KLASA TRESETNIH TALA

Studenti: Bajrić Mirvet i Vilić Aladin Bihać 2014.

UVOD• U anaerobnim uslovima organski ostaci higrofilne vegetacije se veoma

slabo razlažu usljed čega dolazi do njihovog nagomilavanja. Ovakvu, slabo razloženu organsku materiju, nazivamo tresetom.

• U Bosni i Hercegovini tresetna tla se javljaju u zonama riječnih i jezerskih dolina, a značajne površine zastupljene su u kraškim poljima.

• Proces zatrećivanja naziva se još i poludizacija (latinski polus – bara).

PODJELA

•Definisana su dva tipa treseta i to:

•Niski treseti (barski treseti)

•Visoki treseti (izdignuti treseti).

NISKI TRESETI• Niski treseti (barski treseti) –

nastaje u depresijama gdje voda stagnira na površini (priobalne depresije, bivša riječna korita, depresije u krškim poljima, delte velikih rijeka...).Prirodnu vegetaciju čine trska, rogoz i šaš a na šumskom području joha i barska vrba.

Slika 1: Niski treseti

NISKI TRESETI• Građa profila :

Tresetna tla imaju profil koji se označava kao; n H – G. Slojevi se razlikuju po boji i humifikovanosti organske materije. Dubina horizonata kod naših tresetišta varira od 30 cm do 10 m.

• Geneza i rasprostranjenost:Kod nas su nastala tako da se na dnu vodnih bazena najprije taložio plankton i tako se obrazovao organski mulj. Splićavanjem bazena ove površine zatim obrastaju hidrofilnom vegetacijom koja se taloži i slabo razlaže u hidromorfnim uvjetima.U BiH preovladavaju niski treseti koji su umjereno rasprostranjeni a zastupljeni su u zonama Livanjskog polja, Hutovog blata, Glamočkom i Kupreškom polju kao i nekim drugim kraškim poljima.

NISKI TRESETI• Fizička svojstva:

Niski treseti sa cjelogodišnjim prisustvom vode nisu podesni za kultivaciju. Treseti kod kojih se prekine kapilarni uspon vode bivaju izmijenjeni u organski karbon, koji u suhom stanju može biti usitnjen do koloidnih dimenzija, a takav je vrlo podložan eolskoj eroziji. Ponovna uspostava kapilarnih vodnih tokova gotovo je onemogućena.

• Hemijska svojstva: Niski treseti su uglavnom deficitna organska tla. Za promjenu hemijskih svojstava treseta neophodne su mjere kalcizacije i fertilizacije.

NISKI TRESETI• Proizvodna svojstva i korištenje:

Uporaba treseta ponajviše je vezana za pripremu specijaliziranih supstrata za punjenje kontejnera i lijeha za rasadničku proizvodnju sadnog materijala. Kod proizvodnje sadnica šumskih vrsta drveća s obloženim korijenskim sistemom, od supstrata se ponajprije zahtijevaju povoljna fizička i hemijska svojstva i mala specifična težina.

Slika 2

NISKI TRESETI• Klasifikacija:

Podjela na podtipove data je prema dubini tresetnog horizonta i to:– Plitki, kod koga je nH – horizont od 30 cm do 50 cm,

– Srednje duboki, kod koga je nH – horizont od 50 cm do 100 cm i

– Duboki, kod koga je nH – horizont dublji od 100 cm.

NISKI TRESETI• Podjela na varijetete data je prema stepenu humificiranosti

i to:– Slabo humifikovani,– Srednje humifikovani i– Jako humifikovani.

• Podjela na forme data je prema plodnosti i to:– Oligotrofne forme i – Mezotrofne forme.

VISOKI TRESETIVisoki treseti (izdignuti treseti) – razvijaju se na distričnim supstratima , gdje je moguće naseljavanje mahovina iz roda Sphagnum. Geneza je uslovljena klimom: niske temperature, velika količina oborina i visoka relativna vlaga zraka.

Slika 2: Visoki treseti

VISOKI TRESETI• Građa profila:

Izgrađeni su od organskih slojeva različite dubine i glinovitog sloja koji se nalazi ispod organskog dijela. Visoki treseti imaju građu profila koja se označava kao hH – G tlo.

• Geneza i rasprostranjenost: Nastaju u hladnim i humidnim rejonima (kod nas se mjestimično javljaju u planinskim predjelima), na jako kiselim i silikatnim supstratima i supstratima siromašnim sadržajem baza. Zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta, sredine za rad mikroorganizama, ostaci vegetacije se nepotpuno razlažu, a na tim ostacima se razvija sljedeća generacija mahovina i tako se akumuliraju nerazloženi dijelovi u vidu treseta.

VISOKI TRESETI• Fizička svojstva:

Mahovinska tresetišta imaju spužvastu građu što im omogućuje da za sebe vezuje veliku količinu vode. Za sebe mogu vezati do 20 puta više vode po masi, nego što je njihova težina u suhom stanju, zbog čega se u mahovinskim tresetima stvaraju anaerobni uslovi.

• Hemijska svojstva: Ova tresetišta su jako siromašna hranivima, dakle distrofna su i kisela, sa pH vrijednostima nižim od 3 pH jedinice (Čengić, 2003). Uz veliku temperaturu, visoku kiselost i siromaštvo azotom, mikroorganizmi imaju veoma teške uslove za razlaganj organske materije.

VISOKI TRESETI• Proizvodna svojstva i korištenje:

Tresetišta nastala u klimatogenim uvjetima predstavljaju oligotrofnu sredinu, pa u našoj zemlji imaju izuzetno ekološko – vegetacijski značaj. Osušeni treset lahko gori i pri sagorijevanju stvara veliku količinu dima. Koristi se za grijanje domaćinstva i u kotlovnicama. Ima veliki udio u ukupnoj potrošnji u svijetu, a velike naslage se nalaze u Kanadi, Kini, Indoneziji, Rusiji i SAD.

Slika 3: Osušeni treset

MOKRA STANIŠTA ILI WETLANDI• Riječ ''wetland'' dolazi od engleske riječi ''wet'' što znači mokar i ''land''

što znači zemlja te taj termin zapravo predstavlja mokra staništa. Dakle u wetland spadaju ona zemljišna područja koja su u toku godine pod uticajem jačih vlaženja ili su kontinuirano pod vodom. U BiH su klasifikovani u tri grupe (Resulović, 2007) i to:

• Epi – Wetlandi nastali pod uticajem površinskih, slivnih i poplavnih voda,

• Hipo – Wetlandi nastali pod uticajem podzemnih voda,

• Amfi – Wetlandi nastali pod uticajem površinskih i podzemnih voda.

MOKRA STANIŠTA ILI WETLANDI

Slika 3. Močvarna livada u južnoj Engleskoj.

ZAKLJUČAK• Vlažna područja imaju vrlo velik ekološki značaj jer brojnom

vodenim i močvarnim pticama služe kao stanište, odmorište ili zimovalište. Vlažna područja pokrivaju oko 6% zemljine površine, ali u primarnoj produkciji neto biomase sudjeluju s oko 24% što znači da su to visokoproduktivni ekosustavi. Pored toga, vrlo su efikasan filter podzemnih voda, a i pružaju vrlo dobru zaštitu od poplava. Konvencijom iz Ramsara vlažna područja stavljena su pod zaštitu.

HVALA NA PAŽNJI