravnateljsko mjesto je za mene novo iskustvo i izazov. Rad u razredu je lijep, za njega moraš biti fizički i psihički spreman, no rad s 350 učenika i njihovim roditeljima s kojima surađujem još je ljepši.

* Uvjeti rada u ovoj školskoj go-dini su teški. Kad će zazvoniti prvo zvono u OŠ Pavao Belas?- Škola trenutno radi u vrlo teškim uvjetima bez vlastitog objekta i u posuđenim prosto-rima Muzeja Brdovec i OŠ An-tuna Augustinčića u Zaprešiću dok je upravni odjel smješten u prostoru stare škole. Prvo školsko zvono zazvonit ćeu novoj školi sljedeće godine.

* Hoće li se uz školu graditi i sportska dvorana?- Hoće, možda ne odmah na

početku školske godine, ali 2-3 mjeseca kasnije vjeru-jem da će se početi s grad-njom sportske dvorane.

* Koji su planovi za terensku i izvanučioničku nastavu?- Želio bih da što više vreme-na provodite izvan učionice. Kamo ćete ići to ovisi o razred-nom odjelu. Planiramo posjete kazalištima, kinopredstave i izvanučioničku nastavuu dvorcu Lužnici.

* Koji je Vaš hobi i čime se bavite u slobodno vrijeme?- U slobodno vrijeme pjevam i šećem svog psa.

* Što ste pisali u školskim sas-tavima o budućem zanimanju?- Želio sam biti učitelj ili šumar.

* Koji ste predmet u školi najviše voljeli?- Najviše sam volio stolac i li-kovni.

* Jeste li strogi prema učenicima?- Nisam strog, ali sam jako zahtjevan.

početku školske godine, ali * Što mislite o učenicima koji rade probleme u školi i jesu li roditelji odgovorni za njihovoponašanje?- Ako učenik radi probleme u školi, kaznit ćemo njega, a ne njegove roditelje. Učenik je odgovoran za ono što je napra-vio u školi.

* Za kraj nam recite koje su vaše vizije kao ravnatelja OŠ Pavao Belas?– Kao ravnatelj zalagat ću se za suradnju škole i lokalne zaje-dnice na svim razinama, omogućit ću uvođenje ino-vacija u odgo-jno-obrazov-ni rad i nastojat ću osu-vremeniti nastavni proces.

(Ravnatelju smo zahvalile na strpljivosti jer nam je tijekom in-tervjua poslušnost otkazao dik-tafon.)

Razgovarale: Ivona Klarić, Ivana i Kristina Pavić,

Kristina Blažević i Lara Jakšić, 7. A

Novo iskustvo i izazov za prvog ravnatelja

8

Izvanučionička nastava: Dvorac Lužnica

Male glave željne znanjaU ponedjeljak 5. listopada 2009. go-dine, povodom Dana učitelja, učitelji i učenici OŠ Pavao Belas nastavu su održali u dvorcu Lužnica.

Okupljanje učitelja i učenika bilo je u 10 sati ispred dvorca. Časne sestre organizirale su obilazak dvorca za sve sudionike, a nakon obilaska, male glave željne znanja krenule su sa svojim razrednicima u prekrasan park koji okružuje dvorac. Svatko je tražio svoje mjesto pod suncem, a sunca je bilo i više nego dovoljno. Rješavali su se nastavni listići, razgovaralo se i učilo na drukčiji način. Kad je nastava završila, učenici su se mogli počastiti pečenim kesten-jem, prošetati parkom ili igrati se na velikoj livadi.

Sara Pavić, Marija Grgurić i Hana Lira Luketić, 5.B

Nismo dobro slušali?!

Kako se orijentirati, profesore?

Prijatelji si uvijek pomažu

I profesori su uživali na suncu i svježem zraku

Profesorica daje upute



9

Reportaža: Dvorac Lužnica

Prošlost izgubljena u sadašnjosti Dan učitelja zauvijek će ostati u mom sjećanju jer nam je organizirana nastavu u dvorcu. Nije bilo školskoga zvona i ocjena što me oso-bito razveselilo. Na ulazu su nas dočekale časne sestre i rasporedile u grupe. Hodam stazom za sestrom i gledam Lužnicu skrivenu u krošnjama drveća. Stoljećima tu stoji kao čuvar prošlih vremena. Moje misli zaokupi slika dvorca u večernjim satima. Obasjan je svjetlošću svijeća i izgle-da mistično.Iz sanjarenja me trgne glas časne sestre. Pažljivo sam ju slušala jer pričala povijest dvorca.

Dan učitelja zauvijek će ostati u mom sjećanju jer nam je organizirana nastavu u dvorcu. Nije bilo školskoga

-bito razveselilo. Na ulazu su nas dočekale časne sestre i rasporedile u grupe. Hodam stazom za sestrom i gledam Lužnicu skrivenu u krošnjama drveća. Stoljećima tu stoji kao čuvar prošlih vremena. Moje misli zaokupi slika dvorca u večernjim satima. Obasjan

-da mistično.Iz sanjarenja me trgne glas časne sestre. Pažljivo sam ju slušala jer Dvorac skriven u krošnjama drveća

mu je zapisana godina 1791. Na vrhu stubišta je kip Marije s Isusom, a na katu prekras-na barokna kapela Svetog Križa. Izvorni namještaj dvorca nestao je u prošlosti, no os-tale su kaljeve peći, kamena ograda stubišta i ugrađeni ormari u svečanoj dvoraniiz razdoblja kasnog baroka.

Povijest Lužnice

Dvorac Lužnica izgrađen je na prijelazu iz Savske doline u Marijagoričko pobrđe i jedan je od najslikovitijih dvoraca Hrvatskoga zagorja. Lužnica se prvi put spominje 1673. go-dine. Današnji jednokatni dvo-rac podignut je početkom 18. stoljeća. Prvi su vlasnici bili Čikulini. Život Julija Čikulinija nevjerojatna je priča o usponu. Obogatio se kao upravitelj do-bara Zrinskih u Primorju, zbog toga je došao u sukob s njima

te je bio protjeran. Nakon što se preselio u Lužnicu, snalažljivi se upravitelj brzo ponovno obogatio, uspio je otkupiti veliki dio bivšeg susedgradsko-stubičkoga vlastelinstva te se uzdigao u krug visokoga plem-stva. Obitelj Rauch gospodar je Lužnice od kraja 18. stoljeća.

Sestre kupuju dvorac

Godine 1925. na dražbi su Lužnicu kupile sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog od udovice Ane, posljednje iz obitelji baruna Raucha, za potrebe smještaja i odmorišta za stare i bolesne sestre. Tako je dvorac postao samostan i starački dom časnih ses-tara. Lužničke su sestre go-dinama marljivo obrađivale zemljište oko dvorca i čuvale su dvorac.No za smještaj stari-jih sestara dvorac nije bio na-jbolje rješenje. Stoga je došlo

Kako pronaći dvorac? Do dvorca se stiže iz središta Zaprešića, cestom prema graničnom prijelazu Harmica u smjeru Brdovca. Poslije nekoliko kilometara putnici će ugledati dvorac skladnoga pročelja s kulama. Namjena kula nije obram-bena, niti nadzor ulaza pos-jetitelja, već naslijeđe gra-diteljske tradicije.U sredini je dvorca svečana dvorana s balkonima. Dvorac je izgrađen na uzvisini i okružen je lijepo uređenim parkom. Pogled kao iz priče, kako prema dvorcu, tako i iz kula s čijih se prozora pružaju prekrasni vidici. Dva ulaza u dvoracgotovo su identična i vode do središnjega drvenoga stubišta u predvorju. Na nje

Reportaža: Dvorac Lužnica

do ideje prenamjene i obnove Lužnice, te potrebe izgrad-nje novog objekta. Uz veliku pomoć katoličke organizacije Renovabis izgrađen je novi stambeni objekt u koji su na-jprije preselile sestre iz dvorca. Tek tada su u samom dvorcu mogla započeti mnoga res-tauratorska istraživanja, san-acije i obnova. - Time je jedan od deset najvrjednijih dvora-ca sjeverozapadne Hrvatske spašen od daljnjeg sigurnog propadanja - istaknula je sestra Miroslava Bradica.Prostrani engleski perivoj skriva dvorac pa se on vidi tek iz daljine i to njegovo južno pročelje. Veliko žitno polje između ceste i perivoja još više naglašava ljepotu dvorca. U parku se nalazi

jezero, a u vrtu je najista-knutija golema platana de-belih grana i široke krošnje.

Što će časnim sestrama dvorac?

Vrlo se često , kada se

govori o Lužnici, čuje i pitanje: «Što će časnim sestrama dvo-rac?». Zaista, zašto su sestre kupile jedan dvorac i to ne bilo kakav? Zašto baš Lužnicu? Prvenstveno zato što je taj dvorac uključivao i ogroman zemljoposjed. Naime, u doba kada su časne kupovale dvo-rac, a bilo je to vrijeme prve Jugoslavije, sestre nisu im-ale riješen mirovinski status. S obzirom da je broj sestara neprekidno rastao, postojao je problem smještaja i zbrinja-vanja sve većeg broja umirov-ljenih sestara. Jednim udarcem ubijeno je više muha. Starije su sestre dobile smještaj, a čitava Družba mogućnost bavljenja poljoprivredom i stočarstvom. Tako je samostan prehra-njivao sam sebe i još značajno

pomagao matičnu kuću u Za-grebu i siromašne bolesnike iz bolnice Sestara milosrdnica u Vinogradskoj ulici. Posla je bilo previše da bi ga sestre mogle obavljati same. Zapo-sleni su i stalni, a uvijek je bilo posla i za sezonske radnike.

Posjed je zaista bio velik - 71 jutro oranica, 7 jutara vrta, 80 jutara livade, 89 jutara šume i tek 23 jutra neplodnog tla. Lužnica je postala idealno mjesto za odmor sestara. U tišini posjeda najbolje se priku-pljala snaga za nove napore, a sestre studentice rado je biraju kao mjesto pripreme za ispite.

Šetnja perivojem

I meni je lijepo u tišini prolaziti dvoranama dvorca i zamišljati kako su živjeli plemići gledajući s južnog balkona Savsku dolinu ili su pak na sjevernom balkonu naslonjeni na ogradu od kovanoga željeza slušali pjev ptica iz okolne šume. Oduševljava me šetnja šljunčanim stazicama parka, drveni mostići pokraj jezera, tihe sjenice i drvene klupice u dubini zelenog perivoja. I kuda god pogled seže, širi se preda mnom slika prošlih vremena izgubljena u sadašnjosti. Os-taje samo mašta i ispričane ili slikama oživljene uspomene na bogatstvo i sjaj Lužnice i njenu bogatu prošlost.

Marija Grgurić, 5. B

Posjed je zaista bio velik - 71


10

Predavanje časne sestre


Dani kruha U crkvi Svetoga Vida u Javorju u petak 16. listopada godine učenici nižih raz-reda obilježili su Dan zahvalnosti za plodove zemlje. Roditelji sa svojom djecom učinili su taj dan posebno svečanim jer su se potrudili izraditi različite vrste peciva, kruha i kolača. Učenici su sa svojim učiteljima pripremili pri-godne recitacije te na taj način pokazali kako oni obilježavaju taj Dan. U lijepo aranžiranim košarama pronašlo se raznih vrsta i oblika proizvoda od brašna. Obilježavanje Dana kru-ha pridonosi potpunijem odgoju i obrazovanju za zaštitu okoliša, upoznavanju biljne razno-likosti, podizanju svijesti o ekološkoj poljo-privredi i zdravoj prehrani. Koliko je kruh dra-gocjen i važan, vjerojatno najbolje zna mnoštvo gladnih ljudi diljem svijeta. Svi mi, koji ga je-demo nekoliko puta dnevno, nismo dovoljno svjesni toga te nam je jednostavno nezamis-livo živjeti bez kruha.Imati kruha za objedom, naša je svakodnevica pa se mnogo žalimo za prepunim stolom ako je danas na njemu ona vrsta kruha koju baš i ne volimo. Voljela bih da ljudi zahvaljuju za taj Božji dar, ne samo jedan dan u godini, na Dan kruha, već svaki dan, prije svakog jela. Vjerujem da bi tada bilo više sretnih ljudi na ovome svijetu. Zato, budimo dobri kao kruh, srca velika i otvore-na, jer mrvice s našeg stola mogle bi spasiti i usrećiti bar jedan ljudski život. A to je mnogo.

11

Stari pekar

Svaku večer pekar stari Svoju peć ponovno pali

Dok mi sanjamo, on ne spavaVeć peciva raznih oblika stvara

Iz pekare miris ugodan nasMami, po pecivo prije škole stižu

Mališani.

Sven Nekić, 3. A

Pripremila Mala novinarska grupa

U crkvi Svetoga Vida

12

Predstavljanje zbirke: Kajčice and rojžičice

Kajčice kao miris starinskih rojžicaZavičajno ekološko društvo Zaprešić i OŠ Antuna Augustinčića povodom Dana grada, pred-stavili su zbirku pjesama učenika OŠ Pavla Belasa i OŠ Antu-na Augustinčića pod nazivom “Kajčice and rojžičice”. Riječ je o projektu kojeg škola provodi već pet godina, a zbirku je izdalo Zavičajno ekološko društvo s ciljem očuvanja, poticanja i razvijan-ja ljubavi djece prema domačoj reči. “Kajkavska riječ naša je velika vrijed-nost. Želim dug život svim skrbnicima nad kajkavskom baštinom i što više

Svečanost “domače reči”

ovakvih zbirki”, poželio je osnovnoj školi profesor Mirko Ivanjek, predstavnik Kajkaviane, Društva za promicanje hrvatske kajkavske baštine. Vrijednost zbirke još je veća zbog ilustraci-ja učenika. Služe kao svojevrsnbotanički priručnik, što se vidi i iz samog naziva zbirke. “Ova zbirka je skromna, ali ima važnu ulogu”, kazala je na predstavljanju urednica knjige, pedagog-inja Željka Skledar, vrlo ponosna na učenike koji su u njoj pokazali svoj pjesnički ili pak lik-ovni talent. Mladi autori svojim su djelima oduševili sve nazočne, a mnogo uspjeha u daljnjem stvaralaštvu poželjeli su im i zamjenik gradonačelnika Damir Benčević i pročelnica UO za društvene djelatnosti Sandra Sabol Valenčak, koji su se osnovnoj školi i Zavičajnom ekološkom društvu ujedno zahvalili na doprinosu u očuvanju kajkavske riječi.

Lara Jakšić, 7. A

Nagradni natječaj Modre laste

Na natječaju Modre laste objavljenom u rujnu za najbolji slogan povodom 55. rođendana časopisa, naša učenica Matea Škare, 5. B, nagrađena je iPodom. Matein slogan:

Uz Lastana su rasli i mama i tata, kao mala krala sam ga od brata, a danas

ga čitam usred školskog sata.

Čestitamo!

Pobjednički slogan:

Modra lasta i dalje leti,a slavi rođendan pedesetpeti.

Iva Strize, 6. raz OŠ Bijaći

Kaštel Novi



13

Mjesec hrvatske knjige

Nebesa se osuše zvijezdamaU listopadu se povodom Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici „Ante Kovačić“ čitalo pod zvijez-dama. To je projekt kojim hrvatske narodne knjižnice bogatim i raznovrsnim pro-gramima, tematski vezanim uz značajne obljetnice upo-zoravaju javnost na značaj knjige i čitanja. Ovogodišnji programi pod sloganom „Svemir: na vama je da ga otkrijete“ vezani su uz as-tronomiju. Ova je godina, na inicijativu UNESCO-a i Međunarodnog astronomskog saveza proglašena godinom astronomije, čime se želi pobuditi zanimanje za promatra-nje svemi-ra. Tako se u knjižnicama na području Hrvatske održala jednodnevna akcija s ciljem popu-larizacije čitanja pod zajedničkim nazivom „Čitajmo pod zvijezdama“. U petak 23. listopada čitalo se u knjižnicama, na trgovima, pred školama, knjižarama, muzejima u svim gradovima i naseljima. Čitali su književnici, glumci, knjižničari, djeca, djedovi i bake, slučajni prolaznici. Tim povodom u Knjižnici su gostovali Sanja Pilić i predstavnici zaprešićkog književnog kruga. Čitalo se pod zvijezdama u doista svemirskoj atmosferi. Glavna gošća književnica Sanja Pilić bila je duhovita i zabavna. Pročitala je nekoliko svojih kratkih priča za djecu i podržala ovakva okupljanja. Večer su uljepšali i Tena Bartolac učenica Srednje škole Ban Josip Jelačić sa svojim proznim uratkom „Anđele, ti ćeš uspjeti“, Kristian Župan predstavio je dvije pjesme iz svoje nove zbirke „Svetkovina slutnje“. Buduća učiteljica Ivana Stančin predstavila se dvjema pjesmama iz

svoje prve zbirke poezije „Bu-dim te“. Pjesme su čitali i peda-goginja Željka Skledar i članovi Kajčica. Jelena Jelačić i Sara Hilc, učenica 7. B razreda naše škole, a u drugom dijelu progra-ma gost večeri bio je pjesnik i ma-jstor šansone Arsen Dedić.

Josipa Pranjić, 5. B

Ispunjena zaprešićka knjižnica

14

Prava djeteta

Konvencija o pravima djece Ured za ljudska pra-va proveo je natječaj za likovne i lite-rarne radove na temu „Znam što znače prava djeteta“ za učenike osnovnih i srednjih škola. Na natječaj su prijavljena 292 literarna rada te 599 lik-ovnih radova. Povjerenstvo za ocjenu likovnih i literarnih radova donijelo je Odluku o nagrađenim literarnim rado-vima 25. studenog 2009. go-dine.

Nagrađeni su sljedeći literarni radovi učenika osnovnih škola: • Novella Jančijev, 5. raz., OŠ Pavao Belas, Brdovec• Luka Kraljević, 3.raz., O Š Slano, Slano• Angela Jajčević, 4. raz., O Š Vojnić, Vojnić• Sanja Mikašinović, 8. raz., O Š Nikola Tesla, Rijeka• Fran Diklić i Filip Runjić, 7.raz., O Š Ivana Gorana Kovačića, Zagreb

Na svečanosti održanoj 12. prosinca 2009. na Trgu bana Josipa Jelačića nagrade je učenicima uručio gospodin Slobodan Uzelac, potpredsjednik Vlade.

Novella Jančijev, 5. B

Nastup malih folkloraša na glavnom zagrebačkom trgu

Moja prava

Zovem se Matea Škare. Rođena sam 1. lipnja 1998. godine. Tada sam prvi put ostvarila jedno od svojih prava – pravo na život. Živim sa svojim roditeljima i sestrom u Brdovcu. Rekla bih da sam time ostvarila još poneka prava: pravo na ime, državljanstvo i roditelje. Odrastanjem se moja prava proširuju i postaju mi razumljiva. Razgovorom ostvarujem pravo da izrazim svoje mišljenje, igrom ostvarujem pravo na druženje, čitanjem ostvarujem pravo na primanje informaci-ja, a odlaskom u školu pravo na školovanje.

Kad sam prvi put čitala Konvenciju o pravima djeteta u rujnu, mnoge stvari nisam razumje-la. To je zato što nisam do tada razmišljala o njima, a svi mi imamo različit život u obitelji. Moja mama kaže da je i to jedno pravo i da treba poštivati različitosti među djecom. Ono što razumijem je da bolesnima i socijalno ugroženima treba pomoći. Znam da moram izbjegavati nezakonite radnje i ljude koji se njima bave i da svako dijete treba odrastati veselo i bezbrižno.Iako sam jedanaestogodišnjakinja, već znam svoja prava i svako ih dijete mora znati.

Matea Škare, 5. B

Kristina Šubarić, 2. A



15

Nagrađeni rad

Znam što znače prava djeteta Sat hrvatskoga jezika. Listopadski ponedjeljak. U učionicu ulazi moja razred-nica. Smješka se. Sigurno nas danas neće ispitivati promjenjive i nepromjenjive riječi. „Djeco, pročitat ću vam tekst literarnog natječaja na temu „Znam što znače prava djeteta“. Iznenadila sam se. Valjda je znala da ćemo jednom pisati o toj temi jer nam je još u rujnu govorila o pravima djeteta. Sat razrednika. Rujanski četvrtak. Razrednica je ušla u razred s hrpom rozih pa-pira u rukama. Podijelila je papire i objasnila da se na njima nalazi sažetak Konvencije o pravima djeteta koja je usvojena 1989. go-dine. Zamolila nas je da nacrtamo smješka pokraj prava za koje znamo ili plačka pokraj prava za koje ne znamo.Na mom rozom papiru bilo je podjednako smješka i plačka. Nakon dvadesetak minuta analizirali smo naše rezultate. Nismo se pokazali kao oso-biti poznavatelji naših prava. Na papirima je bilo previše plačka. Razrednica se posebno osvrnula na prava vezana za školovanje. Govorila je o ocjenama, o odnosu roditelja i djece, medijima, zaštiti privatnosti djete-ta, slobodi izražavanja … Sve ono o čemu je govorila, nije bilo tim riječima napisano na papiru. Objasnila nam je na primjerima

iz života prava djece uvjeravajući nas da smo još mali i da ćemo tako bolje razumjeti. „Važno je da svatko od vas dobije ocjenu koju zaslužuje bez obzira je li loša ili dobra“, rečenica je koju ću pamtiti. Nakon sata bila sam vesela, saznala sam svoja prava prema međunarodnoj Konvenciji.

Sat hrvatskoga jezika. Listopadski ponedjeljak. „Važno je da svatko od vas dobije ocjenu koju zaslužuje bez obzira je li loša ili dobra.“ Još mi u ušima zvoni rečenica moje razred-nice. Zahvalna sam joj što se potrudila upoznati nas s našim pravima, a ja sam dobila priliku napisati kako sam ih sazna-la. Još se u ladici moga pisaćega stola nalazi onaj papir sa smješkićima i plačkima. Pravo svakoga djeteta na svijetu je da zna svoja prava. Konvencija o pravima djeteta odavno je puno-ljetna, a koliko se poštuju njezine odredbe danas, upitno je.


Slobodan Uzelac uručuje nagrade

Zaslužena nagrada u rukama


Božićna priredbaKinodvorana u Brdovcu 23. prosinca bila je najposjećenije mjesto u brdovečkoj općini.

Toga su dana naši učenici prvi put roditeljima pokazali što su pripremili sa svojim učiteljima za Božić. Bilo je tu prigodnih recitacija, pjesme, plesa i dramskih izvedbi, a priredba je završila pjes-mom školskog zbora koji je svima poželio sretne i ugodne blagdane.

Naši mali izvođači oduševili su roditelje

Ispunjena kinodvorana u Brdovcu

Pripremila: Novinarska grupa

16

17

NAŠI USPJESI____________________________________________________________Susret „Ivica Kičmanović“

Biserna ogrlica materinskog jezikaNa Susretu „Ivica Kičmanović“ nagrađeni su i pohvaljeni naši učenici:

- Dorotea Filipaj, 8. A- Ana Marčić, 8. A- Matija Mirt. 8. A i- Jelena Šekrst, 8. A

Kad se jedna manifes-tacija održava 25 godina, kad se razvija i povećava iz godine u godinu, onda je zaista riječ o nečemu što vrijedi. Sus-reti Ivica Kičmanović svakako spadaju u takvo nešto. Dani Ante Kovačića pokrenuti su s ciljem promicanja pisca koji je ispisao najljepše stranice o djetinjstvu i školovanju na hrvatskome jeziku. Na 23. natječaj pristiglo je 1145 ra-dova iz Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine. Prosud-beni odbor u sastavu Stjepan Laljak, Mirna Kozina, Željka Horvat Vukelja, Ivan Rodić, Silvija Šesto i Stijepo Mijović Kočan dodijelio je 200 nagra-da i pohvala za učenike, 12 za njihove učitelje i mentore i pohvalio 7 osnovnih škola.

Zbornik Stezanje remena

Radovi su objavljeni u zborniku “Stezanje remena”.

Od dvjestotinjak radova 50 je novinarskih, a 150 lite-rarnih. Tematski gledano po-zornost mladih literata i novi-nara najviše zaokuplja odnos učenik-škola-obitelj-društvo. Najviše se piše o zbivanjima u školi, nastavi, učiteljima, prob-lemima i teškoćama u odrastan-ju, obiteljskom životu… Na Susretu je nagradu dobio rad Doroteje Filipaj, 8. A “Sve zbog mame”, a pohvaljeni su radovi Matije Mirta, 8. A i Ane Marčić, 8. A.

Dojmovi učenika i učitelja

Stjepan Banas: Kao voditelj literarne i novinarske družine svoje škole bijah na svim dosadašnjim susretima i svaki put me ponovno i istinski oduševila kičmanovićevska atmosfera koja slavi ljepo-tu hrvatske književne riječi koje spontano i iskreno u stvaralačkom zanosu nižu

osnovnoškolci stvarajući bisernu ogrlicu svoga mater-inskog jezika. S mirisom lipe u lipnju zabruje i zazvone zvona šireći suzvučje i raskoš našega slatkog kaj, ča i što sa zavičajnim govorima iz cijele Lijepe Naše. Zazveče tada trublje dječjih srdaca koja slave jezik hrvatski.

Ivan Novaković: Ove sam go-dine prvi put bio na Susretu. Bio sam sretan i ponosan. Bio sam još ponosniji kad sam se vratio u školu i sa svima dije-lio oduševljenje Susretom.

Darija Jeger: Tri godine zare-dom sudjelovala sam na Sus-retu Ivica Kičmanović i svaka je godina za mene bila pose-ban doživljaj. Kad prozovu ime vaše škole u prepunoj Staro-gradskoj vijećnici, u vama se mora probuditi osjećaj ponosa i zadovoljstva što su članovi Povjerenstva prepoznali vaš talent i trud. Posebno je lijepo vidjeti lica nekih dragih ljudi koje ste upoznali na ranijim susretima.

Ivanka Tomić

Mali Kičmanovići

18

____________________________________________________________NAŠI USPJESI

Vremeplov naših uspjeha kroz proteklu godinu

LiDraNo

Županijski susret:

Marija Grgurić, 5. B – Prošlost izgubljena u sadašnjosti – novinarski radMarijin rad predložen je i za državni LiDraNo susret.

Hrvatski jezik

Županijsko natjecanje:

5. Luka Mavrić, 7. B 9. Jelena Šekrst, 8. A

Engleski jezik Županijsko natjecanje:

9. Jelena Šekrst, 8. A

Matematika Županijsko natjecanje:

3. Luka Mavrić, 7. B

Informatika


Dario Oroz, 7. B

DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE

Luka Mavrić, 7. B - 3. nagrada

Kemija Županijsko natjecanje:

2. Luka Mavrić, 7. B 12.Tomislav Bartol, 7. B 9. Jelena Šekrst, 8. A

Geografija


4. Marija Grgurić, 5. B

Tehnička kultura

Županijsko natjecanje: Hana Lira Luketić, 5. B Melani Adamić Golić, 6. B Dario Oroz, 7. B

Likovna kultura Županijsko natjecanje:

Melani Adamić Golić, 6. B Marta Galić, 6. B

UČENICA GENERACIJE 2009./2010.

JELENA ŠEKRST, 8. A

19

MLADE NADE NAŠE ŠKOLE ______________________________________________

Jelena Šekrst Svira klarinet, odlična je učenica 8. A razreda i najbolja poz-navateljica hrvatskoga i engleskoga jezika te kemije. Izvrsna je u svemu čime se odluči baviti. Sudjelovala je na brojnim natjecanjima, susretima i smotrama.

Jelena u Ferrarijevom kampu

Županijska natjecanja:1. mjesto iz matematike – 5. raz-red;3. mjesto iz kemije – 7. razred;9. mjesto iz kemije – 8. razred;4. mjesto iz hrvatskoga jezika – 7. razred;9. mjesto iz hrvatskoga jezika – 8. razred;Nagrada „Ivica Kičmanović“ u 6. razredu.

* Je li ti važniji uspjeh u školi ili u glazbenoj školi? - Važniji mi je uspjeh u školi.

* Što nakon osnovne škole? Gdje se vidiš za 10 godina?- Ići ću u VII. gimnaziju, a za 10 godina bih, ako sve prođe u redu, trebala završavati fakultet, ali još ne znam koji.

* Imaš li uzore? Zašto baš oni?- Da, imam ih više jer mi se na svakom od njih sviđa neka osobina koju bih i sama htje-

la imati. Npr. tata mi je jako duho-vit i opušten i uvijek zna svako-ga oraspoložiti svojim šalama, mama je prilično organizirana osoba, zna gdje joj što stoji i ri-jetko kad gubi stvari (za razliku od mene), a djed je vrlo odlučan i ostaje pri svom mišljenju bez obzira na sve.

* Najvažnije osobe u tvom životu?- Obitelj i prijatelji.

* S kime se najviše družiš? Što misliš kako bi te opisali pri-jatelji?- Najviše se družim s moje tri najbolje prijateljice, Dorom, Dor-oteom i još jednom Doroteom. Mislim da bi me one opisale kao razumnu, tolerantu i mirnu oso-bu (tako nekako otprilike).

* Kakvu glazbu slušaš?- Pretežno rock. Najdraži su mi Doorsi, a volim i AC/DC, Beat-lese, Deep Purple, Jethro Tull, U2, Hladno Pivo...

* Postoji li talent koji bi ti osobno voljela imati?- Da, voljela bih dobro crtati. * Najveći strah?- Jako se bojim zmija.

* Životni san?- Imati vlastitu jedrilicu kojom bih putovala svijetom.

* Najgora navika?Dugo izležavanje u pidžami pred TV-om nakon jutarnjeg buđenja (ako škola nije ujutro).

* Tvoja najbolja osobina?- Marljivost .

* Što radiš u slobodno vrijeme?- Družim se s prijateljima, slušam glazbu, čitam, sviram, surfam internetom, a ponekad i odlazim na izlete s roditeljima na svakakva zanimljiva mjesta.

Ivona Klarić, 7. A

______________________________________________ MLADE NADE NAŠE ŠKOLE

20

Luka Mavrić

Učenik 7. B razreda, sudjelovao na županijskim natjecanjima iz hrvatsko-ga jezika, kemije i matematike i ostvario zapažene rezultate. Svojim je uspjehom dokazao da matematika, kemija i grama-tika nisu bauk.

Lukini rezultati:

Županijsko natjecanje iz hrvatskoga jezika:- Luka je osvojio 5. mjesto;Županijsko natjecanje iz kemije:- Luka je bio drugi;Županijsko natjecanje iz matematike:- Luka je osvojio 3. mjesto.

Državno natjecanje iz matematike

* Koji predmet u školi najviše voliš?- Najviše volim kemiju. * Koliko je potrebno učenja i odricanja da bi se postigli iz-vrsni rezultati?- Ma, ne mnogo. Doduše, malo je iscrpljujuće ići na natjecanja, ali vježbati za njih nije strašno.

* Imaš li uzore?- Ne, nemam neke uzore.

* Najvažnije osobe u tvom životu?- Najvažnije osobe su mi moja obitelj i prijatelji.

* S kim se najviše družiš? - Najviše se družim s onima koji su mi slični u svemu.

* Što misliš kako bi te opisali tvoji prijatelji?- Mislim da bi me prijatelji opisali kao nekoga tko im uvi-jek daje da prepišu ono što nisu znali, ali se često i naljuti te lako uvrijedi.

* Čime se baviš u slobodno vrijeme?- U slobodno vrijeme igram šah i ljenčarim.

* Najveći strah?- Ničega se posebno ne bojim.

* Tvoj životni san?- Želim biti uspješan, zdrav i sretan u životu.

* Tvoja najbolja i najgora oso-bina?- Najgora osobina bila bi li-jenost kada su u pitanju fizički poslovi. Bojim se da svoju najbolju osobinu ne bih mogao odrediti.

* Tko je Luka?- Luka sam ja. Kada bih imao dara za pisanje poezije, odgo-vorio bih duljim odgovorom, ali ovako ništa od toga.

Ivona Klarić, 7. A

Mali genijalac

Natjecanje u Dugom Selu

MLADE NADE NAŠE ŠKOLE ______________________________________________

21

Marija Grgurić

Biti dobar, bolji, najbolji cilj je ne samo svakog učenika, već i svake odrasle osobe. I naša Marija teži tome cilju. Ona je učenica 5. B razreda, odlikašica koja voli Novi-narsku grupu. Ove je školske godine napisala novinarski rad Prošlost izgubljena u sadašnjosti koji je predložen za državni LiDraNo sus-ret te je sudjelovala na Županijskom natjecanju iz geografije gdje je zauzela 4. mjesto.

Biti dobar, bolji, najbolji!

* Najdraži predmet u školi?- Volim sve predmete, ali kao najdraže izdvojila bih hrvatski jezik, geografiju i povijest.

* Tvoji uzori?- Najvažniji uzor u životu mi je moja mama, a od pisaca Mari-ja Jurić Zagorka, mada imam još puno omiljenih pisaca. Jako cijenim i neke sportaše, glumce i pjevače.

* Najvažniji ljudi u tvom životu? - Najvažniji ljudi u mom životu su roditelji, sestra, rodbina i prijatelji.

* S kime se najviše družiš? Što misliš kako bi te opisali tvoji prijatelji?- Najviše se družim sa ses-trom i sestričnama. Sestrične žive u istoj kući pa mnogo vremena provodimo zajed-no. Mislim da bi me prijatelji opisali kao brbljavu osobu i dobru prijateljicu.

* Imaš li nadimak? - Imam nadimak Maci koji mi je nadjenula sestrična dok se učila govoriti

* Tvoj najveći strah? - Moji najveći strahovi su psi, vađenje krvi i da se ne dogodi nešto ružno mojoj obitelji.

* Čime se baviš u slobodno vrijeme?- U slobodno vrijeme tre-niram odbojku, čitam, idem u kazalište i družim se s pri-jateljima.

* Što bi promijenila u školskom sustavu?- Svakako bih smanjila broj sati i opseg gradiva.

* Tvoji planovi za budućnost?- Želim uspješno završiti školovanje i zaposliti se

* Što bi ponijela na pusti otok?- Na pusti otok bi ponijela hranu vodu, šibice, knjige, vreću za spavanje i još neke sitnice.

Sara Pavić, 5. BMarija i sestrična Sara

22

_____________________________________________________________ I TO SMO MIŠto znači moje ime?

Imenom sam te nazvao…Ime ne biramo sami,

roditelji nam ga daju nakon rođenja. Tako su neki od nas nazvani imenima naših baka i djedova, drugi imeni-ma koja su odabrali roditelji jer su im se sviđala. Ime je sastavni dio svake osobe, njime nas prepoznaju, njime se upisujemo u različite evi-dencije, odzivamo, razliku-jemo.

Neobičnih je imena u Hrvata mnogo. Neki kažu da je razlog za to što majke i očevi žele biti što originalniji pa im je cilj da i njihova djeca od najranije dobi drukčija te da se ističu. Drugi razvijaju teoriju da je sve više roditelja nezado-voljno zbog vlastita položaja u obitelji, društvu ili na poslu pa ne žele da se to dogodi i nji-hovoj jeci. Stoga ih odmalena pokušavaju nametnuti barem zvučnim imenom.

Što piše u Zakonu?

Hrvatski je zakon jasan kad je riječ o davanju imena:

“Osobno ime djetetu određuju roditelji spora-zumno. Osobno se ime mora odrediti u roku od dva mjeseca od dana djete-tova rođenja. Ne učine li to roditelji, ime djetetu dat će država. U određivanju prezi-mena djetetu roditelji mogu odrediti prezime jednoga ili obaju roditelja. Ime i pr-ezime kojim se osoba služi u pravnom prometu može sadržavati, svako za sebe, najviše dvije riječi.“ Dakle, moguće je imati najviše dva imena i dva prezimena. Mno-ga takva imena jednostavno ne odgovaraju osobama koje ih nose.

Ako se može suditi pre-ma imenima koja danas neki roditelji daju svojoj djeci, lako možemo zaključiti da su ona sve manje nalik na ona koja su imali naše bake i djedovi. Stjepan, Franjo, Josip, Ceci-lija, Franciska ili neka druga tradicionalna imena nisu više u modi. Imena naših predaka polako iščezavaju, a djeca sve

češće nose imena neobična i pomodna imena koja se uopće ne slažu s prezimenom ili okruženjem u kojem živimo. Odlučila sam istražiti najčešća i neobična imena učenika naše škole. Osnovnu školu „Pavao Belas“ pohađaju 352 učenika. Marija, Matea, Ana, Sara i Lu-cija imena su koja su Brdovčani najčešće davali djevojčicama, a Luka, Marko, Ivan, Dominik i Matej dječacima. Ovaj niz imena s blagim odstupanjima održava se u vrhu već nekoliko godina. No po našim školskim hodnicima šeću i Ifigenija, No-vella, Hana Lira, Isabela, Nola, Eric, Loren, Melani…

Pretražujući internet, pokušala sam otkriti značenje neobičnih imena: Ifigenija je rijetko ime i u Hrvatskoj živi desetak oso-ba koje ga nose. Značenje imena dolazi od grčke riječi Iphigenia – koja je silna roda. U grčkoj mitologiji Ifigenija je kći Agamemnona i pristala je na samožrtvu kako bi grčka

Hana Lira

Laura

Ifigenija

23

I TO SMO MI_____________________________________________________________

vojska iz Aulide otputovala do Troje. Isabela je španjolska izveden-ica biblijskoga imena Elizabe-ta sa značenjem „ona koja je obećana Bogu“.

Novella je talijanska riječ izve-dena iz latinske novus – novo i mlado. Značenje imena može biti i zvijezda Nova ili književni pojam novela – kratka pri-povijetka s malim brojem lik-ova, jednostavnom fabulom i neočekivanim završetkom.Hana Lira je neobično ime koje dolazi od hebrejskoga imena Hannah – milost, a lira je žičani instrument antičke Grčke uz koji su pjevane lirske pjesme.Eric je švedsko ime, a znači dan.Nola je rijetko muško ime aboridžinskoga podrijetla, a znači sretni djed i baka.

Ime Adam dolazi iz hebre-jskoga jezika, a značenje je čovjek. Prema objavama svih monoteističkih religija Adama je Bog stvorio od zemlje.Ime Lina dolazi iz njemačkoga jezika od riječi lina, lin – slat-kost i blagost.Benjamin znači pravednikov sin ili sin desne ruke.Tena je ime izvedeno od im-ena Terezija, a danas je često ime u Hrvatskoj.Ime Leonarda izvedenica je od imena Leon što znači lav.Adrijana ili Jadranka prigodničarsko je ime koje dolazi od imena grada Had-rije.Amil je muslimansko muško ime, a znači radnik.

Jezikoslovci smatraju da ime Bernardo dolazi iz staronjemačkog jezika od riječi bern – medvjed i hart – snažan, izdržljiv, tj. značilo bi jak kao medvjed ili hrabar kao medvjed.Damian je grčkoga podrijetla, a znači krotitelj ili počinitelj.Ime David potječe iz Starog zavjeta, a znači ljubljeni, pri-jatelj.Dorian je onaj koji dolazi.Ervin je izvorno mađarsko ime sa značenjem morski prijatelj, ljubitelj mora. Eugen znači plemenitog roda,

dobrodušan, a potječe iz grčkoga jezika. Luna znači mjesec.Ime Melanie je engleski oblik imena Melanija, a originalno grčko ime je Melan što znači tamna, crna.Samanta je inačica en-gleskoga imena Samantha u značenju ona koja sluša.Sven je ime skadinavskoga podrijetla, a znači malen, mlad.Žana je izvedenica hrvatskoga oblika imena Suzana, a znači prekrasni bijeli ljiljan ili ljiljan iz doline.

Jeste li ikada zaželjeli ime poput ovih koja su navede-na. Možda vam se, nakon što ste saznali njihovo značenje, još više sviđaju. Većina je os-obnih imena u raznim jezicima istoga značenja, samo je izraz jezika diktirao njihov oblik. Ako gledamo cjelokupnu hrvatsku populaciju, ipak prevladavaju tradicionalna hrvatska imena. Mnogi će roditelji potvrditi kako nije lako izabrati ime djetetu, zato o njemu treba dobro razmisliti. Ime nije nevažno jer ćemo ga nositi čitav život pa treba težiti za tim da nam pristaje.

Pripremila: Sara Pavić, 5. B

Što znači moje ime?

Isabela

Tena

Lina

Pripremila: Sara Pavić, 5. B

________________________________________LITERARNO-LIKOVNI PODLISTAK

Jesen

Jesen je na prstima došla u moje selo. Zaustavila se u mom dvorištu. Spretno se popela na drvo. Stresla je šareno lišće s drveta. Uzela je lišće s tla i oboji-la ga. Donijela je puno plodova. Ja sam se veselila. Ona je zapjevala jesensku pjesmu. Jesen je prekrasno zamirišala.

Lucija Miloš, 2. A

Voda

Voda jeLed, snijeg i kišaBez vode čovjekNe može ništa.

Voda je polanašega planetaBez nje nemaNiti živoga svijeta.

Petra Banić. 3. A

Mihaela Ružić, 1. B

Anja Blažević, 4. B

Jesen

Jesen je došla u moje mjesto. Posjetila je: vinograde, voćnjake i polja. Zaustavila se ispred moje kuće. Popela se na drvo. Zatre-sla je grane drveća. Obojila je suho i šareno lišće. Otkinula je lišće, koje je palo na tlo. Zamirisala je jesenskim plodovima. Davala nam je kruške, grožđe i jabuke. Zapjevala nam je jesensku pjesmu. Jesen je slikarica.

Domagoj Đapić, 2.A

Opis jabuke

Danas je Dan jabuka.Na stolu, u učionici je košara puna tih plodova.Promatrala sam jednu jabuku.Jabuka je voće. Ta je jabuka krupna.Okruglog je oblika. Njena peteljka je kratka.Kora joj je glatka, crvenkasto zelene boje.Pozvala me da zagrizem. Slatka je i sočna.Ima ugodan i svjež miris.Od jabuka se može napraviti sok, kolač ili kompot.Volim jabuku, zato jer je ukusna i puna vitamina.

Ana Katušić, 2.A

Iva Horvatić, 2. A

Spustila se rosa. Lišće pada.Vrapci se umivaju Korak mi šušti.mašući krilima. Jesen je.

Katarina Lozančić, 5. A Stela Anetić, 5. A

24

Skinula brezaogrtač od suhog lišća.

Jesen dolazi.

Monika Mavrić, 5. B

LITERARNO-LIKOVNI PODLISTAK________________________________________

25

Moja Hrvatska

Domovina je mojaZlatna slavonska ravnica,

Valovi plavoga Jadranskog mora,Kršna lička planina,

Zeleni brježuljci rodnoga mi Prigorja.

Domovina je mojaŠto, kaj i ča,

Riječ u kamen uklesana,Riječ guščjim perom zapisana,

Riječ ponosno izgovorena.

Domovina je moja,Najdraži djelić planete,

I svaku njenu travku i kamen,Drvo i novi na pučini val

Volim, volim jako.

Marija Grgurić, 5. B Kristijan Vrbanc i Petar Hranj, 6. B

Domovino!

Domovino moja mila,Lijepa si kao duga,Mala si kao cvijet,

Zračiš toplotomI ljudskom dobrotom.

Domovino moja mila,U tebi rastem ja,Vesela i sretna.

Tebe volim,Za tebe molim

Da ne bude rataI nikad više granata.

Sara Pavić, 5. B

Antonio Dramac, 4. A

Moja domovina

Hrvatska je moj domI lijepo je u kraju tom.

Maleni brežuljci,Visoke planine,Duboko more,

Prostrane nizine.Dobra koza i plaha kuna,Simbola zastava je puna.

Kockice bijele i crveneGrb su moje domovine.

Sven Nekić, 3. ANikolina Pašalić, 3. A

Domovina je…

Domovina je dragulj na mom dlanu, Ljepota koju svatko želi,

Nemaju je svi, a svi bi je htjeli.

Domovina je prijatelj koji mi pomaže, Savjetuje i uvijek mi nešto lijepo kaže.

Čuvat ću je! Za sve dobro što mi je dala I ja ću njoj nešto lijepo dati.

Domovina je osmijeh na mom licu,

Nikad je neću napustiti, Uvijek će mom životu

Čvrsti temelj biti.

Hana Lira Luketić, 5. B

Nives Mihalinec, 4. A

Kravata

Bila jedna kravataKoja se zvala Croata.

Imala je svakakve pruge,Lijepe k’o duge.

U ormaru visi Croata,Jer ju ne voli moj tata.

Kravatu ne voli tataJer ima pruge

Lijepe k’o duge.

Tina Vugrinec, 3. B


26

Sunčica i Zvonko

Ifigenija se probudila u rano jutro. Sunčeve su je zrake mamile van, a i njezin pas Bundaš bio je nestrpljiv. Želio je što prije istrčati u dvorište. S tek ispečenim pecivom u rukama izišla je iz kuće. Lagani vjetrić mrsio joj je kosu i milovao lice. Bilo je prilično toplo za sredinu studenoga. Trava okupana rosom svjetlucala je na suncu. Dok je jela pecivo, promatrala je svoje dvorište. U njemu je jedini vladar malo stablo kruške. Na njezinim nejakim grančicama ostala su samo dva lista. Bili su blizu jedan drugome. Odjednom je čula tihe glasiće. Pomislila je da joj se pričinjava. Približila se polako, tiho, na prstima. Ipak je dobro čula. Glasići su bili stvarni. Otkud dolaze? Čiji su? Zvuči nestvarno, ali to su glasići ona dva lista. Šapuću. Nije mogla vjerovati svojim očima, a još manje ušima. „Zvonko! Sunčice!“ dozivali su se nježno. Jedva ih je čula, bojali su je se. Skrila se iza drvarnice i prisluškivala, iako je to nepristojno. Nježno dozivanje opet je počelo, a onda su uz svirku vjetra zapjevali romantičnu pjesmu. Oni i pjevaju. Da, njihova je pjesma bila tako dirljiva i nježna kao da su predosjećali da će uskoro u vječnost. Pjesma je postajala sve tiša i tužnija. Suze su navlažile Ifigenijine trepavice. Zatvorila je oči. Kako je život nepravedan? Zašto moraju umrijeti da bi se ponovno rodili? Kad je otvorila oči, stablo je bilo golo. Sunčica i Zvonko ležali su na tlu nježno zagrljeni. U njezinim je ušima i dalje odzvanja njihova pjesma: „To ti život daje znak da kažeš zbogom, mada srce tvoje to ne želi. Ti ćeš odsad biti samo s mojom sjenom koja čuva sjećanje na ljubav.“ Ifigenija Ključarić, 5. A

Jesenje lišće

Jesenje lišće pada li pada, Ljudi se tuže: Još više rada.

Životinje razne traže si dom, Jeseni se vesele: Ho, ja, hoj! Počele kiše, zemlja je mokra, Došla je magla, velika magla.

Nola Ružić, 3. B

JesenLišće je postalo žuto, Tulipan je sakrioVjetar je postao sve jači. svoju crvenu glavuNema više igre do proljeća. pod zemlju.

Iva Gajski, 3. B Lea Medo, 5. A

Kesten

Kad godišnje je doba jesen,s drveća pada veseli kesten.Kad kesten padne, ljudi mu viču:„Ho, ho, ho, to je to,imat ćemo dobro jelo!“Ljudi su sretni,kad kestene naberu,kad ih ispeku,pa koru gule meku.

Marko Vugrin, 5. B

Mišela Tresk, 4. BKarlo Vlahek, 6. B

27


Prava djece

Pravo svakog djeteta je sloboda, igra i lijepo djet-injstvo. Mnogi roditelji ne poštuju ta prava što je tužno i osobno me jako žalosti. Ako odrasli imaju svoja prava, moraju poštivati i prava malih i nezaštićenih osoba.

Neka dječja prava su: pravo na mišljenje, dijete ne smije biti prisiljeno na težak rad, treba biti zaštićeno od svih oblika nasilja od strane roditelje ili nekih drugih osoba, dijete ima pravo na informaciju, na mirno okup-ljanje s drugom djecom, na obrazovanje, uključujući bes-platno osnovno obrazovanje, dijete ima pravo na odmor,

Među granama Lopoč otvarajorgovana ispletena čudesno oko srebrna mreža. u kojem sunce sja.

Isabela Lovrentjev, 5. B Karolina Zbukvić, 5. B

Lovro Mavrić, 1. A

Jelena Šekrst, 8. A

i slobodno vrijeme, igru i rekreaciju kulturne i umjetničke aktivnosti… Ako dijete ima teškoća u razvoju, ima pravo na potpun i dostojan život u uvjetima koji omogućuju njegovo dostojanstvo i olakšavaju njegovo sudjelovanje u društvu. Najvažnije pravo svakog djeteta je da zna svoja prava.

Roditelji, ovo pišem u ime sve djece svijeta, dopustite da radimo ono što želimo i volimo, ono što nas usrećuje. Nemojte diskriminirati djecu jer su ona dar Božji. Ja sam sretna što imam divne roditelje, nježne, brižne i prijatelje u svakom trenutku.


Brdovec, 17. travnja 2010.

Prelijepi moj grade,

jučer smo iz Brdovca došli Tebi u posjet . Putovali smo vlakom. Putem sam vidjela veliku, široku rijeku Savu, sela, šume, ptice. Stigli smo na glavni kolodvor, izašli iz vlaka i otpješačili do Glavne pošte u Branimirovoj ulici. U pošti sam čula i vidjela mnoge zanimljivosti o radu pošte. Malo kasnije, na Trgu kralja Tomislava pozdravio nas je veličanstveni Tomislav, a zatim smo krenuli prema Zrinjevcu. Šetali smo i uživali u cvrkutu ptica, žuboru fontana i laganom vjetriću koji je ljuljao bijelo, stoljetno drveće. Uskoro smo stigli do glavnog trga – Trga bana Josipa Jelačića gdje se nalazi Manduševac. Razgledali smo i izložbu Posljednja večera. Bila sam iznenađena kolika je ovdje gužva, strka, zbrka. A tek promet... Zastali smo uz spomenik Augusta Šenoe blizu kojeg je park Ribnjak gdje smo proveli neko vrijeme u igri i odmoru. Zatim smo posjetili Kaptol i Gradec, Tvoje najstarije dijelove, stara naselja koja je dijelio potok Medveščak. Na Gradecu su živjeli zanatlije i trgovci, a na Kaptolu svećenici. Točno u podne zazvonila su velika zvona s dva tornja Katedrale i začuo se Grički top. Prošli smo preko Dolca na kojem je vladala žurba i vika. „Kupite, kupite!“, vikale su žene na štandovima punim slasnog, zdravog voća i povrća. Cijeli Dolac bio je ukrašen šestinskim suncobranima kao livada cvijećem. Vidjeli smo spomenik novinarke i spisateljice Marije Jurić Zagorke. Posjetili smo Kamenita vrata. Tu je vladala tišina i mir. Ubacila sm dvije kune u kutiju i zapalila jednu svijeću. Na Markovom trgu smo posjetili Sabor RH. Ne razumijem se u politiku, ali mi je bilo zanimljivo. Prošetali smo starogradskim ulicama. Vidjela sam stare gradske zidine, Popov toranj, kulu Lotršćak, a zatim smo se vlakom vratili u Brdovec.

Zagrebe, bilo mi je prelijepo, ali sam se umorila.

PozdravljaTe Matea Matea Pelivanović, 4. B

28


Moja baka

Moja baka, Poklonim joj cvijetKao baka svaka, I poljubac jedan,Čuva me i mazi Ja sam njezin svijet,Od zore do mraka. Uz mene život joj je vrijedan.

Kad me brige muče, Moja baka,Obratim se njoj, Kao baka svaka,Savjete mi daje, Čuva me i maziŽivot uljepšaje. Od zore do mraka.

Sara Hilc, 7. B


Staro Laprdalo

Trinaest mi je godina. Samo sam jedna dvadesetina 7. A razreda. Koliko sam važna ili nevažna, ovisi o predmetu. Na satu njemačkoga jezika manja sam od makova zrnca, ali sam zato na tjelesnom glavna. Sportašica od glave do pete?! Mrzim li školu? Ne, neeeeeee! Zašto bih je mrzila kada u njoj pos-toje neke stvari i osobe koje volim. Volim velike i male odmore, „propale“ sate, zimske i ljetne praznike, razrednicu, novinarsku grupu. Niti u svojoj obitelji nemam uvijek istu važnost. Za mamu sam „milo moje“ kad treba oprati suđe ili prozore i usi-sati prašinu, a većinu me preostaloga vremena ne razumije i prigovara mi zbog ocjena, učenja, šminke ili uskih hlača. Moji su roditelji stariji ljudi, dugo su živjeli na selu pa ih današnja djeca i nove tehnologije pomalo zbunjuju. Svaki me dan detaljno ispi-tuju o ocjenama, gradivu, ponašanju na satovima… Za njih je jedino važna škola?!Trinaest mi je godina i ne moram imati baš sve četvorke i pet-

ice u imeniku te znati odgovore na ovakva pitanja: Izračunaj gustoću vode ako u njoj otopimo toliko soli?! Izračunaj kvadrat razlike! Što znaš o Norveškoj? I tako iz dana u dan. Učitelji nemaju razumijevanja. Roditelji nemaju razumijevanja. Nitko me ne razumije, jedino uvijek istu važnost imam kod svoje bake. Već sedam godina otvara vrata naše kuće i dočekuje me nasmijana, vesela i raspoložena. Čak i u rijetkim trenutcima ljutnje ne nestaje blagosti iz njezina pogleda jer ona se, zapravo, i ne zna ljutiti. Uvijek je spremna saslušati me, savjetovati i pomoći mi. Strpljiva je i nenametljiva. U teškim trenutcima sjednem kraj nje i razgovaramo: „Lipo i drago moje dite, nije sramota past, sramota je ne ustat. Iz svakoga pada tribaš izvuć dobru pouku da ti se to opet ne dogodi. Uvik ponovo ustani i uzdignute glave odi dalje.“ Iako je nepismena, njezina je mudrost velika. Završila je ona najvažniju školu – školu života. Obožavana starica koja sebe zove Staro Laprdalo, uvijek me ohrabri i pronađe opravdanje za moje školske neuspjehe. „Drago dite, imala si loš dan ili su ti tvoji učitelji strogo ocinjivali. Sutra je novi dan, naučit ćeš i poporavit ocinu.“ Kad mi ponestane snage, sjetim se bakinih riječi: „Ustani i uzdignute glave odi dalje!“ Zahvalna sam joj što me razumije unatoč godinama. Ona je moja snaga i utjeha.

Ivana Pavić, 7. A

Matea Škare, 5. B

8. A razred, šk. god. 2009./2010.

1. A razred, šk. god. 2009./2010.

1. B razred, šk. god. 2009./2010.

8. B razred, šk. god. 2009./2010.

33


Učitelj

Često razmišljam o tome što bih želio biti kad odrastem. Mogu vam reći da je odluka st-varno teška. Svaki tjedan sviđa mi se novo zanimanje. Ono što sigurno znam, volio bih pomagati drugima, poučavati ih da se lakše snađu u životu. Znam!!! Volio bih biti učitelj tako dobar kao što je moja učiteljica. Biti učitelj veoma je težak posao, često vrlo stresan, ali uvijek donosi zadovoljstvo. Moja učiteljica prema nama postupa pažljivo. Jednoga dana i ja bih volio biti dobar učitelj. Tko zna, možda sutra poželim biti astronaut. Stjepan Čujko, 3. A

Nikolina Jurić, 2. B

Moja igra

Moje ime je Marko,Moj prijatelj je Darko!

Igramo se skupa,Vesela smo grupa!

Igramo se lovice,Od Brdovca do Harmice!

Bicikl, skate i role,Samo da nema škole!

Kupili smo knjige,Nastale su brige!

Marko Okun, 3.A Petra Pranjić, 1. A

Lampica se upalila

U tišini svoje sobe razmišljam. Pokušavam zadnje atome snage usmjeriti na traženje inspiracije. Sastavak. Oduvijek mi ih je bilo mrsko pisati. Zadaća je napisati nešto o jednom članu obitelji. Čujem korake. Sve su glasniji. Otvaraju se vrata sobe. Ulazi moja sestra Iva bez prethodnoga kucanja, kao i uvijek. I lampica se upalila! Pisat ću o Ivi. Odrastati uz nju nije bilo nimalo lako pa je naš odnos i danas pomalo zbunjujući. Dugo je bila jedino dijete u obitelji pa joj je moja nazočnost u kući samo smetala. Svoju je ljubomoru pokazivala na različite načine. Hranila me narančama kad sam imala samo dva mjeseca, gađala me loptom i lego–kockama. Njezinu pažnju i naklonost nije bilo lako steći. Jedini je način bio plač. Tehniku plača usavršavala sam mjesecima. Čim bih zaplakala, Iva je prilazila mom krevetiću i s osmijehom na licu pričala mi najužasnije priče o djevojčici i njezinoj baki koju je pojeo vuk, malenim praščićima koji su ostali bez kuće ili bi pjevala o zeki koji nije mogao pronaći mamu. Na taj me način prisiljavala da os-tanem u krevetiću jer sam se bojala izići iz njegove sigurnosti. Zabranjivala mi je sve. Godinama su se, osim školske torbe, na moja leđa svaljivale različite Ivine zabrane i upozorenja. Nisam smjela voziti bicikl, igrati se njezinim lutkama, listati njezine knjige, gledati crtiće… Ako nešto može poći naopako, poći će naopako – osnovni je Murphyjev zakon. Slučajno sam Blochovu knjigu pronašla na Ivinu stolu i shvatila sam da mi lucidne istine u bezazlenim situacijama s Ivom pružaju olakšanje. Trenutačno je situacija bolja. Znam se izboriti za sebe, a i Iva se promijenila. Možda je ljubav učinila čudo. Jučer mi je pomogla napisati domaću zadaću. Ljubomora polako nestaje mada ona i dalje misli da roditelji više vole mene.

Lea Borošak, 7. A

34

Uvijek na oprezu

Čest je uzrok nesporazuma djece i roditelja dječja neposlušnost, laganje ili pak tvrdoglavost u tinejdžerskoj dobi. Tako je u svakoj obitelji, pa i mojoj. Ja nisam pretjerano neuredna, nisam neposlušna, ali jesam malo tvrdoglava. „Ulazim u pubertet“, pravdam se mami, ali ona ipak „šizi“. SVA SREĆA PA NISAM K’O KLASJA!!! Klasja je moja sestra. Ima devetnaest godina, ali još je neposlušna, tvrdoglava, a njenoj neurednosti nema kraja. Ona je razlog zbog kojeg su moji roditelji jako dobro upućeni u postupke lažiranja, markiranja, izbjegavanja rada i pristojnog ponašanja. Čini mi se da mi se ne piše dobro! Kad malo odrastem, morat ću pronaći nove strategije muljan-ja svojih roditelja jer je Klasja sve poznate metode istrošila. A roditelji sad, zahvaljujući njoj, brzo ulaze u trag svim nepodopštinama poput detektiva. Da stvar bude gora, moja mama ima savršenu memoriju i

šesto čulo za gluposti pa mi se ne isplati krenuti putem svoje sestre. Zbog svega što je radila (i još uvijek radi) ona i naši roditelji često vode rat u kući. No, ipak nisu samo djeca razlog neslaganja roditelja i njihove dječice, nismo uvijek krivi za sve. I RODITELJI GRIJEŠE!!!Oni su previše zaštitnički nastrojeni prema nama. Uvijek su na oprezu, a pogreške vide čak i tamo gdje ih nema. Zahtijevaju rani povratak kući s izlazaka, previše razmišljaju i zbog tog su dosadni, a neki (na svu sreću ne i moji!) pokušavaju svojim sinovima pronaći nove prijatelje (jer im se trenutačni ne sviđaju) dok očevi nerijetko pokazuju nesklonost prema dečkima svojih kćerkica. Znam da im namjere nisu loše, bar u planovima, ali kada se to pokuša izvesti i u praksi, sve loše završi!Moji roditelji, sestra i ja izgrađujemo svoj odnos i nije nam potrebno više razgovora, samo tolerancija i razumijevanje. Iako se svađamo i prepucavamo, volimo se i međusobno uvažavamo.

P.S. Možda vam se čini da se život moje obitelji vrti oko moje sestre, ali to zaista nije tako! Ona je samo neiscrpan izvor ideja i s njom nikada nije dosadno!!! Iva Prahin, 6. B

Matija Klarić, 4. B

Marko Trucek, 5. B

Komadi

Prolaze dani, a ja sam u banani.Nemam komade, al još ima nade.

Sutra je novi dan, Frendica me pozvala van.

Rekao sam: Mama će pošizitiI neće se moći smiriti.

Cijeli tjedan bit ću u kazni, Sada bez ikakakve nade

Da ću loviti komade.

Leon Novosel, 3. A

Danijela Šoštarić, 4. A



35

Kruh

Bijeli, Polubijeli, Kukuruzni, Miješani, Alpski, Lički, Raženi, Integralni, Sa sjemenkama, Crni, Talijan, Francuz… Ima ih sigurno još, Možda i pun koš,A najbolji za me’, Je onaj moje mame! Marko Okun, 3. A

Ima ih sigurno još, Helena Laljak, 3. A

Priroda i društvo Priroda i društvo o svemu nas uči Kako se snalaziti u vremenu i kući Učimo o uri, zašto kiša curi, Zašto zimi pada snijeg, Što je dolina a što brijeg? Priroda nam vraća koliko joj pružimo, Moramo paziti da se ne zadužimo.

U utrci s prirodom čovjek ne pobjeđuje,Priroda mu vraća što je zagađuje…

Stjepan Čujko, 3. A

Vodik u nevolji

Šuma se zabijelila pod snježnim pokrivačem. Kisik je čvrsto uhvatio svoga prijatelja vodika i odska-kutali su se igrati. Sumporka je vikala za njima: „Ne-mojte zakasniti na čaj!“ „Mogu li se vodici penjati na stablo?“ pitao je kisik. Vodik se nasmijao: “Mi jedno-stavno skočimo na stablo.“ Hrabro je skočio na stablo i skakutao do vrha. „Upomoooć!“ uplašeno je vikao, „nisam znao da su stabla tako visoka.“ „Meni je ovdje lijepo“, reče kisik. „Pogledaj, eno dušika i klora.“ Uskoro su stigli svi plinovi osim vodika.“ Jecao je na vrhu sta-bla pa svi odlučiše pomoći. Cinkov sulfid se rastegnuo i rekao vodiku da skoči u njegovo naručje. Vodik je bio uplašen, ali na sigurnom.

Matea Pranjić, 7. BMonika Kalamir, 4. A

Antonio Zimak, 1. B

Monika Kalamir, 4. AMonika Kalamir, 4. AMonika Kalamir, 4. AMonika Kalamir, 4. AMonika Kalamir, 4. AMonika Kalamir, 4. AMonika Kalamir, 4. AMonika Kalamir, 4. AMonika Kalamir, 4. A

36

Sunce

Danju me bocka zrakama zlatnim,U hladno srce toplinu ulijeva,Vidim ga u zoru kako se diže,

Cijeli svijet obasjava.

U predvečerje na počinak se sprema,Spušta se do oceana gdje ga sirene

Morske valovima gaseSve dok ne utone u san,

Duboko, duboko u ocean.

I ponovno svakog se jutra budiZa one, za one koji su noć

Probdjeli u suzama.Njegove će tople zrake osušitiSvaku kaplju s moga obraza.

Jeste li se zapitali:Što će biti kad se ugasi?

Što će biti kad užarena kuglaZauvijek zaspi?

Helena Gjurčević, 8. B

Nikolina Pasarić, 1. B

Tužan dan

Baš i nemam nekakve kontakte s bakom (tatinom mamom). Ne volim ići k njoj. Jednoga sam dana ipak morala. Društvo mi je pravio moj psić Hemy. Dan je sporo prolazio, a. ja sam jedva čekala večer da se vratim mami u Brdovec. Filip, moj bratić, molio me da prespavam. „Molim te, molim te“, neprestano je ponavljao. „Ahh!“ uz-dahnula sam i pristala. Javila sam tati da ću prespavati.

Probudila sam se ujutro kad sam čula tatin glas. Istrčala sam u ogromno dvorište. Sunce je sjalo i dan je bio prekrasan. Sjeli smo na drvenu klupu u vrtu. Baka je donijela kavu i čokoladu. Saška, tatina supruga, došla je sa svojim psima. Moj se psić Hemy voli igrati s njima. Otišla sam po stvari jer je Saška žurila na posao. Već je izvezla auto na ulicu. Kad sam s ruksakom na leđima istrčala u dvorište, ugledala sam bespomoćnog Hemyja na travi. „Ma spava, previše je trčao“, prvo mi je palo na pamet. Nije se micao. „Taaaaaataaaa, Saaaaaškaaa!“ vrištala sam. Oboje su dotrčali. Tata me snažno zagrlio. Uzela sam ga u naručje. Bio je topao, bez ikakve vidljive ozljede. Brzo smo sjeli u auto i otišli prvom veterinaru. On je prozborio: “Žao mi je, teške unutarnje ozljede.“ Stalno sam ponavljala: “Zašto sam ostala spavati u toj kući?“ Satima sam sjedila na klupi i plakala. Tata je umotao Hemyja u dekicu i stavio u kutiju. Odnio ga je, odnio… Nisam si mogla oprostiti zašto se nisam vratila u Brdovec. Treći je dan došla mama po mene. Sunce je sjalo kao i onoga dana kad se ugasio Hemyjev život. Četiri psa u dvorištu, a on je morao stradati. Dani prolaze, a meni je i dalje teško. Tata mi je prije tjedan dana donio novog psa. Život je škola. Lanyja pazim i čuvam kao oko u glavi.

Laura Žalac, 7. A

Marina Crnoja, 2. B Helena Laljak, 3. A



37

Mala sliva

Jutros je slivicu maluSunce posvitilo

I bile cviteke je dilo.Sada je sa bila

I tak lipo diši cili trnac.

Vitar kak mladenac mladenkuVrti malu slivu.Po trnacu širi

Jeninu bilu svilu.


Mala sliva

Jutros je slivicu maluSunce posvitilo

I bile cviteke je dilo.Sada je sa bila

I tak lipo diši cili trnac.

Vitar kak mladenac mladenkuVrti malu slivu.Po trnacu širi

Jeninu bilu svilu.


Mala visibabaispod sjenatog hrasta

doziva sunce.

Tena Barlović, 5. A

Nina Beluhan, 1. B

Leptir

Veselo leti, veselo se širiduginim bojamaSvatko se divi.

Svaki cvijet od sreće procvjetakad leptir u njega pogleda.

Leptir je sretan cijeli dana kad se umori, leti u majčin

zagrljaj.

Mija Gelo, 6. A

Neobična pjesma

Sjedim u sobi, Za zadaću iz INE Već dugo razmišljam Stihove smišljam.

Jao meni,Ideja nemam, A u mislima Za računalo se spremam.

Mama me pitaŠto to smišljam satima,A šta da joj kažem,Ionako ne bi shvatila.

Kroz glavu mi leteSvakakve stvari,Ali ništa pametno Da se na papir stavi.

Kad odjednom,gle, čudo,Pa ovo što sam napis’oBaš zvuči ludo.

Martin Stanković, 3. A

Luka Veselak, 2. A Jabuka u ruci

Jednog dana spazio sam na stablu jabuke. Odlučio sam je uzeti u ruke i promotriti dobro. Krupna je i okruglog oblika, kora joj je glatka. Zlatnožute je boje i ima zelenkaste mrlje i kratku peteljku. Ugodnog je mirisa. Mami me da je zagrizem. Slatkog je okusa. Baš jer sočna!Volim jabuku zato jer je zdrava.

Ivor Ramljak, 2.A

38

Što je nasilje?Znaš li prepoznati zlostavljanje?

Jesi li primijetio(la) da se neka djeca ponašaju ovako:• nazivaju drugu djecu pogrdnim imenima,• ismijavaju ih,• stalno im se rugaju,• zafrkavaju ih.

TO JE NASILJE!

• Nekog uvijek guraju,• tuku,• plaše,• lažu i govore o nekom ružne izmišljotine.

TO JE NASILJE!

• Uzimaju nekom stvari bez pitanja,• uzimaju novac,• uništavaju nekom stvari, knjige ili torbu. TO JE NASILJE!

Nola Ružić, 3. B

Takvo ponašanje nazivamo nasiljem među djecom, a ako se ponavlja često i traje dugo, onda je to zlostavljanje!

Nitko nije zaslužio biti zlostavljan. Kako prepoznati djecu koja trpe nasilje?

Ona su često:

• nespretna;• tjelesno slabija;• mirna, povučena i sramežljiva;• imaju loše ocjene;• odlikaši su;• siromašna su;• po nečem su jednostavno drugačija;• ali najčešće nema nikakvog posebnog razloga – zlostavljan može biti bilo tko.

Svatko ima pravo osjećati se u školi dobro i sigurno.

_________________________________________________________________NASILJE

NASILJE_________________________________________________________________

39

Zašto je zlostavljanje loše?

Zbog stalnog zlostavljanja postajemo: • usamljeni,• nesretni,• preplašeni,• ljuti i nemoćni,• osjećamo krivicu za ono što nam se događa,• mislimo da nešto s nama nije u redu,• ne želimo ići u školu,• lošije učimo,• možemo se razboljeti.

NASILJE NIKAD NIJE DOBRO!

Nasilje nije dobro ni za one koji promatraju sa strane.

Promatrači se osjećaju:• Krivima jer nisu ništa poduzeli.• Često se boje da će i sami postati žrtve.• Zbunjeni su, osjećaju bijes i nemoć.

NASILJE NIKAD NIJE DOBRO!

Šutnjom o zlostavljanju ne štitimo nikog!

• Šutnja ne sprječava nasilje!• Nisi kriv za to što ti se događa!• Nisi tužibaba ako kažeš odraslima – ti samo štitiš sebe i tražiš pomoć na koju imaš pravo.• Nasilje je suviše ozbiljna stvar da bi se prešutjelo.

Što možeš učiniti kad vidiš zlostavljanje? • Ne daj da te nagovore da sudjeluješ u zlostavljanju. Ni onda kad se radi samo o ruganju ili zafrkavanju.• Nemoj navijati kad vidiš zlostavljanje.• Odmah reci odraslima u koje imaš povjerenja!• Ako dođe do tučnjave, nemoj misliti da se moraš uključiti. Nećeš moći pomoći onome koga braniš, a može se dogoditi i da izgledaš kao napadač.• Pokušaj se sprijateljiti s onim kojega stalno gnjave. Neka osjeti da si na njegovoj strani. To može zaustaviti nasilnika.• Pomogni mu da nađe odraslu osobu kojoj će reći što se dogodilo.

Luka Veselak, 2. A

Pripremila: Ivanka Tomić

40

Nasilje putem novih tehnologija

Cyberbullying – nasilje putem interneta i mobilnog telefona

Što je uopće cyberbullying?

Sve veći broj djece i mladih koristi Internet, e-mail, chat, blog, mobitel... Radi se o tehnologijama koje su dostupne cijelom svijetu, ali koje zbog anonimnosti skrivaju i značajne opasnosti. Engleski termin cyberbul-lying, hrvatski nasilje putem novih tehnologija, označava novu opasnost za djecu. Podrazumijeva svaku komu-nikacijsku aktivnost cyber tehnologijom (sms, mms, foto ili video clips, telefon, mobitel, e-mail, chat, skype, web, blog) koja se može smatrati štetnom za pojedinca, a počinitelj(i) i žrtva(e) su maloljetnici.

U današnje vrijeme ovo je jedan od češćih oblika nasilja među vršnjacima. Događa se kada tinejdžeri, ali i stariji ljudi koriste internet, mobitel ili druge uređaje za slanje poruka ili slika s namjerom povrjeđivanja ili sramoćenja neke osobe. Napad može biti izravan ili neizravan. Pod izravnim napadom podrazumijevamo:• slanje uznemiravajućih poruka mobitelom, e-mailom ili na chatu;• krađu li promjenu lozinke za e-mail ili nadimka na chatu;• objavljivanje privatnih podataka ili neistina na chatu, blogu ili internetskoj stranici; • slanje uznemiravajućih slika putem e-maila ili mms-a;• postavljanje internetske ankete o žrtvi;• slanje virusa na e-mail ili mobitel;• slanje pornografije i neželjene pošte na e-mail ili mobilni uređaj;• lažno predstavljanje kao drugo dijete, osoba.

Neizravan napad ili napad preko posrednika smatra se i najopasnijim. Često uključuje odrasle, među kojima ima mnogo ljudi s lošim namjerama. Događa se kad počinitelj napada žrtvu preko treće osobe, koja toga najčešće nije svjesna. Na primjer, neko dijete dozna lozinku drugog djeteta za njegovu e-mail adresu ili nadimak na chatu. Tako s njegove e-mail adrese može slati uznemiravajuće poruke njegovim prijateljima, ostavljati neprimjerene poruke na blogu, chatu ili forumu. Svima se tako čini da je žrtva ta koja zlostavlja, iako ona ni ne zna što se ustvari događa.

Zlostavljač se često koristi ovim metodama:

• krivo predstavljanje;• širenje glasina i laži o žrtvi;• varanje ljudi u svrhu otkrivanja osobnih informacija;• slanje, prosljeđivanje zlobnih poruka;• objavljivanje slika žrtve bez znanja i dopuštenja;Zlostavljači se ili krivo predstavljaju ili su anonimni te se zbog toga i teže otkrivaju.Zlostavljači se ili krivo predstavljaju ili su anonimni te se zbog toga i teže otkrivaju.

________________________________________________________CYBERBULLYING

CYBERBULLYING________________________________________________________

41

Nasilje putem novih tehnologija

• Ne prihvaćajte sastanke s nekim koga ste upoznali na internetu, niti prihvaćajte poklone u zamjenu za adresu ili neki drugi osobni podatak• Nemojte snimati niti prosljeđivati fotografije i snimke koje mogu tebe ili tvoje prijatelje dovesti u neugodnu situaciju.• Imajte na umu da „nepoznati“ s kojima se dopisujete i koji se pred-stavlja kao dečko ili cura može zapravo biti odrasla osoba i slati vam lažne podatke i fotografije o sebi.

Mobilni aparati danas su postali gotovo svakodnevi-ca. Većina osnovnoškolaca posjeduje mobilni telefon. Nasilje mobitelom vrlo je popularan oblik nasilja među vršnjacima, a uključuje bilo kakav oblik poruke zbog koje se osoba osjeća neugodno, povrijeđeno. Poruka može biti tekstualna, video-poruka, fotografija, poziv – bilo kakva višestruko slana po-ruka s kojom je cilj uvrijediti vlasnika mobitela.

Ako objavljujete informacije o sebi i svojoj obitelji, to može navesti osobe s lošim namjera-ma da pokušaju uspostaviti kontakt s vama.PROFILI – upisujući svoje prave podatke (ime i prezime, broj telefona, adresa i slično) ili objavlji-vanje osobnih fotografija - podaci postaju dostupni svima i moguće ih je zloupotrijebiti.

Budite oprezni pri svakom logiranju na internet!Osobne podatke čuvajte u tajnosti, budite oprezni sa slikama koje stavljate na net. Ne

dovodite sebe, niti druge u neugodnu ili kompromitirajuću situaciju.

Pripremila odgovorna urednica

SAVJETI:

• Izbjegavajte otkrivati e-mail adrese ljudima koje ne poznajete.• Ne otkrivajte vaše puno ime i prezime, telefonski broj, adresu stanovanja ili naziv škole koju pohađate.• Ne otvarajte e-mailove ili privitke od ljudi koje ne poznajete.• Ako posjetite neku stranicu ili primite e- mail koji vam se čini neprimjeren,recite to svojim roditeljima ili bližnjima.

Što napraviti?

• Najbolje je odmah blokirati komunikaciju sa zlostavljačem.• Pristigle poruke obrišite bez da ih pročitate.• Povjerite se roditelju, prijatelju, nadležnom internet provideru ili administratoru internet stranice.

Nasilje mobitelom

Opasnosti ukratko:

42

Naša ekološka svijest

Borba za preživljavanje

Prosinac je obilježio događaj koji ekologe i prijatelje prirode ne ostavlja nimalo ravnodušnima i sretnima. Sastanak svjetskih moćnika u glavnom danskom gradu završio je bez jasnog dogo-vora.

Poznato je da čovjek od samih početaka nije živio u skladu s prirodom, a posljedice su velike proizvodnje u 20. stoljeću mnogi ekološki problemi: kisele kiše, efekt staklenika, izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, nestajanje plod-noga tla…

Najveće hrvatsko bogatstvoSmeće je svuda oko nas. Treba nam još sasvim malo vremena pa da se doista „ugušimo u vlastitom smeću“, slikovito je rekao indijanski poglavica Chief Seattle. On je daleke 1854. go-dine upozorio čovječanstvo na to pišući pismo američkom predsjedniku koji je od Indijanaca zatražio da mu prodaju svoju zemlju.

Zašto se neodgovorno ponašamo prema prirodi, ljudima i samima sebi? Čovjek je nepažljiv prema svojoj majci Zemlji. Što bi danas indijanski poglavi-ca rekao kada bi ugledao visoke dimn-jake naše civilizacije, termoelektrane, nuklearne pokuse, superbrze podzemne željeznice, mlazne zrakoplove? Bi li on shvatio genetski inženjering, kloniranje i estetsku kirurgiju?

Danas ga ne bi zaboljele samo oči, već i duša. A sve je krenulo od prilagođavanja prirode potrebama čovjeka, od sitnice.

Sitnica je u međuvremenu opasno narasla. Bijeli se čovjek oglušio oopomene crvenoga čovjeka, zanemario ih i odbacio poput smeća koje svakodnevno odbacuje. Pri tome zabo-ravlja da i planeta Zemlja, majka svih ljudi, ima svoje granice. Svakodnevno bacamo otpatke svih vrsta svuda oko nas, činimo to potpuno mirne savjesti, samo da nije u našoj blizini, našem dvorištu ili oko naše zgrade. Ne razbijamo glavu razmišljajući o razgradnji smeća u prirodi.

_____________________________________________________________EKOLOGIJA

EKOLOGIJA_____________________________________________________________

43

Naša ekološka svijest

Jeste li znali koliko je vre-mena potrebno da bi se razgradili otpadci koje svakodnevno ba-camo? Niste? Možda će vas na razmišljanje natjerati nekoliko po-dataka:

- novinskom je papiru potrebno 3-6 mjeseci za potpunu razgradnju;- običnim šibicama 6 mjeseci;- papirnatim rupčićima 3 mjeseca;- opušku cigarete 1-2 godine; - žvakaćoj gumi 5 godina;- limenci 10-100 godina;- plastičnim bocama 100-1000 go-dina;- plastičnim vrećicama 450-1000

Priroda uzvraća udarac

godina; - sintetičkoj odjeći potrebno je čak 1000 godina da bi se razgradila.

Čovjek je sam sebi najveći neprijatelj. Duboko tone u bezdan iz kojega nema pov-ratka. Tek kada svi uvide da kao pojedinci mogu učiniti puno za očuvanje prirode, tek tada će biti prilike za “oporavak” prirode. Borba za preživljavanje je počela. Dobar početak je uporaba platnenih vrećica, sortiranje otpada kako bi se mogao reciklirati, a organski otpad kompostirati. Počnemo li se toga pridržavati, ostvarit ćemo ideju indijanskoga poglavice koji kaže bijelom čovjeku:

“Ako čuvaš zemlju kao svetinju, moći ćeš okusiti vjetar

zaslađenim mirisom poljskoga cvijeća.”

Jelena Šekrst, 8. A

________________________________________________________KUĆNI LJUBIMCI

I životinje imaju pravo na život

Svako živo biće ima pravo na život pa tako i životinje. Neke životinje su zaštićene zakonom, a neke nažalost nisu. One su pametna bića. Npr. slonovi slušaju starije, ptičice su strpljive, papiga mogu naučiti govoriti, psi su vjerni i odani svojem gospodaru… Od njih se može jako puno toga naučiti. Pas je najbolji čovjekov prijatelj! Ljudi ubijaju životinje, a nisu ni svjesni što čine i da su i oni Božja stvorenja! Svakoga čovjeka treba upozoriti na opasnost od nestanka životinja. Što će se dogoditi ako životinje izumru? Hoće li nam biti li-jepo? Ujutro kada ustanemo, nećemo čuti pjev ptica. Rode i laste neće više letjeti u druge krajeve. Ribice, kornjače, dupini i ostale životinje neće više živjeti u moru. Djeca se neće veseliti hvatanju ribica. Kada odemo na more, bit

Tena Barlović sa svojim ljubimcem

će dosadnije. To su samo neki od razloga zašto ne treba ubijati životinje. One su korisne. Mislim da bi svi trebali podržati „Udrugu za zaštitu životinja“.

Josipa Pranjić, 5. B

Žućo i Miki profesorice Tomić

Ravnateljev ljubimac Ljubimac Dine Dojčić

Vujić

Ljubimac Ljubimac Ljubimac Dine DojčićDine Dojčić

Žućo profesorice Dalie Valjak Pas Laure Žalac

Ljubimac Ifigenije Ključarić

44

Zečevi i pas profesorice Željke Trajbar Cigić

MaceTene Barlović

45

KAZALIŠTE______________________________________________________________

Karneval u razreduMjesto radnje: učionica 5. BVrijeme radnje: 16. veljačeLica: učenici s razrednicom

Veljača je i vrijeme je karnevala, maškaranih povorki i veselica u kojima uživaju i mali i veliki. Sada se možemo opustiti i imamo priliku skinuti maske sva-kodnevnog života i navući nove kostime omiljenih likova iz bajki, filma, glazbe, politike ili naše mašte. Prerušavanjem u druge likove svi mi imamo priliku postati junaci o kojima maštamo. I tako prerušeni možemo kritizirati i ismijavati ljudsku glupost, reći što se inače ne bismo usudi-li reći, ispuhati se i pritom se dobro za-baviti. To je i smisao karnevala. Nekada davno ljudi su maskiran-jem pokušavali dozvati i odobrovoljiti bo-gove, maskama su se štitili od nesreća, prirodnih nepogoda, loše sreće – svega lošeg što ih može snaći i čega se boje. Prerušavanjem su tjerali zimu i prizivali proljeće, a pritom se i dobro zabavljali. Taj se običaj zadržao sve do danas. Mi smo se pripremili na vrijeme i 16. veljače preuzeli smo ključeve učionice od naše razrednice. Tijekom dana naši vitezovi su se borili za poljubac princeze, strašila su plašila djecu, a anđeli i vragovi zajedno su pjevali karnevalske pjesme. Sobarica se pobrinula da učionica blista, a ciganka nam je gledala u karte. Doba karnevala je odlična prilika da se posve otkačimo i zabavimo.

Zabava je zagarantirana!!!

Mali novinari 5. BMaškare, ča mogu maškare...!

46

Kazalište Komedija:

Briljantin Dana 22. prosinca 2009. godine učenici 8. razreda posjetili su Kazalište „Komedija“. Gledali su mjuzikl Briljantin koji govori o kulturi, društvu i školskom susta-vu 50-tih u Americi. U mjuziklu do izražaja dolaze obični tinejdžerski problemi: frizure, ponašanje u društvu... Radnja mjuzikla: Sandy i Danny proveli su nezaboravno romantično ljeto, ne znajući da će se na jesen sresti u is-toj školi. A tada - nema šanse da se ro-mansa nastavi ili da uopće ikome pokažu

Veselo i zabavno

ZKM:

Put oko svijeta za 80 dana

Na put oko svijeta krenuti se može iz zračnih i običnih luka, iz bliskih ili dalekih krajeva, nepoznatih ili znamenitih gradova, iz škole, kuće ili kazališta. Na taj put uputili su se petaši i šestaši 15. siječnja u Zagrebačko kazalište mladih. U 90 minuta glumci su ih proveli različitim krajevima svijeta, vidjeli su neobične ljude i putovanje različitim pri-jevoznim sredstvima.

Na jedno od najpoznatijih literarnih pu-tovanja oko svijeta u 80 dana krenuo je Jules Verne još 1873. godine, prateći na tom putu engleskoga gospodina Fogga i njegova fran-cuskoga slugu Passepartouta, koji su obišli najčudesnije krajeve svijeta, susreli neobične ljude, prepustili se naizgled slučajnim avan-turama, te se vratili upravo na ono mjesto s kojega su krenuli. Za ono vrijeme nestvarno putovanje pripisivalo se autorovoj mašti.

jevoznim sredstvima.

tovanja oko svijeta u 80 dana krenuo je Jules Verne još 1873. godine, prateći na tom putu engleskoga gospodina Fogga i njegova francuskoga slugu Passepartouta, koji su obišli najčudesnije krajeve svijeta, susreli neobične ljude, prepustili se naizgled slučajnim avanturama, te se vratili upravo na ono mjesto s kojega su krenuli. Za ono vrijeme nestvarno putovanje pripisivalo se autorovoj mašti.

Glume:

Phileas Fogg: Filip Nola Jean Passepartout: Goran Bogdan Detektiv Fix: Pjer Meničanin Indijska princeza: Jadranka Đokić Victoria: Danijel Ljuboja Elizabeth: Edvin LiverićKapetan: Maro Martinović

Redatelj: Krešimir Dolenčić

Victoria i Elizabeth

da se poznaju: pa što će Dannyju reći njegovo frajersko društvo kojem je već ispričao kojekakve bajke o svom ljetnom osvajanju. A niti Sandy nije znala kakav je “imidž” Danny sagradio kod kuće. Ovaj zabavni i širom svijeta popularni mjuzikl prvi se put na pozornici pojavio 1971. godine u Chi-cagu. Popularnosti je pridonio i film iz 1978. godine s Oliviom Newton-John i Johnom Travoltom u glavnim ulogama.

______________________________________________________________KAZALIŠTE

KAZALIŠTE______________________________________________________________

Put oko svijeta za 80 dana

47

Žar ptica:

Čipolino Učenici razredne nastave pos-jetili su Žar pticu i gledali su predstavu Čipolino. Jeste li čuli za neobične i uz-budljive zgode popularnog Čipolina, proizašlog iz pera talijanskog romano-pisca za djecu Giannia Rodaria? Ako niste, ništa zato. On je tu, i zajedno sa svojim prijateljima i suparnicima, rado će vam ih ispričati. Čipolino je luk, i to neobičan! On i svi likovi ove priče dolaze iz svijeta voća i povrća, a pridružile su im se i neke životinje. Čipolino, vrlo hrabar, dobar i

Prekrasna scenografija i kostimi

pošten, odlučio se boriti protiv tiranskog kraljevića Limuna, dviju sebičnih grofica Trešanja i pohlep-nog i nasilnog upravitelja njihovog dvorca, sinjora Pomidora. U toj borbi Čipolino je otkrio da su prijateljstvo, odanost, požrtvovnost i ljubav, najdragocjenije vrijednosti u životu.Nakon njegovih avantura na svijetu je ostalo još puno zlih, nepoštenih i okrutnih ljudi. Ali, ne brinite, Čipolino je odlučio, uz vašu pomoć, riješiti ih se jednog po jednog.

Žar ptica:

Sasvim sam popubertetio

Dramatizacija popularnog romana za mlade „Sas-vim sam popubertetio“ hrvatske spisateljice Sanje Pilić u središte radnje stavlja petnaestogodišnjeg dječaka Luku, koji se nalazi na važnoj životnoj „prekretnici“ – što na-kon osnovne škole?! Kako se Luka ne bi osjećao sasvim napušten u svojoj „smrtnoj bolesti“ – pubertetu, predstava paralelno prati, uz njegovu stranu priče i priče djevojčica Zvjezdane i Mirjane. Na taj način upoznajemo ri paralelne tematski vrlo slične tinejdžerske priče, kroz subjektivno vrlo različita „svjedočenja“ glavnih aktera.

Režija: Aida BukvićDramatizacija: Marijana FumićScenografija: Ivo KnezovićKostimografija: Mirjana ZagorecGlazba: Damir ŠimunovićUloge: Jan Kerekeš, Franka Klarić, Mia Biondić, Natalija Đorđević, Vesna Ravenšćak, Ana Marija Bokor, Drago Utješanović i Mitja Smiljanić.

Pripremili mali novinari petaši

48

Intervju sa Zlatkom Filipajem

Roker u dušiVjerojatno se i sami ponekad zapitate koliko je is-

pravno pisati o stvarima s kojima niste baš na ti, pogo-tovo ako je riječ o rock-glazbi. Rock-glazba, kao kulturni fenomen, utjecala je na svijet kao nijedna druga. Smatra se zaslužnom za širenje mira i tolerancije te je popularna diljem svijeta. Rock je bio povod za razgovor sa Zlatkom Filipajem, računalnim stručnjakom i zaljubljenikom u glaz-bu. Danas pedesetogodišnjak koji voli reći da se glazbom bavi od kada zna za sebe. Uz nju su vezani mnogi sretni trenutci njegova života, a danas je najveći kritičar glazbe koju slušam.

pravno pisati o stvarima s kojima niste baš na ti, pogotovo ako je riječ o rock-glazbi. Rock-glazba, kao kulturni fenomen, utjecala je na svijet kao nijedna druga. Smatra se zaslužnom za širenje mira i tolerancije te je popularna diljem svijeta. Rock je bio povod za razgovor sa Zlatkom Filipajem, računalnim stručnjakom i zaljubljenikom u glazbu. Danas pedesetogodišnjak koji voli reći da se glazbom bavi od kada zna za sebe. Uz nju su vezani mnogi sretni trenutci njegova života, a danas je najveći kritičar glazbe koju slušam.

* Kada je počelo Vaše zanimanje za glazbu?- Kasnih šezdesetih bili su plan-etarno popularni Beatlesi. Imao sam tada punih 10 godina i pjesme britanske grupe odmah su privukle moju pozornost. Sedamdesete su bile vesele, izgledalo je da je sve moguće. Mladi cijeloga svijeta vjerovali su da je moguć drukčiji, bolji svijet i da je sve problememoguće riješiti.

* Što je za Vas rock - glazba?- Rock-glazba u širem smislu nije samo preslušavanje CD-ova ili ploča, nego je uz nju ve-zan način razmišljanja i življenja. Obzirom da sam djetinjstvo proživio u Zagrebu i da su ljudi s kojima sam odrastao voljeli tu glazbu, vremenom je postala dio mene i moga razmišljanja. Rock-glazba mi je nudila prihvatljivije načine razmišljanja od tadašnjih prilika u bivšoj državi.

* Koji je Vaš najdraži rock-glaz-benik?- Najdraži glazbenik mi je Eric Clapton čiji rad tijekom posljed-njih četrdesetak godina jako ci-jenim te imam zavidnu kolekciju njegovih studijskih i koncertnih snimaka. On slovi za jednoga od najboljih rock-gitarista na svijetu.

U svojoj je dugogodišnjoj karijeri promijenio mnogo stilova, no uvijek se vraćao bluesu.

* Nezaboravan koncert na kojem ste bili?- Izuzetno jak dojam na mene je ostavio koncert grupe Deep Pur-ple 1974. godine. To je bio prvi veliki rock-spektakl neke strane grupe u Zagrebu. Bio sam na koncertima Santane, Erica Clap-tona, The Rolling Stonesa... S godinama sam, obzirom na ob-veze i obitelj, prorijedio odlaske na koncerte, a danas ploče slušam u slobodno vrijeme.

* Jeste li i danas roker?- Roker sam u duši i to ću uvijek ostati, a zadnjih desetak godina slušam uglavnom džez glazbu. To je na neki način logičan slijed glazbenih pravaca obzorom na moje godine i, po svemu sudeći, završit ću s klasičnom glazbom.

* Što mislite o hip-hopu?- Hip-hop definitivno nije samo glazba, predstavlja cijeli svje-tonazor kao novi simbol su-vremene urbane kulture. Kao što je svojevremeno pojava rocka označila pobunu protiv krutih društvenih normi i obrazaca ponašanja, tako je danas hip-hop kultura znak raspoznavanja

jedne nove generacije.Hip-hop izvođači vrte neki drugi film, a stihovi su lišeni prizora iz bajki.

* Kojega glazbenika smatrate pjesnikom?- Prije svega Boba Dylana i Toma Waitsa.

* Hrvatska glazbena scena?- Volio sam Azru. Sjećam se nji-hova petodnevnoga koncerta u Klubu “Kulušić” 1981. godine. Na tom je koncertu snimljen vjerojatno najbolji živi album na ovim prostorima- Ravno do dna. Danas mi se sviđa glazba Hladnog piva. Njihovi su tekstovi angažirani, životni i inteligentni. Sjajno opisuju stvarnost grad-skoga života u našoj zemlji.

* Što mislite o glazbi koju današnja mladež sluša?- Ne dopada mi se turbofolk. Ako će zaista mlade generacije Lijepe Naše odrastati na teksto-vima i glazbi turbofolka, onda se trebamo bojati za budućnost.

* Vaša poruka mladim ljubitelji-ma rocka!- Budite odgovorni članovi našega društva i uvijek mis-lite pozitivno te ostvarite svoje snove.

Dorotea Filipaj, 8. A

_________________________________________________________________GLAZBA

GLAZBA_________________________________________________________________

49

Anketa: Koju glazbu slušaju petaši?

1. Zabavna - pop 23%

2. Rock 22%

3. Rap 19%

4. Metal 11%

5. Turbofolk 9%

6. Klasična glazba 3%

Top-lista domaćih izvođača:

1. Nina Badrić 2. Toše Proeski

3. Colonia 4. Bojan Jambrošić

5. Hladno pivo

Top-lista stranih izvođača:

1. Lady Gaga 2. Beyonce

3. Avril Lavigne 4. AC/DC

5. Rihanna

Toše Proeski

Lady Gaga

Top–lista računalnih igrica:

1. Sims2. Zoo Tycon3. Gta San Andreas4. Dogs5. Super Mario6. Medal of honour7. Box8. Hulk9. Milijunaš10. Karte

Najpopularnija računalna igrica petaša

50

_____________________________________________________RAČUNALNE IGRICE

Računalo, najbolji prijatelj?!Da igranje igrica izaziva ovis-

nost znaju svi, ali manje je poznato u kojoj mjeri. No, tu nepoznanicu otkrili su stručnjaci bolnice Charite u Berlinu, koji su proveli istraživanje i u čijoj studiji se kaže da „računalne igrice mogu izazvati ovisnost usporedivu s ovisnošću o alkoholu ili marihuani.“

S druge strane, čini se da pretjer-ano igranje ne vodi u agresivnost, uspoređeno je 165 povremenih s 15 in-tenzivnih igrača. Igrači koji su zadovolji-li najmanje tri kriterija ovisnosti, poput neutažive želje, apstinencijske krize ili zapuštanja drugih interesa, smatraju se onima koji su pretjerali.

„Pretjerano igranje igrica vjero-jatno aktivira iste strukture u mozgu kao i droga“, pojasnila je Sabine Gruesser iz interdisciplinarne skupine za istraživanje ovisnosti na berlinskoj sveučilišnoj klinici.

Preporučujemo:

Priče iz davnine

Orašar

Godišnja doba

The Sims 3

Fiffa 10

GTA San Andreas

Super Mario

51

BISERKO I BISERKA______________________________________________________

Biseri iz školskih klupaNa satu geografije

PROFESOR: Što znači kratica JAR? BISERKO: Deterdžent za pranje suđa.

Na satu hrvatskoga jezika

1.PROFESORICA: Kakvi su stihovi u ovoj pjesmi?BISERKA: Neki su dulji, a neki su kraći.

2. Profesorica govori o Augustu Šenoi, a Biserko, po običaju, spava u zadnjoj klupi. PROFESORICA: Jesi li slučajno pročitao neko Šenoino djelo?BISERKO: Nisam…

Ana Karačić, 5. B

3.PROFESORICA: Gdje se događa radnja romana „Koko u Parizu“?BISERKA: U krevetu.

4. PROFESORICA: Kako glasi komparativ pridjeva lijep?BISERKO: Lijep, ljepši, a vidi mene!

Profesorski biser

Vi me podsjetite da ja vas podsjetim da sljedeći tjedan pišemo test.

Učeničke isprike • Uuuuuh, mogu li se kako ispričati? Ikako? Bilo kako?• Pričekajte malo da se sredim…• Ne, ja se za danas nisam spremio.• Možete li me pitati sljedeći sat? Obećavam čvrsto da ću naučiti.• A zašto baš ja?!• Opet ja?! Pa pitali ste me jučer ili je to bilo prije tjedan dana…• Jako me boljelo jučer, stvarno nisam mogla naučiti.• Mislio sam da imam ocjenu, pa se baš i nisam spremio…• Zar sam ja jedina u razredu koja nije odgovarala?

PROFESORICA: Onda za sljedeći sat pročitaj Seljačku bunu.BISERKO: Ah, to sam čitao…PROFESORICA. Zašto si onda rekao da ništa Šenoino nisi čitao?BISERKO: Jer sam mislio da je Seljačku bunu napisao Matija Gubec.


52

______________________________________________________BISERKO I BISERKA

Školske zadaćeNema sretnijeg razreda u našoj školi od 7. B

kada pišu školsku zadaću iz hrvatskoga jezika. To su sati čiste, netaknute inspiracije kojom odiše svaki kutak njihove učionice (gle slučajnosti – nekadašnje učionice engleskog jezika?!). Profesorica uleti u učionicu (jer je vremena za pisanje uvijek premalo) noseći u rukama hrpu onih lijepih i pametnih zelenih, crvenih, srećom tankih bilježnica. Na ploči odmah os-vanu tri krasne teme, a 7. B razmišlja koju je temu najbolje odabrati. Međutim, kada shvate da se zaista piše školska zadaća iz hrvatskoga jezika, situaciju po-prate autentičnim rečenicama:

-„Zašto baš danas?“-„Ja nemam zadaćnicu, možemo li drugi put?“-„Može li slobodna tema?“-„Inače, ja uvijek dobijem dvojku iz zadaćnice.“-„Smijem li pisati običnom olovkom?“-„O, ne mrzim pisati sastavke. Uvijek dobijem trojku.“

Zar nisu simpatični?! Biserka

Poruka napisana na školskoj klupi

„U OVU UČIONICU SVATKO UNOSI RADOST:

NETKO SVOJIM DOLASKOM, A NETKO SVOJIM ODLASKOM!“

Vicevi

Pile - Konobar! - Da molim?- Koliko je staro ovo pile?- Gospodine, mi uz pile poslužujemo prilog i salatu, ali biografiju nikada.

Matematika Ivica piše test iz matematike. Učiteljica: Ivice, nadam se da te neću uloviti kako prepisuješ. Ivica: I ja se nadam, učiteljice!

Hrvatski jezik

Došao mali Ivica u školu i javio se da popravi jedinicu iz gramatike. Izađe pred ploču i kaže mu profesor da kaže nešto o perfektu.Ivica: Ja perfekt, ti perfekt, on perfekt... Profesor: Sjedi. Jedinica će ti biti i u futuru prvom i u imperfektu!

Luka Boduljak, 4.b

Matematika II

Pita učiteljica malog Ivicu: - Koliko je osam puta tri? - 25. - Da, ako zbrojiš ovu jedinicu koju ću ti upisati.

Matea Pelivanović, 4.b

53

ZABAVIMO SE…__________________________________________________________ OSMOSMJERKE

Otkrij zanimanja sljedećih osoba:

TINA STUDEC______________________

VINKA RANO_______________________

TOMO GORELE____________________

RAFO PRISEOC ___________________

SARA CVATOG ____________________

HARI KUCA_______________________

IVNA PRAC_______________________

JELICA INČ_______________________

NINKA LAPAR_____________________

BORO VOLAC_____________________

TOŠE NOGAM_____________________

Pripremile: Sara Pavić, 5. B i Ifigenija Ključarić, 5. A

Pronađi:

Bik, Dupin, Jež, Jelen, Konj, Medvjed, Nosorog, Pčela, Puž, Pas, Riba, Slon, Sova, Tigar, Vjeverica, Vrana, Ze-bra, Zec, Žaba, Žirafa

Pronađi:

DesetTreći

PetOsam

DevetstoDvadeset

ŠestoPrva

TriŠestDva

TisućuDevet

PetSedam

Sto

54

OVAN 21.3. - 20. 4.

Kao i uvijek, i danas ćeš imati problema sa samim sobom. Mozak vuče u školu, a srce u obližnji parkić. Ti još ne znaš kako riješiti taj problem koji se ponavlja svakoga tjedna. Shvatio si da su srce i noge jači od mozga.

Savjet: Imaš 45 minuta smis-liti razlog za svoje opravdanje i uvjeriti samog sebe da moraš u školu

BIK21.4. - 20. 5.

Noćas si sanjao leptiriće i tratinčice, a s prvim zrakama sunca na radiju je zapjevala Nina. No, tvoj dan neće biti baš tako čaroban. Pisat ćeš test iz hrvatskoga, pitat će te fiziku, no sve će proći u na-jboljem redu. Popodne će ti društvo praviti knjiga.

Savjet: Nemoj zaboraviti pročitati lektiru jer se bliži sre-dina mjeseca.

BLIZANCI21. 5. - 21.6.

Kakav dan! Najprije si pro-lio čašu Coca-Cole po novim trapericama, zatim si izgubio radnu bilježnicu. Kad si sti-gao u školu, shvatio si da ti je kod kuće ostala zadaća iz matematike (a prvi si put sam napisao zadaću).

Savjet: Ubuduće kad tako počne tvoj dan, bolje je ostani u krevetu uvjeravajući se da si bolestan.

RAK22.6. – 22.7.

Dan koji mnogo obećava. Sunce sije, zadaća je napisa-na, nikakvi testovi nisu na-javljeni, većinu si predmeta pitan. Ljubav bi mogla kre-nuti naopako: nisi je nazvao u točno dogovoreno vrijeme, a ona je čekala i čekala … i naljutila se. Morat ćeš se isk-upiti lijepim darom.

Savjet: Pripazi malo na svoje ponašanje prema dragim oso-bama.

LAV23.7. - 22. 8.

Baš si lafčina! Lijeno se izvlačiš iz kreveta, pola se sata protežeš i zijevaš… Voliš sunce i danas je tvoj dan! Napisat ćeš dvije ljubavne pjesme jer će te inspirirati jed-no novo lijepo lice. I to će se lice samo tebi nasmiješiti.

Savjet: Ponovi kemi-ju i geografiju jer će te danas profesori pitati.

DJEVICA23. 8. – 23. 9.

Sve si za danas naučila, napisala si zadaću i sad se možeš družiti s prijateljima. Ipak si nekako nezadovoljna. Pomalo strahuješ od školske zadaće iz hrvatskoga. A što ako ne bude savršena kao i uvijek? Roditelji će biti ponos-ni na tebe.

Savjet: Ne bi bilo loše da i ti jednom dođeš u školu ne-spremna pa da vidiš kako je to.

21.3. - 20. 4.

BIK21.4. - 20. 5.

BLIZANCI21. 5. - 21.6.

RAK22.6. – 22.7.

LAV23.7. - 22. 8.

DJEVICA23. 8. – 23. 9.

___________________________________________________UČENIČKI HOROSKOP

UČENIČKI HOROSKOP___________________________________________________

55

VAGA 24.9. – 23.10.

Tvoj je dan počeo dobro, ali neće tako i završiti. Školski će dan proći bez mnogo uzbuđenja sve do zadnjeg sata. A zadnji sat imat ćeš iz-bornu. I taman kad ćeš se li-jepo opustiti nakon napornog dana, iznenadit ćete vlastito ime. Da, što se čudiš? I iz-borna ima ocjene, a ti nećeš imati pojma.

Savjet: Vrijeme je da počneš učiti izborni jer se inače nećeš veseliti na kraju.

STRIJELAC 23.11.- 21.12.

Danas si ti najveći sretnik našeg horoskopa. Zato dobro otvori oči i radosno pogledaj svijet oko sebe. Dvojka iz matematike već se crveni na rubu testa, a dobit ćeš i četvorku iz njemačkog. Ona slatkica iz susjednog razreda doći će da joj pomogneš oko referata. Tvoje ponašanje i ocjene pohvalit će nekoliko profesora.

Savjet: Iskoristi dan, danas bi mogao dobiti sve što ti padnena pamet.

VODENJAK21.1. – 19.2.

Ti više voliš kišu pa danas nije tvoj dan. Ipak nije sve tako crno kao što misliš. Dobit ćeš dvojku iz kemije. Znam, očekivao si više, ali mogao si dobiti i jedinicu. Nemoj biti nezahvalan. Bit ćeš i malo nervozan bez pravog razloga. Tvoja nervoza mogla bi zas-metati voljenoj osobi pa nem-oj šiziti bez veze.

Savjet: Nemoj zanemariti svoje prijatelje i udaljiti se od njih.

RIBE 20.2. – 20.3.

Uvijek si ljut pa i danas nije izuzetak. Onaj kome jučer nisi htio dati da od tebe prepiše zadaću, danas će ti vratiti milo za drago. Neće ti pomoći na testu iz gramatike. I mama će se danas naljutiti na tebe. Ka-znit ćete zabranom izlaska jer će vidjeti tvoje ocjene na in-formacijama. Razmisli, zašto si joj prešutio jedinice.

Savjet: Operi suđe i usisaj kuću i pokušaj oraspoložiti mamu.

ŠKORPION

24.10. – 22.11.

Oprez u prometu! Vrijeme je da konačno shvatiš da zebra nije samo afrička životinja, već i bijelim prugama označen pješački prijelaz. Nisi baš do-bro naučio geografiju što bi ti se danas moglo razbiti o gla-vu. Osim toga, davno si odgo-varao engleski pa bi te danas profesor mogao prozvati.

Savjet: Ne gledaj u cure dok prelaziš cestu.

JARAC22.12. – 21.1.

Na površinu će danas ispli-vati sve tvoje nepodopštine. Danas će te profesor uloviti na testu jer si prepisivao sa šalabahtera. Dobit ćeš jed-inicu. Bolje bi bilo da si zagri-jao stolac i naučio jer si se dva sata mučio pišući šalabahter. Sad znaš da ništa ne znaš i da se moraš puno više potru-diti za dobru ocjenu.

Savjet: Prihvati se knjiga, a ne papirića. Jesi li uopće papirić stavio na pravo mjesto?

U zvijezde gledala vaša Krijesnica

VAGA 24.9. – 23.10.

STRIJELAC 23.11.- 21.12.

VODENJAK21.1. – 19.2.

RIBE 20.2. – 20.3.

24.10. – 22.11.

JARAC22.12. – 21.1.

Poštanska bajka četvrtih razreda

Prvi dan OŠ Pavao Belas

Poštanska bajka četvrtih razreda

Education

001 krijesnice 2011