View
4
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Kako poimati zvijezde?
Što su zvijezde?
Zvijezde nastaju u oblaku plina i prašine, i formiraju se gravitacijskim privlačenjem čestica.
Zvijezde su zgusnuta svemirska tijela koja imaju vlastiti izvor energije (fuzija).
Od planeta se razlikuju masom i vlastitim izvorom energije.
Tipična zvijezda ima sferni oblik, visoke je temperature, zrači energiju i veoma je
udaljena.
https://www.youtube.com/watch?v=PM9CQDlQI0A
Nebeska sfera je zamišljena kugla na kojoj su smještena nebeska tijela, a Zemlja se nalazi u njezinom središtu .
Orijentacija Veliki Medvjed (Ursa Major) i Mali Medvjed (Ursa Minor)
Ursa, lat. = medvjedica (ženka + mlado)
(Velika i Mala kola)
Okrenemo se prema sjevernom obzoru:
ZAPAD SJEVER ISTOK
ZVIJEZDE su u prostoru – ZVIJEŽĐA nastaju projekcijom zvijezda na nebesku sferu.
KOORDINATE HORIZONTSKOG SUSTAVA
ALI MI NISMO U CENTRU ZEMLJE
„POGLED IZ CENTRA ZEMLJE”
KOORDINATE EKVATORSKOG SUSTAVA
Što trebate izmjeriti da biste odredili geografsku širinu svoga mjesta?
m prividne zvjezdane magnitude zvijezda udaljenih od Zemlje određeni broj godina svjetlosti.
Prividne magnitude (zvjezdane veličine) na brojevnom pravcu.
Udaljenosti planeta i zvijezda (astronomske udaljenosti)GODINA SVJETLOSTI (gs / ly)
1 gs = c∙t = 300 000 km/s ∙365,2422 ∙24 ∙3600 s = = 300 000 km/s ∙3,155∙107 s == 9,46∙1012 km ≈ 1013 km = 1 godina svjetlosti
ASTRONOMSKA JEDINICA (aj / au)1 aj = približnoj udaljenosti između Zemlje i Sunca 1 aj = 149 597 870 691 ± 30 metara (približno 150 milijuna kilometara)
500 s ∙ 300 000 km/s = 150 000 000 km PARSEK (pc)udaljenost s koje se jedna astronomska jedinica, postavljena okomito, vidi pod kutom od 1"
1 pc = 206 265 aj = 3,086*1016 m = 3,262 gs
ZADATAK 1.
Koliko je udaljen Mjesec ako se radarski signal od njega vrati nakon 2,5627 s?
d = v ∙ t = 300 000 km/s∙2,5627 s = 768 810 km za put tamo i nazad!
Dakle Mjesec je od Zemlje udaljen polovicu te vrijednosti: 384 405 km
“Formula malih kutova”Što je objekt dalje, to se čini manji!
Budući da je θ ≈0 tg θ ≈ θ
Θ je u radijanima, pri pretvorbi u stupnjeve ( )gornji izraz postaje:
U astronomiji su velike udaljenosti, pa su kutovi jako mali iizražavaju se u lučnim sekundama (1/3600 od 1 ˚).
Jedan radijan pretvoren u lučne sekunde:
°≈° 3,57180
π
°=
3,57θ
Dd
"20626520626518036001 === arcsradπ
Ddtg =θ
( )Dd206265" =θ
ZADATAK 2.
Mjesec i Sunce na nebu prividno imaju jednaku veličinu (0,5˚). Znajući da jepromjer Mjeseca približno 3500 km a promjer Sunca 1 400 000 km koliko je odZemlje Sunce dalje u usporedbi s Mjesecom?
aMje
aMje
Sunca
Sunca
Mje
Sunce
dDdD
sec
secsec 206265
206265=
θθ
4003500
1400000
secsec
===km
kmDD
dd
aMje
Sunca
aMje
Sunca
ZVIJEŽĐA: značajne, uočljive grupe zvijezda (konstelacije) nazvane uglavnom prema mitologijskim imenima, imenima životinja: FIZIKALNA ASTROGNOZIJA
Ukupno 88 zviježđa27 zviježđa na sjevernom nebu, 12(13) u zodijaku, 48 na južnom nebu32 zviježđa vidljiva sa sjeverne Zemljine polukugle, a 56 sa južne!
48 ZVIJEŽĐA NAVODI PTOLOMEJ (ALMAGEST, JEDNA OD 13 KNJIGA NAPISANIH IZMEĐU 140.‐149.), PREOSTALIH ČETRDESETAK ZVIJEŽĐA IMENOVANO OD XVI. DO XVIII. STOLJEĆA
Velika Kola(srednjovjeka Europa)
Veliki Medvjed(stari Grci i starosjedioci Amerike)
Pregled zviježđa u jednom trenutku iznad našeg obzora.
CIRKUMPOLARNA ZVIJEŽĐA(Veliki i Mali medvjed, Kasiopeja, Cefej, Zmaj, Ris, Žirafa)
ZVIJEŽĐA ZODIJAKA – ŽIVOTINJSKOG POJASA(grč. zodiakos kyklos – životinjski krug, Suncopas)(Djevica, Vaga, Škorpion, Zmijonosac, Strijelac, Jarac, Vodenjak, Ribe, Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav)
ZVIJEŽĐA JESENSKOG, ZIMSKOG, PROLJETNOG I LJETNOG NEBA
PORIJEKLO IMENA ZVIJEZDAgrčka: Sirius, Pollux, Procyonlatinska: Regulus, Stella Polarisbabilonska: Nunkiarapska (golema većina): Dubhe (Thahr al Dubb al Akbar), Merak (Al Marakk),
Megrez (Al Maghrez)
CIRKUMPOLARNA ZVIJEŽĐA
Cirkumpolarna zviježđa – grafički prikaz
Cirkumpolarna zviježđaIz naših krajeva se uvijek vide nad horizontom (nikad ne zalaze)
obzor
putanjacirkumpolarnih
zvijezdaputanja
ekvatorskihzvijezda
granična zvjezdana magnituda
Cirkumpolarna zviježđa:Veliki i Mali Medvjed, Kasiopeja, Cefej, Zmaj, Ris, Žirafa
OZNAČAVANJE ZVIJEZDA I ZVIJEŽĐA
Zvijezde i zviježđa imaju vlastita imena.
Koriste se i slova alfabeta: α ,β , γ, δ ,… , ali i latinična slova .
Zvijezda
( hrv.)
Hrvatski Latinski Pokrata
Sjevernjača α Malog medvjeda
α UrsaMinoris
(StellaPolaris)
α Umi
Aldeberan α Bika α Taurus α Tau
Lira RR Lira RRLyrae RR Lyr
Veliki medvjed ( Ursa Major )
Zvijezde u Velikom medvjedu : α UMa =Dubhe , m =1,81, dvojni sustav zvijezda
β UMa=Merak , m=2,34
γ UMa=Phegda , m=2,41
δ UMa =Megrez , m=3,32
ε UMa=Alioth , 1,69<m<1,83
ζ UMa=Mizar ,m=2,23
η UMa=Benetnaš ili Alkaid, m=1,86
Uz Mizar je Alkor
M 40 , M 81 , M 82 , M 97 , M 101 .
Megrez
Alkaid ili Benetnaš
Mizar
Alioth
Phegda
Merak
Alkor
Mushida
Sarir
M 40 ‐Winnecke 4 M 81 – Bodeova galaksija
M 97 OWL nebula M 101
Mali medvjed ( Ursa Minor )
U Malom medvjedu sjajnije zvijezde su : Sjevernjača (Polaris), Kohab i Ferkad.
Sjevernjača ( α UMi=Polaris), 1,94 < m < 2,05 div u odnosu na Sunce, udaljena 680 g.s., dvojna zvijezda
β UMi=Kohab , m = 2,07, crveni div
γ UMi=Ferkad , m =3,00.
Ferkad
Kohab
Yildun
Kasiopeja ( Cassiopeia )Kasiopeja ( Cassopeia) zviježđe oblika slova W. Nasuprotnoj strani je od Velikog medvjeda u odnosu naSjevernjaču. Usred je Kumovske slame .
Sjajnije zvijezde su :
α Cas=Šedir ( m= 2,24) ,
β Cas=Kaff ( m= 2,3),
γ Cas=Cih ili Navi, ima pratioca (m=11)
δ Cas=Rukbah, …
γ Cas – promjenljiva zvijezda( 1,6<m< 3,4).
ε Cas – nepravilno promjenjiva zvijezda ( 4,1 < m < 6,2)
η Cas = Achird– dvostruka zvijezda
M 52 , M 103
Kaff
Cih ili Navi
Rukbah
Achird
Segin
Marfark
Cefej ( Cepheus )
Cefej ( Cepheus ) – susjedno zviježđe Kasiopeji
Najsjajnija zvijezda je α Cep =Alderamin (m= 2,43)
β Cep=Alfirk ( m = 3,19), kratkoperiodična ,dvostruki sustav
δ Cep ‐ promjenljiva zvijezda (promjenompolumjera) s periodom 5,37 dana . Žuti super div.
Prividna magnituda : 4,1<m <5,2 . Zvijezda pokojoj je cijela klasa promjenjivih zvijezda dobilaimeCEFEIDE
Errai
Alvahet
Al Radif
Alkurah
Alfirk
Errai
Alvahet
Al Radif
Alkurah
Al Agemim
Zmaj (Draco)
Zmaj ( Draco) – vijugavo zviježđe koje se lako uočava utami.
Najsjajnija zvijezda je γ Dra = Eltanin ili Etamin ( m = 2,21)
β Dra=Rastaban ili Alwaid ( m=2,77)
ν Dra= Kuma ( m≈5), dvostruki sustav
α Dra=Thuban ‐ m = 3,63 ; na potezu Benetnaš ( η UMa) iKochab (β Umi ). Sjeverni nebeski pol će za 21000 godinabiti na tommjestu (precesija Zemlje ‐ Platonova godina! )
Eltanin (Etamin)
Rastaban
Aldhibain
Altais Kuma
Eltanin (Etamin)
Rastaban
Aldhibain
Altais Kuma
Slabo vidljiva zviježđaŽirafa ( Camelopardalis) Ris ( Lynx)
ZODIJAK
Gibanje Zemlje oko Sunca
ZODIJAK
Na zvjezdanim kartama se ucrtavakružnica koju se zove ekliptika(prividni put Sunca među zvijezdama).
Zodijak ili životinjski pojas ‐ pojas nebakoji se nalazi u području ekliptike. Tusu zviježđa : Ovan , Bik , Blizanci , Rak ,Lav , Djevica , Vaga , Škorpion ,Zmijonosac, Strijelac, Jarac , Vodenjaki Ribe .
S manjim otklonima u područjuzodijaka zapažaju se Mjesec i planete .
Jesensko, zimsko, proljetno i ljetno nebo
Slika lijevo – izgled neba 15. listopada oko 22 h ( SEV + 1 h ) i 15. studenoga oko 19 h (SEV)Slika desno – izgled neba 1. siječnja oko 22 h (SEV) i 15. veljače oko 19 h (SEV)
Siječanj oko 22 h
Koja je zvijezda sjajnija?
Koja je zvijezda veća? (PAZI:magnituda!)
Prikazuje li fotografija vjerno pojave na nebu?
Kako se zove zviježđe?
Primjer fotografije
Velika Orionova maglica (M42)
BETELGEUSE
BELLATRIX
MINTAKAALNILAM
ALNITAK
SAIF RIGEL
Travanj oko 22 h
Srpanj oko 22 h
Listopad oko 22 h
ZVJEZDANE KARTE
Na zvjezdanoj karti ucrtavaju se zvijezde snjihovim deklinacijama i rektascenzijama .
Deklinacija se mjeri od nebeskog ekvatora iide od 00 do 900 – prema sjevernomnebeskom polu , a od 00 do ‐900 – premajužnom nebeskom polu .
Rektascenziju se umjesto u stupnjevimaizražava u satima‐ od o do 24 h ( h , min ,s). Rektascenzija je 00 za kružnicu kojaprolazi kroz proljetnu točku i nebeskepolove , a raste u smjeru istoka .
Sjevernjača se nalazi tik dosjevernog nebeskog pola .
Nebesku sferu gledamoiznutra. Zvjezdanu kartuvalja zato promatrati iznadglave .
Manji dijelovi neba se moguprikazati na pravokutnimkartama .
Kako se uočavaju planeti?Sjajniji su od većine zvijezda . Mirnog su sjaja bez treptanja ( ili samo s malotreptanja). Od dana na dan mijenjaju mjesto među zvijezdama. Sjaj planetase mijenja .
Najsjajniji su Venera i Jupiter. Venera postiže najveći sjaj magnitude ‐4 , aJupiter magnitude ‐2 .
Merkur ‐ se teško zapaža jer je jako blizu Suncu . Vidi ga se uvečer poslijezalaska Sunca ili jutrom pred izlazak Sunca ( m < ‐2) .
Venera – se kroz duži vremenski interval vidi ili kao „večernju zvijezdu“ ( nazapadu) ili kao „jutarnju zvijezdu“ ( na istoku) .
Mars je crvenkast , m = 1 .
Jupiter je bjelkast, m < ‐2 .
Saturn je svijetlo‐žućkast , m = 1 .
Uran i Neptun se mogu vidjeti samo teleskopom.
07.03.2016. 08.03.2016. Jupiter u opoziciji i vidljiv je cijelu noć!
EKVINOCIJ20.03.2016. Sunce prolazi nebeski ekvator prema SjeveruNa sjevernoj hemisferi započinje proljećeNa južnoj hemisferi jesen
Recommended