Geopozavrsni-ispit

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

1/21

II Gearoid OTuathail: Kritiko promiljanje o geopolitici

vedski naunik Rudolf Kjellen prvi je upotrijebio pojam geopolitika 1899. Godine. Kjellenov pojam preuzeo je uNjemakoj nakon rvog svjetskog rata biv!i general Karl "aus#ofer$ koji je 19%&. Godine pokrenuo asopis podnazivom 'eits(#rift fur Geopolitik$ kojim je promovisao konzervativni na(ionalistiki nain razmi!ljanja. Nakon"itlerovog dolaska na vlast i agresije prema njemakim susjedima rije geopolitika ulazi u engleski rjenik kao

prevod njemake rijei Geopolitik i razvija svoje znaenje vezano za ekspanzionistiku na(istiku vanjsku politiku.

ravi razlog o)ivljavanja bio je uspon nekada progonjeni# )idovski# izbjegli(a iz na(istike Njemake na pozi(ijevlasti u *+,-u. "enr Kissinger$ savjetnik za na(ionalnu sigurnost$ kasnije i dr)avni tajnik *+,-a$ skoro jesamostalno o)ivio pojam geopolitike u /0. im godinama pro!log vijeka$ koriste2i ga kao sinonim politike ravnote)esnaga$ koji je zagovarao na svjetskoj razini.

oetak nove ere nakon 11. *eptembra koja je oznaila kraj post#ladnoratovskog razdoblja$ +meriki predsjednikobjavio je da je *+, u ratu$ a izraz 3Globalniat protiv terora4 postala je toliko esta u amerikoj administra(iji da jedobila birokratski akronim5 G67 Global 6ar on error.

Kao i za vrijeme "ladnog rata$ elni(i *+,-a vidjeli su svoju dr)avu kao predvodnika 3slobodnog svijeta4 u po#oduprotiv tiranije i zla. :mjesto 3(arstva zla4$ !to je bio pojednostavljeni opis ***R-a od strane Ronalda Regana$ danasse *+, bori protiv osovina zla$ kako George ;us# naziva slu)bene neprijatelje *+,-a u %00%.5 usuverenim dr)avama. ?e>udr)avni sistem je anar#ino podruje u kojem nema nadna(ionalni# autoriteta. 'bogtakvog stanja u strukturi$ dr)ave se moraju natje(ati ne bi li pre)ivjele. *v#ra umije2a u vo>enju dr)ave jestna(ionalno pre)ivljavanje. *redstvo za pre)ivljavanje je akumula(ija mo2i dr)ava@ i to$ kako tvrde$ podrazumijevanji#ov najva)niji na(ionalni interes. 'a stabilnost takvog sistema u (jelini najva)nija je ravnote)a snaga$ me>unajjaim dr)avama tog sistema. Kissinger je definisao geopolitiku kao pristup koji posve2uje pa)nju uslovimaravnote)e u me>unarodnim odnosima.

ostoje mnogi nedosta(i ovog pristupa$ ali 2emo se fokusirati tri5

1 olitiki realizam lo!e obja!njava stvarnu istorju me>unarodni# odnosa. usobno takmie iratuju$ one tako>e imaju dugu istoriju me>usobne saradnje i prijateljski# odnosa.

% olitiki realizam je diskurs koji sebe ne smatra diskursom@ smatra se 3realnim4. 7n jedini vidi prvobitnostanje prirode i pravi nain na koji stvari funk(ioni!u$ a ne ono kako bi )eljeli vjerovati. roblem se

pojavljuje u injeni(i da politiki realizam ne primje2uje da se i on sastoji od odre>eni# uvjerenja.A :zvi!ena metodologija. Be2ina geopolitiki# diskursa pretpostavlja da je svijet nezavisan od na!i#

vjerovanja i na!eg s#vatanja svijeta. Geopolitiari$ poput bogova$ stoje iznad svega toga$ nezavisniposmatrai koji posmatraju svijet kao da mu ne pripadaju. e pretpostavke su nazvane 3bo)ijim trikovima4od strane kritiki# intelektuala(a i dokazano su pogre!ne.

Iza mudrosti ovjeka: kulturna ukorijenjenost geopolitike

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

2/21

Co! jedno nasljedstvo "enrija Kisingera je popularan stav kako sve u geopoliti(i poiva na mudrom ovjeku usredi!tu dr)avne mo2i. Geopolitika je vi!e od aktivnosti elita. Geopolitika kultura proizlazi iz sudara dr)ave sasvijetom. :slovljena je nizom faktora5 geografskim polo)ajem dr)ave$ istorijskom uslovljeno!2u i birokratskomorganiza(ijom$ diskursima na(ionalnog identiteta i tradi(ijom teoretiziranja odnosa s ostatkom svijeta$ te mre)amamo2i koje djeluju unutar dr)ave.

Gra#am *mit# 1999 na primjer tvrdi da postoje tri razliite geopolitike tradi(ije u Rusiji5

1 rva smje!ta Rusiju u Dvropu i povezana je s drugom istorijskom tradi(ijom vesterniza(ije u liku etraBelikog i grada *t. eterburga. 'apadnja(i tvrde da Rusija mora usvojiti zapadne modele i institu(ije ne bi lise modernizovala i postigla ekonomski napredak.

% *uprotna tradi(ija tvrdi da je Rusija iskljuivo euroazijski teritorij i dr)ava. *veslavenstvo 19. Bijeka ieuroazijstvo dana!nji(e su primjeri.

A re2a geopolitika tradi(ija vidi Rusiju kao most izme>u

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

3/21

rituali karakterizovati )ivot zajedni(e. Religijske insttu(ije$ masovni mediji$ politike stranke i t#ink-tankovisu samo neki od mnogi# izvora ideolo!ke mo2i u dru!tvu.

A Dkonomska mo2 - ?o2 koja poiva na (irkula(iji proizvodnje$ distribu(ije$ razmjene i konzuma(ije udru!tvu. Beza izme>u ljudi i oblika proizvodnje i potro!nje nekog dru!tva stvara klasni sistem s vektorimamo2i koji se razlikuju od dr)ave do dr)ave. ?o2 mo)e biti kon(entrisana u rukama klase mali# posjednika$ili !iroko disperzirana u dru!tvu ovisnom o pravilima ekonomske akumula(ije koja su na snazi.

& Bojna mo2 = ?o2 koja proizlazi iz sigurnosne i odbrambene organiza(ije odre>ene dr)ave. Nalazi se urukama vojni# elita koje su dio razliiti# dr)avni# ureda zadu)eni# za osiguravanje 3na(ionalne sigurnosti4.

* obzirom da se ova uloga smatra veoma va)nom za opstanak dr)ave$ ovi uredi mogu upravljati znaajnimdijelom dr)avni# resursa. : nekim sluajevima$ vojne elite mogu preuzeti (ijeli dr)avni aparat ili pak postatibudu2e vo>e dr)ave zbog zamije2eni# kvaliteta kakve imaju vo>e.

,obar primjer inkliniraju2e strukture interesa$ posebno va)ne za razumijevanje geopolitike dana!nji(e$ je djelovanjetzv 3)eljeznog trokuta4 u politikom )ivotu *+,.

- rvu stranu ovog trokuta ini mo2na odbrambena industrija *+,-a koja je tokom istorije akumulirala profitosiguravaju2i unosne ugovore iz dr)avnog prorauna za odbranu. Nji#ova korporativna strategija jestenavesti *+, da tro!i i jo! ve2e iznose na )eljezne proizvode koje oni izra>uju.

- ,rugu stranu ovog trokuta ine mo2ni politiari u kongresu *+,-a koji su tijesno povezani sa korpora(ijama

vojne industrije preko dona(ija u nji#ovim politikim kampanjama. 7vim politiarima je u interesu alo(iratisredstva za vojnu odbranu u svoje okruge$ i dr)ati vojne baze u sovjim okruzima otvorene$ da bi i# na tajnain smatrali zaslu)nima i ponovo izabrali.

- re2u stranu ovog trokuta ine vo>e u ministarstvu odbrane *+,-a koji te)e pove2anju vlastite mo2i i mo2isvoji# agen(ija osiguravaju2i sve ve2e razine dr)avni# dota(ija.

O !Gearodi OTuathail: Geopolitka #ladnog rata

Truman$ Kennan i nastanak #ladnog rata

,ok su odre>ene grupa(ije unutar rumanove administra(ije preferirale diplomatiju i realpolitiki pristup

prema *taljinu$ ostali su podr)avali nepomirljiv pogled na ** kao prirodno ekspanzionistiku silu. ajpotonji pogled postao je dominantna geopolitika odredni(a. 'aetak definisanja stava ove izvornekon(ep(ije pogleda na ** osigurao je ameriki otpravnik poslova u ?oskvi$ George Kennan. 19&F. GodineKennan je izdiktirao komunike od 8000 rijei 6as#ingtonu koji je postao poznat pod nazivom ,ugitelegram u kome je naveo da se nikakvi dogovori ne smiju sklapati sa **. : njemu je Kennan razlo)iosvoju kon(ep(iju ** kao istorijsko i geografski determinisanu silu s razvijenom potrebom za konstantnim!irenjem.

rumanova doktrina je prva znaajna javna izjava amerike #ladnoratovske geopolitike. : njoj seiskori!tava lokalna situa(ija gra>anskog rata u Grkoj i dugotrajan sukob oko ,ardanela za ini(iranje

univerzalne borbe izme>u slobode i totalitarizma u (ijelom svijetu. ruman izjavljuje5 3 : dana!njemtrenutku svjetske istorije skoro svaka na(ija mora izabrati vlastiti nain )ivota4 aj 3izbor4$ kako bilo$ nijeslobodan$ ve2 je to borba !irom svijeta izme>u dva naina )ivota koji su pojednostavljeno predstavljeni odstrane rumana kao sloboda nasuprot totalitarizma4. :potrebom etiketa koje oznaavaju (ijeli svijet kao3slobodni svijet4 i 3porobljeni svijet4 geografska !arenilost karte postaje jednobojna slika dobrog nasuprotzla$ kapitalizma nasuprot komunizma$ 'apada nasuprot istoka$ +merike nasuprort **. *va podruja ikonflikti tumaeni su unutar binarni# okvira ove (rno-bijele karte. rumanova doktrina nada#nula je

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

4/21

svjetski antikomunistiki pokret5 neograniena totalitarna prijetnja za#tijevala je neogranienu globalnuukljuenost *+,-a. ena grupe fanatika koja je 191/. Godine do!la navlast i bila vo>ena trajnom nesigurno!2u !to i# je vodilo prema uni!tavanju svi# protivnika i u dr)avi vandr)ave.

eno ekspanzionistika. Kennanovi argumentikonkretiziraju ** kao predodre>eni ekspanzionistiki entitet koji treba okru)ivanje od strane vje!te ioprezne upotrebe protivsile u nizu trajno promijenjivi# geografski# i politiki# taaka. Kennanov arguemntironino unaprijed iskljuuje vlastitu profesiju5 diplomatiju. * obzirom da su *ovjeti navodno fanati(i$ nepostoji realna mogu2nost za dijalog i pregovaranje s njima. 7ni su jednostavno drugaiji.

Kenanov poziv na politiku vrstog zadr)avanja$ stvorenu za suprotstavljanje Rusima sa alternativnomprotivsnagom u svakoj ta(i gdje bi mogli prodirati prema stabilnom i miroljubivom svijetu odra)avaneogranienu retoriku koja se mo)e prona2i u rumanovoj doktrini.

olitiki novinar 6alter Hippmann opisao je prporuke u lan(ima -a$ kao strate!ku mostruoznost.Hippmann$ promovi!u2i diplomatiju$ zakljuuje da za diplomata smatrati da suparnik i neprijateljska sila nemogu biti dovedeni do sporazuma$ znai zaboraviti ono !to zapravo diplomatija jeste.

#ladni rat kao geopolitiki sistem

Dtiketa 3re2i svijet4 proizvod je #ladnoratovske podjele svjetskog prostora na rvi svijet kapitalistiki#zemalja$ drugi svijet komunistiki# zemalja i tre2i svijet zemalja u razvoju.

Geopolitiki poredak uspostavljen od strane +merikana(a nakon ivanje i moderniza(ija globalne strukture pro!irenog zastra!ivanja$ instrumentima*jevernoatlantskog saveza N+7 u 'apadnoj Dvropi i ugovora o zajednikoj sigurnosti sCapanom$ pomogao je ukljuiti i potiniti glavne kapitalistike saveznike *+,-a u vojni poredakpod amerikim vodstvom.

A re2e$ dr)avna struktura na(ionalne sigurnosti *+,-a trebala je sredstva i mo2 za posredovanje uprostoru oznaenom kao re2i svijet protiv dr)ava iji su vo>e smatrani prijetnjom amerikojverziji vrijednosti$ institu(ija i ekonomski# interesa. 7p!ta sklonost *+,-a za jednostranim

interven(ionizmom kako bi se suprotstavili radikalnoj dru!tvenoj revolu(iji bio je oit u *rednjoj+meri(i i Karibima$ jo! od kraja 19. Bijeka. a je sklonost postala globalna nakon

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

5/21

domina(ije Komunistike partije unutra!njom politikom i politikim )ivotom dr)avni# institu(ija i tajnepoli(ije. Nedavne pro(jene pokazuju da je ukupni broj zatvorenika u *ovjetskom Gulagu dosegao %8$/miliona. 'bog toga !to ni iz bliza nisu imali resurse i bogatstvo kapitalistikog zapada$ sovjetska je dr)avaintervenisala nasumino u re2em svijetu$ gdje je selektivno podupirala nekoliko radikalni# dr)ava poputDgipta$ *jeverne Koreje$ Bijetnama i Kube.

?inistar odbrane u Kenedijevoj i Co#nsonovoj administra(iji$ Robert ?(Namara$ je bio tako ukljuen u rat

u Bijetnamu da je on postao poznat kao 3?(Namarin rat4 . :prkos injeni(i da je bio jedan odnajpametniji# ljudi u svojoj genera(iji$ nikada nije dovoodio u pitanje pojednostavljeni geopolitiki diskurskoji je gurao *+, u sredi!te Bijetanamskog gra>anstkog rata. oku!aj e#oslovaki# komunistiki# vo>aza uspostavljanjem niza reformi koje su se odnosile na nji#ovu pogor!anu ekonomsku situa(iju postale supredmet brige sovjetski# i drugi# istonoevropski# vo>a 19F8. Godine. Kako bi stimulisali ekonomiju$e#oslovaki su reformisti pod vodstvom +leLandera ,ubeka proveli niz mjera koje su oslabile vrstudiktaturu komunistike partije nad ekonomijom i dr)avom. Rezultat toga je bila rastu2a kulturnaliberaliza(ija$ !to su reformisti slavili kao ra!ko prolje2e$ ali !to su ujedno nervozni komunistikibirokratski diktatori u ana bilo je ubijeno$ a nekoliko stotina i# je ranjeno za vrijemejednomjesene borbe koja je nastupila nakon invazije.

7pravdanje za invaziju postalo je poznato kao 3;re)njevljeva doktrina4. *vaka odluka koju donesu ovedr)ave$ ne smije !tetiti niti so(ijalizmu u nji#ovoj zemlji$ niti temeljnim interesima ostali# so(ijalistiki#zemalja$ niti svjetskome komunistikom poretku. Kroz lana se sovjetska invazija opravdava kaoposljednje sredstvo u polarizovanom geopolitikom diskursu.

%ugi hladni rat

'bog vijetnamskog iskustva$ doma2i politiki konsenzus oko politike vojnog okru)ivanja koju je *+,provodio od kraja 19&0 godina$ postao je subjektom sve ve2eg propitivanja i kritike. NiLonovaadministra(ija$ s "enrijem Kisingerom$ na mjestu predsjednikova vode2eg savjetnika slijedila je politikudetanta$ odnosno miroljubive koegisten(ije sa ** i prilago>avanja s komunistikom Kinom. :mjestonastavljanja militaristike politike u takmienju za vojnu premo2 sa ***R-om$ administra(ija NiLon-Kissinger je prepoznala kako obje dr)ave posjeduju sustave oru)ja za obostrano uni!tenje. *#va2aju2iozbiljnost 3obostrano zajamenog uni!tenja4 ?+, ?utuall assured destru(tion. NiLonovaadministra(ija promovisala je doktrinu nuklearnog zastra!ivanja i za#tijevala pregovore o ogranienomnadzoru nad oru)jem sa *ovjetima.

Nisu se svi u sigurnosnom sektoru *+, slagali s politikom detanta NiLonove adminitra((ije. 'naajnagrupa #ladnoratovski# bora(a u Kongresu$ pod vodstvom "enrija Ca(ksona$ ije su veze s tvrtkom ;oeingbile toliko vrste da su ga zvali 3senator iz ;oeinga4$ tvrdila je kako *ovjeti koriste detant u svr#u prevare'apada$ ne bi li 'apad smanjio svoje izdatke za odbranu.

vrsti desno orijentisani kritiari detanta 19/0 godina bili su dio neokonzervativne tenden(ije u amerikojgeopolitikoj kulturi koja se razlikovala od tradi(ionalnog konzervativizma na tri naina. rvo$

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

6/21

neokonzervativ(i su bili moralni apsolutisti koji su odba(ivali politiki realizam iz razloga njegovekompromitiranosti s onim !to su smatrali zlom u svijetu **$ Kina i *K. ,rugo$ neokonzerativ(i supodr)avali velike izdatke vlade za vrijedne globalne po#ode. Dkspanzivni dr)avni aparat bio je neop#odanza borbu protiv zla i tiranije u (ijelom svijetu. re2e$ neokonzervativ(i dosljedno preferiraju vojna sredstvaispred diplomatije u bavljenju svjetskim geooplitikim krizama.

Kada je liberalni demokrat Cimm Iarter izabran u ;ijelu kuu 19/F. Godine$ neokonzervativ(i su se

organizovali kao opozi(ija i regrutovali neke od visoko rangirani# #ladnoratovski# bora(a$ ukljuuju2iaula Nitzea$ ,aniela ipesa i Ri(#arda earla. Nazivaju se 3#e Iommittee on t#e resent ,anger I,= 7dbor za sada!nju opasnost$ prema slinoj militaristikoj desniarskoj grupi iz 19J0 godina$ grupa jejavno istupila na konferen(iji za novinare$ 11. *tudenog$ danima nakon Iarterovog izbora$ s manifestompod naslovom 3'drav razum i zajednika opasnost4. I,-ov manifest va)an je zbog njegova poku!ajaponovnog dokazivanja 3apsolutni# istina4 strategije vojnog zadr)avanja$ tano u trenutku kada se inilikako politiki sistem *+, nadilazi to vjerovanje. I,-ov manifest poziva na masovno vojno naoru)avanje*+, u (ilju zaustavljanja globalne komunistike prijetnje i izgradnju 3vrsti# temelja4.

I,-ov povratak binarnoj (rno-bijeloj retori(i "ladnog rata oblikovao je geopolitiki nain mi!ljenja

Reganove administra(ije. Regan je bio lan osnivakog odbora direktora I, i njegovo preferiranjeretorike 3dobrog protiv zla4 odrazilo se na protestanske glasae koji su se vrsto organizovali ne bi lipobijedili Kartera. Reganov vrst antikomunizam pomogao je definisati ovo razdoblje kao 3,rugi #ladnirat4. Bojni izda(i vinuli su se u visine. Govore2i u dolarima$ odbrambeni bud)et se skoro udovstruio urazdoblju izme>u 19/9 i 198A. Reganova doktina aktivnog podupiranja protivrevolu(ionarne gerile u borbiprotiv tzv. rosovjetski# vlada po (ijelom svijetu$ bila je revno provo>ena od strane direktora I

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

7/21

Gorbaovljev konkretan korak prema smanjenju naoru)anja i njegovo odbijanje interven(ije za spaskomunistiki# diktatorski# poredaka u eno od ?arLa4 otkriva predanost

idealizovanim vlastitim predod)bama nad empirijskim dokazima i konkretnim istorijskimstvarnostima.% ,rugo$ Eukuamina pretpostavka da propadaju2i zov marksistiko-lenjinistike ideologije i

navodno !irenje liberalizma 3univerzalne #omogene dr)ave4 !to naziva posistorijskom svije!2udovest 2e do nestanka me>unarodni# sukoba me>u dr)ava i od rastu2e 3op!te marketiza(ije4me>unarodni# odnosa = bilo je neopravdano optimistino. Eukuamine pretpostavke da jeme>unarodni )ivot$ za one koji su dosegli kraj istorije$ puno vi!e preokupiran ekonomijom nego

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

8/21

politikom i strategijom$ u skladu je s tvrdnjom kako su liberalne demokratske dr)ave miroljubive$ ane ratoborne.

Gearoid OTuathail: Geopolitika )*+ ,ijeka

Globaliza(ija je progla!ena novom definiraju2om priom u svjetskoj politi(i$ otkako su geoekonomske prie istisnulegeopolitike iz javnog diskursa. Geopolitiari u *+, suoili su se s dva povezana pitanja u post#ladnoratovskomrazdoblju5 prvo$ koji su novi strate!ki izazovi ispred *+, i njezini# saveznika i drugo$ na koji bi nain *+, trebao

prestrojiti svoje institu(ije iz "ladnog rata za odgovor tim novim izazovima.

ransforma(ija *+, iz stabiliziraju2e supersile u agresivnu-nepriznavanjem me>unarodni# ugovora$ zaobila)enjemme>unarodni# institu(ija$ izigravanjem me>unarodnog prava$ napadima na suverene dr)ave$ lansiranjempreemtivnog rata i otvoreni# prijetnji drugim dr)avama = oblikovalo je nain provo>enja vanjske politike od straneGeorge 6. ;us#a na poetku geopolitike %1. Bijeka. Kako je i kada *+, postao takva na(ija lupe)M ?noge ti#edrame karakterizuju geopolitiku %1. Bijeka = globalne pandemije bolesti$ ekonomski uspon Kine$ porast (ijenaenergije$ klimatska nestabilnost$ propasti dr)ava$ geno(id i dugotrajni regionalni sukobi oko Ka!mira$ajgeopolitike s poetka %1. Bijeka.

Klintonova administracija i neokonzervativizam

: studenom 199%. ;iv!i guverner dr)ave +rkansas$ ;il Klinton$ bio je izabran za predsjednika *+,. Klintonovapredsjednika kampanja bila je organizovana oko slogana5 3unarodnim geopolitikim brigama. Klinton je potpisao i sproveo na snagu N+E+sporazum = #e Nort# +meri(an Eree rade +greement. ;io je predan promjenama u vladanju i promovisaopolitike tre2eg puta$ poput agresivnog poreznog sistema$ promjena !kolski# sadr)aja i drugi# vrijednosti udru!tvenom )ivotu.

ojam neokonzervatizam kori!ten je za opisivanje oni# desnoga politikog opredjeljenja koji su odba(ivali politikudetanta NiLona i Kissingera. 'a razliku od tradi(ionalnog konzervativizma$ koji se zalagao za ogranienu vlast inepovjerljivost prema me>unarodnom anga)manu$ neokonzervativizam je bio Pilsonijizam desno opredijeljeni# kojisu pri#vatali vladine izdatke za odbranu i mesijansku misiju !irenja 3slobode4 u (ijelom svijetu$ ali bez 6ilsonovepredanosti me>unarodnim inistitu(ijama i multilateralnim sredstvima. Nekonzervativ(i su gledali na :N s preziromsmatraju2i i# prisiljavaju2im i oslabljuju2im faktorom uti(aja na suverenitet *+,. Neokonzervativ(i se zala)u zaaktivistiku imperijalnu ulogu *+, kao 3jedine preostale supersile4$ koja bi trebala biti voljna suprotstaviti se tiranijiu svijetu i neapologetski promovisati amerike interese i vrijednosti. 'a razliku od politiki# realista$neokonzervativ(i su vjerovali da su moralne vrijednosti = nji#ova politika verzija koju oni proji(iraju kao3univerzalne vrijednosti4 = sredi!nje za me>unarodne odnose. Neokonzervativizam$ kao zakljuak$ bio je imperijalna

vizija uloge *+,-a u me>unarodnim odnosima$ 3Pilsonijizam4 u izmama.

1 rvi neokonzervativni diskurs$ koji je zaslu)io isti(anje za vrijeme Klintonovog mandata$ bila je pria o 3sukobu(iviliza(ija4 *amjuela . "untingotna. "untington je tvrdio da 2e najve2e podjele i dominantni izvor sukoba ubudu2nosti biti kulturni. Na(ionalne dr)ave ostat 2e najsna)niji subjekti me>unarodni# odnosa$ ali glavni sukobi uglobalnoj politi(i doga>at 2e se me>u na(ijama i grupama razliiti# (iviliza(ija. *ukob (iviliza(ija$ tvrdio je$dominira2e me>unarodnim odnosima.

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

9/21

emeljni$ 3sredi!nja osovina me>unarodni# odnosa4$ za "untingotna predstavlja sukob izme>u #e Pest and t#e rest'apada i ostali#. ,ok je istra)ivao postojanje praiskonski# (iviliza(ija$ "untington je izumio novu #ibridnuvi!e(iviliza(ijsku mre)u$ koju naziva 3konfuinasko-islamistika povezni(a4. o je sinteza naoru)ani# dr)ava.

"untingtonov kon(ept (iviliza(ija pun je kontradik(ija. Iiviliza(ije su analitike rukotvorine koje nisu utemeljene nastvarnosti. Iiviliza(ije se esto mije!aju i preklapaju i one se uzdi!u i propadaju@ one se dijele i spajaju. ime )eli dapotvrdi 3iako su razdjelni(e izme>u nji# rijetko o!tre$ one su stvarne4 +li ako su razdjelni(e rijetko o!tre$ tada toponi!tava njegove tvrdnje o krivim linijama$ sukobima i razapetim zemljama.

"untingotnov kon(ept indentiteta je poprilino kontradiktoran. 3Hjudi mogu redefinisati i redefini!u svojeidentitete4. + opet$ nekoliko strani(a dalje ka)e5 3: sukobima me>u (iviliza(ijama pitanje 3!ta si ti4 to je dato i nemo)e biti promijenjeno. "untington smatra da vi!estruki identiteti posebno vjerski identiteti s jedne strane$ stvarajusukobe5 #eterogenost je vjerovanja sam po sebi tuma za sukob. *matra 3anglo protestanstsku4 kulturu kamenomtemelj(em *+,'apada i vidi ju potkopanu od strane multikulturalizma i posebno od strane katoliko-#ispanskogstanovni!tva *+,. Neki smatraju da je tvrdnja iz 199A. 3*redi!nja taka sukoba u bli)oj budu2nosti bi2e izme>u'apada i nekoliko islamsko-konfuijanski# dr)ava4 proroanska$ bez da s#vataju da je "antingtovnov diskursuokviravanje sukoba u tim grani(ama.

% ,rugi primjer neokonzervativne politike je 3unarodnim odnosima. Iilj nije da *+, koordinira odnosesa svojim savezni(ima u sve vi!e multilateralnom svijetu globalni# prijetnji Klintonova vanjska politika. :mjestotoga (ilj je amerika nadmo2. *+, mora biti toliko jak da niti jedan od njegovi# saveznika ne mo)e ni u kakvojkombina(iji provjeriti njegovu snagu. Neokonzervativ(i su imali etiri velike ideje krajem 1990ti#5 nesumnjivupodr!ku raketne odbrane$ nedvosmislenu podr!ku ajvanu u njegovu sukobu s mati(om Kinom$ zba(ivanje *adama"useina i bezuslovna podr!ka

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

10/21

;ilo je mnogo drugi# interpreta(ija o mogu2im odgovorima na napade 11. *eptembra osim lansiranja globalnog rataprotiv terora G67.

Kritiku reak(iju popularni# tumaenja napada 11. *eptembra osigurao je sekularni palestinski intelektuala( DdPard*aid$ profesor na :niverzitetu Iolumbija$ na ?an#atnu$ nekoliko kilometara od podruja prvog napada. *aidprimje2uje tri stvari5 rvo$ zbog tragine spektakularnosti napada 11. *eptembra$ mediji mudruju i politiari pose)uza rjenikom preuveliavanja i apokalipse$ ne bi li imenovali$ kategorizovali i mobilizovali. Beliki nasilni doga>ajiizgleda za#tijevaju velike polarizirane kategorije$ te su kategorije beznadne u ovladavanju neredom na!ega

nezavisnog svijeta i 3m>euzavisnosti brojni# )ivota4. ,rugo$ odbijaju2i pojednostavljenu 3'apad protiv islama4di#otomiju$ istie modernost metoda kojima se slu)e teroristi otmiari zrakoplova. robuljuje svoj stav tvrde2i kakointelektualni korijeni radikalnog islama le)e u evropskom protuprosvjetiteljstvu i da romantiarsko uvjerenje kakosvijet mo)e biti preoblikovan djelovanjem volje$ je isto tako dio modernoga svijeta kao i prosvjetiteljski idealuniverzalne (iviliaz(ije bazirane na razumu. 7bje tvrdnje$ su mitovi. re2e$ zamje2uju2i znaajan porast islamofobijeu *+,$ *aid nudi drugaiji set kategorija prema kojima se svijet nakon napada mo)e razumjeti5 mo2 i nemo2$ razumi neznanje$ pravda i nepravda. ,ok je on pisao$ ipak$ najsna)nija vojska na svijetu bombardovala je jednu odnajsiroma!niji# dr)ava u svijetu. Cavno mnijenje u *+, zapaljeno je$ !ovinistiki na(ionalizam budio je )elju zaosvetom. ef protivteroristikog (entra I

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

11/21

% ,rugo opravdanje rata pojavilo se u predveerje samog rata u asopisu DsQuire. #omas . ?. ;arnett jesveuili!ni lan amerike pomorske vojne akademije i Rumsfeldov pomo2nik u entagonu$ u pitanjimatransforma(ije snaga i strategija budu2nosti. ?e>unarodni odnosi odvijaju se oko jednoznanog zapleta koji;arnet otkriva da je globaliza(ija koja odre>uje pravila i stvara povezni(e. *vjetska politika kartapodijeljena je u dvije sukobljene prostorne zone$ Eunk(ionalnu Cezgru$ koja ima vrsto odre>ena pravila ivrstu povezanost i neintegriraju2i ponor$ gdje je odre>ivanje pravila arbitrarno$ disfunk(ionalno inepostoje2e. ena pravila i sistem administrator je *+,.

Rat u

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

12/21

ameriki )ivot i kulturu. +meriki na(ionalizam je kompleksna sinteza sainjena od$ s jedne strane +merikog Kredateza koji utjelovljenje standardne dru!tvene na(ionalistike prie jednakosti$ slobode i pri#va2anja razliitosti$ aopet s druge strane tako>er se sastoji od iskljuivo etnona(ionalizma antiteza kojim dominiraju bijele #ri!2ansketjeskobe i brige.

rvo$ unilateralizam *+, je umanjio$ a ne uve2ao ameriku mo2. Kroz svoje odmaknute politike i neprijateljstvoprema me>unarodnim institu(ijama i me#anizmima$ *+, je izgubo prijatelje i otjerao ravnodu!ne premaantagonizmu.

,rugo$ *+, je krenula u rat kada to nije morala uiniti. *+, su pokazale strate!ku nestrpljivost u sukobljavanju sa*adamom "useinom i po)urile u rat bez me>unarodne koali(ije ili plana za postizanjem mira.

re2e$ *+, su nepotrebno oduzimale ljudske )ivote i rasipale finansijska sredstva u ena )eljom za osvetom$ *+, su ozakonile prekomjerneispade amerikog nasilja i ilegalnog zatvaranja i taktika muenja koji su potkopali njezin moralni autoritet.

eto$ najve2e oru)je terorista je nji#ova sposobnost za !irenje stra#a.

Naposlijetku$ rat ;u!eve administra(ije utemeljen je na dualizmu koji je indu(irao opasnu polariza(iju u svjetskim

poslovima. u unarodne politike paradigme$ stvaranje imid)a i njegovo predstavljanje dobili izuzetnuva)nost. u promjenu je on nazvao 3kretanje od modernog svijeta geopolitike i mo2i ka postmodernomsvijetu imid)a i uti(aja45

- ,anas su pojedin(i$ preduze2a$ gradovi$ regije$ zemlje i kontinenti pri#vatili obavezu da se drugimapredstavljaju$ esto putem agresivni# komer(ijalni# aktivnosti. 'aista$ imati lo! ugled ili ga uop!tenemati$ ozbiljan je nedostatak za dr)avu koja )eli ostati u utakmi(i u me>unarodnoj areni. ,r)avikoja nema 3brend4 te!ko je privu2i ekonomsku i politiku pa)nju. unarodnog politikog sistema zasnovanog na na(ionalnim dr)avama s iskljuivimteritorijalnim nadle)nostima se)e u Bunarodnog prava$ uspostavile su mozaik dr)ava koji sadapokriva itav svijet uz izuzetak +ntarktitka i dijelova okeana.

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

13/21

: okviru patriotskog obrazovanja jedna od najva)niji# lek(ija bila je ona geografska$ a koja ka)e da je+rgentina nepotpuna zemlja. +neksija atlantski# otoka na jugozapadu$ kasnije nazivani# 3izgubljenimsestri(ama4 i daje je bila rana koja je pekla$ a ostala je sastavni dio argentinskog na(ionalnog identiteta. :!kolskim programima se i dalje o tome govorilo$ a od svakog uenika u osnovnoj !koli tra)ilo se da znana(rtati dva glavna otoka koja se na engleskom jeziku nazivaju Dast Ealkland i 6est Ealkland. Kao !tosugeri!e oznaka 3izgubljene sestri(e4 teritorija se esto opisuje kategorijama vezanim za spol. : ovomsluaju kao sestrinski dodatak tijelu politike$ odnosno kontinentalnoj +rgentini. Ne udi$ !to je podu#vat

198%. Godine$ kada je +rgentina izv!rila invaziju Eoklenda$ opravdan kao in geografskog spa!avanjanakon pret#odnog otimanja od strane podmuklog +lbiona. Na glavnom trgu u argentinskoj prijestoni(iokupile su se mase naroda da pozdrave vojni re)im. objeda ;ritana(a u junu 198%. Nije rije!ila tuteritorijalnu krizu. *uprotno tvrdnjama tda!nje vlade ?argaret #at(#er$ argentinskim gra>anima jesaop!teno da teritorijalni spor nije rije!en.

Ostrva i nacionalni identitet: Kina i Tajvan

+rgentina nije jedina zemlja koja )eli da povrati ostrva blizu svoje obale. *lino i sa Kinom i ajvanom.Capan je kolonizirao ajvan 189J. Godine$ gdje je ostao do kapitula(ije na kraju ,rugog svjetskog rata.

ora)en u kineskom gra>anskom ratu od strane koju je predvodila Kineska komunistika partija$na(ionalistiki vo>a ang Kaj-ek je 19&9. Godine pobjegao na ajvan. Komunistika partija Kine jeRepubliku Kinu R7I na ajvanu smatrala nelegitimnom$ bez obzira !to su ovu priznala mnoge vladezapadni# zemalja.

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

14/21

nepotpunim +rgentina$ teritorijalno ugro)enim alestina$ teritorijalno ekspanzionistikim alestina iKurdistan i kao primjer koji treba slijediti !iri svijet *+,.

Na(ionalno izra)avanje identiteta i dalje je vjerovatno krajnje znaajno$ s obzirom na preovla>uju2ime>unarodni politiki sistem zasnovan na na(ionalnim dr)avama i teritorijalnim grani(ama. unarodne odnose$ oznaavanjeneega kao sigurnosne prijetnje esto slu)i kao glavni izgovor za preduzimanje prinudni# mjera kada sepro(ijeni da je dr)ava u opasnosti.

Kemalizam = politiki$ ekonomski$ so(ijalne i kulturne reforme Kemala +taturka vo>e turskog naroda iobnovitelja turske dr)ave koji je za ne!to vi!e od 10 godina od turske nekada!njeg 3bolesnika na ;osforu4 isinonima zaostalosti napravio dr)avu budu2nosti.

Godine 199A. +meriki profesor *amuel "untington uzbudio je du#ove kada je u asopisu Eoregin +ffairs

objavio ogled pod naslovom *ukob (iviliza(ija. lanak poinje dramatinim upozorenjem5

- 3*vjetksa politika stupa u novu fazu$ a intelektual(i ne oklijevaju da iznose razne poglede o tome!ta 2e to biti = kraj istorije$ povratak tradi(ionalnom suparni!tvu izme>u na(ionalni# dr)ava ilislabljenje na(ionalne dr)ave razapete izme>u tribalizma i globalizma. *vi oni$ ipak$ ne uvi>ajupresudan$ zaista glavni aspekt onoga !to 2e globalna politika biti u narednim godinama...Globalnompolitikom 2e dominirati sukob (iviliza(ija. ,ana!nje razdjelni(e izme>u (iviliza(ija bi2e ubudu2nosti borbene linije4.

"untington ski(ira novu svjetsku kartu koju sainjava sedam ili osam (iviliza(ija$ a ne jedna kojomdominira najva)nije podruje. : "untingtonovu geopolitikom prikazu$ glavna prijetnja s kojom sesuoava 'apadna (iviliza(ija jeste islam i njegovo teritorijalno prisustvo na *rednjem istoku$ u sjevernoj+fri(i$ (entralnoj +ziji i +ziji. Njegovo opisivanje islamski# (iviliza(ija kao opasni# ima korijen u spisima;ernarda HePisa$ eksperta za *rednji istok i islam.

DdPard *aid je o!tro kritikovao "untingtonove i HePisove stavove. *aid i neki drugi tvrde da je nakon !tosu komunizam i ** F0 godina smatrani prijetnjom$ opasnost poela da se vidi u islamu i podrujima*rednjeg istoka i sjeverne +frike. ak i ako takvo uop!teno obja!njenje djeluje pojednostavljeno u"untingtonovoj mentalnoj karti svijeta ima neobini# pre!utkivanja i propusta. : defini(iji 'apada kao#ri!2anskog kao da se zanemaruje da su u Dvropi u *jevernoj +meri(i dugo )ivjeli i pripadni(i drugi#vjerski# zajedni(a. 7sim toga$ svaka je (iviliza(ija u svom razvoju bila pod razliitim stranim uti(ajima$bilo da su i# donosili ljudi iz drugi# oblasti sa svojom vjerom$ ili je rije o drugim dru!tveno-kulturnimobiajima$ kao !to su jezik$ nain pre#rane i ar#itektura. *vaki turist u paniji i ortugalu mo)e primijetitiuti(aj islamske ar#itekture i arapske toponomastike.

: uskobu (iviliza(ija stvari se kulturno i geografski pojednostavljuju$ !to se doista kosi sa slo)eno!2usvijeta u kojem )ive mnoge me>usobno povezane zajedni(e.

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

15/21

DdParda *aida$ u njegovom lanku pod naslovom 3*ukob neznanja4 u objavljenom u oktobru %001. Bi!eje zabrinjavala injeni(a da ideja 3sukoba (iviliza(ija4 formira ameriku predstavu svijeta u okviru koje senapadi 11. *eptembra mogu tumaiti u kontekstu kulture.

;in Haden i njegovi savezni(i svoju borbu predstavljaju kao borbu protvi 3idova i kri)ara4 koji djeluju na*rednjem istoku i drugdje. : svojim javnim govorima$ ;in Haden spominje 3sukob (iviliza(ija4 da objasnii opravda po#od na +meriku i njene saveznike$ kao i na otpadnike re)ime u Dgiptu$ Cordanu i *audijskoj

+rabiji. : njegovoj )elji da stvori novu islamsku zajedni(u umma$ glavni element jest kulturnovjerskoproi!2enje *rednjeg istoka i islamskog svijeta. ,a bi se taj (ilj ostvario najva)nije bi bilo protjeratiizraelske otpadnike i amerike snage iz regije. o je najjasnije izra)eno u ;in Hadenovoj 3objavi d)i#adaprotiv amerike okupa(ije zemlje u kojoj su dva svijeta mjesta4. Koja je ponovljena nakon napada na NePSork i 6as#ington 11. *eptembra %001.

Kao !to je to rekao politiki geograf Co#n +gneP$ sa)eto iznose2i stav o geopolitikoj imagina(iji ;inHadena i mre)e +l Kaida5

3*+, su geopolitika apstrak(ija koja se s#vata kao *otona. Bjerska inspira(ija ima presudnu ulogu za +lKaidine (iljeve i retoriku. 7ni su obrnuta slika ideje 3sukoba (ivilia(ija4 koju je 199A.

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

16/21

Republiku Kinu R7I na ajvanu smatrala nelegitimnom$ bez obzira !to su ovu priznala mnoge vladezapadni# zemalja.

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

17/21

;in Haden i njegovi savezni(i svoju borbu predstavljaju kao borbu protvi 3idova i kri)ara4 koji djeluju na*rednjem istoku i drugdje. : svojim javnim govorima$ ;in Haden spominje 3sukob (iviliza(ija4 da objasnii opravda po#od na +meriku i njene saveznike$ kao i na otpadnike re)ime u Dgiptu$ Cordanu i *audijskoj+rabiji. : njegovoj )elji da stvori novu islamsku zajedni(u umma$ glavni element jest kulturnovjerskoproi!2enje *rednjeg istoka i islamskog svijeta. ,a bi se taj (ilj ostvario najva)nije bi bilo protjeratiizraelske otpadnike i amerike snage iz regije. o je najjasnije izra)eno u ;in Hadenovoj 3objavi d)i#adaprotiv amerike okupa(ije zemlje u kojoj su dva svijeta mjesta4. Koja je ponovljena nakon napada na NeP

Sork i 6as#ington 11. *eptembra %001.

B oglavlje5 Karte i geopolitika

: ovom poglavlju istra)it 2emo pet kartografski# doga>aja$ a u (ilju daljeg razja!njenja veza izme>ugeopolitike i karata. rvo$ karte koje je izradio "alford ?a(kinder ponovo su konsultovane jer su jedan odnajznaajniji# poku!aja da se predstavi i protumai novi globalni poredak poetkom vijeka.

?a(kinder je (entralnu +ziju prikazao kao 3geografski sto)er istorije4. ,rugo$ razmotrit 2emo ulogu

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

18/21

"alford ?a(kinder ostaje jena od najistaknutiji# linosti u britanskoj geografiji. ?a(kinder je bio lanKraljevskog geografskog dru!tva i profesor geografije na 7Lfordu. vrdio je da je geografija su!tinskielement u obrazovanju engleskog gra>anstva jer$ kao !to je primijetio 190/. Godine5

3 Na! (ilj mora biti da svi ljudi misle imperijalno = !to 2e re2i$ da misle u svjetskim razmjerama = i ka tom(ilju mora biti usmjereno na!e geografsko uenje4.

: januaru 190&$ "alford ?a(kinder je Kraljevskom geografskom dru!tvu u Hondonu predstavio svoj

referat 3Geografski sto)er istorije4. o ?a(kinderovoj pro(jeni$ svijet je bio na pragu ulaska upostkolumbovsko doba u kojem imperijalne dr)ave kao !to je B; ne2e imati mnogo prilika za novateritorijalna osvajanja.

?a(kinder je tvrdio da u postkolumbovskom dobu$ zemlje kao !to je B; treba da !to vi!e koriste te#nikapreimustva$ a ne da svoje nade vezuju za sti(anje novi# teritorija. : vremenu kada se ravnote)a mo2i ukojoj su ranije znaajne pomorske sile$ kao !to je B;$ preokretala u korist prvenstveno kopneni# sila$ kao!to su Njemaka i Rusija$ smatralo se da 2e pronalazak i razvoj )eljezni(e dovesti do veliki# promjena.?a(kinder je smatrao da je podruje svijeta$ koje je on nazivao sredi!te$ kljuno za budu2u raspodjelu mo2ii resursa. o je 3sredi!te4$ kljuno za budu2u raspodjelu mo2i i resursa. o je 3sredi!te4 obu#vatalo veliki

dio euroazijske kopnene mase koja je imala veliki demografski i resursni poten(ijal.

+ko B; ne bude oprezna$ onda 2e Rusija i Njemaka mo2i preuzeti takvu globalnu #egemoniju$ jer 2eposjedovati resurse da obje postanu kopnena i pomorska sila. i!u2i 190&.$ ?a(kinder je bio svjestan da jeB; upletena u tzv. 3veliku igru4 sa Rusima za kontrolu nad ovim 3sto)erom4 zato !to je on veoma blizubritanske u kojima i

#eodore Roosevelt$ esto govorili o ulozi +merikana(a u (iviliziranju oni# prema kojima sudbina nije bilatako naklonjena$ to jest oni# u Hatinskoj +meri(i i u azijsko pa(ifikoj oblasti.

:brzo nakon ulaska u rvi svjetski rat$ predsjednik *+, 6oodroP 6ilson je osnovao istr)ani Komitet.Cedan od glavni# lanova Komiteta bio je geograf

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

19/21

informa(ija narednim amerikim vladama$ naroito kada je rije o rekonstruk(iji Dvrope nakon < svjetskograta.

;oPman i lanovi istra)nog Komiteta smatrali su da 2e proizvodnja i slanje karata i drugi# podataka izNeP Sorka u ariz biti i ra(ionalno i od strate!kog znaaja da bi naelo na(ionalnog samoopredjeljenja uDvropi bilo podr)ano gegorafskim poda(ima. reko dvadeset evropski# naroda dobilo je pravo na nekioblik dr)avnosti. unarodneinstitu(ije da bi se izbjegla optu)ba za ameriki imperijalizam.

7dre>ivanje NeP Sorka za sjedi!te :N svjedoi o tome da su geografi$ kao !to je ;oPman$ uspjelipromovisati amerike na(ionalne interese dok su u isto vrijeme govorili i o neem univerzalnijem.

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

20/21

na karti dalje opravdava !irenje amerike mo2i na posebnim teritorijama kao !to je

7/23/2019 Geopozavrsni-ispit

21/21