1

2

3

Ovu knjigu posvjeujem svim nevinim rtvama strahotnebalkanske religijske mrnje i svima onima koji su silom terora i orujasa svoje vijekovne batine izgnani i u tuinu protjerani samo zato tonisu bili iste vjere kao oni to orujem i neovjetvom vlast zadobie.

.

..

.

.

.

..

.

.

4

SadrajPredgovor 8Ko su krstjani dvovjerci 9 Nemanjin sabor 12 Babuni u zakonopravilu Sv. Save 20 O Stefanu Nemanji 26 Ko su babuni 27 Druidski kameni prestoli 29Steak iz Glisnice 40 Boije ezlo 41 Druidski kameni oltari 45 Natpis na kamenu iz Varne 54 Sjeanje na prolost 57 Zora svie 60 Pita i spirala 61 Znak ravnodnevnic 64 Nebeski romb i spirale 73 Sazvijee Jednorog 77 Sunevi kolovrti 78 Svarogove svastike 79 Krstovi 80 Plavi uperak 81 (H)ora 82 O babunskoj rijei 83 Babe i babuni 85 Lai rimokatolikih izvora 93 Lai bonjakih izvora 95 Steci svjedoe 105 Svjedoenje potenog Bonjaka 111 Boija ruka mira 114 Jaril je Juraj 117 Zmajevi 119Dvovjerje Srba 123 Steak iz Donje Zgoe 125 Svetovid 128 Suneve ljestve 133 Boija ruka blagoslova 136 Sazvijee Orion 143 Soha i sohonik 145 Sazvijee Bika 148 Simboli od iskona 149 Moko 163

5

Molitva 166 Suneva vatrena pera 169 Crnobog 171 Bjelobog 174 Simboli dana i vremena 181 Soha nebeska 202 Sazvijee Vage 208 Sazvijee korpion 209 Sazvijee Strijelca 212 Boi Svaroi 214 Perun i Veles 216 Svastike 223 Horoz 227 Kresnik 232 Ruke Sunca 236 Rogato solarno boanstvo 238 Znak broja sedam 240 Sunev ma 241 Sunce je tit 243 Simbol roenja, ivota i besmrtnosti 244 Gerovit je Jarovit 245 Juraj i Deorsa 245 Sunana laa 247 Oreol (torak) 251 U lai su kratke noge 254 Semargl i Perepluta 257 Semargl kod Rusa 257 Semargl u Miroslavljevom jevanelju 258 Zajedniki motivi 262 Azdija 263 Kovrtan 266 Posjek 267 C znai Sunce 268 Sunani O-krst 270 Ankh 271 Boije oko 273 Simboli 275 Obelisci 279 Dvostruki krstovi 281 Lav i zmaj 283 ape u znaku kolovrt-svastike 285 Unitavanje steaka 286 Porijeklo Srba 288

6

Neizbrisani tragovi 291 Sunevo kolo 293 Posveta precima, poklonicima Sunca 295 O autoru 296 Bibliografija 297

..

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

..

.

.

7

PREDGOVOR iji smo mi Balkanci: svoji ili tui? Potomci asnih slobodarskih predaka zarobie sebe utuine. Prestali smo biti ono to smo bili vijekovima prije pojave hrianstva i pojave islama. Ijedno i drugo prvo je primila naa ondanja plemika gospoda, a narod je durao onako kako jemorao zlim prilikama pritisnut, ali bez obzira da li su primili hrianstvo ili islam, preci naiuvahu mnoga prehrianska i mnoga preislamska vjerovanja. A mi dananji Balkanci? tasmo mi danas i iji smo mi danas? Sveti Juraj nije ni hrianski, ni kranski, nije ni islamski.Sveti Juraj je na zajedniki. A koji je pravi Bog? Je li to Bog hrianski, Bog kranski ili jepravi Bog islamski? To pitanje za razumnog ovjeka je glupo pitanje, jer svi znaju da je Bogsamo Jedan Jedini i Predvjeno Vjeni Vinji Bog.

Da li Bog djecu dijeli po vjerama, ili djecu po vjerama poinju da dijele ljudi koji e imatikoristi od svojih buduih istomiljenika kad odrastu. Da Bog eli, da On to hoe, On bisvakom novoroenom djetetu dao znanje o pravilima hrianske, kranske ili islamske vjere.A znamo da nije tako. Djeca se ne raaju ni kao hriani, ni kao krani, a, bogami, ni kaomuslimani. Ono sto je od Boga potrebno ovjeku, to je ve napisano na srcu svakog malogdjeteta: ljubav! Mala djeca zla u sebi nemaju, ve samo ljubav, ednost, bezazlenost. Djeca sezlu ue uz ljude odrastajui.

Svakom zaetom djetetu Bog daje svoj Duh, dio sebe i taj dio Boga djejim roenjempostaje na svijetu potpuno nova osoba sa svojom slobodnom voljom. Da je ispravna samohrianska vjera, da je Bog samo hrianski, ili samo kranski, zar bi Bog dopustioraanjanje djece i nehrianima? Da je ispravna samo islamska religija, zar bi Bog dopustioda se raaju djeca nemuslimana? Sva srea pa Jedan Jedini Predvjeno Vjeni Vinji Bog neslua ni hriane, ni krane ni muslimane, jer kad bi bilo po eljama pripadnika pomenutihreligija, ili bi nestalo hriana, ili bi nestalo krana, ili bi nestalo muslimana.

Isto kao to ne dijeli malu djecu po religijskoj pripadnosti, tako Jedan Jedini PredvjenoVjeni Vinji Bog ne dijeli ni ljude po religijama i ne daje jednima ovakve, drugima onakvezakone. Pravim Boijim vjernicima Boiji zakoni roenjem su ispisani na srcima i svakaodrasla osoba zna ta je od Boga, a ta od Boga nije. Zato je pobonost bila vea u onavremena nepismenih i neukih, a od kad poee knjige isitavati, uvea se zlo u svijetu i bivada sto vei knjiki vjernik, sve vei ovjekomrzac i zlikovac.

Svojim roenjem djeca ne mogu odabrati u kojoj e se religiji roditi i u kojoj ce srediniivjeti, te su djeca rastui prisiljena da uzimaju religiju onih od kojih su se rodili. Ali je Boijaistina da e samo ljudi istog srca stati pred Boga i bie od Boga nagradjeni za tu istotu, aonima koji zlo ine, njima ce se njihovo zlo vratiti kad pred Jednog Jedinog PredvjenoVjenog Vinjeg Boga stanu.

8

KO SU KRSTJANI DVOVJERCI? Ko su krstjani dvovjerci i ta je krstjansko pravoslavlje? To je prehrianska srbska vjera uBoga Prava, Boga Pravde, spojena sa vjerom u Isusa Hrista. To je krstjansko pravoslavlje.Ono u stvari oznaava nain na koji su stari Srbi sreli Hrista, kako su Ga prihvatili, kako suGa doiljavali i izraavali kroz vijekove u svojim sopstvenim narodnim, drutvenim,ekonomskim i politikim uslovima. To je rodovjerno pravoslavno krstjanstvo, u svijetujedinstveni stil vjere i hrianstva. Srbsko pravoslavno krstjanstvo nije otrodoksno (istinsko)vizantijsko hrianstvo, jer je vizantijsko ortodoksno hrianstvo strogo sankcionisalo svaodstupanja od dogmatsko-kanonskog ustrojstva vizantijskog (romejskog) hrianstva, iji sudogmati i kanoni definisani na Sedam vaseljenskih sabora. ak i danas pravoslavni Srbikanonski se razlikuju od ostalih ortodoksnih hrianskih crkava. Pogledajmo tri kanonaTrulskog (5/6 vaseljenskog) sabora koji su Srbima u ispovijedanju vjere u Hrista oduvijek bilistrani i nikad od Srba nisu prihvaeni:

51

, , . , , , , , .

61

, , , , , , . , , , , , , ; , , , . , , , , ; ? , ? ? ? (2..6:1416)

62

, , , , , . , , , , , , , - ,

9

, , ; , , , ; (), , , , , . , , , , , , , , , .

65

, , , . , , , , ; : , , , , . (2..21,5- 6)

Gatari: itanje iz pleke (plea), proricanje;

lakrdijai: poklade, makare, vuari, dodole, kraljike pjesme, kolede, urevdanski obiaji, ladarice;

stotnici stogodinji kalendari;

gonioci oblaka: vjetrogonje (vjedogonje);

kolende: koledarske sveanosti;

zborita: narodni zborovi na grebljima, igritima i trznama;

javni enski plesovi: djevojke i ene u kolu uz svadbe, lazarice, dodole, kraljike, mitoloke pjesme i igranje kola o mobama i druga igranja u kolu uz prigodne sveanosti;

plesovi i obredi po nekom starom obiaju: igranje kola, krsne slave, Badnji dan, kuvanjevarice na Varindan, kolske i krtonoske pjesme, pogrebni obiaji i svi drugi vjerski obiajizabranjeni kanonima vizantijske varijante hrianstva, odnosno kanonima zvanine dravnecrkve Rimskog i Romejskog carstva;

komike haljine: pokladne makare (makare), lazarice;

loenje vatri i preskakanje vatri: ivanjski krijesi, petrovske lile, paljenje badnjaka;

aranje: svako gatanje, trava vida i vid, saljevanje strave, gatanje u ovije plee;

zameati smijeh: poalice, aljive prie, zagonetke, igre tipa "ja posijah jednu tikvu, nikoe mi tri";

rodoslovlje: rodoslovlje je svojevrsna narodna porodina plemenska istorija;

10

amajlije: vrpce protiv uroka i ukrasi sa znaenjem starih boanstava kao linih uvara.

Sve ove zabrane lie na pribliavanje ondanjem islamu i sadre puno razloga za progon inas dananjih pravoslavaca krstjana, a kamo li u vrijeme Nemanjia. Prije Nemanjia Srbija jebila rascjepkana plemenska paganohrianska zemlja bez crkve tipa ortodoksnog dravno-ideolokog hrianstva Romejskog carstva.

Sveti Sava se trudio da od Vizantije dobije crkvenu autokefalnost. Kao monah upoznao jesvetootaka uenja, hodoastio sveta mjesta i kao ovek plemenitog porijekla, koji seodrekao svjetskog radi duhovnog, imao je veliki ugled meu monasima Svete Gore i zamladog monaha plemenitog roda ulo se i meu aristokratijom ondanje Vizantije. I kaotakvom dato mu je da podigne Hilandar i kao takvom raunalo se na njegovu podrku udobijanju prevlasti Carigradske patrijarije nad, do tada samostalnom, srbskom Crkvom.

Kao novi vladar Rake i vazal Vizantije Nemanja se svojski trudio na implementacijivizantijske verzije dravnog ustrojstva i crkvene organizacije u svojoj dravi. Znao je dasrbsku Crkvu treba da iskoristi kao stub ideoloke potpore svoje vlast isto onako kako sucrkvu koristili svi dotadanji vizantijski vladari. U tome su mu pomagali progrki episkopikoji su osjetili pravi momenat da u tradicionalnu srbsku narodnu crkvu konanoimplementiraju sve dogmate i kanone definesane na Vaseljenskim saborima i da do tadanezavisnu apostolsku srbsku Crkvu u formiraju po dogmatsko-kanonskom modelu vizantijskecrkve, sto automatski znai i priznavanje crkvene vlasti carigradskog patrijarha.

Zato Nemanja rjeava da reformom Crkve u svojoj dravi zatre sve zakone obiajnog pravaSrba i sve paganske obiaje u vjeri Srba, te da time uvrsti svoju vlast i nasljedno pravosvojih potomaka i ujedno zadobije jo veu naklonost, podrsku i zastitu vizantijskihsvjetovnih i crkvenih vlasti.

Zato je uslijedio vjeto montirani i nemilosrdni Nemanjin napad na "poluvjerce - jeretike",njihovo ubijanje, rastur i progon. Nemanja je vatrom unitio sve dotadanje knjige i spise kaokulturno-istorijsko i duhovno naslijee srbskog naroda i time je zatro svu srbsku istoriju izatro sve tragove srbske kulture i duhovnosti do vremena njegove vlasti.

I da bi sakrili ovo nehriansko djelo Nemanje (potonjeg sveca), Srpska grkopravoslavnacrkva (SPC) je od tada do danas ostala nijema na krv i oganj Nemanjinog maa nad vlastitimnarodom i zato SPC i dalje o tome uti i ne kontrira rimokatolikim laima o "bogumilima" uNemanjinoj Srbiji i o "bogumilima" u Crkvi bosanskoj.

..

11

NEMANJIN SABOR Doe jedan od pravovernih vojnik njegovih, pa, pav na kolena, s uzbuenjem i unienjemmnogim govorae mu:

- Gospodine, ja sam meu najhuim slugama tvojim najmanji, i, videv usrdnost tvoju premavladici tvome gospodu Isusu Hristu, i preistoj vladiici Bogorodici, i ovim svetimugodnicima njihovim, zatitnicima tvojim, koji krepkim dlanom podravaju tvoju vlastnepovreenu, usudih se javiti tvojoj moi da se mrska ti i trikleta jeres ve ukorenjuje u dravitvojoj.

A ovaj preasni sveti moj gospodin, ni malo ne zadocnev, odmah prizva svoga arhijereja,po imenu Jeftimija, i rnce s igumanima svojima, i asne jereje, i starce i velmoe svoje, odmaloga do velikoga, pa govorae svetitelju, i rncima, i svima sabranima:

- Doite i vidite, oci i brao, ako sam i najhui meu braom svojom, ali Gospod Bog ipreista vladiica Bogorodica, mati njegova, ne gleda na lice oveje, nego udostoji menenajhuega, koji verujem u jednobitnu nearzdeljivu Trojicu, da uvam ovo predano mi stado,koje vidite sada, da se ne poseje kukolj lukavoga i odvratnoga avola.

- I nikako nisam mislio da je on u oblasti mojoj, a ve sad ujem da se lukavi brzo ukorenioi da hulu nanosi na svetoga Duha i da deli nedeljivo boastvo, to govorae bezumni Arije,presecajui nedeljivo boastvo, to rekoe sveti i bogonosni oci: "Ko ti, Spase, rizu razdra?",ree: "Arije, bezumni, koji Trojicu presee." Tako i ovi bezumni idu za uenjem njegovim, i neznajui, bednici, da e, poto su tako verovali, sii s njim, trikletim, na dno skrovita adovih.

I dok je govorio ovaj Sveti, i dok je bila velika prepirka, doe ki jednoga od velmonjegovih pravovernih, udata za mua od tih krivovernih, koja je bila u njih i saznala neisteodvratnosti njihove, ali se nimalo ne kosnu vere njihove, i, pavi k nogama Svetoga,ispovedae jasno, govorei mu:

- Gospodine, gospodine moj, evo vidim kako tvoja vladavina ispituje o ovoj mrskoj i od-vratnoj veri: uistinu, gospodine moj, bih isproena po branom zakonu, u oca mojega, slugetvoga, koji je mislio da je jednoverstvo u tvojoj dravi. I bih u tih zakonoprestupnika, i videh,gospodine, da zaista slue otpadniku od slave boje, samome sotoni. I ne mogui trpetismrada gluhih kumira i mrske jeresi, istrgavi se iz ruke njihove i prebegavi, vapijem dravitvojoj: porazi krstom one koji se bore s nama, da naue neastivi neprijatelji kako je monavera tvoja, gospodine. A Sveti, izvedav ovu pred sabor svoj, sabran protivu te lukave jeresi,izoblii krivoverje njihovo, i savetova se sa svetiteljem svojim Jeftimijem i sa asnim rncima,i sa velmoama svojim, i, nimalo ne zadocnev, posla posla na njih vojsku, naoruanu odslavnih svojih, govorei:

- Revnujui porevnovah za Gospodom Bogom svedriocem.

12

Kao nekada prorok Ilija, koji je ustao na bestidne jereje, i on izoblii bezbotvo njihovo, ijedne popali, druge raznim kaznama kazni, tree progna iz drave svoje a domove njihove, isve imanje sakupiv, razda prokaenim i ubogim.

Uitelju i naelniku njihovu jezik ureza u grlu njegovu, to ne ispoveda Hrista, sina bojeg.

Knjige njegove neastive spali, i izagna ga, zapretiv da se nikako ne ispoveda niti pomi-njetrikleto ime.

I sasvim iskoreni tu prokletu veru, da se i ne pominje nikako u dravi njegovoj, nego da seslavi jednobitna i nerazdeljiva i ivotvorna Trojica: Otac i Sin i sveti Duh, svagda i sad i uvekna veke vekova. Amin. (Stefan Prvovenani, ivot Svetog Simeona)

Kumiri su idoli, zar ne? Da li su bogumili koristili ikakve kumire, bilo kakve idole? Nigovora! Dakle, ovi jeretici to imaju kumire nisu bogumili, nego neka druga vjera. Koja bi tomogla biti vjera? To je vjera Srba koji slave slave, onih to pjevaju koledarske pjesme i vrekoledarske obrede, to su oni to sijeku i pale Badnjak uoi Boia, koji savijaju trube i trubeuoi Jurjeva dana (urevdana), oni koji izlaze na jurjevdanski uranak i na Jurjevdan kitekune kapije vijencima cvijea, oni to pale vatre uoi Ivanjdana, oni sto preko livada i njivapjevaju dodolske pjesme prizivajui kiu, oni sto slave Vidovdan, oni to na Varin dan bacajukuvanu varicu na izvore i potoke molei Boga za rodnu godinu, prate drevne pogrebneobiaje i na greblja iznose panaiju i hranu...

Sl. 1. Prvim znakom na lijevoj strani prikazan je dan zimskog solsticija. Od polovine tog danapoinju tri mjeseca zime. Proljetni ekvinocij oznaen je Jurjem pod lukom neba. Od polovineproljetnog ekvinocija do polovine dana ljetnog solsticija je tri mjeseca. Tad je Vidovdan kojije oznaen krstom. Od polovine tog dana do polovine dana jesenjeg ekvinocija je tri mjeseca

(prvi znak s desna).

13

Sl. 2. Nemanjin sabor protiv jeretika: desno u donjem dijelu slike su poluvjerci (freska iz 13.vijeka, crkva Sv. Ahilija u Arilju).

Freska iz crkve Sv. Ahilija u Arilju prikazuje Nemanjin sabor opisan u "itiju SvetogSimeona" od Stefana Prvovjenanog. I ta vidimo? Vidimo dvije grupe arhijereja ondanjeCrkve u razliitim odedama. Lijevo i oko Nemanje, sa oreolima svetosti oko glava, jesuondanji arhijereji Crkve koji su ve bili prihvatili vizantijsku (romejsku) verziju hrian-stva i ve su u odedama vizantijskog stila. Nemanja je prikazan kako sjedi izmeu dvaarhijereja obuena u odede vizantijskog stila sa svetakim oreolima oko glava. Njihove glaveokrenute su Nemanji kao svjedoanstvo njihove poslunosti Nemanji, ali i njihovog uticaja naNemanju i njihovih savjeta Nemanji.

14

Sl. 3. Nemanjin sabor: na desnoj strani slike su arhijereji poluvjerci, detalj freske crkve Sv.Ahilija, Arilje (u Nemanjino vrijeme to je bila manastirska crkva).

Da li su bogumilski prvovestenici nosili vladianske odore ovakvog stila? Nisu, jerbogumilsko svetenstvo nije imalo ni hramove ni svetenike odede. Ovo su bili hrianisrbske narodne Crkve potekle iz prvih dana apostolskog propovijedanja hrisanstva, a nehriani vizantijske dravne varijante hrianstva, koju su u Srbiju meu Srbe uvodili Ne-manja, vizantijski vazal, i sin mu Sava, grki monah. Te "jeretike" Nemanja je saegaoognjem i maem. Arhijereji desno (Sl.2-3.) jesu arhijereji tradicionalne srbske varijantepravoslavlja, koji su od pristalica vizantijske varijante hrianstva nazvanih poluvjerci.

Oko glava poluvjeraca nema oreola, ali su obueni u crkvene arhijerejske odede sa epi-skopskim omoforima na kojima su krstovi. To to su svi arhijereji prikazani na fresci obueniu slubene episkopske odede, jasno pokazuje da je Nemanjinom saboru prethodilazajednika Liturgija svih na fresci prikazanih arhijereja.

Pitanje za sve nas: zato u javnosti nema vie fotografija ovih fresaka, zasto ih kriju? Krijuih upravo zbog razloga kojim se bavi ova tema: bogumila u Srbiji nije bilo, bilo su samohriani Srbi koji su u hrianstvu sauvali obiaje svoje prehrianske pravoslavne vjere:badnjak, slavu, pratili koledarske datume, pratili dodolske obiaje...

I posto nisu mogli potpuno iskorijeniti te obiaje u srbskom narodu, jer je vlast Nemanjianestala i uskoro su Turci pokorili Srbiju, a prehrianski nai vjerski obiaji preivjeli svevijekove. Onda se vladika Nikolaj Velimirovi dosjetio da tu nau srbsku varijantu pra-voslavlja, nae pravoslavlje nazove svetosavljem. Sveti Sava zatirao nau vjeru, a eto srbskopravoslavlje nazvae po Svetom Savi. To je istorijska i crkvena la, radi velianja kultaSvetog Save i preko njega romejskog ortodoksnog hrianstva.

15

Na priloenoj fotografiji (Sl.3.) prikazana je grupa krstjanskih vladika. Oko njihovih glavanema oreola, a iznad njih jo stoji itljiv natpis na kojem irilicom pie "poluvernie". Poznatoje da bogumili nisu bili dio pravoslavne Crkve, nego su djelovali izvan pravoslavlja, te kaotakve Nemanja ih ne bi ni zvao na Sabor, niti bi se oni takvom pozivu odazvali. Isto je takopoznato da bogumilski svetenici svojim slubenim odijevanjem (odedama) nisu imitiralisvetenstvo pravoslavne Crkve, ve su hodali u crnim mantijama sa kapuljaama na glavama.

Konstantinopoljski monah Evtimije Zigaben (Euthymios Zigabenos) bio je ovjek odpovjerenja cara Aleksija I Komnina (1081-1118. god.). Evo kako je Zigaben opisao izgledgrkih bogumila:

Odijevaju se poput monaha: uzimaju /monaku/ odedu kao mamac da sakriju vuka upitomo krzno, kako bi radi odede imali laki pristup i zgodu za razgovor, i kako bi bezpodrozenja lijepo govorei bacali otrov u ui svojih sluatelja.( , - J. P. Migne, Patrologija Greaca, tom. CXXX, col. 1273, Paris, prvo izdanje1865).

Ana Komnena u svojoj Aleksijadi (486. str.) govori o bogumilskom oblaenju:

Bogumili su iznosili na vidik verozakonsku strogost i pokoru. Od dugokosih svetskih ljudimalo njih je pristajalo uz bogumilsku sledbu. Ona se sakrivala pod platem i kukuljaom.Kad si video oveka turobna, do nosa pokrivena, koji hoda pognute glave i potajno mrmljaneke molitve, bio bi siguran da je taj ovek bogumil.

Sl. 4. Sunevo drvo ivota sa etiri godinja doba i ljetnim solsticijem, tj. Vidovdanom(Stupari, Rastik, Kladanj).

16

Sl. 5. Dvovjerci (poluvjerci) sa krstovima na omoforu.

17

Sl. 6. Solarni simboli srbske prehrianske vjere u podu manastira Deani, 14. vijek.. Oblikkamena svjedoi da nije namjenski pravljen za ovaj pod, nego je najvjerovatnije uzet iz

prethodno poruenog dvovjerakog hrama.

Sve to govori da bogumila u Nemanjinoj dravi nije bilo, a ovi poluvjerci su pravoslavcikoji su u svoje hrianstvo unijeli pravoslavne obiaje svoje prehrianske vjere: badnjak,Mali Boi, za Ivanjdan su palili vatre, za urevdan odvrtali trube, kitili kue vijencimacvijea, izlazili na urevdanski uranak, slavili slave, davali dae, obiljeavali Vidovdan,odravali kraljike i koledarske sveanosti, uz dodolske pjesme izlazili na njive uz sunavremena, saljevali strave, itali iz plea kao sto je opisano u Njegoevom "Gorskom vijencu",dakle su nili sve ovo to i mi jo po neto od toga inimo.

18

Sl. 7. Solarni krst pred hramom manastira Deani.

Pojedinci u svojim laima babune definiu kao rimokatolike. Nemanjii nikad nisuprogonili rimokatolike, nego su ih smatrali blagodatnom Crkvom (svi osim cara Duana) tose jasno vidi iz ivot Svetoga Simeona Stefana Prvovjenanog: kad govori o Nemanjinomkrtenju u Rimokatolikoj crkvi, kae po volji bojoj se udostoji i za Nemanju kae da jesisao mleko obeju dojki, to simbolino podrazumijeva jednu majku Crkvu sa dvije dojke:rimokatolicizam i pravoslavlje. Osim toga, rimokatolici su estoko progonili babune -bogumile. Zar bi rimokatolici sami sebe maem i ognjem po Bosni, Humu i Dalmacijiprogonili? Naravno da ne bi!

..

19

BABUNI U ZAKONOPRAVILU SV. SAVE "Iloviki prepis Zakonopravila Svetoga Save" nastao je 1262. godine. U tom prepisu Za-konopravila pominju se bogomili - babuni kao uenici masalijanske jeresi:

"Odreenije, grki spis o masalijanskoj jeresi ima kratak naslov, koji u prevodu na srpskijezik glasi: "O masalijanima, sada bogumilima". Taj naslov je Vizantincima bio dovoljan, a uZakonopravilu (gl. 42.) ovako je proiren: "O masalajanima koji se sada zovu bogomili -babuni". (Miodrag M. Petrovi, Pomen bogumila babuna u Zakonopravilu Svetoga Save iCrkva Bosanska, Beograd, 1955, str. 5-6)

Ko su bili masalijani i jesu li babuni nemanjikog vremena bili uenici masalijana? Da liSveti Sava govori istinu kad bogumile - babune iz vremena svog 13. vijeka poredi sajereticima 5-6. vijeka?

Mesalijani (sirijski: m'salijane molitelji) ili euhiti (grki: euhitai, od euhomai - moliti) ilientuzijasti (grki: en teo - u bogu; oduevljeni, nadahnuti) su bili pripadnicihrianskog asketskog pokreta koji se pojavljuje u Siriji krajem 4. veka, a odatle se kasnijeiri u Malu Aziju i Trakiju. ta su vjerovali masalijani? Pogledajmo ta u 42. glavi SavinogZakonopravila pie o mesalijanima:

Glava 42:

O m a s a l i j a n i m a k o j i s e s a d a z o v u

b o g o m i l i b a b u n i

Bolujui od mahinejske jeresi, masalijani izumee i druga oskrnavljenja. Tako govorekojeta da su ovjeji um zaposeli besovi, da je ovjeja priroda zdruena sa besovskom ida krtenje ne usavrsava oveka; ni priese mu ne pomae, nego samo molitva koju oniizgovaraju. A govore i to, da su zla po prirodi u nama, i da dua pripajanje enikovo oseakao i ena kad se spoji sa muem svojim. Gnuaju se krsta. Bogorodicu ne potuju. Oni kojihoe, medju njima, odrezuju svoje decorodne udove. Kunu se bez bojazni. Zaklinju se lano.Proklinju jeres svoju. Zasitivi se takve pagube, Elefterije Paflagonski uz to izume ono tonjemu i prilii, te zapovedi da monah sa dvema enama na postelji spava, i da se jednugodinu uzdrava, a nadalje da se bez stida spaja i sa svojim srodnicama, ne stidei senimalo. (Iloviki prepis, l. 2056 -206a.)

Iz 61. glave:

A o v o j e u s e d m o m s v i t k u t r e i h k n j i g a, j e r e s i 4

4. Masalijani koji se nazivaju molabnici, a okupljaju se sa ovima, i oni koji su od jelinske

20

http://sh.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dki_jezikhttp://sh.wikipedia.org/wiki/4._vekhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Sirijahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Asketizamhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dki_jezik

jeresi obmanuti i zovu se pohvalnici i martirijani i satanijani. (Miodrag M. Petrovi, Pomenbogumila babuna u Zakonopravilu Svetoga Save i Crkva Bosanska, Beograd, 1955, str.11-12).

Sveti Sava kae da se nekadanji mesalijani u njegovo vrijeme kriju pod imenom bogomili --babuni. Pa kae da se oni gnuaju krsta, da se ne prieuju, ne potuju Bogorodicu,bludnie sa enama, spavaju sa svojim rodicama. I nita od svega ovog ne spominje StefanPrvovjenani u svom itiju Svetog Simeona.

Zasto zagovornici postojanja bogumila izostavljaju ove dijelove Zakonopravila Svetog Savei ne ele da se pozivaju na njih? Zato jer je i njima jasno da Sveti Sava klevee i lae. Ali zatopristalice bogumila esto citiraju "Sinodik pravoslavlja" (Trebnik manastira Svete Trojice kodPlevlja, Spomenik Srpske Kraljevske Akademije, LVI. Izdao Ljubomir Stojanovi):

26. Zli jeretici, trikleti babuni, koji se lano nazivaju hrianima, i koji se rugaju naojpravoj veri, izostavljajui iz svetih knjiga rei i preokreui na zloverje, i koji se otkidaju odsvete i pravoslavne crkve, i koji se rugaju svetome i asnome krstu, i koji se rugaju svetimikonama i ne klanjaju im se da budu prokleti.

27. Oni koji veruju u babunsku veru i koji primaju njihova uenja, i koji im se klanjaju, ikoji dre veru njihovu i ti da budu prokleti.

28. Oni koji znaju one koji su babunske vere i koji ih primaju u svoje zemlje, i koji ih uvaju i ti da budu prokleti.

29. Oni koji ne proklinju sve zle jeresi, a pre svega jeretike, koji se nazivaju babunima prokleti da budu.

32. I svaki babunin da bude proklet. (Miodrag M.Petrovi, Pomen bogumila babuna u Zakonopravilu Svetoga Save i Crkva Bosanska, Beograd, 1955, str. 20-21)

I na sav glas razglasiti: Rastudije bosanski, i Radomir, i Drailo, i Tolko, i Tvrtko, i Tvrdo, isvi koji se nazivaju hrianima i hriankama, a ne klanjaju se svetim ikonama i krstu asnom da budu prokleti. (Miodrag M. Petrovi, Pomen bogumila babuna u ZakonopraviluSvetoga Save i Crkva Bosanska, Beograd, 1955, str. 26-27)

Jedno je potivati krst i ikone, drugo je klanjati se krstu i ikonama kako nareuju kanoniromejskog (vizantijskog) i rimskog hrianstva. Prisustvo brojnih i raznolikoh krstova i ikonakao motiva na stecima svjedoi o njihovom potivanju od strane bosanskih krstjana. Precibosanskih krstjana potovali su krstove i prije hrianstva, jer su krstovi simboli Sunca isvjetlosti, ali se krstjani nisu povinovali kanonima grkopravoslavne varijante hrianstva da sekrstu i ikonama ljudi moraju klanjati kao vidljivom Bogu. To je bilo dovoljno da ihgrkohriani oglase jereticima:

Jer, kao to smo rekli, potovanje koje ukazujemo blagodarnim sasluiteljima pokazujeblagonaklonost prema zajednikom Vladici, i potovanje prema ikoni prelazi na prvolik. To je,naime, nezapisano predanje, kao to je klanjanje ka istoku, klanjanje krstu i mnotvo drugoga

21

to je tome slino. (Sv. Jovan Damaskin, tano izloenje Pravoslavne vjere, 89. O ikonama).

Jovan Damaskin je umro 749. godine i do njegovog vremena nisu postojali kanoni oklanjanju krstu i ikonama, nego se on poziva na "crkveno predanje" to nije nikakav stvarnidokaz. Kanoni su doneseni tek 787. godine u Nikeji na estom vaseljenskom saboru:

er ast koja se odaje ikoni (liku) prelazi na original (prvolik) i ko se poklanja ikoni,poklanja se linosti onoga koji je na njoj naslikan. (Oros estog vaseljenskog sabora)

Drugi razlog da su pomenuti Rastudije, Radomir, Drailo, Tolko, Tvrtko i Tvrdo oglaenijereticima moe biti isto politiko-crkveno pitanje to nisu htjeli da se pripoje zvaninojdravnoj crkvi nemanjike drave.

Sl. 8. Majanski bog Tlaloc: obrve, nos i usta su kao Boije ezlo, a oi su spirale kao simboliproljea i ljeta (lijevo). Desno je motiv na steaku (Donji Bakii, Klisa, Olovo).

.

Sl. 9. Steak sa motivom raspetog Hrista (Drenica, Mostar).

22

Sl. 10. Triskelion na stecima u Doljevii kod Srebrenice,

Sl. 11. Steak sa triskelima u Zvorniku.

23

Sl. 12. Stilizovani triskelion sa rozetom na oltaru junog neba (motiv na steku-nianu).

Sl. 13. Motiv na steku: triskelion na oltaru vatre (Han Hrea, Sarajevo).

24

Sl. 14. Steak sa Svarogovom svastikom nalazi se u Opravdiima kod Bratunca.

Sl. 15. Veles (Volos) na ilustraciji Miroslavljevog jevanelja. Knez Miroslav bijae krstjanindvovjerac.

Crkva u prednemanjikoj Srbiji postojala je kao jedna organizovana Crkva sa arhijerejima,svetenstvom i narodom. Na Nemanjinom saboru osuena je neka jeres. Koja? Ona jereskoju je osudio esti vaseljenski sabor ve pomenutim kanonima i Sedmi vaseljenski saborzbog neklanjanja krstu i ikonama. To su poluvjerci, tj. dvovjerci, rodovjerni pravoslavnikrstjani.

U isto vrijeme dvovjerci su postojali i u Rusiji. I tamo su ih zvali dvovjercima, a njihovuvjeru (). Ali je i njih snalazila ista tragina sudbina kao i srbskedvovjerce u vrijeme Nemanjia: pogrom i istrijebljenje iz jednog razloga:

25

Jer je sveubilaki avo nasejao tetnu plevu i ukorenio je u srca njihova, i odvratio ih odTvorca svojega, da slue gluhim kumirima, pa ih je, tavie, doveo i do pisanja njihova da ihrine na dno skrovita adovih. (Stefan Prvovenani, ivot Svetog Simeona)

Bogumili nisu imali kumire (idole), ve su kumire imali Srbi rodovjerci i poslije njih Srbidvovjerci. Njihovi kumiri (od drevnih vremena poznati kao babe) bili su simbolimaoznaeni i u zemlju pobijeni kameni biljezi i kamene stolice na astronomskimosmatranicama i steci sa svetim solarnim simbolima.

O STEFANU NEMANJI A kako su u zemlji toj i latinski jereji, to se po volji bojoj udostoji da u hramu tom primi Ilatinsko krtenje. (Stefan Prvovenani, ivot Svetog Simeona)

Gle uda: za Stefana Nemanjia, sina Nemanjinog, rimokatolicizam nije jeres, nego zaNemanjino krtenje u Rimokatolikoj crkvi kae da se Nemanja po volji bojoj udostoji da uhramu tom primi i latinsko krtenje.

Zar rimokatolicizam za ortodoksnu crkvu nije jeres? Zar je to krtenje dostojno krtenje?Oito se vidi da za Stefana Nemanjia rimokatolicizam nije jeres i krtenje kod rimokatolikaza njega je dostojno i po Bojoj volji.

Pa nastavlja Stefan o svom ocu Nemanji:

A kad se vratio otac njegov u stolono mesto, opet se udostoji da primi drugo krtenje izruku svetitelja i arhijereja usred srpske zemlje, u hramu svetih i sveslavnih i vrhovnihapostol Petra i Pavla, idui za vladikom svojim pastirom Hristom, kao to Pismo kae:Sisao si mleko iz obeju dojki, tj. izvrilac je Staroga i Novoga zaveta.

Za Nemanjino krtenje u Rimokatolikoj crkvi i kasnije u Pravoslavnoj Crkvi StefanPrvovjenani kroz poreenje kae: Sisao si mleko iz obeju dojki. Dakle po StefanuPrvovjenanom rimokatolicizam i pravoslavlje dvije dojke jedne majke, tj. dva dijela jedneCrkve, sto je la, jer je rimokatolicizam jeres koja ispovijeda da Sveti Duh ishodi i od Oca iod Sina (jeres filioque).

U svojoj ikoj besedi o pravoj very Sveti Sava je diplomatski izbjegao da ispovijedi daSveti Duh od Oca ishodi, ak i ne pominje Svetog Duha po dogmatu Nikeo carigradskogSimvola vjere, ve samo pominje Oca i Sina, a Svetog Duha pominje samo u kontekstuSvete Trojice bez i jedne jedine rijei o ishoenju Duha Svetog. Sve je to bila politika, a nevjera i istina Jevanelja.

.

...

26

KO SU BABUNI? Babuni se pominju u 85. lanu Duanovog zakonika:

"I ko rekne babunsku re, ako bude vlastelin, da plati sto perpera, ako li bude sebar da platidvanaest perpera i da se bije stapovima."

Otrcanu priu o nekakvim babunima (bogumilima) sa planine Babune u Makedoniji ve sviznamo. A ta je babunska rije iz Duanovog zakonika, evo prvo objanjenje, evo dokaza zarije "babun":

"babun, babhun, s. m. an inclosure for cattle, a town; prop. baboun, Heb. Bachon." (Edward O'Reilli, An Irish-English Dictionary, Dublin, 1821)

Irsko babhun znai kameni tor (u Irskoj su torovi za stoku od kamena).

Babuna planina je planina torova, planina obana.

U Kninskoj Krajini kamen je (Vladimir Ardali, Zbornik za narodni ivot i obi-aje Junih Slovena, Bukovica: narodni ivot i obiaji, JAZU, Zagreb, 1902)

Irski (gaelic) babun znai kameni tor.

Sauvana rije kod Srba u Krajini: je .

Kod Iraca i danas postoji rije "Cabhanriach". Irsko cabhan znai panjak.

Onaj ko tjera ovce na panjak (cabhan, ir.) je oban.

Cabhan: grassy hill, tj. panjak. Isto kao to je od rijei pasti nastalo > pastir, tako je od keltske rijei chaban nastala rije oban;

pastir je isto kao i oban;

babun je kameni tor (srednjovijekovni srbski naziv za svetaki oreol je torak sto je izve-deno od rijei tor).

oban je babun;

babulj je kamen

Babun, izvor u Hercegovini, zapadno od Mostara.

Babuna, selo u Boki. Postojalo je pleme Babuni, koje G. Balaev locira u blizini Bitolja.

Zababon, boboane u madjarskom i poljskom i danas znai sujevjerje, praznovjerje,gatanje.

Baboane u rumunskom znai aranje, arolije, vradbine, gatanje (Petar Skok,Etimolologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb 1971)

27

Babunska rije je rije prostaka, psovka ili nepristojna rije ili drevna prehrianska molitva(gata) i to nema nikakve veze sa bogumilima. Babunu su za srbsku vlastelu Duanovog dobabili prosti ljudi nieg stalea, obani, seljaci poluvjerci. Ono to su za uene Grke i Rimljanebili varvari, to su za srbsku gospodu bili babuni.

Sl. 16. Kameni torovi bili su istovremeno i astronomske opservatorije i svetilita (kamenikrugovi na planini Devici kod Sokobanje).

Sl. 17. Kameni tor (krug) na planini Devici kod Sokobanje) i prehrianska svetilite naPeterskoj visoravni.

28

DRUIDSKI KAMENI PRESTOLI

Sl. 18. Druidski kameni prestol na magalitskoj opservatoriji Kokino Brdo, Makedonija.

Sl. 19. Druidski kameni presto (Devil armchair,Rennes-les-Bains, Rennes-le-Chateau,France).

29

Sl. 20. Druidski kameni presto (Hagschair, Ireland).

30

Sl. 21. Druidski kameni presto (Dream Seat at Castlerigg, Cumbria, England).

Sl. 22. Druidski kameni presto (Druids Chair and Well or St Brigids Well or St. Brigits Well,Ireland).

31

Sl. 23. Druidski kameni presto (Llangernyw village, Conwy, North Wales, England).

Sl. 24. Druidski kameni presto (Stone Seats at Nagog Woods in Acton, New England , USA).

32

Sl. 25. Druidski kameni presto (The Druid's Chair, St. Usteli, Cornwall, Southern England).

33

Sl. 26. Druidski kameni prestol sa solarnim simbolom Rusija ( , , ).

34

Sl. 27. Druidski kameni presto (The Druid's Judgment Seat, village of Killiney, Ireland(From A Hand-book of Irish Antiquities by William F. Wakeman).

Sl. 28. Druidski kameni presto na 745 m nadmorske visine (brdo Vratar kod Rogatice).

35

Sl. 29. Druidski kameni prestoli u Oaniima kod Stoca.

Sl. 30. Druidski kameni presto u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

36

Sl. 31. Druidski kameni presto u Gornjim Turanima kod Trebinja.

Pored solarnog krsta i grana trolisnog nebeskog drveta ivota, na kamenom prestolu uGornjim Turanima kod Trebinja predstavljen je Sunev ratnik Sveti Vid. Na Svetovidovomtitu je linija nebeskog ekvatora sa est podioka i to je vrijeme od est mjeseci od zimskogsolsticija poetkom zime (roenje Svaroia), do ljetnog solsticija (Vidovdana). Desno iznadsu simboli etiri godisnja doba na kojima je oznaena jaina Sunca po godinjim dobima:jesen i zima imaju po tri zastavice, etiri zastavice simboli su proljea, a pet zastavicasimbolino pokazuju najjau snagu ljetnog Sunca.

Sl. 32. Na druidskom kamenom prestolu iz Bukovice kod Konjica pored sunanog drvetaivota, koje zauzima centralno mjesto, sa bone strane je lik Bijelog Vida (Svetovida),

Sunevog ratnika i boga svjetlosti, a sa druge strane sa krunom na glavi je njegova sestra ipratilja Vida (Dana ili Danica, tj. Venera).

37

Sl. 33. Druidski kameni prestol sa solarnim drvetom vota sa hrastovim liem. Hrast jePerunovo drvo, i Svaroiev badnjak (Bukovica, Konjic).

.

38

Lokaliteti druidskih kamenih prestola u BiH

Vratar (u iroj okolini Rogatice) Hrtar (utvrda kod Viegrada) Viegrad Samobor (kod Gorada) Kovin (u Polimlju kod Prijepolja) Sokol (na uu Pive i Tare) Kulina (uz rijeku Bistricu, lijevu pritoku Drine) Duro (kod rijeke Bistrice, lijeve pritoke Drine) Jele (kod Foe), Toevac (kod Foe) Donja Bukovica (kod Konjica) Klek (kod Prozora) Fojnica (kod Gackog) Zovi do (kod Nevesinja) Jasenik (kod Gackog) Brajin laz (kod Gackog) Kosor (kod Blagaja) Oanii (kod Stoca) Klju (kod Gackog) Gornji Turani (kod Trebinja) Grab (kod Ljubukog) Znetve, Vidua (kod Kaknja) Poto su sluili za astronomska osmatranja i praenje nebeskih zbivanja, druidski kemeniprestoli bili su na istaknutim kotama, vidikovcima. Na njima su u velike praznine dane sjediliznalci nebeskih prilika i sudije, prvosvetenici, druidi, djedovi. Ta prestolja simbolino supredstavljala prestole boga Sunca i na njih su imali pravo da sjedaju samo prvosvetenici uvelike kalendarske praznike i narodne starjeine u vrijeme donoenja vanih plemenskih odluka.Kad je irenjem hrianstva druidsko svetenstvo potisnuto do nestanka, kameni prestoli susluili lokalnim feudalcima, koji su preuzeli zakonodavnu sudijsku ulogu druida.

........

39

STEAK IZ GLISNICE

Sl. 34. Ukraeni steak iz Glisnice, optina Pljevlja: luk i zastava Svetovida, jelen (Mriga)kao Orion, boansko ezlo boga Sunca i svjetlosti, etiri kugle su etiri godinja doba, a

kugla medju etiri polukruga je Sunce o Vidovdanu, o ljetnom solsticiju, prvom danu ljeta.Slian motiv je na keltskom noviu iz Panonije s kraja stare ere (slika ispod slike steka).

40

BOIJE EZLO

Sl. 35. Obrve sa nosom kao Boije ezlo nad oima kao Suncem proljea i ljeta (Klievakiidol, 2000 g. st. ere).

41

Sl. 36. Boiji ezal (donji lijevi ugao) i keltsko boanstvo.

Sl. 37. Boije ezlo u ruci Svetovida kao motiv na steku iz Donje Zgoe kod Kaknja.

..

42

Sl. 38. Keltski novac: boanstvo dri Boije ezlo.

Sl, 39. Steak u Uzariima, arampovo, Mostar

Sl. 40. Boije ezlo na steku u Osmacima, Mramorak, Zvornik (lijevo) i u Gornjem Suhompolju, Ulog.

43

Sl. 41. Boiji ezal (8. vijek, Celtic Lichfield Gospels).

Sl .42. Boije ezlo na steku (Gradac, Banja Koviljaa).

..

44

DRUIDSKI KAMENI OLTARI

Sl. 43. Druidski kameni oltar u porti manastira u Dobrunu kod Viegrada.

Sl. 44. Druidski kameni rtveni oltar (Bronze Age Stone Circle, Doddington Moor,Northumberland, England).

45

Sl. 45. Kamen u prvom planu je druidski kameni rtvenik, Stonehenge.

Sl. 46. Kameni rtveni oltar ispred dolmena (Burren, Ireland).

46

Sl. 47. Druidski kameni rtvenik sa jo prepoznatljivom runom ra sto znai Sunce. To surave ili ralje. (otkud druidi u Americi posebna je pria).

Sl. 48. Sarmatski znak Y (lijevo) znai ra, tj. Sunce i znak ra ispod kola vremena nakeltskom novcu iz 1. vijeka st. ere.

47

Sl. 49. Druidski kameni oltar u Dobrunu kod Viegrada.

udno klesani kamen u Dobrunu kod Viegrada, poznat kao areni kamen (Pl. CXV,8)izgleda da je bio neto drugo, a ne nadgrobni spomenik. To je mogao biti rtveni kamen, jer jegornja povrina izbrazdana radi oticanja neke tenosti. (Marian Wenzel, Ukrasni motivi nastecima, Izdava Veselin Maslesa, Sarajevo, 1965, str. 426)

48

Sl. 50. Ogham obelisk i znak slova O.

Sl. 51. Znak slova O ( ).

49

. . [ 16], , , , , . , , . : -! , , ! ( .., )

Sl. 52. Natpis sa druidskog oltara u Dubrunu kod Viegrada.

U kolovratu (prvi krug s desna) upisana su dva slovna znaka. itani s desna u lijevo dajurije CO (SO), to na skitsko-sarmatskom znai SUNCE. U srednjem krugu Sunca, irilicompie JA-P-B-T-O, tj. JAROVITO. U treem krugu s desna irilicom pie CI (SI), to znaiSIJA. Sve to znai: O TO CI, odnosno SUNCE JAROVITO SIJA.

Sl. 53. Steak iz okoline Gackog.

50

Sl. 54. Kameni rtvenik sa svastikom u Brotnjem polju, jugozapadno od Mostara.

51

Sl. 55. Kameni oltar na brdu Glavice, selo Ljuljac kod Novog Pazara.

52

Sl. 56. Druidski rtveni oltar u udikovu (Berane, Crna Gora).

Sl. 57. Natpis na udikovskom kvadru ita se s lijeva na desno: JU-I-RA-J = JU-J-RA-J =JURAJ = JURAJ (JARILO).

..

53

NATPIS NA KAMENU IZ VARNE

Sl. 58. Selo Bjala kod Varne, Bugarska: zapis na kamenu ita se s desna u lijevo: JU-I-RA-I =JU-J-RA-J = JU-I-RA-J = JURAJ K = SVIJETLI JURAJ, JARILO K(UPALO). Na drugoj slici

je steak sa slovnim znakom K, znakom Jarila Kupala, znakom ljeta.

54

Sl. 59. Steak-krstaa sa runama (okolina Ljubinja).

55

Sl. 60. Radgost, kip na ekoj planini Radhot, sa runama kao solarnim simbolima.

56

SJEANJE NA PROLOST

Sl. 61. U stijenu su uklesana hetitska boanstva sa simbolima ekvinocija (markirano okvirom)koji ishode iz drveta ivota (Yazlkaya, Bogazkale, Turkey).

Sl. 62. Simboli Sunca o ekvinociju na stecima isti su kao i simboli Sunca na hetitskimstijenama.

57

Sl. 63. Antropomorfni prikaz Sunca na steku: ruke su u znaku ravnodnevnice. Na drugoj slicizvijezda Danica u liku golubice na nebeskim kolima (2. milenijum st. ere, Dupljaja, Bela

Crkva, Banat).

..

..

58

Otkud isti solarni znak za Sunce kod Hetita i kod graditelja steaka? To je zbog toga to sugraditelji steaka u davnoj prolosti ivjeli skupa sa Hetima i dijelili s njima zajedniku vjeruu jednog Vinjeg Boga, vjeru od istoriara nazvanu skitizam. Bila je to prva monoteistikavjera nakon biblijskog potopa.

Sl. 64. Figurine iz Harape (terracotta figurine, Harappa, Kot Diji phase, 3000-2600 BC).

Sl. 65. Sa nadgrobnim spomenicima nehriana, na kojima su kruni simboli Sunca nanebeskom ekvatoru, poploan je pod hrianske crkve (Tombstones in the St. Germain church,

Flamanville, Manche, Normandy, France).

.

59

..

ZORA SVIE

Sl. 66. Akhet, simbol starih Egipana, Sunce izmeu dvije planine (istok i zapad): zora, vidik,horizont.

Sl. 67. Steak iz okoline Rogatice, Bosna: Sunce izmeu dvije planine (istok i zapad): zora,vidik, horizont. etiri krivudave linije jesu etiri godinja doba. Ovaj simbol je ireg

znaenja od navedenog egipatskog simbola.

.

60

PITA I SPIRALA

Sl. 68. Pita ili spirala. Otkud nama rije pita?

Oblike spirala Srbi od davnina nazivaju pita. Dakle su to solarne pite, a ne nekakvespirale ili federi. Pita je rije sanskrita i znai otac. Postojao je vedski bog Prajapita, toznai otac naroda (praja znai narod, a pita znai otac). Prajapita jeprorokovano boanstvo iz Munovog zakonika koje treba da doe da spasi svijet.

61

Sl. 69. Pite (spirale) na stecima solarni su simboli kosmike svjetlosti, Sunca i vremena.

...

...

62

U sanskritu rije pita (piita) ima i svoj kodirani smisao kroz mistino znaenje imenaslova S.

Sta je mistino znaenje slova S? Pogledajmo!

PIITA = C (S) = CO = COE = CE = SUNCE

Sl. 70. Solarni simboli sauvani su kroz tradiciju aranja slavskih krsnih hljebova Srbacentralne Bosne. Sinonim za rije hljeb je rije somun (sanskritska rije somya

jedno je od imena Sunca).

.

..

..

63

ZNAK RAVNODNEVNICE (EKVINOCIJA)

Sl. 71. Raspored zone dana i noi na dan ravnodnevnice (ekvinocija). Na dan ravnodnevnicesa linije nebeskog ekvatora zrake Sunca padaju tano pod 90 prema Zemljinom ekvatoru

(horizontalna linija preko zone dana).

Sl. 72. Ravnodnevnica kao motiv na steeku (Rudo Polje, Gacko).

64

Sl. 73.Petroglif Indijanaca Kolumbije: dva Sunca na liniji nebeskog ekvatora: proljetni ijesenji ekvinocij (Mataven River, Orinoko region, Colombia).

Sl. 74. Piktski petroglif (The stone at Struan, Scotland).

65

Sl. 75. Motiv na steku: kretanje Sunca linijom nebeskog ekvatora na dane proljetne i jesenjeravnodnevnice (Sipani, Niki).

Sl. 76. Kretanje Sunca u vrijeme ravnodnevnica (Niki).

66

Sl. 77. Indijanski petroglifi (lijevo:Paria Canyon near Moab, USA; desno: Paiute People,Owens Valley, California, Caifornia desert, USA).

Sl. 78. Detalj sa megalitske statue na Uskrnjim ostrvima (Easter Island statues).

67

Sl. 79. Petroglif kanadskih Indijanaca (Peterboroug, Ontario, Canada).

Sl. 80. Ravnodnevnica na steku (evljanovii, Olovo).

68

Sl. 81. Peroglif u Uzbekistanu.

Sl. 82. Ravnodnevnica kao motiv na steku (Cista, Imotski).

69

Sl. 83. Antropomorfno Sunce: ruke u poloaju ravnodnevnice (Smrtii, Sokolac).

Sl. 84. Ravnodnevnica (ievo, Konjic).

70

Sl. 85. Peinski crte iz gvozdenog doba (Cave Paintings from Toulou Shelter, Central AfricanRepublic).

Sl. 86. Motiv na stecima (Cista, Imotski).

71

Sl. 87. Na steaku iz Zijemljeg polja kod Mostara simbolino je predstavljeno Sunce nanebeskom ekvatoru (krug na pravoj liniji). Desno je znak penjanja Sunca od zimskog

solsticija (roenja Svaroia) do proljetnog ekvinocija i od proljetnog ekvinocija do ljetnogsolsticija (Vidovdana). Lijevo znak pada Sunca od Vidovdana ka zimskom solsticiju.

Sl. 88. Motiv na steku: ravnodnevnica (Orah, Bilea).

72

NEBESKI ROMB I SPIRALE

Sl. 89. Rombovi i spirale na kultnom hljebu (Vinanska kultura). Romb je simbolpremudrosti, znanja i kreativnosti Stvoritelja.

Sl. 90. Petroglif junoamerikih Indijanaca (Ilha de Santa Catarina, Brazil) i romboidnisolarni simboli na kamenu (Newgrange, Irska).

73

Sl. 91. Romb na stecima u Dobrom polju kod Trnova (lijevo) i na steku u Slivno Ravno,Provi, Opuzen.

Sl. 92. Steak sa rombovima (Opliii, Stolac).

74

Sl. 93. Sunce na vrhu piramide i obelisk.

Na stecima je predstavljen ljetni solsticij na Vidovdan: Sunce je na vrhu nebeske piramidei na vrhu obeliska kao cvijet ivota i kolo vremena (Sl. 93). Cvijet sa est latica oznaava estmjeseci, tj. pola godine: tri mjeseca proljea i tri mjeseca ljeta. Ujedno je to Sunev cvijetivota (steak sasvim lijevo). Mali krugovi na srednjem steku izdijeljeni su na osam dijelovato su osam sunanih mjeseci u godini. Na prvom steku s desna nalaze se etiri mala krugakao simboli Sunca sa etiri godinja doba. I sve je uramljeno pitama (spiralama) kaosimbolima nebeske svjetlosti, kosmosa i vremena. Ispod slike steaka je glagoljino slovoS koje takoe predstavlja Sunce na nebeskoj piramidi o ljetnom solsticiju.

Sl. 94. Spirale na steku (Podvele, Mostar).

75

Sl. 95. Motiv na steku iz Pogrebnice, Hodovo kod Stoca.

Na ovom steku prikazan je jelen sa Suncem na glavi. To je Vidovdan 21. juna, ljetnisolsticij kad je Sunce tano iznad sazvijea Orion (na sanskritu sazvijee Orion zove seMriga, sto znai jelen). Pas je sazvijee Malog i Velikog psa (Canis Minor i CanisMajor). Desni konjanik predstavlja sv. Jurja (Jurjevdan, urevdan), a lijevi predstavljaPeruna (Ilindan). Jurjevdan (urevdan) je 6. maja, dok je Ilindan je 2. avgusta. Tano nasredini izmeu ovih praznika je 21. jun, ljetni solsticij, kraj proljea i poetak ljeta. To jenajdui dan u godini i tog dana bio je tradicionalni narodni Vidovdan.

Sl. 96. Krilato Sunce, bordura na steku (Kokorina, Gacko).

.

.

.

76

SAZVIJEE JEDNOROG

Sl. 97. Ljetni solsticij o Vidovdanu 21. juna. Sunce je u vrhu rogova sazvijea Bika, tanoiznad Oriona, a lijevo se vidi sazvijee Malog psa (Canis Minor). Ispod Malog psa je

sazvijee Jednorog (Monoceros). Na steku sa lokacije Provii (Slivno Ravno kod Opuzena)predstavljeno je sazvijee Jednorog.

.

;

77

.

SUNEVI KOLOVRTI

Sl. 98. U krugu desno je Sunce sa dvanaest mjeseci, sunevo kolo, kolovrt (prva slika). Nasteku u donjem redu su pite (spirale), perunika i kolovrti.

.

.

78

SVAROGOVE SVASTIKE

Sl. 99. O-krst je vrijeme godine. Tu je i Svetovid sa svojim sunanim konjem i Svarogovasvastika. estokraka zvijezda iznad jelena (Oriona) i psa (sazvijee Mali pas) simbol je

nebeskog hrama u kome poiva Sunce u dane ljetnjog solsticija (Kalufi, Dobro polje, Trnovo).

Sl. 100. Svastika sa steka na lokaciji Steljci, Prisoje kod Duvna...

..

.

79

KRSTOVI

Sl. 101. Krstovi godinjih doba sa amanskog bubnja iz Tuve (jugoistoni Sibir, Rusija) ikrstovi godinjih doba sa steaka (dvije najdonje slike).

80

PLAVI UPERAK

Sl. 102. Plavi uperak (Sumerian cylinder, 2000 BC).

Sl. 103.Plavi uperak (Astronomical seal from the Harappan era, Indus Valley, 3000-2600BC).

Sl. 104. Plavi uperak na stecima (s lijeva: Vukovsko, Jeljan, Kupres; Cista, Velikagomila, Mostar; Turovi, Trnovo, Sarajevo).

.

..

81

(H)ORA

Sl. 105. Simboli vremena: (h)ora

= O

= RA = ORA = VRIJEME

Petokraka u krugu je simbol nebeskog hrama. Krug sa petokrakom je nebeski hram izmeuproljea i ljeta u kojem je ljetni solsticij. To je prvi dan poetka ljeta: Vidovdan! tit i ma nasteku lijevo Svetovidova su ratna oprema.

Sl. 106. Runa ra (raklje, ralje, rad, ralo, rano, rasvie rairiti, rastirati, razglasiti,razdvojiti, razgaliti).

82

.O BABUNSKOJ RIJEI lan 85. Duanovog zakonika kae:

85. O babunskoj rei:

I ko rekne babunsku re, ako bude vlastelin, da plati sto perpera, ako li bude sebar da platidvanaest perpera i da se bije stapovima.

Duanov zakonik je po lanu 85. kanjavao vlastelina sa 100 perpera, a onoga ko nije biovlastelin globom od 12 perpera i batinanjem za izgovorenu babunsku rije, tj. za psovku kojanije nekome direktno upuena, nego se, kao i danas, u govoru Srba koristila kaopotapalica. To je nepristojna, bezobrazna rije. Valtazar Bogii je 1906.g. pisao daobiajno pravo Grblja i Patrovia nije lokalnog karaktera nego da korijene vue iz pravnogsistema srednjovijekovne srpske drave.

Aleksandar Solovjev je ustanovio da se u Srpskom primorju pod mletakom i austrijskomvlau sudilo po Zakoniku cara Duana. Peraki "Proglas protiv psovke", od 25. avgusta1624. g., izriito propisuje da sudsko vijee treba da izrekne kaznu po "zakonima kraljaStefana".

Jos malo citata iz Duanovog zakonika:

6.

, , , , .

7.

, , , - .

8. :

, , , .

9. :

, , , , , ,

83

10. :

, , , , .

I kao to se vidi u Duanovom zakoniku se pominje latinska jeres. To je rimokatolicizam.Pominju se jeretici uopte (l.10). Ali u lanu 9. Duanovog zakonika imenovani supoluvjerci. Vidi se po Zakoniku da poluvjerci nisu rimokatolici, jer je rimokatolicizamoznaen kao latinska jeres. Poluvjerci nisu jeretici, to znai da su pravilno ispovijedalipravoslavnu vjeru, ali nisu ni punopravni lanovi ondanje zvanine, nemanjike dravnecrkve ortodoksnog romejskog hrianstva, jer nisu potpuno odbacili prehriansku vjeru izato su Zakonikom diskrimisani. Bogumila u Duanovom zakoniku nema, jer ih nije bilo.

Pod babunima car Duan smatra prosti narod, nii stale, divljake i prostake Sebre, one tokleu kamene idole, kumire ili "babe". To je taj narod i ta vjera koji je od Nemanje stradao, jernisu prihvatali vizantijski stil hrianstva, nego su hrianstvo uklopili u svoju preanjudjedovsku vjeru i ivjeli i sa Svaroiem i sa Hristom, sa Bijelim Vidom i sa Hristom, saTriglavom kao sa Svetom Trojicom i sa prehrianskim narodnim obiajima i simbolima. Tosu Srbi koji ne htjedoe da se pokore od Nemanjia nametanom vizantijskom stiluhrianstva.

Sl. 107. Steci babe

....

84

BABE I BABUNI

Sl. 108. Babe su kameni kumiri (idoli) rasprostranjeni irom Rusije i Mongolije. Iznad jebaba iz Ukrajine, a ispod steak. To je isti motiv, ista simbolika.

85

Sl. 109. Kameni kumiri (Burnt Hill Stone Circle, Western Massachusetts, USA).

86

Sl. 110. Kameni kumiri iz Indije i Altaja u Rusiji.

87

Sl. 111. Kameni kumiri babe, Slaventin (gornja slika) i Drahomyle, eska.

88

Sl. 112. Kameni kumir baba, Kernosovka stele u Ukrajini (gornja slika) i dva steka--kumira.

89

Sl. 113. Kameni kumir nazvan Nikin kiljan (Mala Lukovica kod Nikia) i kameni kumiri kodBosanskog Petrovca.

90

Sl. 114. Kameni kumir, u narodnoj tradiciji poznat kao mramor bana Ugrena (Liverovii,Niki).

.

..

91

Dvovjerci krstjani (poluvjerci Duanovog zakonika) klesali su kamen i pravili steke ikumire koji se pominju u djelu ivot Svetog Simeona Stefana Prvovjenanog. Babuni subili stoari, obani, gatari koji su se molili po prehrianskom obiaju, gatali vremena pozvijezdama i pticama, hriani koji su drali tradicionalne narodne obiaje iz vremena prijeprimanja hrianstva.

esti vaseljenski sabor donosi odluke o zabrani i iskorijenjivanju gatanja i sujevjerja kao isvih obiaju kroz koje se to ispoljava. Sedmi vaseljenski sabor donosi kanone o oboavanjukrsta i ikona i proglaavaju jereticima sve koji to po razumu vjere odbijaju. Njih Nemanjamaem i ognjem progoni i mnogi pobjegoe zapadno od Nemanjine drave, uz i niz Drinu ipreko Drine u Bosnu i tu nastavie da uvaju svoj stil hrianske vjere, vjere u Hrista koju suduhovnom prirodom nakalemili na svoje prehriansko vjerovanje i prehrianske obiaje. I u Bosni ih zatee druga nevolja: krvavi krstako-inkvizitorski rimokatolicizam, koji sta-lnim nasrtajem ognjem i maem nastojae da istrijebi "proklete babune" i nametne svojerimsko kvazihrianstvo, koje oni zovu "pravom virom".

I tako sve bijae dok vladika Nikolaj Velimirovi krstjansku verziju hrianstva ne nazvasvetosavljem, koje definisa kao pravoslavlje srbskog stila i iskustva. Ne, nije tosvetosavlje, nego je pravo slavlje pravoslavlje po Bogu Pravu, Bogu Pravde. Pravoslavlje jekamen temeljac srbskog identiteta koji srpski neprijatelji oduvek ele da unite. To supripadnici romejskogrkog ortodoksja, pripadnici ortodoksnog judaizma, ukupnog zapadnoghricanstva i pripadnici islama.

.

Sl. 115. Triskelion na steku (Boljevi, Srebrenica).

92

LAI RIMOKATOLIKIH IZVORA Kasnije pako kad se patareni u Bosni pojave, onda na molbu i poticanje rimskih papah,ugarski kralj i, progonei patarene, povrijede bosanskih banah nezavisnost, kako emo svojimredom vidjeti.

X. Kulin God. 1168-1204 36

Sin Boria, roen godine 1145, po smrti otca svoga stupi na njegovo dostojanstvo godine1168. Slijedee godine sjedinivi se sa svojim svojacim sinovima Deinim: Miroslavom,Konstantinom i Stjepanom Nemanjom, ustane protiva Radoslavu, posljednjem kraljudalmatinskom, sinu kralja Draginje, i ovoga iz Zete protjera. Radoslav i brat mu Ivaniprebjegnu u Dubrovnik; i budui da ih Dubrovani na zahtijevanje Kulinovo i Deino nehtjedoe predati, to ovi vojsku dignu na Dubrovane, al bijahu od ovih pobijeeni. Ovi banizpoetka svog vladanja bio je pravi katolik, kako se vidi iz poslanice papina Legata Teobaldana njega pisane godine 1180.

A poslije nek se oeni sa sestrom Stjepana Nemanje, koja bijae bogomilka, i on postadesljedbenik iste vjere. Jo godine 1174. bio je otajni njihov sljedbenik i u isto sljedbenitvoprivukao je svoju sestru Anu, njezina ovjeka Miroslava, brata mu Konstantina i svog uruStjepana Nemanju, rakog upana; dapae protjerane iz Splita i Trogira bogomile u svoju ihdravu primi. Razumivi ova, Emerik, kralj ugarski, prisili ga ii u Rim k papi, da ondjeobea ostaviti bogomilstvo; on istina ode u Rim i pod zakletvu obea da unapredak nit e onslijediti nauk bogomilah, niti iste trpiti u svojoj zemlji; al kako vidimo iz poslanice Vulkana,kralja srbskog, na papu Inocencija III. godine 1199. pisane, Kulin opet se je povratio nakrivovjerstvo. (Primjeri bosanskohercegovake pismenosti i knjievnosti od 11. Do 19.stoljea, Bosanski franjevci ilirici, Ivan Juki, str. 79-80, Izbor, transkripcija, predgovor irjenik Darija Gabari-Bagari, HDK Napredak, Zagreb Sarajevo, 2004)

Nemanja bogumil!? Nemanjina sestra bogumilka!? Knez Miroslav bogumil!? Kulin Banbogumil!? ta je ovo? Zato rimokatolici tvrde da je Stefan Nemanja bio bogumil? Evo zato:iz pera Nemanjinog biografa Stefana Prvovjenanog vidjeli smo da je Nemanja sve do zrelogdoba bio rimokatolik, pa se ponovo krstio u Pravoslavnoj Crkvi krstjana i postao pravoslavactradicionalne srbske Pravoslavne Crkve rodovjernih hriana, krstjana dvovjeraca. NjihRimokatolika crkva zove bogumilima i zato je i Nemanja ponovnim krtenjem zarimokatolike postao bogumil. Nemanjina sestra, knez Miroslav, Kulin Ban i njegova sestra sute pravoslavne krstjanske vjere. Te pravoslavne krstjane rimokatolici zovu bogumilima, aSveti Sava ih zove masalijani koji su sada bogomili - babuni. Pa nastavlja ve citiranirimokatoliki izvor i kae:

Videi se Kulin stijenjen sa svih stranah, ostavi bogomilstvo posve, i budu, da je biskupDanijel bio umro, to on postavi biskupom Radogosta, kog ini posvetit po Bernardu,arcibiskupu dubrovakom, sagradi svojim trokom dvije crkve, koje isti Bernardo posveti, banga lijepo nadarivi vrati u Dubrovnik; godine pako 1202. Bernarda spomenutog i

93

archiakona dubrovakoga sa jo nekoliko svojih Bonjakah, kao poslanike papi InocencijuIII. poslao je s darovima, da izjave njegovu poslunost i podlonost prama rimskoj stolici, molei da mu papa svog poslanika poalje, koji e mu biti od velike pomoi uobraenju krivovjernikah. Papa ovo poslanitvo dragovoljno primi, i poalje mu svogaposlanika Ivana Casaemaria, svoje kapele nadstojnika. Ovi poslanik meu mnogim obrati inekakve kaluere sv. Vasilije. Prednjaci dakle od patarenah i ovi saemarija, svoje kapelenadstojnika. Ovi poslaku papinu. Poslanik zatim ode u Ugarsku k Emeriku, povedi sa sobomreene prednjake njih dvojicu kod kralja bio je tada i sin Kulinov, koji pred poslanikom,kraljem i arcibiskupom kolokim, obea na ime svoje i otevo, da vie niti e oni slijeditinauk patarenski, niti e u svojoj zemlji dopustiti, da drugi slijedi, i ako bi ovo obeanjeprestupio, da plati 1.000 markah srebra. Dva pako ona prednjaka, na ime svoje braeobeae sva ona obsluit koja im od papina poslanika budu naloena, obeanje ovozakletvom potvrdie. Sva ova vidi iz knjige kralja Emerika na papu Inocencija III. pisanegodine 1204. Kod Farlatija pag. 46 t. I (Primjeri bosanskohercegovake pismenosti iknjievnosti od 11. do 19. stoljea, Bosanski franjevci ilirici, Ivan Juki, HDK Napredak,Zagreb Sarajevo, 2004, str. 81.)

Otkud bogumilima kalueri? Bogumili se jesu oblaili u crne mantije sa kapuljaama kaokalueri, ali bogumili nisu imali kaluere. Prvo su rimokatolicima svi Nemanjii bili bogumilii Kulin Ban bijae im bogumil, a gle: bogumili ili patareni po fresci iz crkve sv. Ahilija uArilju imaju arhijereje u svetenikim odorama i k tome jo evo i kaluere imaju. Dakle tonisu bogumili, nego paganohriani, poluvjerci, tj. dvovjerni krstjani.

4. Skoro svi spomenici s natpisima pripadaju feudalcima i slobodnim ljudima.

5. Grobne formulacije u natpisima iz Hercegovine su skoro istovjetne sa grobnim natpisimaiz zapadne Evrope i susjedne Dalmacije.

6. Velik broj grobalja i crkava (pravoslavnih i katolikih) iz novog vijeka se nalazi nasrednjovjekovnim nekropolama. Ova injenica potvrdjuje kontinuitet ortodoksije.

7. U posljednje vrijeme su otkrivene zidine od 7 kasnosrednjovjekovnih crkava u HumskojZemlji, od kojih je jedna trobrodna romanikog stila (XII-XIII v.) u Gornjoj Bijeloj kodKonjica, gdje su, u XV vijeku, ivjeli neki krstjani bosanske crkve (Cvjetko krstjanin). Izvori ispomenici s natpisima spominju 8 crkava u Humskoj Zemlji, od kojih neke i danas postoje.Intezivneg zidanja crkava u kasnom srednjem vijeku bilo je i u Travuniji, gdje su, premapisanim izvorima, toboe ivjeli heretici, patareni.

8. Apsolutna veina bosansko-humskih povelja, pisanih pro foro interno i pro foro exter-no,ima znak krsta u poetku ili na kraju teksta. Povelje sa Zapada, iz Hrvatske i zapadne Bosnerijetko imaju znak krsta u tekstu.

9. Neki domai izvori trebinjsko-mrkanskih biskupa iz XVII vijeka nazivaju pravoslavne izHercegovine patarenima, manihejima i hereticima." (Marko Vego, Srednjevjekovni nadgrobnispomenici BiH, Ljubuki, Sarajevo, 1954. Str.212)..

94

Rimokatolike lai o bogumilima lako su razotkrivene i nije potrebno navoditi njihoveostale lai o bogumilima, jer su temelji tih lai srueni istinom da pod patarenima ilibogumilima rimokatolici podrazumijevaju one koji ispovijedaju da Sveti Duh ishodi od Oca,(ex Patre), za razliku od rimokatolika koji ispovijedaju da Duh Sveti ishodi od Oca i od Sina(ex Patrie Filioque):

Po njima, stanovnici Bosne su jeretici, maniheji, patareni, a njihova zemljarasadnik svih moguih zala i jeresi, kao uostalom i ostale pravoslavne zemlje. ZaRimokatoliku crkvu toga doba jeretik je svaki hrianin, dakle i pravoslavni, i prije svegapravoslavni, koji ne priznaje apsolutnu vlast pape, rimokatolike dogme i latinski obred. (Dodanas je taj stav znatno ublaen). Sam termin patareni, paterini, kojim se najeeoznaavaju stanovnici Bosne, oznaava one koji ue da Duh Sveti ishodi od Oca (ex Patre),dakle pravoslavne, za razliku od rimokatolika koji ue da ishodi od Oca i Sina (ex PatreFilioque). (ore apin, Mit o bogumilima, asopis "Pogledi" br. 179., Kragujevac,septembar 1995, str. 24-25 i asopis "Vidoslov Sabornik eparhije Zahumsko-hercegovake iPrimorske" br. 9., Trebinje 1996., str. 59-62)

Hrianski poluvjerci (dvovjerci, krstjani) ivjeli su irom Srbije, zapadno i juno od rijekeDrine i tu su ostavili svoje brojne tragove na nadgrobnim biljezima, mramorima ili stecima iu rijetkim spomenicima Crkve bosanske. Jo je srpski knez aslav Klonimirovi (932-960.g.), koji je poslije bjekstva iz Bugarske u Srbiji priznao vrhovnu romejsku vlast, pisaoLekapenusu da se u zabitoj Bosni nalaze jeretici i pagani najgoreg soja. Dakle svakako je uvidu imao bosanske krstjane dvovjerce. est motiv na spomenicima je Svetovid, koji driotvorenu i podignutu desnu ruku blagoslova. Na tim spomenicima su i prikazi krsta kojeg suCimbri, Simbri ili Sebri svetili i postovali i prije postojanja hrianstva, ali se krstu nisuklanjali.

LAI BONJAKIH IZVORA Crkva bosanska je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tokom srednjeg vijeka.To je bila jedina heretika crkva koja je uspjela da postane zemaljska (dravna) crkva.Heretikim crkvama u Makedoniji, Italiji, Francuskoj i Bosni pripisuje se dualizam.

Pripadnici Crkve bosanske su se nazvali krestjanima ili krstjanima. Danas ta Crkva vie nepostoji jer je sasvim nestala tokom Osmanske vladavine. Dubrovani su predstavnike Crkvebosanske zvali patarenima. U literaturi se predstavnici Crkve bosanske nazivaju ibogumilima.

Babuni (Babunin) je izraz kojim su u srednjovjekovnoj Srbiji nazivani heretici i bosanskikrstjani (babunska jeres; zli heretici; trikleti babuni; babunska vjera; bezboni i paganskibabuni; babunska rije).

95

http://bs.wikipedia.org/wiki/Bogumilihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Patarenihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Osmanlijsko_carstvohttp://bs.wikipedia.org/wiki/Dualizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Srednji_vijek

Vjersko uenje Crkve bosanske se danas slabo poznaje. Nije sauvano dovoljno informacijakoje bi pojasnile teologiju i obrede. Vie informacije nude inkvizitorski i protivniki taborikoji su pripadnicima Crkve bosanske pripisivali razliite osobine koje je teko provjeriti.

Bosna je bila smjetena na granici katolianstva i pravoslavlja. Hrvati na zapadu i Maarina sjeveru su prihvatili katolianstvo, dok su Srbi na istoku prihvatili pravoslavlje. Te objezvanino priznate crkve (ortodoksne) su smatrale Crkvu bosansku heretikom. Stranci suesto optuivali Crkvu bosansku da je bila vezana za Patarensku herezu i bogumile, nitimnogi historiari danas smatraju da su te teze netane. Tokom kasnog srednjeg vijeka Crkvabosanska je egzistirala sa katolikom crkvom.

Dio otpora Crkve bosanske je vjerovatno bio vezan sa politikom; tokom 14. vijeka katolikacrkva je smjestila Bosnu pod maarskim biskupom i mogue je da je jedan motiv za izmubila elja za nezavisnost od Maarske dominacije. Nekoliko bosanskih vladara su bili krstjani,ali neki od njih su prihvatili katolianstvo zbog politikih razloga.

Ranije se je smatralo da su krstjani masovno preli na Islam zbog progona katolike ipravoslavne crkve. No, danas neki historiari smatraju da je Crkva bosanska bila skoronestala za vrijeme dolaska Osmanlija 1463. godine. (Wikipedia, Crkva bosanska)

Idemo redom, pasus po pasus, od lai do lai!

Bonjaci kau:

Crkva bosanska je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tokom srednjeg vijeka. Toje bila jedina heretika crkva koja je uspjela da postane zemaljska (dravna) crkva.Hereikim crkvama u Makedoniji, Italiji, Francuskoj i Bosni pripisuje se dualizam.

ta je dualizam u uenju Crkve bosanske? To je sinkertina dvojnost vjere rodovjernihhriana poluvjeraca, tj. dvovjeraca: uvanje naslijedjenih prehrianskih vjerovanja i obiajauz vjerovanje u Isusa Hrista po Pismu, a ne po ljudskoj filozofiji vizantijske i rimske crkve.

Samo hrianstvo je svojevrsni dualizam koji provejava kroz cijelo Sveto Pismo i Starog iNovog Zavjeta. To je neprekidna borba izmeu dobra i zla, borba izmeu svjetla i tame,borba izmeu istine i lai, borba izmeu Boga i avola, borba izmeu prehrianskogCrnoboga i Bjeloboga.

Hristos je rekao jevrejskim farisejima:

Vi ste od niijeh, ja sam od viijeh; vi ste od ovoga svijeta, ja nijesam od ovoga svijeta.(Jovan,8,23)

Hristos nas ui da je vrag (Sotona) gospodar podnebesja, knez ovoga svijeta:

Ve neu mnogo govoriti s vama; jer ide knez ovoga svijeta i u meni nema nita.(Jovan,14:30)

96

http://bs.wikipedia.org/wiki/Dualizamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Srednji_vijekhttp://bs.wikipedia.org/wiki/1463http://bs.wikipedia.org/wiki/Islamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Bosanski_vladarihttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0izma&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/14._vijekhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Patarenska_hereza&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Ma%C4%91arihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Hrvatihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Pravoslavlje

Dualizam je borba tijela i due:

Duh je ono sto oivljava,a tijelo nita ne pomae. (Jovan,6:63)

To je bio i ostao dualizam pripadnika Crkve bosanske, ondanjih dvovjeraca krstjana, koje sunazvali bogumilima, patarenima i mahinejcima, a danas ih zlom namjerom pogreno zovusvetosavcima.

Bonjaci govore:

Pripadnici Crkve bosanske su se nazvali krstjanima. Danas ta Crkva vie ne postoji jer jesasvim nestala tokom Osmanske vladavine. Dubrovani su predstavnike Crkve bosanske zvalipatarenima. U literaturi se predstavnici Crkve bosanske nazivaju i bogumilima.

Ondanji krstjani su dananji srbski pravoslavci, sto znai da je Crkva bosanska preivjelaOsmansku vladavinu.

Dubrovani su bili mahom rimokatolike vjere i zvali su pravoslavne patarenima, jer supravoslavci ispovijedali da Duh Sveti od Oca ishodi (ex Patre), dok rimokatolici ispovijedajuda Sveti Dud ishodi i od Oca i od Sina (ex Patrie Filioque).

Vidjeli smo na primjeru Nemanjinog prelaska u Pravoslavnu crkvu krstjana da rimokatolikiautori pravoslavce nazivaju bogumilima.

I Bonjaci potporu svojim laima trae, pa vele:

Babuni (Babunin) je izraz kojim su u srednjovjekovnoj Srbiji nazivani heretici i bosan-skikrstjani (babunska jeres; zli heretici; trikleti babuni; babunska vjera; bezboni i paganskibabuni; babunska rije).

I ovu la i zabludu raskrinkali smo prethodnim objanjenjima. Poto o " bosanskim bogu-milima" traga nikakvog nema i to sto nikad nije postojalo ne moe se ni nai. To i samiBonjaci priznaju kad kau:

Vjersko uenje Crkve bosanske se danas slabo poznaje. Nije sauvano dovoljnoinformacija koje bi pojasnile teologiju i obrede. Vie informacije nude inkvizitorski iprotivniki tabori koji su pripadnicima Crkve bosanske pripisivali razliite osobine koje jeteko provjeriti.

Vjersko uenja Crkve bosanske odlino se poznaje i svakom dobronamjernom ovjeku lakoje to uenje spoznati kroz tragove pravoslavnih bogomolja onog doba, kroz crkvene knjigeonog doba, kroz kraljevske povelje onog doba i kroz steke i zapise na steima, kao i kroznarodne obiaje u dananjoj vjeri pravoslavnih Srba.

Neki Bonjaci vole da lau:

Bosna je bila smjetena na granici katolianstva i pravoslavlja. Hrvati na zapadu i Maarina sjeveru su prihvatili katolianstvo, dok su Srbi na istoku prihvatili pravoslavlje. Te obje

97

http://bs.wikipedia.org/wiki/Ma%C4%91arihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Hrvatihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Pravoslavljehttp://bs.wikipedia.org/wiki/Bogumilihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Patarenihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Osmanlijsko_carstvo

zvanino priznate crkve (ortodoksne) su smatrale Crkvu bosansku heretikom. Stranci suesto optuivali Crkvu bosansku da je bila vezana za Patarensku herezu i bogumile, no mnogihistoriari danas smatraju da su te teze netane. Tokom kasnog srednjeg vijeka Crkvabosanska je egzistirala sa katolikom crkvom.

Ve smo opisali srbsko pravoslavlje prije Stefana Nemanje i vizantijsko ortodoksnohrianstvo, kojem se priklonio Nemanja od vremena njegovog sabora 1196. godine i moglismo se uvjeriti da to nisu identine vjere u dogmatsko-kanonskim pravilima.

Jos od vremena apostolskog misionarenja po Balkanu pa preko srednjeg vijeka do danas,Crkva bosanska je bila i opstala. Danas vjeru te Crkve zovu svetosavljem, hrianstvomsrbskog stila i iskustva, a to su zapravo dvovjerni krstjani.

Bonjaci i ovako tvrde:

Dio otpora Crkve bosanske je vjerovatno bio vezan sa politikom; tokom 14. vijekakatolika crkva je smjestila Bosnu pod maarskim biskupom i mogue je da je jedan motivzaizmu bila elja za nezavisnost od Maarske dominacije. Nekoliko bosanskih vladara su bilikrstjani, ali neki od njih su prihvatili katolianstvo zbog politikih razloga.

Politiki razlozi postojali su samo u sluajevima bosanskih vladara, koji su tom politikomuvali narod od papinih krstakih pohoda (primjer Kulina Bana na Bilinom polju), ili su timetitili svoj trenutni lini interes. Lini interes ponekad je provejavao je i kod nekih starjeinaCrkve bosanske, ali je veina naroda trajno ostala vjerna svojoj izvornoj tradicionalnoj vjeri.Bosanski krstjani dvovjerci (poluvjerci Duanovog zakonika) opirali su se rimokatolikojvjeri i potinjavanju papinoj vlasti.

I evo sami Bonjaci priznaju da nije uvijek tano ono sto se tvrdilo o "bosanskim bogu-milima":

Ranije se je smatralo da su krstjani masovno preli na Islam zbog progona katolike ipravoslavne crkve. No, danas neki historiari smatraju da je Crkva bosanska bila skoronestala za vrijeme dolaska Osmanlija 1463. godine.

"Smatralo se" i "neki smatraju"? Gospodo Bonjaka, neije smatranje nije nikakavistorijski dokaz! Ono to istorija zna jest da su neki od pripadnika Crkve bosanske preli naislam neposredno po turskom osvajanju Bosne. To su prvo uinili neki bosanski prvaci da bisauvali svoje gole ivote i ivote svoje eljadi, da bi sauvali svoju imovinu i kakve-takveprivilegije kod turskih vlasti. Obini narod prelazio je na islam uglavnom da se sauva odropske nevolje i beskrupuloznog turskog zuluma.

Crkva bosanska, u vrijeme Stjepana Vukia Kosae (1404 - 1466), hercega od SvetogSave, poinjala je da se pripaja Nemanjikoj vizantijskoj crkvi, ali to uglavnom nije dovelo dopromjene u tradicionalnom vjerovanju i obiajima samog naroda. Druge i pogubnije promjenedole su nakon turskog osvajanja, kad je grka ortodoksna crkva mitom od turske vlasti dobilapravo da u Srbiji i Bosni i Hercegovini postavi svoje vladike i svetenike. Tada su zabranjeni

98

http://bs.wikipedia.org/wiki/1463http://bs.wikipedia.org/wiki/Islamhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Bosanski_vladarihttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0izma&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/14._vijekhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Patarenska_hereza&action=edit&redlink=1

svi paganski prehrianski obiaji, zabranjena su sva javna narodna zborovanja. I sve ono stovijekovima Srbima krstjanima nisu mogli da zabrane kanoni Trulskog (5/6) vaseljenskogsabora, zabranie Grci preko Turaka. Mnogi prehrianski obiaji odravani su tajno podokriljem noi. Tako i badnjaci preivjee, preivje Jurjev dan sa svojim obiajima, preivjeeIvanjski krijesi, Varin dan...i preivje dvovjerno krstjanstvo do dana dananjeg.

Govorei o tobonjim bogumilima neki Bonjaci se pozivaju na sljedee rijei prezvi-tera Kozme:

Ue svoje da se ne pokoravaju vlastima, rugaju se starjeinama, smatraju bogu mrskimonoga koji rabota za cara i robovima govore da ne slue svojim gospodarima." (PrezviterKozma)

A evo sta pie na steku iz Veliana kod Trebinja:

"GOSPOJA RADAA, UPANA NENCA IHORIA KUNICA A NEVJESTA U-PANA VRATKA I SLUGE DABIIVA, KI UPANA MILTJENA DRAIVOJE-VIA".

Evo i natpis iz Koerina kod Litice:

"... SE LEI VIGANJ MILOEVI SLUI BANU STIPANU I KRALJU TVRTKU IKRALJU DABII I KRALJICI GRUBI I KRALJA OSTOJU I U TO VRIME DOJDE ISVADI SE OSTOJA KRALJ S HERCEGOM I S BOSNOM I NA UGRE POJE OSTOJA ..."

Uz osobne i drutvene podatke sahranjenih ljudi, oni vie puta pruaju i podatke o uzrokusmrti:

"POGIBOH ZA SVOGA GOSPODINA (Sefik Bela-gi, Steci kultura i umjetnost, IROVeselin Maslesa , Sarajevo, 1982, str. 449-450)

Iz ovih primjera vidimo pokoravanje i vjernost vlastima i nema ruganja starjeinama i vidise da su vjerno sluili svojim narodnim gospodarima, ali Srbi jesu bili protiv uvodjenjafeudalnog poretka kakav je bio srednjovjekovni feudalni poredak, koji je Srbima u Rakoj teknametnuo Stefan Nemanja.

Neki Bonjaci se pozivaju na Srbski Sinodik!

Srbski Sinodik (Zbornik, XIV ili XV vijek) nastao je na bazi grkog originala i bugar-skog prevoda, uz niz prepisivakih ubacivanja. Evo tekst prevoda:

Zli heretici, trikleti babuni, koji se zovu lani krstjani i koji se rugaju naoj pravoj veri,uzimaju od knjiga 'Sveto Pisanije' i obraaju ga na zloverje, i koji se odluie od svetepravoslavne crkve, i koji se rugaju svetome i asnome krstu, i koji se rugaju i ne klanjajusvetim ikonama, da budu prokleti. Koji veruju u babunsku veru i njihovo uenje, i koji ihprimaju i klanjaju im se, i koji dre veru njihovu, takvi da budu prokleti.

Koji znaju da je babunske vere, pa ih primaju u svoje zemlje i brane ih, takvi da buduprokleti.

99

Onaj koji ne proklinje svaku zlu heresu, a naroito jeretike, koji se nazivaju babuni, da budeproklet.

I svima koji veruju u pravu veru, istinskim hristjanima i koji se klanjaj obrazu svetoga iasnoga krsta, i svetim ikonama, i svetim motima, koji tako misle i veruju, veni pomen.

.Savi jeromonahu veni pomen. I svaki babun da bude proklet. I gromko velimo: mnoga letacarem.

I gromko velimo: Rastudije bosanski, i Radomir, i Drailo, i Toljko, i Tvrtko, i Tvrdo,\dodato: i Radin gost Hercegov, da bude prokleti/, i svi koji se nazivaju krstjani i krstjanice, ane klanjaju se svetim ikonama i krstu asnome, da budu prokleti." (Trebnik manastira SveteTrojice kod Plevlja, Spomenik Srpske Kraljevske Akademije, LVI. Izdao LjubomirStojanovi).

Sinodik se ita svake godine na Nedjelju Pravoslavlja, kad vizantijska ortodoksna crkvaproklinje sve one koji dosljedno ne potuju njene dogmate i kanone. Konkretno u gorecitiranom Sinodiku proklinju se jeretici babuni koji se ne klanjaju asnom krstu i ikonama. Ito je sav grijeh tih "jeretika babuna". Po ovom Sinodiku vidimo da se dvovjerci (poluvjerci)pripadnici Crkve bosanske nisu klanjali ikonama, drvetu krsta i crkvenim sasudima(stvarima), niti crkvama, tj. hramovima.

Evo sta o klanjanju krstu i ikonama kae Sveti Sava u "ickoj besedi o pravoj veri":

, , . . , () . (), . , , ."

Klanjanje krstu, klanjanje ikonama i klanjanje svetim motima (kostima svetih pokojnika)jesu odluke vaseljenskih sabora vizantijsko-rimokatolikog stila hrianstva sve do Sedmogvaseljenskog sabora 787. godine. Poto su bosanski krstjani bili u apostolskoj tradicionalnojnarodnoj vjeri i nisu bili pod okriljem Carigradske patrijarije, nisu prihvatali sve dogmatsko--kanonske odluke vaseljenskih sabora, niti su se klanjali krstu i ikonama. Je li to bio njihovgrijeh, jesu li time spadali u jeretike? Ne, oni nisu sluali ljudske odluke po pitanjima vjere,nego su dosljedno sluali rijei Svetog Pisma, jer Isus Hrist ree i zapovijedi vjernicima da sepo pitanjima vjere samo Bogu treba klanjati:. "I odgovarajui Isus ree mu: Idi od mene, Sotono; u Pismu stoji: Poklanjaj se GospoduBogu svom, i Njemu jedinom slui." (Luka,4:8)

100

"Tada ree njemu Isus: Idi od mene, sotono; jer stoji napisano: Gospodu Bogu svompoklanjaj se i Njemu jedino slui." (Matej,4:10)

Dakle su poluvjerci i babuni, tj. bosanski krstjani dvovjerci, bili ispravniji hriani oddanasnjih ortodoksnih hriana, a rimokatolike da i ne pominjemo. Steci svjedoce da sukrstjani imali i krstove i ikone, ali im se nisu klanjali i nisu nosali sa sobom kosti upokojenih(svete moti sto znai svete moi), jer je nae narodno vjerovanje da je grehota skrnavitigrob i raznositi posmrtne ostatke pokojnika. U srednjem vijeku, pa i danas, prodaja svetakihkostiju (moti) bio je veliki crkveni biznis.

I dan-danas progrko svestenstvo SPC lae narodu tvrdei da se pravoslavni vjernici neklanjaju ikonama i krstu, nego govore da se kroz ikone i krst klanjamo Bogu. Pripadnicivizantijske varijante hrianstva storgo tvrde da ko vidi ikonu, taj vidi Boga. Ta tvrdnja je vanzdravog razuma i protivi se uenju Svetog Pisma.

Bog je nevidljiv ljudskim tjelesnim oima i svudaprisutan vidljiv je samo duhovnim oimavjere i vidljiv je u djelima koja On stvara i ini. Takodje ortodoksni grkopravoslavci tvrde dase oni klanjaju drvetu krsta, a sve to potvrdjuje i Sveti Sava u ikoj besedi o pravoj vjeri.To je isto idolopoklonstvo i hula na Boga. Ikone i krst jesu vrijedni potovanja, ali ikone ikrst nisu Bog, jer, vidjeli smo, po duhovnim pitanjima samo Bogu treba da se klanjamo. Takonam Hrist ree, a ko vie voli da slua ta su ljudi zapovijedili, taj neka slua ljude.

Evo izvora o potivanju krsta od strane pripadnika Crkve bosanske:

"Prezir koji su Turci osjeali prema bosanskim musli-manima najvjernije je opisan u rukopisu kojije pronaao i objavio Mehmed Handi. Ovaj rukopis zapravo predstavlja i najupeatljivijudeskripciju ideoloke zbunjenosti novih muslimana i njihov vjerski ivot na bridu izmeu ranijihpredkranskih i kranskih normi s jedne i islamskih pravila s druge strane. Rukopis potie iz 993.godine po Hidri, odnosno1585. godine, a prepis rukopisa kojime se Handi sluio nastao je 1050.godine po Hidri, odnosno 1640. godine.

Kako smo naglasili, proces irenja islama u Bosni i Hercegovini otpoeo je polovinom XVstoljea, to nepoznatom autoru spomenutog rukopisa omoguuje da s dovoljne vremenskedistance analizira nain na koji su stari Bonjani prihvatali islam. Dio rukopisa koji govori okarakteru prihvatanja islama stanovnitva Bosne i Hercegovine u prvom stoljeu Osmanskevlasti, zbog njegove vanosti donosimo ucijelosti. U rukopisu stoji:

U prolo vrijeme u vilajetu Bosni bijae kranska vjera i Mesihov vjerozakon. Kada je bilo suenoda se ovaj vilajet osvoji i da se u tim pokrajinama sud i uprava drave Osmanovia proiri, onda jeradi popisa (stanovnitva) iz prijestolnice (Carigrada) odreen (za to) po svoj prilici muharirMesih-paa. Spomenuti muharir sa eljom da obavi popis doe u spomenuti vilajet. Stanovnitvo sela utome vilajetu zatee raskomadano i rastrgano. Stoga od prvaka toga naroda i dobrih ljudi togaplemena sakupi nekoliko staraca i od njih zatrai objanjenje same stvari i ree im: 'Ovaj vilajetvodom, zrakom i ljepotom zemlje odskae nad ostalim pokrajinama nastanjene etvrtizemaljske, pa zato su stanovnici tako razbijeni? Kakav bi nain bio da se ovaj narod ponovo, kaoto je bio, oivi i popravi?'

101

Oni mu odgovore: 'Ova razruenost i iskomadanost dolazi od bojazni velike dizje i straha odpoveanja dravnih daa'. Tada spomenuti muharir dostavi njihovo stanje sretnoj Porti iuvaenim vezirima, ali ne dobije dozvole da ukine dizju i dravne dae.

Reeni muharir odlikovae se pameu i razboritou, te na ovaj nain uredi stvar: Odlui dana koji nain ukine ime dizje, a da mjesto dizje odredi neku drugu dau. Sloi se sa spomenutimuglednim starcima da iz svakog sela doe po nekolikoljudi i da radi opeg interesa na ovaj nainizlaz nau: Nek iz svakog sela po jedan mukarac primi muslimansko ime, te da im se zbogtoga imena oprosti dizja. Ovo je objavljeno po svim selima i krajevima. Uglavnom se sloe iuvide da im je u tome korist. Svaki jednostavno svoje ime prevede na turski jezik. Kome je ime'ivko' prozove se 'Jahja', kome je bilo ime 'Vuk' uzme ime 'Kurt', a kome je bilo ime 'Gvozden'uzme ime 'Timur'.

im se prozovu muslimanskim imenima, dizja bude ukinuta, a mjesto nje na posjede kojima suraspolagali i koji se zvahu 'batina' odrede po jedan dukat. I tu rascjepkanu divlja na ovaj nainpridobiju; sela se poprave, a stanovnici ukidanjem imena dizje veseli i radosni postanu.

Kada se korist upotpunila i ovaj posao bio svren, podijele se na tri grupe. Jedna grupa koja sepovela za svjetiljkom Boije Upute spasi se bezvjerstva. Njihovo stanje odgovarae njihovimimenima i postadoe muslimani.

Druga grupa po onoj kur'anskoj 'Mi smoovako nali svoje oeve' rekavi: 'Vama vaa vjera, ameni moja' ostade u propasti bezvjerstva.

Ostali ostadoe kao kolebajua grupa. Strahujui i bojei se kazne nijesu se mogli natragpovratiti, a nijesu opet ni napustili propisa i obiaja oeva i djedova. U njihovu nestaloenomvjerovanju ostalo je kolebanje i sumnja, pa niti su tano primili islamske propise niti su bili otvorenikrani. U pustinji nevjerstva kao ivotinje lutahu. Ova se grupa danas zove 'poturima'. Rije'potur' je sastavljena iz dvije rijei, a to su 'po' i skraeni oblik od rijei 'Turin'. U 'kranskomjeziku' rije 'po' znai polovicu, a 'Turin' znai musliman. Cio sastav znai 'polumusliman'.Oni su od one vrste za koju Kur'an kae: 'Ti su kao goveda ili jo gori.' Po svom neistomvjerovanju uvaju bezvjerske propise, a bojei se ponienja paze i na ehlisunetski put. Prije bigovor i uzgoj djelovao na ivotinju, nego li na njih, a u ovjenosti i ljudstvu prema njimaivotinja je ovjek. Iako u djetinjstvu po prirodnoj sposobnosti i nastojanjem mudrih uiteljapokazuju lijepe kretnje, ali opet potomci ne odustaju od puta svojih prea i odgoj se kod njih nemoe ustaliti kakono je o tome lijepo rekao ugledni ejh Sa'dija:

Ne niti svoga ivota, ne uzgajaj nevaljca! Moe li od slabog eljeza izai dobra britka sablja?

Ukratko rekavi uzgoj kod nedostojnog ne moe se ustaliti. Slino kao to orah na kubetu ne moe stajati.

Zbog toga su moni vladari i ugledni sultani zabranjivali mijeanje Turaka i potura. Izmeunjih ima ih dosta sa dvovrsnim zapisima. Ispod pazuha mu krst ne izlazi, nego se i buni protivodbacivanja krsta. U jednom selu u Bosni umre jedan hadija. Ljudi koji su ga opremali nau mu

102

na vratu objeena dva zapisa u votanoj muemi. Otvore ih i pogledaju, kad li u jednom ispisaniajeti, au drugom kranskim jezikom nekakve nevezane molitve. Upitaju o tome njegovu majku, aona im odgovori: 'U ovom je selu prije bio jedan blagoslovljen pop iji su zapisi za uvanje djeijegzdravlja bili sigurni. Tada sam radi bereketa zatraila i uzela ovaj', i opet ga uzme, te potravi po licu ioima poljubi ga sa puno uvjerenja.

One koji po erijatu idu za Poslanikom Bog uva od svake opasnosti, ije je vjerovanje neisto,Kakva korist od zapisa njemu!" (Mr. Elvir Duranovi, Elementi staroslovenske tradicije u kulturiBonjaka, odnos islamskih uenjaka u Bosni i Hercegovini prema njima, Bugojno, 2011. g., str.55--59).

Sl. 116. Ritualno ezlo vlhva (vraa) iz Rusije (9-11. v.) i ritualno ezlo na steku-nianuMahmuta Brankovia (bata Zemaljskog muzeja u Sarajevu).

103

Sl. 117. U temelje stare damije u Umoljanima na Bjelanici ugradjeni su steci. .

104

STECI SVJEDOE

Sl. 118. Hristovo raspee: bosanski krstjani su vjerovali u Isusa Hrista.

105

Sl. 119. Sveti Juraj (Jarilo) ubija adaju. Jurja su grkohrisani zamijenili grkim svetimGeorgijem.

Sl. 120. Motiv sa steka u Boljubima, Stolac.

106

Sl. 121. Vinji Bog i Mali Bog, Svarog i Svaroi Boi (Donje Vrbno, Bisaine, Trebinje).

Sl. 122. Mladi Bog Svaroi sa solarnim krstom i runom peor koja je simbol inicijacijeSvaroia u Jurja, Svetovida i Peruna u vremenu od zimske hladnoe do ljetnih vruina.

107

Sl. 123. Svetovid sa sunanim krstom ivota (steak na brdu Glavica, selo Ljuljac kod NovogPazara).

Na ovom steku (Sl.123) prehrianski je motiv: to je antropomorfno Sunce, glavaSvetovida. Ispod je solarni krst ivota. Plod drveta ivota je ljetni solsticij (Vidovdan) iznadkojeg je Svetovidova glava sa krunom. Kosa je u obliku svjetlosnih zraka, koje su simboliSunevog leta nebom. Nos i obrve su Boiji skiptar vlasti, dok su oi svjetlost (sunce)proljea i ljeta. Trokutasti cik-cak oreol je uobiajeni nain prikazivanja Suneve ekliptike.Ovo je greblje tkz. babuna dvovjeraca (krstjana) na koje je Nemanja podigao oganj i ma.

108

Sl. 124. Bosanski krstjani nisu prezirali krst, bio im je sveti simbol Sunca, ali se nisu klanjalikrstu, jer krst njima nije bio isto to i Bog.

109

Sl. 125. Antropomorfno Sunce sa zrakama oko glave (nekropola Radmilja kod Stoca).

.

Sl. 126. Ovaj lik na steku samo moe biti Jarilo (Juraj) ili Svetovid (Boljuni kod Stoca).

..

.

110

SVJEDOENJE POTENOG BONJAKA"Samo sto nije Jurjevo

Jake tragove staroslavenske tradicije pronalazimo u narodnim vjerovanjima i sujevjerjima;mnogo staroslavenskih obiaja vezano je za kljune faze ovjekovog ivota: roenje, enidbu ismrt; a meu muslimanima u naoj