View
16
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
B I L T E N B r . B I L T E N B r . B I L T E N B r . B I L T E N B r . B I L T E N B r . 22222
4242424242MAKEDONSKI TEAMAKEDONSKI TEAMAKEDONSKI TEAMAKEDONSKI TEAMAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVTARSKI FESTIVTARSKI FESTIVTARSKI FESTIVTARSKI FESTIVALALALALAL
“VOJDAN ^ERNODRINSKI”“VOJDAN ^ERNODRINSKI”“VOJDAN ^ERNODRINSKI”“VOJDAN ^ERNODRINSKI”“VOJDAN ^ERNODRINSKI”
P R I L E PP R I L E PP R I L E PP R I L E PP R I L E P
0 4 . 0 6 . 2 0 0 70 4 . 0 6 . 2 0 0 70 4 . 0 6 . 2 0 0 70 4 . 0 6 . 2 0 0 70 4 . 0 6 . 2 0 0 7
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
2
M T F “ Vo j d a n ^ e r n o -
drinski” e obele`an so
mnogu golemi imiwa i
uspesi. Nekoi od tie
imiwa gi zavr{ija svoite rolji na ovaa scena,
no ja odbele`aa i trajno }e ja odbele`at ovaa
manifestacija, kako i teatarskiot `ivot vo
M a k e d o n i j a , l i t e r a t u r a t a i u b a v i n a t a v o
svetot. Taka kaj onie koi se znaele so tie golemi
lu|e }e go ostavat ona se}avawe koe nikoj drug i
ni{to drugo ne mo`e nitu da gi zameni, nitu da
gi napravi pomalku va`no.
d- r FERID MIHI]
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
3
Dim~e Me{kovski, e akter koj odigralbrojni ulogi na teatarskata scena, vo
filmovite. Akter koj ne e opredelen samoza humorot. Taka go naso~uvala yvezdata
vodilka i zatoa najdobrite ostvaruvawa gipostignal tokmu vo komediite. Dim~e e
akter koj so svojot nastap ostava vpe~atokna prirodnost i pro`iveanost ne samo na
svojot lik, tuku i na celata scena. Sopristap koj sekoga{ mu e kreativen. Toj e
akter so pozitivna energija, so ~udotvornasila, so golema otvorena du{a, umetnik koj
site likovi na scenata gi donesuval sogolema lesnotija. Ete toj e Dim~e
Me{kovski - dobitnikot na godina{nataNagrada za `ivotno delo na Festivalot
“Vojdan ̂ ernodrinski”. Povod za razgovorso nego.
Zad Vas se sekako mnogu nagradi no ovaa~inam deka }e Vi bide osobeno draga?
- Vo pravo ste. Ovaa nagrada e satisfakcijaza se ona kreativno {to go rabotev
izminative godini vo teatarot. Jas ]ere~am deka e edno otslikuvawe na mojata
kreativnost. Ne smetam deka samo jas jazaslu`uvam, deka taa me dvoi od drugite
akteri, no mnogu mi zna~i. Mislam deka
ne se iskreni onie glumci koi }e re~atdeka ne im zna~i vakva nagrada. Sre}en
sum, zadovolen sum {to ja dobiv. Mislamdeka sum ja zaslu`il. Publikata vo Prilep
mnogu dobro me poznava, za{to jas ja dobivna ovoj Festival nagradata za ulogata na
Tase vo “Vikend na mrtovci”.Dali sega koga se potsetuvate na ulogata
na Tase i na ovoj Festival Vi se vra}aatse}avawata na tie momenti, koga ja
dobivte nagradata.?- Ne samo {to se vra}aat tuku me potse-
tuvaat na toa {to zna~i voop{to prilep-skata publika. Znaete {to: tie aplauzi
{to gi dobiv, tie do`ivuvawa toga{posebno za taa pretstava, iako sme igrale
mnogu drugi pretstavi, me odu{evija.Prilepskata publika ima tradicija, ima
kriterium. Toa e ona {to najmnogu meraduva i aplauzot {to go do`ivuvam od
publikata. Zatoa posebno i blagodaram naprilepskata publika.
Na publikata i darivte mnogu ulogi?- Jas toa {to go dariv be{e del od mene.
Ne be{e samo podaruvawe, mojot `ivot.Toa be{e egzistirawe. Ne sakav samo da po-
daram tuku go sakav toj na~in na `iveewe.
So povod: - Dim~e Me{kovski, dobitnik na golemata Nagrada za ̀ ivotno delo
MOJATA PROFESIJA E MOJOT @IVOT
Ima interesnimomenti koi seslu~uvaat vo komediite. Edna od niv evo “Solunski patrdii”. Ima{e na scenakompletno drvena konstrukcija.Igravpijan. Padnav po skali , se trkalam iedna {pica kako kopje mi se zabi vogrbot. Vo toj moment publikata pa|a{eod smeewe.Jas pijan a Van~o Petru-{evski me pra{uva {to e sega najva`noda napravime. Mu velam pa posle piewenajva`no e mo~awe (prostate). Pub-likata se smee. A jas imam kopje vogrbot. Vo pauzata na Van~o mu velam:izvadija {picata od mojot grb. Toj ne jaizvadi ja potkr{i. Podocna so kle{tigo istrga drvoto go nama~kavme mestotoso alkohol. Jas prodol`ivna brzina ijas prodol`iv na scena....
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
4
Pogolemiot broj ulogi {to gi izgradivte
na scenata bea vo komedii. Ja spomenavteulogata na Tase, no tuka bea Jerotie vo
“Somnitelno lice” Sekula vo “Solunskipatrdii” i mnogu drugi. [to be{e toa {to
Ve vle~e{e kon komedijata?- Iskreno ne znam {to me vle~e{e kon
komediite. Jas sum akter. Ne sum opredelensamo za komediite. Sakam da igram i drugi
ulogi i gi po~ituvam. No mojot karaktere optimizmot, radosta, sre}ata a i ne{to
drugo: jas sum naroden ~ovek, zatoa sakamda go izraduvam narodot, da go razveselam.
Fakt e deka vo komediite, pove}e sumu~estuval i pove}e gi rabotam zatoa {to
sakam narodot {to pove}e da se smee.Vo dolgogodi{nata kariera sozdadovte
brojni likovi, bogat repertoar, galerijana razli~ni tipovi na karakteri. Dali
be{e te{ko da se donesat na scenata?- Navistina imam bogat repertoar na
likovi i toa vo site formi. Jas sumneseriozen i dosega ne sum vodel nikakva
evidencija {to sum srabotil. Premnogurabotev i nemav vreme da si posvetam
vnimanie na sebesi. A i ne si go cenevsvoeto vreme. Ne napraviv niz svoj
kartoteka, nitu biografija. No da Vika`am deka imam odigrano od 5000 do 6000
pretstavi vo Dramski teatar i me|u 130 i150 premieri.Toa e samo za teatarskiot
`ivot. Imam mnogu nasinhroniziranocrtani filmovi, detski i seriozni likovi
vo radio dramite.Tuka se i dramskite iteleviziskite serii, scenskite i
estradnite nastapi. Seto toa e del od mojot`ivot. Imav bogat `ivot. Mojata
profesija be{e mojot `ivot. Zatoa velamdeka mnogu sum blagodaren i na moeto
semejstvo koe dozvoli seto toa uspe{no dago rabotam, i nego da go imam. Mojata
sopruga mnogu vlo`i vo mene i dvete}erki. Imav podr{ka kaj niv i motiv da
rabotam. Ni{to ne mi nedostasuva{e voseto ova moe kreirawe. A {to se odnesuva
dali be{e te{ko da se donesat ulogitevelam ne.Toa go pravev so radost i
lesnotija.
Kakvo be{e ~uvstvoto da se bide na scena,da i se daruvaat likovi na publikata koi}e ostanat vo se}avawe?- Toa e mojata najgolema satisfakcija.^uvstvoto da i dadete na publikata lik, dai ovozmo`ite smea, ~uvstva, da im gi dadetepreku igra, da se po~uvstvuvaat samite dekase sre}ni vo drug prostor, vo drugo vreme,da se nadvor od svoite problemi. Seto toaza mene be{e golema radost. I zapublikata no za mene u{te pove}e zatoa{to toa im go ovozmo`uvav. Se razbiradokolku uspeav vo toa.Momentno ne ste na scenite od opravdanipri~ini, no }e Ve zapra{am dali ostanalik {to ne uspeavte da go odigrate a goposakuvavte?]e bidam neskromen. Mnogu ostanaa.Mislam deka mo`ev u{te. Zdravjeto ne midozvoli da bidam aktiven no se u{te ~ekamda prodol`am so svoite aktivnosti. Ne sesimnuvam od {ticite. Kako vo vesternfilmovite dodeka ne gi simnam ~izmite.Jas sakam da prodol`am na {ticite {to`ivot zna~at. Ne ja odigrav no sakav daodigram ulogata na Ri~ard Treti. Sakav daigram vo “Zlostorstvo i kazna” ulogata naKlestakov. Sakav da igram ... Mnogu se...Komediite se navistina najbrojni. Imau{te koj {to sakam da gi igram. U{te sumoptimist i se nadevam deka }e mi se pru`atmo`nosti za novi ulogi.
Dim~e Me{kovski e roden vo na 31oktomvri 1945 godina vo Skopje. Studiralna Filozofskiot fakultet vo Skopje(1965- 1969). Rabotel vo Dramskiot teatarvo Skopje (1967 - 2001). Od pozna~ajniteulogi gi izdvojuvame: Ba{ ~elik (Ba{~elik, 1977); Sekula ( Solunski patrdii,1979); Jerotija Panti} (Somnitelno lice,1981); Tase (Vikend na martovci, 1985);Pokojniot Marko furnaxijata (Sobirencentar, 1989); Dobriot (Ova ne eamerikanski film, 1997 godina);Profesorot Serebjakov (Vujko vawa,1997); Ilija ^vor ( Balkanski {pion, 1998).Vo 1986 godina za ulogata na Tase vo"Vikend na mrtovci" ja dobi nagradata zaaktersko ostvaruvawe na Makedonskiotteatarski festival “Vojdan ^erno-drinski".
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
5
Teatarskiot svet e prenaselen so lu|e{to rabotite gi vr{at so pozajmenidentitet. Kolku samo teatarski ~ini-teli, begaj}i od sopstveniot sterilitet,vleguvaat na tu|a teritorija. Ne japoznavaat a vleguvaat. Neobmisleno,neodgovorno i nedosledno gi uni{tuvaatubavinite na brojnite teatarskikreativci.
Letaj}i kako slepi ptici, so lo{onau~eni lekcii ja prefrlaat mo}ta odeden - vo drug teatar. Pa publikata se~udi zo{to seto toa e taka - taka nisko,prizemno, zo{to teatarot se nao|a namestoto kade {to ne bi trebalo da se
L I ^ E N S T A VTraj~e Kacarski:
ILEGALCI ME\U TVORCITE
nao|a. Imaat li doblest na{ite tvorciza nekoi od ovie ne{ta da progovoratjavno pred op{testvoto zo{to veruvamdeka tokmu toj javen govor mu e potrebenna Teatarot deneska.
M I S L E W EPETAR PETRESKI:
FESTIVALOT MO@E DA GOPOTTIKNE DRAMSKOTO
TVORE[TVO
Su{testvuvawetona MTF ,,Vojdan^ e r n o d r i n s k i , ,ve}e 42 leta er e s p e k t i b i l e nvreme od za ednakultura. Toa efakt. No toa nezna~i deka Festi-valot so toa dobivazaokru`en iden-titet, prepoznat-liv beleg, ne{topreku kogo }e go
prepoznavame. Prepoznatlivosta vodi konzaboravot. Gledam lu|eto se trudatFestivalot da go podignat na povisoko nivo,da stane balkanska manifestacija, da pobudiinteres na dramskite tvorci na ovieprostori, da bide most kon evropskatakultura. Toa i }e bide. Vo kontekst na toainteresno bi bilo da se razmisluva natemata JAVEN KONKURS za dramski tekstna makedonskite avtori , na avtorite odBalkanot i Evropa. Tekstovite bi giocenuvalo `iri koe vo edna godina }e giproglasi pobednicite, a vo drugata so
sredstva na Festivalot }e podgotvuvapretstavi so koi }e bide zatvoren. Vome|uvreme vie kako “Bilten” za vreme naodr`uvaweto na festivalot vo edna godina}e imate mo`nost preku Va{ite stranici voprodol`enie publikata da ja zapoznavate sopobedni~kiot tekst, so negovata sodr`ina iso avtorot.
Utre na pladne vo scena 105 vo Centarotza kultura “Marko Cepenkov” }e bidatpromovirani teatarski prevodi odedicijata “Liceum” od Kulturniot centar”Skrb i uteha”.Promotori: Tihomir Stojanovski i IgorStojanovski.
Simultan prevod
Festivalot obezbedi simultan prevod zapretstavite na Turskiot i Albanskiotteatar. Turskiot teatar }e ja izvedepretstavata ”Zad kulisi” ve~erva nascenata od centarot za kultura ”MarkoCepenkov”. A utreve~er na istata scena od19.30 ~asot Albanskiot teatar }e ja izvede”Lavirintite na se}avaweto”.
“Strav i sram” od Du{an Risteski, koj`ivee i raboti vo Sidnej, Avstralija.Knigata }e ja promovira teatrologotTraj~e Kacarov.
P R O M O C I I
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
6
- Godine{noto ̀ iri budno gi sledi sevkupnite zbidnuvawana scenata, no isto taka ne propu{ta koj i da bilo vid narasprava ili diskusija okolu Festivalot, teatarot iokolnite slu~uvawa okolu nego.
Gledavte:
NT - Bitola
“Makbett”
Re`ija:
Jon Karamitru
Scenografija:
Stefan Karaxiu
Kostimografija:
Blagoj Micevski
Originalna muzika:
Marjan Ne~ak
Muzi~ka ilustracija:
Jon Karamitru
Perkusii:
Blagoj~e Boj~eski
Igraat: Ivan Jer~i}, Gabriela Petru{evska, Petar Mir~evski, Boris ^orevski, Petar Gorko, OgnenDrangovski, Du{ko Jovanovi}, Sowa Mihajlova, Irina ^orevska, Viktorija, Stepanovska, MartinMir~evski, Nikola Proj~evski.
Odblisku za pretstavata:JON KARAMITRU, re`iser: Vo privle~nosta {to ja ~uvstvuvam sprema tekstot na E`en Jonesko ne ete{ko da se pro~ita odekot na istoriskoto iskustvo, pre`iveano od romanec kako mene, pod “makbettskiot”re`im na semejstvoto ̂ au{esku, {to ostana vo ta`no se}avawe. Im pripa|am na onie umetnici koi ne girazlikuvaat `ivotot i umetnosta.
Akterite za pretstavata:PETAR GORKO: Sorabotkata so re`iserot Karamitru be{e kako glumec so glumec. Toj e mnogu poznat voRomanija. Kaj nas nastapi kako kolega so kolegi. Moram da ka`am deka be{e malku te`ok za razbirawe,za{to romanskiot teatar ima, mo`ebi, poinakvi viduvawa od na{iot, makedonski, temperamenten teatar.Sepak, se obidovme da se najdeme na nekoj na~in i izleze proizvod koj stigna vo selekcijata na MTF.Navistina e prekrasno kako reagira{e publikata, ima{e aplauzi na otvoreni sceni. Mislam deka dobrogo pretstavivme na{iot teatar.PETAR MIR^EVSKI: Jon Karamitru e golemo re`isersko ime vo teatarot od svetski razmeri. Imavmeinteresen na~in na rabota. Vedna{ mo`e da se zaklu~i deka vo pretstavata stanuva zbor za groteska. Ednateatarska grupa saka da go postavi Magbet na scena i se slu~uvaat peripetii. Zadovolen sum deka imamu{te edno teatarsko iskustvo za{to rabotev so golemo re`isersko ime {to }e mi koristi vo natamo{natarabota. dankan e lik koj nastradal poradi svojata dobrina i poradi zlobata na drugite. Ova deluva pou~no,kako lektira.GABRIELA PETRU[EVSKA: Za transformacijata na likot vo pretstavata, verojatno, mi pomogna moetodosega{no iskustvo. Ne znam kolku e toa uspe{no, bitno e da e toa to~no napraveno. Generalno, pretstavatapomina super, ima{e ubavi reakcii, publikata si vrati na na~inot na koj taa saka{e. Bitno e ovde koga }ese dojde, da se u`iva. A za gradeweto na likovite? Pa, sekoja `ena mo`e da napravi preobrazba, kakokameleon. ]e crpe{ od fina i mila, do ̀ ena yver na scena.IVAN JER^I]: Tekstot na E`en Jonesko go pretstavuva teatarot na apsurdot. Vo korelacija so re`iserotodli~no profunkcionira, osobeno {to tekstot mu e dosta drag na Karamitru. Duri i e emotivno pre`ivean.Pretstavata ja postavi kako preslikuvawe na situacijata voRomanija vo vremeto na vladeeweto na ^au{esku.OGNEN DRANGOVSKI: Re`iserot ima poinakov na~in od onoj{to sme naviknale. Ova mo`e da se nare~e eksperiment. Imavmesekakva sloboda.
Publikata za pretstavata:- Bitolskiot teatar sekoga{ mefascinira so pretstavite so koidoa|a na Festivalot. O~ekuvav i ovojpat da vidam ednaizvonredna pretstava. A toa i se slu~i.- Prekrasna pretstava, u`ivav da ja gledam akterskata ekipa nanarodniot teatar od Bitola. i ovoj pat ni podarija edno vistinskodo`ivuvawe.- Izvonredna re`ija, akteri, odli~na izvedba.
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
7
NT - Veles“Prokletstvoto na izgladnetata klasa”od Sem [epardRe`ija: Nikola RistovKostimi: Nevena Taseva-Petrovi}Scena: Dejan Tripunovski
Igraat:Jordan Vitanov, Slobodanka ̂ i~evska, IgorAngelov, Keti Borisovska, Aleksandar\eorgiev, Kiril Grav~ev i Edmond Sotir.
Odblisku za pretstavata:NIKOLA RISTOV, re`iserGo izbrav ovoj tekst na [epard za{to mislam deka e mnogu provokativen i deka jaopfa}a momentalnata situacija {to se slu~uva vo zzemjava i dava dobra slika nasostojbite. Prvpat u~estvuvam na festivalot. Zadovolen sum. Pretstavata mi e prvaprofesionalna pretstava. O~ekuvav malku pove}e publika , no vo sekoj slu~aj taareagira{e dobro osobeno na tie sceni {to treba{e da reagira.
Akterite za pretstavata:JORDAN VITANOV, akter :Zadovolen sum od na{eto pretstavuvawe na scenata. Pretstavata pomina dobro. Imavmedobra motiv za izgra.. Ulogata {to ja igram bara golema koncentracija, malku meizmoruva. Zadovolen sum {to rabotevme so re`iserot. Toj e mlad, ova mu e diplomskapretstava i se nadevame deka so nego }e rabotime u{te mnogu drugi pretstavi.IGOR ANGELOV, akter:Zadovolen sum od priemot na pretstavata, koja pomina odli~no kaj publikata. Senadevam deka pretstavata }e `ivee. Ulogata be{e proces vo koj s e vturnav. Plivav,plivav no ne znam dali doplivav. Re`iserot Nikola e mlad ~ovek, ova mu be{ediplomska pretstava. Se nadevam deka i ponatamu }e sorabotuvame so nego. Malku ~udnomi be{e {to e vtor den na festivalot a ima{e malku pomalku publika vo salata, {tone e svojstveno za Prilep.SLOBODANKA ̂ I^EVSKA, akter:Imavme mnogu ubava sorabotka so re`iserot iako e mlad i ova mu be{e diplomskapretstava. Celata ekipa mnogu dobro sorabotuva{ eso nego. Toj cvrsto gi dr`e[ekoncite vo race no ni dozvoli i nie da se iska`eme na scenata. Mislam deka ulogatamnogu ubavo mi ,,legna,,. Ja zasakav u{te koga mi be{e dodelen tekstot. Mislam dekanapravivme dobra pretstava. Publikata vo Prilep e dobra i znae da nagradi so aplauzi.KETI BORISOVSKA, akterJa igrav Ema, se nadevam dobro ja pretstaviv, so ogled deka imav malku vreme a morav dada pominam mnogu periodi. Temata na pretstavata e inspirativna. Publikata be{emalku tivka. Mo`ebi ja ponese temata i zatoa gleda~ite bea tivki.
Publikata za pretstavata:- Pretstavata be{e dobra, me trogna za{to vo realnosta postojat vakvi ~ove~ki sudbini.- Dobra pretstava, pou~na.- Interesna pretstava. Dobar tekst no vo odreden moment po~uvstvuvam maldiskontinuitet vo pretstavata. Sepak vo celina be{e dobra.- Malku nesredena pretstava. Se gleda deka ja rabotel po~etnik re`iser. Poedine~noima{e sceni koi bea dobro sraboteni. Akterite go dadoa maksimumot.
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
8
RABOTILNICA:LUTETE SE -
RE[ETASTO ]O[E
NA TEMELKOVSKI PETAR
Glasno! Glasno sakam da tika`am o Petre bratu,
A ne da pu{tam glas sti{en -ne~uen za uvo:
se ~uvstvuvam bla`en {to sesretnavme vo Prilep.
stameni, so krenati glavi ireski v duhom -
polni v du{om odtatkovinska qubov;
Makedonija taa na{aneizcrpima Sterna {to v
gradi stii,revi, klokoti i zbivta;
ne oti molkoma se tai, setokme da brefne,
da prsne, da se razlee i da goso~isti pravot od na{ite
belki,da go ubla`i bolot na
kolkovite ni rasto~eni itro{ni,
umorni, no vi~ni za ~ekorewau{te!
Son~ev molskot vo zeniciteni bleska
o~ite i umot pomno godonesuvaat sudot:
mo`eme li da go izodime iovoj Najdolg pat -
pat sli~en na Anadolskatapusto{,
sur i klet,za nas ispolnet so svetost -
ona istata svetost daruvanaod Kiril,
od Metodij;od Nauma i Kliment
zapo~naa so pismo da goyidaat mostot,
da go vudvosuvaat,vo klou~ka da go vrzat
znaeweto na svetot,svetot - pred nov svetogled
da go sprostrat!Glasno!
O Petre bratu -glasno za taa qubov sakam dati glagolam gromko, a ne so
glas sti{en.Glas ne~uen za uvo - za da~ujat site bo`ici i muzi.
Od Filipi do Stobi.Od Herakleja pa do Lihnidos.
Neka nadojde bran odlebedovi krilja
i neka se krili nad na{iotteatar -
nad na{eto sevkupno delo ipofte` - nad na{iot zbor i
zavet!Nad se ona makedonsko iliMakedonija {to se vika..
Za toa, sakam da ti glagolam,o Petre - pobratime i bratu.
- Bez zborovi
Velat bitol~ani:"Zamislete bitolskiotteatar 40 godini ti rabotelbez biletarnica, a nie durisega zabele`avme. Mo`ebine }e zabele`evme dokolkublagajnata od Domot nakulturata vo Bitola ne ni giotka`e{e uslugite. I sega{to ni ostanuva, }e mora darazmisluvame za prostor zaovaa namena, se tufkaabitol~ani." Eh, vozdivnaa u~esnicite nagodine{niot festival. "kamoi nie da sme na va{e mesto.[to deka imame blagajni koganemame teatar nitupribli`no kako va{iot . . .
* * *Vo Bifeto padna oblog, ne zatoa dali koko{kata e postaraod jajceto ili jajceto odkoko{kata- tuku daliRepublika Makedonija epostara od Kiro ili Kiro epostar od RepublikaMakedonija…"Ova ne se odnesuva na KiroGligorov - tuku na mojotdrugar od detstvoto KiroTurnikapa od ^umooo.
* * *
Ako go sretnete denoviveBlagoja Spirkoski - Xumerko(penzioner kako mene) ne govoznemiruvajte. ^ovekot e votvore~ki zanes. Pi{uva sce-nario za dolgometra`enfilm "Gico". Inaku, Gico eprase {to `ivee vo Prilep istrada za voda. Semejstvotogo smestilo na pettiot kat,go stavilo vo kada i mu gizavitkalo nozete so partaliza da ne go grebi emajlirot.Sekoj {to }e ima potreba odvc mo`e da go ~e{ka Gige pogrbot i da go poleva sovodi~ka po glavata. Dodekatoa go pravat scenaristotXumerko rastr~uva poMinisterstva, po prijateli iprijatelki da sobira sredstvaza snimawe na filmot.Mo`ebi podobro }e mu be{evo ovaa akcija da sevpu{te{e so poznatatahimna: 41 iljada ma~enicito~ka, kom - partalkovci, poelektronskite mediumi. Itaka i taka Gige ne }esfate{e ni{to. Bidej}iprasiwata vladeat samo voOrvelovata "Zoolo{kagradina".
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
9
KOPRIVARNIKI TOA E ZDRAVO
FESTIVALSKI (N) AFORIZMI
[PIC - BLIC
- NE E VO PRAVO PUBLIKATA KOGA TVRDI DEKA ODDOL@INATA NA PRETSTAVITE UMIRAAT ZA JADEWE -LA@AT! @IMI MAJKA LA@AT, TIE GODINAVA IMAAT TAKVARETKA MO@NOST SEKOJA VE^ER DA VE^ERAAT RE@ISERSKIPOPARI. I NAJGOLEMITE QUBITELI NA TEATAROT DENESVO NEGO GLEDAAT PRAZNO ^UKAWE NA SOBRANISKASLAMA!
* * *- NA GODINE[NITE IGRI APLAUZITE PO PRETSTAVITESE TOLKU SILNI [TO DURI NI @AN MITREV VO SKOPJE NEMO@E DA SI GO SLU[NE SRCETO!
* * *- LAZAR KOLI[EVSKI I NATAMU SI OSTANUVA POGREBANVO MAKEODNIJA
Misla na Biltenot
TITO ZAMINA NA TURNEJA SO BITOLSKIOT TEATAR.ZEMJATA E BEZBEDNA!
Po~ituvana publiko! Draga Gospodo, poglednete se naFotosot i samite donesete sud. I pokraj site molbi za vremena pretstavite da ne gi upotrebuvate mobilnite telefonitie kako da vi zarastile za u{ite. Ajde da e samo toa. Okoluparterot, po skalite mo`ete da vidite kako rastr~uvaatde~iwa. Siromav tatko, na svojot trigodi{en sin mu japoka`uva scenata a deteto vresna od silniot napliv namuzikata. Vo me|uvreme od parterot svetkaat mobilnitekameri. Bi bilo romanti~no da sme na nekoja ledina polna sosvetulki. Veruvajte bi se raduvale i bi u`ivale, no nie smev teatar a toa tuka e nedopustlivo. Koga }e go pro~itateova, prisetete se i na faktot deka e sramno tekstot da gopovtoruvame.
NA JORDAN PLEVNE[
Slu{am, grabodinaatzborovite tvoi.
Tupot na brojni kopita kojnskija stru`at kaldrmata sura,
Prostorot grmi,zagu{uva u{i.
Ble{ti molwa od tvoite o~isini.
Slepilo se e nad onie {tonikoga{ ne si sakal da gi
vidi{,A tie se tuka, potuka ottuka
i kapata ti krojat.Vo gradot na Sterija se tokmat
glavata da ti ja simnat.Ti, neviden drznik,
Revolucijata nivna im jaspomna..
Neli taa ne e tvoja, muka`uva{e na Alberti!
R' sna smea od negovite usni.Dosetnikot ti gi nudi sitemaslinovi {umi na Cezar;
vo Rim te vodi, ti zboruva zaplaneti.
Za sjaj i mirisi cvetni.Za bleskot na la~en mermer -
za Koloseliumot ve~en.Zbori Alberti zo{to vo tebe
vide na sebe sli~en.Zaraduvan klikna od voshit
zaedno so Parizse raduva{e na tvoite dela,
zbore{e za"R""Makedonija }ustende".
Predvreme ne oti Ti be{e ~ulglasot na Podzemnata
republika.Ti predlo`i da gi svetnitemodrite vodi na Lihnidos.Ti predlo`i so zracite na
sonceto od virgina da gopovrzete svetot.
Da bidime site edno - dabidime site vo edno.Neli za toa i nie si
podadovme rakaToga{ koga festivalot
"Vojdan ̂ ernodrinski"svojotpetti rodenden zede da go
slavi.
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
10
G l e d a v m e :
NT - [tip"TARTIF" od Andrej RozmanRe`ija: Vlado CvetanovskiScenografija: Vlado \orevski - RafikKostimi: Blagoj MicesvkiIzbor na muzika: Milorad An|elovDramaturg na pretstavata: Darko Jan SpasovVideo dizajn: Quban Stameni}
Igraat:\or|i Jolevski, Zorica Stojanovska, RadeRogo`arov, @aklina Petrovska, Nenad Mitevski,Nenad Mitevski, Milorad An|elov - Miki, Nata{aPetrovi}.
Odblisku za pretstavata:VLADO CVETANOVSKI, re`iser:Se odlu~iv da go rabotam "Tartif" zatoa {to se obiduvame da iskomunicirame so realnostakoja e grda, nikakva, rasipana, so takov vid na energija koja gi ubiva na{ite ~uvstva. Zatoase obiduvame na nekoj na~in da se oslobodime od niv. Vo taa smisla "tartif" mi izgleda{einteresen tekst. Festivalot "Vojdan ^ernodrinski" e mnogu zna~aen za makedonskiot teatari zatoa na razni na~ini treba da go podr`uvame, za{to tuka e prostor kade se iska`uvaatgodi{nite produkcii na teatrite.
Akterite za pretstavata:RADE ROGO@AROV, akter:Me raduva{e sorabotkata so Vlado Cvetanovski na ovoj proekt iako dosega so nego sumrabotel mnogu pretstavi. Vo pretstavata "Tartif" go tolkuvam likot na Orgon, lik na semeen~ovek, koj {to od aspekt na dene{ninata razmisluva deka :celta gi opravduva sredstvata.veli: "vo vreme koga e zatruen svetot `iveeme zdravo i sugurno, a preku Internet prodavaorgani". Zamislete kakva ironija e toa? ^ove~kiot `ivot o~igledno denes ne e mnogu cenet.Tekstot bara analiza i celosna energija za odigruvaweto na likot. Se bara golemakoncentracija vo samata pretstava. Prilepskata publika odli~no reagira{e iako be{ezateknata. Pretstavata e ogledalo na na{eto sekojdnevie, na na{eto bitisuvawe.\OR\I JOLESKI, akterOvaa pretstava za mene be{e mnogu zna~ajna od pri~ina {to prvo so re`iserot VladoCvetanovski po 10 godini rabotime zaedno, vtoro {to prvpat gostuvam vo {tipskiot teatari na moe golemo zadovolstvo odli~no kominicirav so kolegite i so gradot i treto “Tartif”na Andrej Rozman e posebna varijacija na Tartif kade{to licemerieto ne e dadeno vo formakako {to go nudi Molier, tuku vo forma koja vo po~etokot na 90 godini se pojavi naporane{nite ju - prostori so raspadot na toga{nata dr`ava.Tekstot zboruva za raspadot avo nego e vnesen sistemot na licemerieto i demonskoto. Jas sum sre}en {to i avtorot Rozmane zadovolen od izvedbata na pretstavata. Pretstavata nie ja igrame so mnogu , mnogu strast.ZORICA STOJANOVSKA, akter:So re`iserot se znaeme 4 godini.Toj be{e moj profesor i znae{e kako jas funkcioniram.Jas znam vo koi pravci mo`e toj da me naso~i. Imavme odli~na sorabotka vo gradeweto nalikot. Isto taka dobra sorabotka ostvariv so \or|i Joleski. Toa be{e ubavo iskustvo zamene. Likot {to go igram e malku problemati~en lik, malku pote`ok za izgraduvawe nose nadevam deka uspeav da i go dolovam na publikata.
Publikata za pretstavata:- Dobra pretstava.- Interesna pretstava. Malku naporna za sledewe. Zadovolen sum od ona {to be{e spakuvanokako teatarski proizvod.- Da se posveti pogolemo vnimanie na originalniot tekst za da se dolovi vistinskata slikaza temata.- Pretstavata be{e interesno izgradena. Malku modernisti~ki napravena no vo celina dobra.
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
11
Naroden teatar Bitola"Sostojba na svesta"Re`ija: Sofija RistevskaVideo dizajner: Filip JovanovskiKostimograf: Blagoj MicevskiIzbor na muzika: Ivan Jer~i} iIlija Tiricovski
Igraat:Ivan Jer~i}, Martin Mir~evski,Maja Andonovska, Viktorija Stepanovska
Odblisku za pretstavata:SOFIJA RISTEVSKA, re`iser:Mnogu be{e vozbodlivo da se re`ira edna vakva pretstava, osobeno ako se ima predviddeka rabotev so izvonredna ekipa na mladi glumci. Mnogu dobro se organiziravme i so mnoguqubov ja rabotev ovaa pretstava.Ima{e momenti koga se borevme, koga treba{e da sepostigne povisoko nivo, so ~asovi razgovaravme za edna scena, za edna situacija, no na krajotuspeavme da ja ispratime porakata do mladite {to ni be{e i celta.
Akterite za pretstavata:MAJA ANDONOVSKA, akterVe~era{niov nastap be{e so polna energija {to mene mi e mnogu drago a ulogata e ne{to{to ni se slu~uva sekojdnevno, vo realniot svet. Sekoj den slu{ame za prostitucija, droga,sida, narkomanija i ne be{e te{ko da se sozdade takov lik. Za mene be{e predizvik dasozdavam vakov lik zaradi toa {to sum premlada i kako akter, kako edna ekipa na mladiakteri, entuzijasti mnogu dobro ja iskomponiravme. Mnogu mi e milo {to ve~erva dojdoamladi lu|e da ja gledaat pretstavata.VIKTORIJA STEPANOVSKA, akterMnogu interesna pretstava malku poinakva bidej}i temata e aktuelna, toa e ona na {to gogledame okolu nas i mnogu lesno e da se dolovi. Za `al vakvi mladi luge `iveat okolu nas.Sakavme da poka`eme so prst kon tie lu|e, za da im pomogneme da sfatat deka ona {to gopravat ne e vo red. Mislam deka donesovme dobra poraka i toa se ~ita od pretstavata.IVAN JER^I], akterGlumam uloga na ~ovek koj ne po svoja vina e na marginite na op{testvoto, pravi raboti zakoi ponekoga{ `ali {to gi napravil. Prilepskata publika ni dade odli~en “fit-bek”, zatoasum mnogu zadovolen od ona {to se slu~uva{e na scenata. Bidej}i stanuva zbor za kamernapretstava seu{te mnogu lu|e ja nemaat videno, no se nadevame deka }e ja gledaat ponatamu.
Publikata za pretstavata:- Odli~na akterska igra, pretstava koja potiknuva na razmisluvawe, pretstava koja ne u~iza qubovta, koja vredi da se gleda mnogu pati, fenomenalna re`ija, novo za nas doseganevideno.- Gledavme prekrasna pretstava koja zboruva za qubovta, pretstava so silna poraka domladite, {teta {to za mnogumina nema{e mesto, a ima{e mnogu mladi lu|e koi sakaa da javidat.- Mladi akteri, mlad re`iser, mlada publika i silna poraka.
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
12
GRADINAROT OD"DOLNA ZEMJA"
Blagoja Risteski Platnar eeden od golemite lu|e koi nikoji ni{to ne mo`e da gi zamenivo na{ite se}avawa i vonivnoto delo. Za Platnar smetuka, nasmevnat, vesel,beskone~no `iv, otvoren zasite ne{ta i beskrajno bogatali~nost i talent. Za toa nema mnogu osnova ni da se zboruva pokraj ona {to toj gonapi{al. Vo negovata nova posthumna kniga "Dolna zemja" ima dosega nekolkuneobjaveni raboti na Platnar. Toj e ~ovekot so kogo razgovarav mnogu i so kogo sekoj{to razgovaral, imam vpe~atok deka nema {to ne znae i nema {to ne pro~ital. Edenrazgovor so nego be{e povod za ova. Jas mnogu podocna naidov na podatokot zaRabindranat Tagore, so kogo po~nuva ovoj prikaz, no Platnar vo dolg razgovor so menekako ve}e da go znael toa iako ne se navra}a{e. Ova e obid da gi sporedam dvajcatagolemi gradinari, gradinarot Tagore koj ja neguva{e ubavata gradina, gradinataprepolna so rozi i gradinata vo koja saka{e da ja ostvari onaa nedosti`na ubavina vokoja }e nema nitu senki nitu gri`i nitu strav. Platnar be{e drug gradinar. I na gornatai na dolnata zemja taka da ka`am. Toj gi znae{e dvata sveta, dvete zemji. Mislam dekatoa be{e golemata prednost na ovoj, na{iot, prilepskiot gradinar, od, gradinarot odCrna, gradinarot od Dolna Zemja - Blagoja Risteski -Platnar. Toj napravi ne{to {to ei vo literaturata i vo `ivotot verojatno maksimum do koj onie {to od majka se rodenimo`at da stignat. A toa e : da ne bidat nezadovolni od ona {to go napravile, tuku dasmetaat deka napravile onolku kolku {to navistina mo`e da im ja raduva du{ata, nimi na onie koi gi sakaat i koi so niv go spodelile nivnoto delo.
Promocija “Dolna Zemja” od Blagoja Risteski Platnar
Tamu dolu, kaj Rasimbegov most, kaj Crna reka, Mariovo, e kamenata ku}a na Platnar.Ostavnina za semejstvoto, no i za sekoj koj mu se sprotivstvauva na minlivoto. Otive~nosta e vo tragite {to gi ostavame. Ovoj pat tragata na Platnar e vo romanot “DolnaZemja”. Go izdade NIP “Vrv” od Prilep, pri magazinot “Denica”. Go promovira{eFerid Muhi}.
"Sekoj pisatel e gradinar; nekoi od niv sosema neve{ti, neuki, bez uset, nekoi pakpoznava~i, u~eni i ve{ti. Site kopneat vo svojata gradina da go vidat cvetot poradikoi stanale gradinari…Nobelovecot Rabindranat Tagore vo svoite posledni migoviprizna deka napi{al 6 000 pesni, sevezden baraj}i ja taa ednata, ne go videl svojotcvet!Blagoja Risteski Platnar ima{e i darbina, i sila, misli i zborovi, blaga du{a idobra misla- seto ona {to go ima{e i Tagore; no Platnar go odgleda svojotcvet…Platnar e gradinar i na Gorna i na Dolna zmeja! Zaludno e da bide{ gradinarsamo na ednata - onaa vozvi{enata, blagorodnata, mirizlivata i ne`nata!...Ovaa kniga ne e kniga; ova e Platnarova Gradina vo koja e odgledan cvetot za kojsonuvaat site gradinari, ispeana e onaa pesna po koja kopneel Tagore, dodeka giispi{uval site svoi 6 000 pesni! Neka dvajcata golemi gradinari sega spokojno spijat!
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
13
"Jagulite }e se vratat ako treba i soliftovi na branata, no avtorite mnogupote{ko se vra}aat vo teatarot". Tokmu soovaa re~enica moderatorot VenkoAndonovski, dramski avtor, ja zapo~natribinata, po vovednoto visoko {ifriranometafori~ko obra}awe na umetni~kiotdirektor, Petar Temelkovski.Kriza na avtorot ne postoi tuku vinata e vosistemot.- Kriza kaj avtorot ne postoi i avtorot eavtor samo zatoa {to nikoga{ ne e vo kriza{to se odnesuva do tvore{tvoto. Tojpermanentno e vo li~na kriza. Ako govorimeza kriza na teatarot, ne mo`eme da govorime
za kriza na avtorot. Ako gi isklu~imeskribomanite i onie koi pi{uvaat lo{itekstovi, nie ne mo`eme da ka`eme dekapostoi kriza kaj avtorot. Duri i vonajskudnite vremiwa, ideite bile ognomet.Imalo deflacija od idei koga imaloinflacija - re~e Andonovski.Toj poso~i deka sekojdnevno na negovatarabotna masa pristignuvaat dramskitekstovi od mladi avtori i nim treba da imse dade mo`nost da vlezat vo trkata za dapobedat.- Makedonija ima odli~ni dramski avtori.Sistemot i instituciite se dol`ni da giotkrijat tie avtori, da gi promoviraat.Instituciite - fakultetite, teatrite iministerstvoto, ne mo`e da se odnesuvaatkako teatarot da e tercijalna dejnost.Instituciite site ovie godini gi zamenuvaamalkumina re`iseri koi otkrivaa avtori i
Tribina: "Doma{en dramski tekst, kriza na instituciite ili na avtorot"moderator : Venko Andonovski
zastanuvaa zad niv. Vinata ja prefrlam nasistemot koj treba da znae deka nemapogolema {teta od napi{an, a ne odigrantekst - re~e Andonovski.Spored nego, dramskite tekstovi ne senameneti za ~itawe, tuku sodr`atkolektivitet, masovna umetnost ednaumetnost na zaednicata.Nasproti obvinuvawata na sistemot,Andonovski potseti na ograni~uvawata nabuxetot vo kulturata.- Sitemot se menuva samo so pari. Ako seraspi{e edna nagrada od 15 iljadi evra zamlad avtor, }e stignat rakopisi od koi }eboli glava - re~e Andonovski.No tuka se nadovrzuva postoeweto nakompetentna teatarska kritika koja }epresudi koj tekst treba da pobedi.- So godini makedonskiot teatar e vostraoten ras~ekor kako praktika so ona {togo vikame teorija i kritika. Nema nikakvastimulacija za nekoj da se zanimava soteatarska kritika osven negoviot li~enafinitet. Zatoa, ni se slu~uva mladiteotkako im se odbile tekstovite, da gi pratatna stranski konkurs i da dobijat poddr{ka.Toa e sram za teatarskiot `ivot voMakedonija, za ministerstvoto koe e dol`noda go ~uva i neguva teatarot - re~eAndonovski.No od drugata strana na tasot od vagata,Andonovski go stavi pra{aweto za postoeweu~ili{te za dramski avtori.- Ne sum ubeden deka postoi "{kolovka" zadramski avtor. Ako pi{uvaweto dramskitekstovi e zanaet, nie samo }e gi povtoruvamepoznatite formi i }e se dobl`uvame do ona"Formata umira vo racete na epigonite".Postoi opasnost teatarot da se pretvori vougostitelska dejnost. Mora i mladite i oniekoi sakaat da se pojavat vo teatarot, darabotat na svojata individulanost - re~eAndonovski.
Nema dobar dramski avtor bez kompetentan kritika i stimulacija !
Imame idealen izgovor vo momentot dane odime napred so makedonskiotdramski avtor koj mora najitno da sesuspendira. Bez pari nema odewe napred.Tie lu|e mora bogato da se nagradat, abogato treba da se nagradi i"{kolovkata" na edna idna generacijateatarski kriti~ari koi }e znaat da gomislat tetarot.
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
14
TRAJ^E KACAROV:Od strav deka mo`eme da bideme na pozicijana doma{niot avtor, pribegnuvame kon ona{to ne e na{e, kon tu|oto kako mo`nost dane stavi vo pozicija na nekoi evropski ilisvetski standardi. Stra{no e {to so naspostojano e sindromot na mal ~ovek, malnarod, na mali tvorci i na lu|e koi {to,spored ona {to Kundera go ka`a, treba dasme vo kontekst. Mislime deka nadvor (voEvropa) sme ni{to. Taka, mo`e tri pati dase igra H.Boj~ev ili Koqada, no ako sejave{e ^a{ule ili nekoj drug od na{iteavtori, smetame deka e mnogu. Na pra{awetokoj e vo prednost, prevedeniot ili dobriotavtor? Bla`e Koneski odgovori mnogu jasno- dobriot avtor. Za{to, nekoj nekoga{ nemada se srami od doma{nite avtori i }e otkriekolkavi potencijali ima vo doma{niotdramski tekst. Eve primer kolku ne si jaznaeme doma{nata dramaturgija. Koga gopravevme " Grof Milivoj " od Risto Krlenitu eden ne znae{e deka tokmu toj e avtorot.Mislea deka e srpski avtor vo pra{awe.Na{ite mladi re`iseri za da poka`at dekase podgotveni za Evropa, go detroniziraatdoma{niot avtor. Makedonija nema, nitu }eima strategija da go prevede doma{niotavtor i da go pretstavi na svetskatateatarska scena. Toa ve}e go pravatSlovencite. Ministerstvoto za kulturatreba da ima sistem i da dade pari za da gostimulira doma{niot avtor.BRATISLAV DIMITROV:Avtorot i instituciite ne se dvesprotivstaveni strani. Krizata e nivna izaedni~ka. Nema mladi i stari avtori. Samodeloto go pravi avtorot mlad. Treba dabideme realni vo dijagnozata za da go najdemelekot. Na dva miliona `iteli, na 10 godinida se javuva dobar dramski tekst - ne trebada se ~uvstvuvame inferiorni. A zanaetot ealfa i omega na site privatniprofesionalni aktivnosti. Toj {to }e uspeekreativno da go izneveri zanaetot, toaga{se javuva umetni~koto delo. Nie vo toga{naJugoslavija nemavme problem so neigrawedoma{ni avtori. Zatoa treba da se napravivistinski duhoven pazar. Re`iserot e toj {to}e ponudi tekst.A ako toj nema klu~ kako dase odigra- zaludno e . Tekstot e samo eden seg-ment. Toj e ubav povod za pretstava koja trebada go otslikuva duhot na vremeto.DRAGANA LUKAN, studentZanaetot e pet nasto od dramskiot tekst kakocelina no tie treba da se nau~at. Vsu{nostnie u~ime kako ne treba da pravime za dabideme razli~ni kako avtori.MARIN BABI]^estopati akterite mora da izgovaraatrepliki {to e potrebno posebno tolkuvaweza da se razbere {to sakal avtorot da ka`e.Ako jas kako glumec se nafatam da odigramne~ij tekst, toga{ mora i da go do`iveamzadovolstvoto. Kaj nas e pomodarstvo koga }ese pojavi eden dramski avtor ( Goran
Stefanovski, Jordan Plevne{), site pravatsli~ni tekstovi. Dragi moi mladi avtori.vam vi se obra}am: Nie glumcite smeneinformirani {to vie pravite. Dajte da gipro~itame va{ite tekstovi. Sakam danavivam za vas.^esto se nosat tekstovi nanekoi direktor~iwa koi se menuvaat na 15minuti.JANI BOJAXI:Imam vpe~atok deka sprema temata seodnesuvame isklu~itelno na majtap,potcenuva~ki. Prvo, kako e postavena temata,pa se pra{uvam za {to se zboruva ovde. Negledam seriozen pristap.BOR^E GROZDANOV:Na Festivalot imavme bienalno"makedonska drama". Toa se slu~i dva-tripati. Kade se zagubi toga{ makedonskiotavtor? Imavme 15 postanovki "^a{ule" (bezminimizirawe), gi imavme VenkoAndonovski, Goran Stefanovski i tolku.Zarem nema{e mladi dramski avtori?Garantiram deka imalo. Mislam deka voteatrite treba da se vrati funkcijata -dramaturg.JORDAN VITANOV:Treba da otkrieme modus sistem kakomakedonskiot tekst da go vratime na scenata.Ima avtori {to ne gi znaeme, no ne zna~ideka nemaat dramski tekst. Ne mislam dekanekoj nekomu treba da mu go donese tekstotna raka. Potrebna e globalna mre`a nainformacii. Mo`ebi toa e toa preku FDU ipreku veb stranicata kade mo`e da se vididramskiot tekst od nekoj avtor. Toa treba dabide otvorena komunikacija.\OR\I JOLEVSKITreba da se najde sistem preku koj }e se dojdedo dramskiot tekst. Vo V. Britanija, kade imanajgolemo po~ituvawe na dramskiot tekst,ima mnogu sofisticiran sistem; konkurs, seselektiraat tekstovite, pa tie selektiranipak se ~itaat. Koga }e se odbere tekstot, akotreba avtorot i re`iserot }e go dorabotat.Toga{ }e se dobie kvaliteten dramski tekst.Vo Makedonija nema sistem za da se dojde dovistinskiot tekst. Od nas zavisi kako }e gonapravime toa.
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
15
Bilten na 42 MTF „VOJDAN
^ERNODRINSKI” - Prilep
Za izdava~ot: Petar Temelkovski
Ureduva - Redakcija: Slobodan Ro{koski,
Elizabeta Mitreska, Karolina
Micevska, Svetlana Risteska, Zlatka
Purkovi}
Fotografii: Svetlana Risteska i
Karolina Micevska.
Pe~ati: „TIREKS” - Prilep
]e gledate:
Ponedelnik:
NT “Vojdan ^ernodrinski” 19.30 ~asotNT Kumanovo
“Obidi”
re`ija: Robert Simonovski
CK “Marko Cepenkov” 22.00 ~asotTurski teatar Skopje
“Zad kulisi”
re`ija: Dragana Milo{evski - Popova
NT “Vojdan ^ernodrinski” 24.00 ~asotIspitna pretstava na studentite po akterska igra - ^etvrta godina
Klasa na Vlado Cvetanvski i Mimi Tanevska
Vtornik:
CK “Marko Cepenkov” 19.30 ~asotAlbanski teatar Skopje
“Lavirintite na se}avaweto”
re`ija: Ku{trim Bekte{i
NT “Vojdan ^ernodrinski” 22.00 ~asotNT Prilep
“^etvrtata sestra”
re`ija: Kiril Petreski
Makedonski teatarski festival
„VOJDAN ^ERNODRINSKI” -
PRILEP
Dom na kulturata „Marko Cepenkov”
7500 Prilep
tel.: 048/401-630 ili 425-520
faks: 048/401-631
E-mail: mtf_vc@mt.net.mkwww.mtf.com.mk
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL “VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” - PRILEP
16
LI^NA KARTA NA FESTIVALOT
42 MAKEDONSKI TEATARSKI FESTIVAL„VOJDAN ̂ ERNODRINSKI” – PRILEP
Pokroviteli:Ministerstvo za kultura na Republika Makedonija
Sobranie na Op{tina Prilep
Sobranie na MTF:Branko \or~ev - Dramski teatar,
Goran Ili} - NT Kumanovo,Dragan Maxirov - NT Strumica,
Jordan Vitanov - NT Veles,Kiril Ristoski - FDU,
Qubomir ^adikovski - Teatar za deca i mladiNaxi [aban - Turski teatar Skopje
Osman Ahmeti - Albanski teatar SkopjeSa{o Ognenovski - NT Bitola
Senko Velinov - MNTToni ^atleski - NT PrilepTraj~e Kacarov - NT [tip
Izvr{en odbor na MTF:Senko Velinov - pretsedatel
Branko \or~ev - ~lenGoran Ili} - ~len
Osman Ahmeti - ~lenSa{o Ognenovski - ~len
Umetni~ki direktor:Petar Temelkovski
@iri komisija:Bla`e Minevski - dramski pisatel,
Branko Stavrev - re`iser,Elhame Biqali - akter
Sekretar na MTF:Stojan Dam~eski
Tehni~ki sekretar:Qup~o Todorovski
Recommended