studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

OŠ “IVAN MAŽURANIĆ”, SIBINJ

Voditeljica sekcije Njegovanje kulturne baštine: Lidija Kevo

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

“Podno Dilj gore, na rubu njezinih obronaka, tamo gdje je priroda još čista i netaknuta, gdje čovjek još živi u dogovoru s njom, gdje su jutra kristalno bistra, a noći mirišu po bagremu …. smjestilo se selo Sibinj.

Na sjeveru mu šume dišu, a s juga sve do Save prostiru se polja panonska, uredna, kao po bojama složena.”

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo Sibinj nalazi se na 9. km s. z. od Slavonskog Broda, a smjestio se duž glavne regionalne ceste („županijske magistrale“)

Na dodiru je južnih padina Dilja s Posavinom te duž potoka Dubskog (Neretva), Kikovačkog i Kapraljevca (s Petnjom). Selo se pretežito širi nizinskim dijelom između glavne ceste i željezničke pruge.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Ove, 2008. godine u Sibinju se nalaze slijedeće ulice sa središnjim trgom: Trg kralja Tomislava, Sibinjskih žrtava, 108 brigade ZNG, Braće Radića, Alojzija Stepinca, Matije Gupca, Svetog Vinka, Vinogradska, Kneza Domagoja, Kneza Trpimira, Kneza Branimira, Valentina Benošića, Eugena Kvaternika, Svetog Ivana Krstitelja, Kneza Mislava i Završje (niz slika prikazuje ulice navedene u tekstu).

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Sibinj nije uvijek ovako izgledao. O nastanku imena Sibinj postoje do sada zabilježene četiri verzije:

1. U svom kapitalnom djelu „Brod“ Mirko Marković navodi da ime Sibinja potječe od potoka Sibinj (Szebin) koji protječe kroz naselje, danas pod imenom Kikovački potok.

2. U arhivskim materijalima u Slavonskom Brodu pronađeno je da ime Sibinja potječe od naziva posjeda SIBIN čiji su vlasnici bili sinovi Sobovih.

3. Profesor Petar Jurišić zapisao je tvrdnju da je ime Sibinja izvedeno po biljci „svibina“ koja je na ovim prostorima rasla.

4. Tragajući po crkvenim spomenicama i drugim izvorima, pokojni Ivo Šarić zapisao je da je ime Sibinja vezano za Josipa Sibinjanina koji se istakao pri oslobađanju ovih krajeva od Turaka.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

U povijesti se, zapravo, ne može točno utvrditi kada se prvi put spominje ime Sibinj. U srednjovjekovnim zapisima i ispravama nema naselja s tim imenom.

Selo kao kulturno dobro

Istražujući po izvorima, Sibinj prvi puta susrećemo na zemljovidu iz 1718.g.

studeni, 2008.

O životu na ovim prostorima postoje i materijalni dokazi koji sežu u prapovijesno doba.

Mještanin Sibinja Željko Peh i pokojni profesor povijesti i arheologije Željko Benko sa učenicima naše škole su vršili istraživanja i iskopavanje u brdu Visovcu iznad sela Sibinja.

U Muzeju u Novoj Gradišci arheolog je potvrdio vjerodostojnost iskopanih eksponata koji se nalaze izloženi u vitrini naše škole.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Ono o čemu se svi izvori slažu jest činjenica da ostatke naselja na ovim prostorima nalazimo u XI. I XII stoljeću. Tada je postojalo mjesto Brišćana na tlu današnjeg Sibinja, s utvrdom, templarskim samostanom i župom.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Prije najezde Turaka utvrdu su držali Sudanovići. Zapisano je da su Turci, nakon osvajanja, ovu utvrdu razorili.

Tek nakon izgona Turaka, naseljavanje je stabilnije i to prije svega katolicima iz Bosne.

Prvi poznati popis stanovništva u Sibinju potiče iz 1698. g., Sibinj je tada sa svojih 69 kuća i 242 stanovnika, bio veći od Slavonskog Broda.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

1730. godine bila je u Sibinju sagrađena drvena crkva Sv. Ivana Krstitelja s tri oltara. Oko crkve je bilo groblje, koje je kasnije izmješteno južno od sela.

1768. započinje izgradnja crkve Svetog Ivana Krstitelja od čvrstog materijala (kamen i cigla). 1775. godine blagoslovio ju je zagrebački biskup Josip Galjuf. Crkva je podignuta u baroknom stilu i bila je ukrašena freskama.

Ova crkva je registrirana kao spomenik nulte kategorije, a njena restauracija je u tijeku.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

Slijedi niz slika iz života i rada Sibinjaca s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

U samom središtu sela, u prekrasnom parku starom više od 220 godina, nalaze se dva spomenika: kralju Tomislavu i palim borcima u Domovinskom ratu. Spomenik kralju Tomislavu podigli su: Hrvatski seljački sokol i Hrvatska seljačka omladina 1925. Spomenik palima u Domovinskom ratu za slobodnu i neovisnu Hrvatsku otkriven je 2001. g., na najljepšem mjestu u središtu sela: u parku ispred crkve.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Najpoznatiji povijesni događaj vezan uz Sibinj je mučko ubojstvo seljaka koje su počinili žandari velikosrpskog režima koje se dogodilo u ovom mjestu 19. veljače 1935. godine. Ova su događanja u povijesti nazvana Sibinjske žrtve. Na mjestu pogibije hrvatskih seljaka nalazi se spomenik Sibinjskim žrtvama u ulici koja je po navedenom događaju dobila naziv Ulica sibinjskih žrtava.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Prema zadnjem popisu u Sibinju živi 2500 stanovnika koji se bave različitim djelatnostima. Dio odlazi na posao u Slavonski Brod, a jedan dio se bavi poljoprivredom i malim poduzetništvom. Tako u Sibinju postoje: pilane, frizerski saloni, trgovine, pekarnica, slastičarna, ugostiteljski objekti,...

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

Sibinj je općinsko središte…..

studeni, 2008.

… a ponos Sibinja je škola koja ima status EKO – škole, KVALITETNE- škole…..

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Lijepo uređena željeznička postaja uvijek poželi dobrodošlicu putniku.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

U Sibinju još djeluju ambulanta opće prakse i stomatološka ordinacija.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Za ljetnih vrućina mještani Sibinja traže osvježenje na bazenima u samom centru sela ili na obližnjem prekrasnom jezeru Petnja.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Petnja zimi

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Potrebu za sportskim aktivnostima Sibinjci nalaze na nogometnom, rukometnom, košarkaškom igralištu, na teniskim terenima i školskoj sportskoj dvorani.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Da tradicija sela ne bi bila zaboravljena brine Kulturno umjetničko društvo „Tomislav“ dugi niz godina.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Ovu prezentaciju pripremili su učenici u izvannastavnim aktivnostima, a njihova skupina u kojoj djeluju zove se „Njegovanje kulturne baštine“.

Podatke o svemu navedenom pronašli smo u: ljetopisima Osnovne škole „Ivan Mažuranić“ i župe Svetog Ivana Krstitelja, Arhivu Slavonskog Broda, knjigama koje su napisane o Sibinju.

Razgovarali smo i s mještanima Sibinja o prošlosti i sadašnjosti mjesta. Puno nam je pomogao bivši profesor zemljopisa, Milomir Miladinović.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Selo kao kulturno dobro

studeni, 2008.

Iz svega navedenog, vidljivo je, da je Sibinj lijepo i atraktivno slavonsko selo bogato tradicijom, uzbudljivom prošlošću i prekrasnom prirodom.

Dođite i uvjerite se,

čekamo Vas radosna srca!

Selo kao kulturno dobro