View
236
Download
14
Category
Preview:
Citation preview
MALI MOZAK I BAZALNI MALI MOZAK I BAZALNI GANGLIJIGANGLIJI
Doc. dr. sc. Renata PecotiKatedra za neuroznanost
Prisutan je kod svih sisavaca
Ima nadzornu ulogu
Usporeuje namjeru s izvedbom
Koordinira pokrete, stav tijela
Sudjeluje u odravanju miinog tonusa za vrijeme izvoenja glatkih i koordiniranih pokreta
little brain 150g, 10% ukupne modane mase Stranja kranijalana fosa Odvojen je od okcipitalnog renja
produetkom dure poznatim kao tentoriumcerebelli
Graen je od dvije hemisfere spojene vermisom
U donjem dijelu mali mozak okruuje dorzolateralni dio medule sa dvije cerebelarnetonzile
Klinika: prilikom porasta intrakranijalnog tlaka (engl ICP) dolazi do hernijacije tonzila u foramenmagnum to se moe iskoristiti kao dijagnostiki kriterij
Troslojni korteks graen je od sive tvari U dubini korteksa je ekstenzivni nastavak bijele
tvari graen od aferentnih i eferentnih aksona malog mozga
U sredini ta ista bijela tvar gradi krov etvrte komore
Sastavni dio sredinje bijele tvari su i duboke jezgre malog mozga ( eferentne projekcije)
Vie lateralno i ventralno bijela tvar dijeli se u tri obostrana para cerebelarnih pedunkula (gornji, srednji i donji)
Tanka lamina , superior medullary velum prua se izmeu gornjih pedunkula i tako stvara krov IV komore
Inferior medullary velum prua se izmeu donjih dijelova malog mozga i dorzalnog dijela medule-kaudalni dio krova IV komore u sredinjem, dijelu ima Magendijev otvor-(IV komora SAS)
FUNKCIONALNA PODJELA:FUNKCIONALNA PODJELA:
ARHICEREBELLUM=VESTIBULOCEREBELLUMVESTIBULOCEREBELLUM
PALEOCEREBELLUM=SPINOCEREBELLUMSPINOCEREBELLUM
NEOCEREBELLUM=CEREBROCEREBELLUM CEREBROCEREBELLUM
(ZAPRIMA PROJEKCIJE IZ PONTNIH JEZGARA I DONJE OLIVE KOJE SU POD UTJECAJEM KORTEKSA, koordinacija i planiranje pokreta, vaan je za koordinirane pokrete miia potrebnih za izvoenje tonih i nestereotipnih (nauenih ) pokreta)
DUBOKE JEZGRE MALOG DUBOKE JEZGRE MALOG MOZGAMOZGA
OD MEDIJALNO PREMA LATERALNO:
N. FASTIGIUS
N. GLOBOSUS
N. EMBOLIFORMIS N. INTERPOSITUS
N. DENTATUS
PODRAAJE ZAPRIMAJU IZ PURKINJEOVIH STANICA I IZVAN MALOG MOZGA
N. DENTATUSN. DENTATUS-- JE NAJVEA JEZGRA, INI GLAVNINU GORNJIH PEDUNKULA, PROJICIRA U PROJICIRA U KONTRALTERALNU VL, VA I DM JEZGRU KONTRALTERALNU VL, VA I DM JEZGRU TALAMUSA, TE TALAMUSA, TE ALJE MALE PROJEKCIJE U N. ALJE MALE PROJEKCIJE U N. RUBER, RF I OKULOMOTORNE JEZGRE RUBER, RF I OKULOMOTORNE JEZGRE KONTRALTERALNE STRANEKONTRALTERALNE STRANE
N. FASTIGIIN. FASTIGII-- ALJE PROJEKCIJE KROZ DONJI PEDUNKUL U VESTIBULARNE JEZGRE I RETIKULARNU FORMACIJU
N. INTERPOSITUSN. INTERPOSITUS-- ALJE PROJEKCIJE KROZ KROZ GORNJE PEDUNKULE U MOTORIGORNJE PEDUNKULE U MOTORIKA PODRUKA PODRUJA JA MOMODANOG DEBLA, ALI DANOG DEBLA, ALI PRIMARNO U NUCLEUS RUBER SUPROTNE STRANE
KRVNE KRVNE ILE CEREBELUMAILE CEREBELUMA
POSTERIOR INFERIOR CEREBELLAR ARTERIES (PICA)-za donji dio malog mozga i dorzolateralnu medulu
ANTERIOR INFERIOR CEREBELLAR ARTERIES (AICA)-za prednji donji dio cerebeluma, tj. flokulus, kaudalni dio nucleusdentatusa, srednje pedunkule
SUPERIOR CEREBELLAR ARTERIES- za gornji dio malog mozga, duboke jezgre, rostralnidio srednjih pedunkula i gornje pedunkule
VENSKA DRENAA-putem razliitih venskih sinusa
StaniStanina graa malog mozgana graa malog mozga
5 vrsta stanica
1. Purkinjeove stanice
2. Granularne stanice
3. Koaraste stanice
4. Zvjezdaste stanice
5. Golgijeve stanice
PurkinjeovePurkinjeove stanicestanice
Glavne i jedine projekcijske stanice Akson Purkinjeovih st. prolazi kroz zrnati sloj i
daje jednu ili vie kolaterala natrag u neposrednu blizinu sloja purkinjeovih stanica
Imaju mijeliniziran akson Stavara inhibicijske sinapse (GABA) (GABA) s neuronima
u dubokim jezgrama Nekoliko Purkinjeovih stanica zaobilazi duboke
jezgre i izravno stvara sinapse sa lateralnim vestibularnim jezgrama
Zrnate staniceZrnate stanice
Najmanje , gusto pakirane, nemijeliniziraniaksoni, T zavretak
Oblikuju ekscitacijsku sinapsu(GLUTMAT) (GLUTMAT) sa dendritima Purkinjeovihstanica
Uzduna vlakna
KoKoarastearaste stanicestanice
U dubokim dijelovima molekularnog sloja
Primarni akson stvara sinapse sa velikim brojem Purkinjeovih stanica (100-200)
Inhibicijske sinapse (GABA)(GABA)
Zvjezdaste staniceZvjezdaste stanice
Ime su dobile prema zvjezdastom obliku dendrita
U vanjskom dijelu molekularnog sloja
Funkcionalno su sline koarastim st., zaprimaju iste ulazne informacije, izlazne sinapse su inhibicijske (GABA),(GABA), smjetene dalje od some Purkinjeovih stanica pa su i manje utjecajne u odnosu na koaraste stanice
GolgijeveGolgijeve stanicestanice
Veliki neuroni, gornji dio zrnatog sloja dendriti u zrnatom sloju stavraju glomerule
Inhibicijske projekcije (GABA)(GABA)
Zaprimaju informacije od mahovinastihvlakana
Ulazne projekcije malog Ulazne projekcije malog mozgamozga
VITIVITIASTA VLAKNA ASTA VLAKNA
(OLIVOCEREBELARNA)(OLIVOCEREBELARNA)
MAHOVINASTA VLAKNA (SVA OSTALA)MAHOVINASTA VLAKNA (SVA OSTALA)
AMINERGIAMINERGIKA VLAKNAKA VLAKNA
Sva aferentna ili ulazna vlakna dolaze u sustavu donjih i srednjih cerebelarnihpedunkula
VITIVITIASTA VLAKNAASTA VLAKNA
Donja oliva- kontralateralna projekcija u korteks malog mozga
Svako vitiasto vlakno stvara nekoliko stotina sinaptikih kontakata sa dendritima jedne Purkinjeove stanice
Izvor su slabih ekscitacijskih inputa za Golgijeve, koaraste i zvjezdaste stanice, te duboke jezgre kroz kolateralne projekcije
Vjeruje se da je neurotransmiter ovih vlakana aspartat
MAHOVINASTA VLAKNAMAHOVINASTA VLAKNA Ulaze kroz sva tri pedunkula Mijelinizirana su i granaju se vie puta u bijeloj
tvari, nakon ega gube mijelin nakon to svaka grana da brojne kolaterale u zrnatom sloju
RozeteRozete su specifini aksonski zavretci Svaka rozeta stvara jezgru sloenih glomerulaglomerula
veliki sinaptiki kompleks sastavljen od jedne rozete mahovinastog vlakna, dendirta zrnatih stanica, proksimalnog dijela dendrita Golgijstanica i terminalnog dijela Golgij aksona
Cijela struktura je inkapsulirana glijalnimomotaem
Svako mahovinastvo vlakno stvara sinapsusa nekoliko stotina zrnatih stanica
Mahovinasta vlakna indirektno putem
zrnatih stanica aktiviraju Purkinjeove
stanice, neurotransmiter? (acetilkolin,
tvarP, somatostatin)
AMINERGIAMINERGIKA VLAKNAKA VLAKNA
ANIMALNE STUDIJE
Noradrenergike projekcije iz locus coerulusa ( A6) daju projekciju putem gornjih pedunkulaizravno na Purkinjeove stanice
Dopaminergike (A10) projekcije iz ventralnogmezencefalikog tegmentuma do Purkinjeovih i zrnatih stanica
Funkcija ovih projekcija jo se istrauje
FUNKCIONALNE RAZLIKE FUNKCIONALNE RAZLIKE AFERENTNIH VLAKANAAFERENTNIH VLAKANA
MAHOVINASTA VestibulocerebelarnaSpinocerebelarnaRetikulocerebelarnaPontocerebelarna Zrnati sloj Brzo vode akcijske potencijale Slab ekscitacijski uinak
(prostorna i vremenska sumacija)
Nastaje jednostavni iljak Akcijske potencijale odailje
velikom uestalou Stupnjevane informacije o
pokretima
VITIASTA Olivocerebelarna Molekularni sloj NAJMONIJA
EKSCITACIJSKA SINAPSA!!!
Nastaje sloeni iljak Spontana uestalost okidanja
(10Hz) Obavijest o pogrekama u
izvoenju pokreta
IZLAZNE PROJEKCIJE MALOG IZLAZNE PROJEKCIJE MALOG MOZGAMOZGA
Putem aksona Purkinjeovih stanica Projekcija obino ide indirektno putem
dubokih jezgara malog mozga Idu putem gornjih i donjih pedunkula Purkinjeove stanice vermisa nucleus
fastigii Purkinjeove stanice intermedijalne zone
n. globosus i n. emboliforrmis
Purkinjeove stanice lateralnog dijela n. dentatus
Glavnina izlaznih projekcija ide putem gornjih pedunkula i porijeklom je iz n. globosusa, n. emboliformisa i dentatusa; kao kontralateralne projekcija ide do nucleus rubera i VL jezgre talamusa(n. dentatus)
Projekcija iz n. fastigii ide kao kontralateralna do vestibularnih jezgara
DISFUNKCIJA MALOG MOZGADISFUNKCIJA MALOG MOZGA Flokulonodularni sindrom
Ozljede flokulonodularnog renjaTumori stranje lubanjske jamePoremeaj ravnotee i pokreta oiju(nistagmus) Sindrom prednjeg renja
Nesigurnost hoda (ataksija)Poremeaj kontrole nonih pokreta (asinergija)Ozljede vermisa i n. fastigii-titubatio- ljuljanje tijela prilikomstajanja i hodanja Neocerebelarni sindrom
Dysmetria
Asynergia
Dysdiadochokineza
Intencijski tremor
Ataxia (govora ili hodanja)
BAZALNI GANGLIJIBAZALNI GANGLIJI
SUBKORTIKALNO PODRUJE UKLJUENO U MOTORIKU I KOGNITIVNE FUNKCIJE
KLASINA DEFINICIJA BAZALNIH GANGLIJA ODNOSILA SE NA ANATOMSKE STRUKTURE; CAUDATUS-PUTAMEN,
GLOBUS PALLIDUS I AMYGDALA . CAUDATUS+PUTAMEN= STRIATUM
NOVA DEFINICIJA UKLJUJE JO I SUBSTANTIU NIGRU I N. SUBTHALAMICUS, KOJI SU FUNKCIONALNO VEZANI SA STRIATUMOM I GLOBUS PALIDUSOM. Amigdala se danas smatraju posebnim entitetom iako su funkcionalno povezani sa odreenim strukturama bazalnih ganglija
KliniKliniki simptomi ozljede bazalnih ki simptomi ozljede bazalnih ganglijaganglija
Piramidni sindrom
miina paraliza, pareza i spastinost, uslijed oteenja kortikospinalnog puta
Odsutnost miine paralize, rigiditet ili ukoenost, akinezija ili odsutnost pokreta, usporenost, tremor, atetoza, chorea, hipokinetskii hiperkinetski sindrom=ekstrapiramidni sindrom
Ustroj bazalnih ganglijaUstroj bazalnih ganglija
Rezultati najnovijih anatomskih istraivanja govore o strijatumustrijatumu kao glavnom ulaznom dijelu bazalnih ganglija, a projicira u pallidum i to u parsinterna i pars externa
ParsPars externaexterna pallidumapalliduma projicira uglavnom unutar bazalnih ganglija, napose u subtalamiku jezgru i parspars interna interna palidumapaliduma te substantiusubstantiu nigrunigru, , parsparsreticulatareticulata-- posljednje dvije strukture glavne su izlazne projekcije bazalnih ganglija
STRIATUMSTRIATUM
Najvea jezgra bazalnih ganglija, dio telencefalona
Zaprima ulazne projekcije iz korteksa, talamusa i modanog debla
Anatomski se dijeli na nucleus caudatus i putamente ukljuuje u svoj sastav i n. accumbens (limbikisustav!)
Najvei dio striatuma je putamen, capsula interna odvaja ga od nucleus caudatusa
Histolokim metodama (Nisslovo bojanje) pokazalo se da je striatum vrlo homogena struktura
Kotikostrijatalna ulazna projekcija: ekscitacijska(glutamat), dolazi iz svih dijelova kore osim iz primarnog slunog i vidnog korteksa, projekcija je jednosmjerna , tj. striatum nema izravnu povratnu projekciju ve indirektnu putem talamusa
Talamostrijatalna ulazna projekcija: ekscitacijska(glutamatergina), iz talamusa
Ulazne projekcije ostalih jezgara Ulazne projekcije ostalih jezgara bazalnih ganglijabazalnih ganglija
Sva podruja bazalnih ganglija zaprimaju informacije iz tegmentopedunkulopontne jezgre (retikulrana formacija) koja ima kljunu ulogu u nastanku bolesti bazalnih ganglija ukljuujui i Parkinsonovu bolest
Serotoninergike projekcijeiz dorzalnih rafe jezgara (napose vanjski dio globus palliduma)
Projekcije
Izlazne projekcije bazalnih Izlazne projekcije bazalnih ganglijaganglija
Unutarnji segment globus Unutarnji segment globus pallidumapalliduma i i substantiasubstantia nigranigra
parspars reticulatareticulata su jedini dijelovi bazalnih ganglija koji alju udaljene projekcije, uglavnom prema motornim jezgrama talamusa- ukljueni su u nadzor pokreta udova
Izlazna projekcija iz substantiasubstantia nigranigra ide prema talamusutalamusu a vana je u nadzoru nad pokretima glave , vrata, lica i oiju;
projekcija iz pars reticulata ide u retikularnujezgru talamusa, nakupinu GABAergikih neurona koji okruuju tijelo talamusa, nadziru kortikotalamike i talamokortikalne veze, imaju ulogu u odravanju pozornosti i spavanju
Unutarnji krugovi bazalnih Unutarnji krugovi bazalnih ganglijaganglija
Nigrostrijatalni put (SNc alje dopaminergikutopografski ustrojenu projekciju prema striatumu, te alje kolaterale prema globus pallidusu i n. subthalamicus)
Direktni put (iz striatuma ide do GPi i SNr)-GABA i tvar P
Indirektni put (GPe)-GABA i enkefalin
D1 ekscitira projekcijske neurone koji zavravaju u GPi i SNrD2 inhibira neurone koji projiciraju u GPe
ZNAENJE??Izravni put FACILITIRA pokreteNeizravni put INHIBIRA pokrete
Direktni i indirektni put nisu neovisni povezuju se u striatumu pomou kolinergikih neurona i kolaterala iz striatuma u GPe
Kod zdrave osobe GABAergike izlazne projekcija (GPi, SNr) imaju visoku
razinu aktivnosti, to rezultira tonikom inhibicijom ciljnih neurona;
striatum ima nisku razinu spontane aktivnosti, njegova aktivacija dovodi do aktivacije i direktnog i indirektnog puta tj. inhibicije.
Uinak je prolazan jer kortikostrijatalni put aktivira GABAergike interneurone koji projiciraju u striatum koji se onda posljedino inhibira
Animalne studije pokazale su da dopamin stimulira direktni a inhibira indirektni put, budui da su sve intrinzike veze bazalnih ganglija izuzev onih iz STN GABAergike, moe se pretpostaviti da e gubitak dopamina dovesti do pojaanja GABAergikih izlaznih projekcija odnosno do inhibicije talamokortikalnog puta
U Parkinsonovoj bolestiParkinsonovoj bolesti smanjena je aktivnost direktnog ili izravnog puta a pojaana aktivnost indirektnog puta uzrokuje pojaanu toniku inhibicijsku aktivnost direktnog puta i snienu aktivnost talamokortikalnog puta-hipokineza
U Huntingtonovoj bolesti aktivnost izravnog puta je pojaana dok je aktivnost indirektnog puta smanjena-hiperkineza (pojaana aktivnost talamusa na koru)
PoremePoremeaji bazalnih ganglijaaji bazalnih ganglija
PARKINSONOVA BOLEST
HUNTINGTONOVA BOLEST
Recommended