Provjera internetske sigurnosti u školama

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Provjera internetske sigurnosti u školama

Text of Provjera internetske sigurnosti u školama

  • 1. Provjera internetske sigurnosti u kolama Kratke upute za opu prosvjetnu inspekciju Ove kratke upute slue kao potpora prosvjetnim inspektorima u kontroli kolskih mjera za ouvanje sigurnosti pri provoenju ope prosvjetne inspekcije. NAPOMENA: Ovo je prijevod Ofstedovog dokumenta, napravljen u sklopu projekta razvoja kolskog kurikuluma "Sigurniji internet za djecu". Vie informacija o projektu moete pronai na stranicama petzanet.HR. Original ovog dokumenta dostupan je na adresi: http://www.ofsted.gov.uk/resources/briefings-and-information-for-use-during- inspections-of-maintained-schools-and-academies Dobne skupine: sve Objavljeno: sijeanj 2014. Referentni broj: 120196

2. Ured za standardizaciju obrazovanja i zatitu djece (Ofsted) regulira i kontrolira rad kola u svrhu postizanja najboljih rezultata u pruanju brige o djeci i mladim ljudima te u obrazovanju i usavravanju vjetina uenika svih dobnih skupina. Regulira i kontrolira ustanove koje vode brigu o djeci i rad socijalnih slubi te kontrolira Savjetodavnu i podupiruu sudsku slubu za djecu i obitelji (Cafcass), kole, vie kole, kolovanje uitelja, obrazovanje kroz rad, obrazovanje odraslih te obrazovanje u zatvorima i ostalim sigurnosnim institucijama. Procjenjuje rad djejih slubi i kontrolira rad ustanova za zbrinjavanje djece, ouvanje sigurnosti i slubi za zatitu djece. Ako elite kopiju ovog dokumenta u nekom drugom formatu, poput uveanog ispisa ili ispisanog Brailleovim pismom za slijepe, molimo obratite nam se na broj telefona 0300 123 1231 ili pismom na e-mail adresu enquiries@ofsted.gov.uk. Podatke sadrane u ovoj brouri (osim logotipa) smijete koristiti besplatno u bilo kojem obliku ili putem bilo kojeg medija, pod uvjetima licence pod nazivom Open Government Licence. Za pregled licence posjetite stranicu www.nationalarchives.gov.uk/doc/open-government-licence/, piite na adresu Information Policy Team, The National Archives, Kew, London TW9 4DU ili poaljite e-mail na e-mail adresu: psi@nationalarchives.gsi.gov.uk. Ova broura dostupna je na adresi www.ofsted.gov.uk/resources/120196. Kako biste primali redovne obavijesti putem digitalne pote o novim brourama, izvjeima kao i izvjeima prosvjetnih inspekcija, posjetite nau stranicu i kliknite na Subscribe. Piccadilly Gate Store St Manchester M1 2WD T: 0300 123 1231 Textphone: 0161 618 8524 E: enquiries@ofsted.gov.uk W: www.ofsted.gov.uk No. 120196 Crown copyright 2014 3. Sadraj Uvod Error! Bookmark not defined. Osnovni podaci 4 Uobiajene opasnosti s kojima se inspektori mogu susresti 5 Sadraj Error! Bookmark not defined. Kontakt Error! Bookmark not defined. Ponaanje Error! Bookmark not defined. Zato je to vano? 6 Kljune osobine dobrog i iznimno dobrog poslovanja 9 Pokazatelji loeg poslovanja 10 Dodatak 1. Pitanja za vodstvo kole 11 Dodatak 2. Pitanja za uenike 14 Dodatak 3. Pitanje za zaposlenike 15 Dodatak 4. Primjeri sadraja, kontakta i ponaanja 16 Dodatak 5. Trenutni trendovi u koritenju tehnologije meu djecom 17 Dodatak 6. Pojmovnik 20 Dodatni podaci 23 Izdanja Ofsted ureda 23 Ostala izdanja 23 Internetske stranice 23 4. Inspecting e-safety January 2014, No. 1201964 Uvod 1. U kontekstu provjere, internetska sigurnost moe se opisati kao sposobnost kole: da zatiti i educira uenike i zaposlenike u koritenju tehnologije da posjeduje prikladne mehanizme za pruanje odgovarajue intervencije i potpore kada je to potrebno. 2. Postoji veliki broj problema koji se javljaju pod nazivom internetska sigurnost, ali se mogu svrstati u tri rizine kategorije: sadraj: izloenost nezakonitom, neprilinom ili tetnom sadraju kontakt: izloenost tetnoj komunikaciji putem interneta s drugim korisnicima ponaanje: osobno ponaanje na internetu koje poveava vjerojatnost od napada ili uzrokuje tetu. Osnovni podaci 3. 2007. godine vlada je od prof. Tanye Byron zatraila procjenu opasnosti kojima su izloena djeca pri koritenju interneta i igranju raunalnih igrica. Nakon objave izvjetaja o rezultatima procjene 2008. godine, zatraeno je od Ureda za standardizaciju obrazovanja i zatitu djece da procijeni do koje mjere kole educiraju uitelje o sigurnom i odgovornom koritenju nove tehnologije. Izvjee pod nazivom Sigurno koritenje nove tehnologije takoer je ocijenilo edukaciju zaposlenika na temu internetske sigurnosti u posjeenim kolama i razmatralo vezu kole s obiteljima u polju internetske sigurnosti. Izvjee je imalo nekoliko kljunih zakljuaka: u pet kola koje su imale iznimno dobre strategije internetske sigurnosti, svi zaposlenici, ukljuujui i nenastavno osoblje, dijelili su odgovornost za internetsku sigurnost. Prozivka, konzultacije, sati zdravstvenog odgoja, individualni satovi, drutveni predmeti, obrazovni predmeti i uzrastu prilagoeni kurikulum za internetsku sigurnost, sve je to doprinijelo da uenici postanu sigurni i odgovorni korisnici novih tehnologija uenici u kolama koje su imale sistem zatite pod nadzorom strunjaka i uitelja vie su znali i razumjeli o internetskoj sigurnosti od uenika u kolama sa sistemom blokiranja neprimjerenih i neeljenih sadraja. Uenici su openito bili ranjiviji kada su kole koristile sistem blokiranja odreenih sadraja jer nisu imali priliku sami procijeniti i suoiti se s opasnostima u najboljim kolama, uitelji savjetnici, struna sluba, nastavnici i obitelji sudjelovali su u izradi jasne strategije za internetsku sigurnost. Smjernice su se redovito obnavljale i mijenjale, zajedno s tehnolokim napretkom. 5. Inspecting e-safety January 2014, No. 120196 5 Meutim, sistematino obnavljanje strategija i procjena opasnosti rijetko se primjenjuje u ostalim posjeenim kolama iako su ve imale odlinu suradnju s obiteljima, najbolje kole su prepoznale potrebu nastavka takve suradnje kako bi ouvali internetsku sigurnost i kod kue mali broj posjeenih kola iskoristilo je stajalite uenika i roditelja kako bi razvile svoje smjernice za provoenje internetske sigurnosti u nekim kolama primijeene su slabosti u provoenju internetske sigurnosti u sluaju kada su uenici usvajali odreena znanja van kole najslabiji vid provoenja internetske sigurnosti u posjeenim kolama primijeen je u kvaliteti i uestalosti edukacije za zaposlenike. Edukacijom nisu obuhvaeni svi zaposlenici kole te ona nije provoena sistematino. ak i kole koje su organizirale edukaciju za sve zaposlenike, nisu sistematino kontrolirale rezultate i uinke takve edukacije. Preporuke za kole 4. U izvjetaju se preporua sljedee: kole bi trebale procijeniti potrebe za edukacijom svih zaposlenika i provesti edukaciju u svrhu irenja znanja i strunosti u sigurnom i prikladnom koritenju novih tehnologija kole bi takoer trebale usko suraivati s obiteljima kako bi im pomogle da svojoj djeci omogue sigurno i odgovorno koritenje novih tehnologija kod kue i u koli kole bi trebale ee koristiti stajalita uenika i obitelji u razvoju strategija internetske sigurnosti trebalo bi prijei sa sistema zabrane odreenih sadraja na nadzirane sisteme kako bi uenici razumjeli kako se suoiti s opasnostima; da im omogue bogatije obrazovno iskustvo; da premoste jaz izmeu kolskog sistema i otvorenijih sistema van kole kole bi trebale razviti uzrastu prilagoene, sveobuhvatne kurikulume za internetsku sigurnost koji bi omoguili uenicima da postanu sigurni i odgovorni korisnici novih tehnologija potrebno je suraivati s partnerima i ostalim suradnicima kako bi se osigurala internetska sigurnost uenika koji dio svojeg obrazovanja stjeu van kole kole bi trebale sistematino i iznova provjeravati i razvijati postupke internetske sigurnosti, ukljuujui i edukaciju, kako bi imali pozitivni uinak na znanje i razumijevanje uenika. Uobiajene opasnosti s kojima se inspektori mogu suoiti 5. Ovaj popis nije iscrpan. 6. Inspecting e-safety January 2014, No. 1201966 Sadraj izloenost neprikladnom sadraju kao to je internetska pornografija, ignoriranje postavljene dobne granice na raunalnim igrama (izloenost nasilju u kombinaciji s rasistikim izrazima), zlouporaba droga internetske stranice o stilu ivota (lifestyle websites), poput internetskih stranica o anoreksiji, samoozljeivanju ili samoubojstvima internetske stranice sa sadrajem namijenjenim promicanju mrnje provjera sadraja: kako provjeriti autentinost i tonost sadraja na internetu Kontakt grooming uspostavljanje emocionalne veze s djetetom u svrhu seksualne zlouporabe djeteta svi oblici virtualnog nasilja, odnosno, nasilja putem interneta kraa identiteta (ukljuujui i frape provala Facebook profila) i dijeljenje zaporki Vladanje problemi privatnosti poput objavljivanja osobnih podataka digitalni otisci i internetska online reputacija zdravlje i dobrobit (koliina vremena provedenog na internetu (internet ili igranje igrica)) sexting (slanje seksualno eksplicitnih sadraja (poruka ili fotografija) elektronikim putem) poznato pod nazivom SGII (vlastoruno snimljene nepriline fotografije) autorsko pravo (zanemarivanje intelektualnog vlasnitva i prava poput glazbe ili filma) Zato je ovo vano? 6. Tehnologija nudi nezamislive mogunosti i stalno se razvija. Pristup postaje sve univerzalniji i sve mobilniji, a uenici sve ranije poinju koristiti tehnologiju, kako je to opisano u nastavku. Starija djeca sve vie vremena provode na internetu i sve je vjerojatnije da e na internet ii sami bez nadzora. Djeca od 5. do 15. godine provode veinu vremena gledajui TV, dok djeca od 12 do 15 godina provode vie vremena na internetu (od 14.9 sati tjedno 2007. vrijeme provedeno na internetu poraslo je na 17.1 sat 2012. godine) i trenutno provode isto toliko vremena na internetu koliko i gledajui TV. Takoer vie nego 2011. internet koriste u vlastitim sobama (43% 2012. godine naspram 34% 2011. godine). Jedno od sedmero djece stare izmeu 5 i 7 godina (14%), jedno od 7. Inspecting e-safety January 2014, No. 120196 7 etvero djece stare izmeu 8 i 11 godina (24%) i preko polovice djece izmeu 12 i 15 godina starosti koristi internet bez nadzora (55%).1 Djeca pristupaju internetu preko veeg broja ureaja. Uz pristupanje internetu