lanac ishrane

Lanci ishrane u listopadnim i zimzelenim

šumama

Učenik: Aydin Džebo

ŽIVOTINJE

BILJKE

Šuma je stanište životne zajednice samoniklog drveća, žbunja, zeljastih biljaka i životinja.

MJEŠOVITE ŠUME

LISTOPADNE ŠUME

ČETINARSKE ŠUME

Lanac ishrane u prirodi predstavlja sistem živih organizama koji se hrane jedni drugima da bi opstali.

Svaka karika tog lanca je od izuzetnog značaja, jer od nje zavisi opstanak čitavog lanca, odnosno cjelokupnog živog

svijeta.

BILJKE se nalaze na početku lanca ishrane.

One su takozvani "proizvođači", jer uz pomoć

sunčeve svijetlosti i hranljivih materija iz

zemljišta stvaraju hranu od koje rastu i razvijaju se.

Taj proces se naziva "fotosinteza".

Naredna karika u lancu su biljojedi. To su životinje koje se hrane biljnom hranom.

Oni su "potrošaci prvog reda" u lancu ishrane.

Biljojedima se hrane mesojedi – koji su sljedeća karika u lancu ishrane i zovu se "sekundarni

potrošači“ ili “potrošači II reda”.

U nekim ekosistemima postoje i “potrošači III reda" ili "svejedi"

koji se hrane kako biljkama tako i životinjama svih vrsta.

Ljudi se smatraju "svejedima".

Poslednja karika lanca su "razgrađivačirazgrađivači“.

To su bakterije koje se hrane tkivima uginulih biljaka i životinja.

Oni rastvaraju složene materije u proste, a one zatim odlaze u zemljište da bi ih

biljke ponovo iskoristile.

Time oni zaokružuju cijeli sistem.

Svaki član lanca ishrane je podjednako važan. Svi članovi lanca ishrane su međusobno povezani.

Ako se jedan član lanca razboli ili uništi, i drugi članovi u lancu također se oštećuju.

Neke čovjekove aktivnosti, na primjer intenzivno korišćenje hemijskih đubriva, drastično su poremetile mnoge prirodne lance ishrane dovodeći do

izumiranja nekih biljnih i životinjskih vrsta.

IZN

AD Z

EMLJ

EIS

POD

ZEM

LJE

Ko se čime hrani?

Maslačci

Puževi

Slavuji

Lisica

HVALA NA PAŽNJIHVALA NA PAŽNJI