2. KOA
- 1. TITI ORGANIZAM OD SPOLJANJIH
- UTICAJA(infektivnih agenasa, neistoe,...)
- 2. SPREAVA PRETERANO ODAVANJE
- TOPLOTE (kod veih oteenja moe doi do
3. RANA
- KONTINUITETA KOE ILI SLUZOKOE
- USLED DEJSTVA SPOLJENJE SILE.
- INI ULAZNA VRATA INFEKCIJI.
- IZLAE UNUTRANJE ORGANE RAZNIM
- NOSI OPASNOST OD KRVARENJA.
4. DEJSTVUJUA SILA
- (udar,pad,vatreno oruje,...)
- 2. HEMIJSKA (kiseline,baze,...)
- 3. FIZIKA (uv zraenje,radijacija,...)
- 4. TERMIKA (toplota,hlednoa)
- 5. BIOLOKA(bakterije,ivotinje,...)
5. PODELA RANA
- * Povrne - samo je epidermis zahvaen
- * Ustrelna/Prostrelna rana
NAPOMENA: ubodna rana,iako moe biti neznatna po veliini ili
slabo krvarea nosi veliku opasnost od infekcije jer je obino jako
duboka i slabo oksigenisana !!!! 6. NAGNJEENJE UBODNA RANA
USTRELNA/PROSTRELNA RANA RASEKOTINA RAZDEROTINA OGULJOTINA 7.
-
- Pravilan rez nanesen otrim predmetom (no, staklo)
-
- Ivice pravilne, krvni sudovi potpuno preseeni; moe obilno da
krvari
-
- Pored koe i krvnih sudova, preseene mogu biti i potkone
strukture kao to su npr. tetive
-
- Koa je grubo razderana usled delovanja neke velike sile
-
- Krvare manje od posekotina, ali je povreeno vie tkiva i ima vie
krvnih podliva
-
- Vea je opasnost od razvoja infekcije
OPIS POJEDINIH POVREDA
-
- Povrinska povreda u kojoj su zguljeni gornji slojevi koe tako
da je izloeno osetljivo potkono tkivo
-
- Najee je prouzrokovana klizajuim padom ilisilom trenja
-
- U rani se esto nalaze estice praine i drugih materija koji mogu
da izazovu infekciju
-
- Svaki udarac tupim predmetom moe da izazove pucanje kapilara
ispod koe
-
- Koa je najee potpuno neoteena
-
- Mogu biti povreene dublje strukture (prelomi ,unutranje povrede
organa)
8.
-
- Ubadanje na ekser, ubod iglom, ubod noem su tipini primeri
ubodnih rana
-
- Sama ulazna rana je veoma mala, ali postoji duboko unutranje
oteenje tkiva
-
- Mikroorganizmi se unose direktno u organizam povreene osobe, te
je opasnost od infekcije veoma velika
-
- Metak ili neki drugi projektil moe se zadrati u organizmu ili
proi kroz njega izazivajui ozbiljne unutranje povrede, uz unoenje
mikroorganizama u telo povreene osobe.
-
- Ulazna rana moe da bude mala, bez oteenja okolnog tkiva
-
- Ako postoji izlazna rana je esto velika, sa oteenjima okolnih
tkiva i kosti
OPIS POJEDINIH POVREDA 9. RANE KAO POSLEDICE EKSPLOZIVNIH
NAPRAVA 10. POLITRAUMA
- Politraumuine povrede koje zahvataju istovremeno dva ili vie
organa ili organska sistema.
- Dve ili vie povreda jednog istog organa ili organskog sistema
sumultiplepovrede.
- Javljaju se viestruki simptomi i znaci, skoro redovno praeni
znacima oka.
- Proveriti i kontrolisati svest, disanje, puls.
- Povrede zbrinjavati po redu hitnosti.
- to hitniji transport u zdravstvenu ustanovu
11. TRETMAN RANE
- Ako postoji jako krvarenje, zaustaviti ga nekom od privremenih
metoda (digitalna kompresija...)
- Postaviti telo, odnosno povreeni deo tela u ogovarajui poloaj
(npr. autotransfuzija kod jakog krvarenja)
- Paljivo obezbediti pristup rani (skidanjem, cepanjem,
prosecanjem okolneode e,...)
- atita od naknadne kontaminacije rane
- 5. Strano telo iz raneNE VADIMO !!!! (fiksiramo ga
previjanjem
- okolo uz pomo podloke- evreka )
- 6. Borba protiv bola i oka
- (IMOBILIZACIJA, ODGOVARAJUI POLOAJ)
- 7. NA OBIMNU RANUNISTA NE STAVLJAMO (PRAKOVI, MASTI, KREME),
NITI JE IME ISPIRAMO!!! Samo manje, povrinske rane koje ne krvare
jako sm e ju se isp i rati vodom , ili tretirati sa drugim
odgovarajuim sredstvom (3% H 2 O 2 i fizioloski rastvor,
rivanol...)
12. 13. STERILNO PREVIJANJE
- Smatra se da je svaka rana primarno zagaena.
- Sekundarnu kontaminaciju spreavamo postavljanjem
- sterilne gaze ili flastera.
- Za manje rane dovoljan je flaster. Vee rane previjamo
gazom.
- Gaza je pamuna tkanina preklopljena u nekoliko slojeva.
titi
- ranu od infekcije i istovremeno upija krv i druge sadraje
koji
- izlaze iz povreenog tkiva.
- Debljina gaze na rani mora biti najmanje pola centimetra, a
kod
- jakog krvarenja i znatno vie, pa tada postavljamo deblji
sloj.
- Sterilnu gazu hvatamo za krajeve inakon postavljanja ne
- Gazu u vruje mose zavojem, tro uglommaramom, elastinom
- mreicom ili samoljepivom trakom -leukoplastom .
14. 15. POSTUPAK SA STRANIM TELOM Predmet izaboden iu telo (no,
drvo, strel a ) ne sme ju sevaditi.Trebaihfiksiratiu zateenom
poloaju da se ne bi pom erali i na taj nain doveli do naknadnog
krvarenja i povreivanja okolnog tkiva. Tose postietakoto sed e o
stranog tela koji viri iz rane poduprete sa svih
strananamotajimagaze, zavoja ili vate i uvrstit i sazavojem ,
trouglom maramom ili leukoplastom . Mogue krvarenjesezaustav
ljapritiskom na rubove rane oko stranog tela(kompresivni zavoj).
16. POSTUPAK SA AMPUTATOM
- Svaki onaj deo tela koji je traumom odvojen odnjega.
- Amputat vise nije prokrvljen i dolazi do njegovog polakog
izumiranja.
- Replantacija je mogua 6-24 h nakon amputacije u zavisnosti od
prokrvljenosti dela tela i samog amputata, kao i od njegovog
transporta.
- Povreeni deo tela se zbrine klasinim metodama (kompresivni
zavoj, elevacija, autotransfuzija).
- Amputat se uzme u sterilnu gazu, stavi u kesu koja se zatvori,
zatim se ta kesa stavi u drugu kesu sa ledom koja se takoe
zatvori.
- Na papiru se napie ime i prezime osobe iji je to deo tela,
datum i as kada je amputiran. On se zakai za kesu i preda
povreenom.
17. ZAVOJI 18. POSTAVLJANJE ZAVOJA
- zavoj uglavnom nije sterilni materijal (postoje specijalni
tipovi)
- zavoj uvek odmotavati palcem(da nam ne bi ispadao)
- postavljanje zavoja se poinje i zavrava izvan rane (izuzev
ako
- elimo dodatnu kompresiju zbog krvarenja)
- sve ivice gaze moraju biti prekrivene
- ako usled izraenog krvarenja,naknadno pone da curi krv
- kroz gazu,postavljamo nove slojeve gaze i zavoja na ve
- postojei (NIKAKO NE SKIDATI PRETHODNO
19. DRANJE ZAVOJA PRAVILNO NE PRAVILNO 20. 21. 22. 23. 24.
TROUGLA MARAMA
- KARAKTERIE JE JEDNOSTAVNOST
- PRIMENE I BRZINA POSTAVLJANJA
- EFIKASNOST SKORO ISTOVETNA
- DRUGIM ZAVOJNIM MATERIJALIMA
- PRIMENJIVO I PRI IMOBILIZACIJI
- VELIKA MOGUNOST IMPROVIZACIJE
25. 26. 27. 28. 29. 30. Imobilizacija
- Imobilizacija je postupak kojim sepovreenid e o tela stavlja u
stanjenepokretnosti, tj. mirovanja . Usklopu p rve pomois provodi
se privremena (transportna) imobilizacija. Njena svrha jedasprei
pogoranjepovr ede i smanjiti bolu toku transportado bolnice.
Indikacije za imobilizaciju su: prelom kosti ili sumnja na prelom,
iaenje, opsena rana ili opek otina , smrzotina, zmijski ugriz
iopsena nagnjeenja mekih tkiva (kra povrede) .
31. Sredstva za imobilizaciju
- Medicinske ekipe imajufabrikiproizvedene udlage, okovratnike
ipneumatskejastuke za imobilizacijuekstremiteta i kime . U
nedostatkustandardnihsredstava mogu posluiti daice, tro uglamarama
i drugi predmeti koji se mogu nai na licu mesta (priruna
sredstva)za visno o dsnalaljivosti osobe koja prua prvu
pomo.Sredstva za imobilizaciju treba da budu obloena.
32. Principi imobilizacijeekstremiteta
- Uvek se imobiliu dva susedna zgloba i jedna treina susedne
kosti
- Voditi rauna da imobilisani zglobovi budu u fiziolokom poloaju
(smotuljak u aku, lakat pod uglom otrijim od 90 0 , rame pod uglom
od 90 0 , koleno polusavijeno, stopalo pod uglom od 90 0u odnosu na
potkolenicu).
- Izuzetak supovr ede zglobova - iaenja i zglobni prelomi, kada
svaki pokuajpomeranjau zglobu nailazi na otpor i jak
bol.Ekstremitetse tada imobili eu poloaju u kojem jezateen .
33. 34. 35. 36. POVREDE KOSTIJU I ZGLOBOVA 37. POVREDE
ZGLOBOVA
- - nagnjeenje mekih tkiva oko zgloba
- - karakterie je otok i bol i podatak o traumi
38. 2. UGANUE: - Nastaje kada usled dejstva sile (savijanja ili
torzije) dolazi do prekomernog pomeranja zgloba (izvan fiziolokih
granica), te sledstvenog istezanja ili kidanja mekih zglobnih
elemenata. Ali se zglobni okrajci nakon delovanja sile vraaju u
prvobitan poloaj. - Karakteriu ga OTOK, BOL, DELIMIAN GUBITAK
FUNKCIJE ZGLOBA! - Povreeni je nakon povrede mogao da stane na
povreenu nogui nije primetan deformitet zgloba POVREDE ZGLOBOVA 39.
3. IAENJE: - Nastaje kada dejstvo sile dovede do izmetanjazglobnih
okrajaka izvan fiziolokog poloaja, uz jaeoteenje mekog tkiva. -
Karakterie ga: OTOK, BOL I GUBITAK FUNKCIJE,IZRAEN DEFORMITET. -
Povreeni nije u stanju da koristi povreeni zglob! - Primetan je
znatan deformitet povreenog zgloba.POVREDE ZGLOBOVA 40. POVREDE
ZGLOBOVA 4. PRELOMI I RANJAVANJA U ZGLOB - imaju posebnu teinu,
zbog mogunosti komplikacija iposledica po funkciju zgloba. 41. PRVA
POMO KOD POVREDE ZGLOBOVA
-
- Elevation (podizanje ekstemiteta)
-
- TEI SLUAJEVI ZAHTEVAJU IMOBILIZACUJU I TRANSPORT U ZDRAVSTVENU
USTANOVU!
42. POVREDE KOSTIJU 43. PRELOMI
- 1. DUGE KOSTI(kosti ruke i noge)
- 2. KRATKE KOSTI(kosti ake i stopala)
- 3. PLJOSNATE KOSTI(kosti lobanje, karlice,...)
- 4. NEPRAVILNE KOSTI(kosti lica i prljenovi)
- 5. PNEUMATINE(mastoidni nastavak slepoone kosti)
- 6. SEZAMOIDNE(aica patela)
- Prelom jeprekid kontinuiteta kotanog tkivapod
- dejstvom neke spoljanje sile ili nastaje usled
- poveane lomljivosti dejstvom nekog patolokog
- procesa, poput tumora, osteoporoze...
44. POVREDE KOSTIJU -PRELOMI- PODELA OTVOREN (postoji rana na
koi iznad preloma-opasnost od infekcije i krvarenja ) ZATVOREN (koa
iznad preloma neoteena) KOMPLETNI (pukotina itavom debljinom kosti)
INKOMPLETNI (fisure - pukotine, infrakcije,...) 45. POVREDE KOSTIJU
-PRELOMI- OTVOREN PRELOM ZATVOREN PRELOM PUKOTINA RAZMRSKAVANJE
KOSTI NEPOTPUNI PRELOM 46. ZNACI PRELOMA
- JAK BOL PRILIKOM I NAKON POVREDE.
- BOLNA OSETLJIVOST NA DODIR
- ISPAD ILI POREMEAJ FUNKCIJE POVREENOG DELA TELA
- UTRNUTOST DELA TELA ISPOD POVREDE.
- NEPRIRODAN IZGLED POVREENOG DELA TELA (OTOK,...).
- NEPRIRODAN POLOAJ POVREENOG DELA TELA.I Z RAEN DEFORMITET JE
SIGURAN ZANAK PRELOMA. SIGURAN ZNAK JE I PRISUSTVO KREPITACIJE
(PUCKETANJE PRILIKOM POMERANJA).
AKO POSTOJI SUMNJA NA PRELOM KOSTI, POSTUPAJ KAO DA JESTE
PRELOM!!! 47. POSTUPAKKOD PRELOMA
- Ako je slomljeniekstremitetdeform isan , pokuajt iga izravnati
uzdunim istezanjem. Povlait ilagano dva susedna zgloba u suprotnim
smerovima. Ovaj postupak ne sme biti nasilan i treba ga prekinuti
akose naiena otpor ili ja ibol. Nepravilna manipulacija
slomljenimekstermitetommoe dovesti do oteenja krvnihsudova ,neravai
ostalih tkiva ili pretvoriti zatvoreni prelom u otvoreni.
48.
- Slomljena kost mora se imobili satipre prenoenja ili
prevozapovreenog . Ako je hitna medicinska pomo dostupna, najbolje
je imobilizaciju i transport prepustiti strunim
osobama.Povreenimora mirovati do dolaska pomoi.
PRAVILO DVOJKE-PRELOM ZBRINJAVAJUNAJMANJE DVA LICA!!!
POSTUPAKKOD PRELOMA 49.
- Kod otvorenih p r eloma pokri tiranu sterilnom gazom ,
fiksirati ulomke podlokamai sve uvrstit izavojem. Ako slomljena
kost viri iz rane, ne sme se istezanjemekstremitetavraati u
prirodni poloaj, nego se nakon previjanja rane imobili eu zateenom
poloaju.
POSTUPAKKOD PRELOMA 50. POSTUPAK KOD PRELOMAREBARA 1.OBIAN
PRELOM REBARA NE IMOBILISATI.-Prva pomo: Stavitihladan
oblog.Transport 2. FENOMEN PROZORA ILI POKRETNI KAPAK - Je serijski
prelom rebara na dva ili vie mesta . - Vide se paradoksalni disajni
pokreti (uvlaenjegrudnog koa na mestu povrede prilikom udisaja).
-Prva pomo:zalepiti leukoplast prekopovreenog dela grudnog koa,
tako da zahvati nepovreene delove rebara. Imobilisati ruku sa
povreene strane (kao nadlakat).Transport 51. POVREDE KIME 1.Povrede
kime spadaju u ETVRTI RED HITNOSTI!!! 2. Simptomi i znaci: -
povreeni je nesrazmerno miran u odnosu na situaciju koja se
dogodila, ne pokree se.- otok ili deformitet kime na mestu povrede.
- bol pri dodiru na mestu povrede. - peckanje, utrnutost ili
gubitak kontrole i oseaja u estremitetima u zavisnosti od mesta
povrede. - tekoe sa disanjem, umokravanje, ili nevoljno
defeciranje. 52. POVREDE KIME 3. Prva pomo: - Smirivanje svih
oevidaca! NIKAKO NE DOZVOLITI DA GA POMERAJU!!! - Procena stanja
povreenog (svest, disanje, puls,...) - Postavljanje anc krgne,
kolira ili improvizovanog sredstva (MINIMUM DVA SPASIOCA)!!! -
Premetanje i imobilizacija na dasci (MINIMUM ETIRI SPASIOCA) -
Ukoliko nemamo adekvatnu opremu niti koga danam pomogne,PRIMENITI
SAMO METODE NEGE I PSIHOLOKE PODRKE(zatita od nepovoljnih uticaja
spoljanje sredine, umirivanje razgovorom...),pridravati glavu i
saekati kola hitne pomoi! 53. POVREDE KIME 54. POVREDE KIME 55.
POVREDE KIME 56. FERNO NOSILA 57. PRELOMI KARLICE
- Posledice su jaih trauma tipa saobraajnih
- U veini sluajeva ostaje neprepoznata.
- Najea komplikacija joj je krvarenje.
- Proceniti stanje povreenog
- Uoiti oteenja koe na mestu povrede.
- Stopalo moe biti okrenuto u polje.
- Bol pre pregleda i pri pregledu.
- Imobilisati U ZATEENOM POLOAJU !
58.
- Ukoliko postoji mogunost da Sluba
- hitne medicinske pomoi doe u kratkom
- roku, nista ne pokuavati. Primeniti samo
- postupke nege i psiholoke podrke.
PRELOMI KARLICE 59. POVREDE GLAVE 60. POVREDE GLAVE
- Re je o povredama koje mogu direktno da ugroze ivot
- sa obzirom da pogaaju MOZAK!
- hematom, voruga, munina, povraanje, vrtoglavice,
- porem eaj ula, gubitak svesti, amnezija, neuroloki
deficit.
- UKOLIKO JE POVREENI BEZ SVESTI,
- A SA POVREDOM GLAVEOBAVEZNO SE IMOBILIE
- HITAN TRANSPORT ZA BOLNICU!!!
- Stalan nadzor i obavezno kontrolisanje budnosti i
- orjentisanosti 24-48 h ( SUBDURALNI HEMATOM
- krvarenje u dva vremena).
61. PRELOM BAZE LOBANJE
- Nastaje prilikom udara u temeni deo glave (vozai motora sa
kacigom,...) ili eventualno, padom na sedalni predeo kime.
- Dolazi do utiskivanja kostiju baze lobanje, zajedno sa vratnim
delom kimenog stuba u lobanjsku duplju.
- Simptomi i znaci:Povreeni konfuzan ili je bez svesti, curi mu
krv i likvor iz uiju i nosa,javlja se fenomen naoara.
- Prva pomo: Postavljanje kolira (anc kragne) ili drugog
improvizovanog sredstva, dalji postupak kao pri prelomu vratnog
dela kime.
62. POVREDE OKA 63.
- Sve povrede oka se doivljavaju jako dramatino (strah od
- slepila i gubitka vida)te je od posebne vanosti smiren i
- pribran pristup uz podrku i smirivanje.
- STRANO TELO U OKU ako je to estica praine ili npr.
- muica koja se pomera po beonjai, prstima razmai kapke i
- rei osobi da gleda LEVO DESNO GORE DOLE dok
- strano telo ne bude dostupno za vaenje gazom, maramicom
ili
- - AKO JE STRANO TELO ZABIJENO U OKUNE VADITI!!!
- ZAVITI OBA OKAI ODVESTI U BOLNICU!!!
- HEMIJSKE MATERIJE odmah vie puta ispirati pod
- tekuom vodom, ostaviti oko ne pokriveno (da bi se ispiralo
- suzama) i hitno povreenog odvesti do zdravstvene ustanove.
64.
- Moe da se javi pri odbijanju UV zraenja sa
- povrine snega, mehanikim dejstvom sitnih ledenih
- estica pri meavi ili, to je najee, prilikom
- elektrozavarivanja bez zatitne maske ili naoara.
- Kapci su crveni i nateeni, javlja se bol i peckanje
- prilikom treptanja (kao da im je pesak u oima).
- Unesreenom staviti sunane naoare ili hladne
- obloge preko kapaka, smirivati i transportovati do
65. POVREDE ZUBA
- Staviti sterilnu gazuili istu maramicuu leite zuba.
- Povre enitrebadazagri zegazuili maramicui dr ije stisnutu
najmanje30minuta.
- Ne ispirati usta jer to moe omesti zguravanje krvi.
- Uzeti zub drei ga za krunu, ne za koren.
- Odmah ga isp rati sam l ekom, bez trljanja .
- S tavit i zubu mleko . Ako nema mleka, zub se moe priuvati u
ustima povreenog, izmeu zuba i obraza,
- ali samo ako je osoba dovoljno stara da ne proguta zub!
Povreenomkoji je bez svesti ne stavljajt izub niti gazu u usta
!
- to hitnije sa zubom o tii k odstomatolog a .
- Ako krvare desni, namoit ikomad gaze u hladnu vodu i pritisn
utina ranicu.
66. POVREDE TRBUHA 67. POVREDE TRBUHA
- -Trbuna duplja sadri brojne organe
- Povrede trbuha nose opasnost od povrede unutanjih
organa(prevashodno jetre i slezine,ali i drugih),to moe dovesti do
unutranjeg krvarenja i stanja oka
- pored toga povrede trbunih organa su izuzetno bolne to samo za
sebe moe dovesti do oka
- 1. postavljanje u poluleeci poloaj (blago uzdignuto uzglavlje i
podloka od ebeta pod noge)
- 2. zbrinjavanje povreda (na zatvorene staviti led ili hladne
obloge,a otvorene sterilno previti )
- 4. provere vitalnih funkcija
- 5. hitan transport- NA NOSILIMA!!!
KOD POVREDA TRBUHA NIPOTO NE DAVATI NIKAKVE TENOSTI NI HRAN
UPOVREENOM!!! U SLUAJU IZLASKA CREVA, KROZ RANU NA TRBUNOM ZIDU, U
SPOLJANJU SREDINU NE VRAATI IH UNUTRA,VEIHSAUVATI OD SASUENJA
(VLANA GAZA NA RANU,LABAVO PREVIJANJE) 68. POVREDE TRBUHA 69.
PNEUMOTORAKS 70. PNEUMOTORAKS
- -Predstavlja prodiranje vazduha u
- (kao posledica povrede-POSEBAN VID
- JEVENTILNI-najgori oblik)
- (kao posledica oboljenja, ili spontani)
- Vazduh prilikom svakog udisaja
- sabija pluno tkivo i smanjuje disajnu
- povrinu, te povreeni sve tee die .
71. POSTUPAK KOD VENTILNOG PNEUMOTORAKSA
- POZIV HITNE POMOI ILI TO HITNIJI TRANSPORT (PRVI RED
HITNOSTI)
72. CRUSH-SINDROM 73. CRUSH-SINDROM
- Kra povrede su teke, zatvorene povrede mekih
- tkiva, najee delova ekstremiteta, koja su najmanje
- dva sata bila pritisnuta mehanikom silom .
- Najee se javljaju prilikom zatrpavanj aispod
- ruevina ili prignjeenju u saobraejnim nesreama .
- Kompresija povreenog dela tela teko remeti i
- zaustavlja cirkulaciju krvi odn osnopriliv kiseonika.
- T o dovodi do nakupljanja tetnih produkata
- metabolizma i raspadnih materija samih elija.
- Koje nakon uspostavljanja cirkulacije dovode do
- edema povreenog dela tela i oteenja razliitih
- organa (prevashodno bubrega i jetre), pojavom oka
74. CRUSH-SINDROM
- Obino nakon otrpavanja nema nikakvih simptoma .
- ( u tom periodu to hitniji transport u zdravstvenu
ustanovu)
- Kad se ponu razvijati simptomi (otoen, hladan bled ili
- modar ekstremitet, ubrzan puls, ok) zdravstveno stanje
- 1. hitno izvlaenje uz minimum pokreta i potresa
- 2. imobilizacija, elevacija i hladni oblozi na
75. BLAST POVREDE 76. BLAST POVREDE
- predstavlja niz razliitih
- pritiska (kinetike energije)
- iz centra eksplozije vazduhom,
- vodom ili vrstom materijom
77. BLAST POVREDE
- - talasni pritisak se iri kroz vazduh.Najee nastaju povrede
grudn
- koa i plua(sa prelomom rebara) i oteenje bubne opne, pa sve
do
- - efekat se poveava u zatvorenom prostoru.
- - simptomi:gluvoa, teko disanje, krvavi ispljuvak i znaci
oka.
- - eksplozija mine ili torpeda.
- - udarni talas se iri bri i prostire se na vee udaljenosti nego
vazduni.
- - najee su povrede trbunih organa.
- - simptomi:bolovi u stomaku, unutranje krvarenje, znaci
iskrvarenja...
78. BLAST POVREDE 3. SOLIDNI BLAST: - udarni talas se prenosi
vrastom materijom. - ne razlikuju se od direktnih tupih udarnih
povreda - nastaje pri eksploziji mine ili bombardovanju - povrede
su tipa preloma, oteenja velikih krvnih sudova,... POSTUPCI
ZBRINJAVANJA SU IDENTINI POSTUPCIMA KOD ISTIH POVREDA , DRUGAIJEG
UZROKA NASTANKA !!! 79. OTROVNI UJEDI I UBODI 80. UJED ZMIJE
- Na naem podruju ivioko14 vrsta zmija, od kojih su samo dve
otrovnice, poskok iarka (riovka) . Iako je poskok neto otrovniji
odarke , o b e zmije su manje otrovne od,npr. australijskih,afrikih
ili azijskih zmija otrovnica, pa je njihov ugriz retko kad
asmrtonosan.
81. SVAKI UJED ZMIJE SE TRETIRA KAO UJED OTROVNICE!!!
- 1.Imaju glavu srcolikog ili trouglastog oblika.
- (uzak vrat, a iroke vilice)
- 2.Zdepasto telo i kratak rep.
- 3.Zenica je uska i vertikalna.
82.
- Poskok(kamenjarka, Vipera ammnodytes) je uglavnom pepeljasato
sive boje i raste do jednog metra. Glava mu je srcolika, s
akarakteristinim ro gomna vrhu nosa. Uzdutelanalazi se tamna
vijugava linija koja ide od glave do vrha repa i karakteristina je
za svaku viperu (tzv. Kainov znak) .Poskok ivi uglavnom u junim,
krevitim krajevima.
83.
- arka( riovka , Vipera berus) je rasprostranjena u celoj Europi.
Duga je oko 60 do 80 cm i tak odjeima cik-cak liniju uzdu tela ,
ali nema rog koji je karakteristian za poskoka.Postoje dve vrste:
Vipera berus bosniensis i Vipera pseudoaspis.
84.
- Odvui unesreenog 10-tak metara od mesta napada, da se
napad
- SMIRIVATI UNESREENOG(stres ubrzava krvotok i dovodi do
- BLAGO PODVEZATI EKSTEMITET 5 10 cm IZNAD MESTA UJEDA!
- (cilj nije da se zaustavi arterijska, ve venska i limfna
cirkulacija)
- IMOBILISATI povreeni ekstremitet (poloaj u nivou ili ispod
- HITAN TRANSPORT - obavezno na nosilima bez pokretanja
- unesreenog. Samo profesionalac moe primeniti tehniku
- isisavanja otrova preko plastine folije.
- Laik se u to ne sme uputati (eliminacija do 30% otrova).
85. * NAPOMENE *
- Mi ne ivimo u podneblju gde ive opasni i izrazito otrovni
insekti.
- Ujede pauka hladiti oblozimai konsultovati lekara ako bi se
pojavili neki izraeniji znaci (bule, jak bol,...).
- Insekti poput osa, pela ili strljenova opasni su samo za ljude
koji mogu dobiti alergijsku reakciju nakon njihovog uboda. Te
alergijske reakcije esto su vrlo opasne jer, ukoliko se pravilno i
pravovremeno ne lee(POTREBNA JE MEDICINSKA POMO) , mogu se zavriti
kobno.
- Na mestu uboda uglavnom se javljaja otok koji boli, crvenilo, a
ponekad i poviena temperatura..
- Kod uboda pele treba izvaditi aoku.Na mesto uboda stavit iled,
a ukoliko do uboda doe na usni ili u usnoj upljini, bilo bi dobro
daosobasisa led iobrati selekar u .
86.
- Ujedi krpelja nose izvesnu opasnost, jer krpelji
- mogu biti prenosioci brojnih spiroheta, najee
- Borrelie burgdorferi, koja moe prouzrokovati lajmsku
bolest.
- Krpelja ne treba iritirati hemijskim sredstvima, niti toplotom.
Treba ga sto pre mehaniki odstraniti hvatanjem rilice pincetom to
blie koi, bez pritiska na trbuh krpelja, gnjeenja ili kidanja.
Mesto uboda, posle odstranjivanja krpelja, dezinfikovati.Najbolje
je to prepustiti zdravstvenom radniku!
- Ako se na mestu ujeda u periodu od mesec dana nakon ujeda javi
crvenilo obratiti se lekaru!!!
- Ranu od ujeda psa ,makeili neke divljeivotinje previti sterilno
i transportovati do zdravstvene ustanove (mogueBESNILO!)
- U principu, ujedi svatojeda (ljudski, svinja,...) su opasniji
od biljojeda (konj ,krava,...) jer sadre bakterije patogene za
oveka te lako moe doi do infekcije rane.
87. PITANJA?