SPAVA LI MOZAK?

  • View
    73

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

SPAVA LI MOZAK?. Tjedan mozga 2013. U kotskoj djecu ue kako spavati! Cilj: - s manj enje broj a mrzovoljnih i neispavanih uenika . - povea nje kolskog uspjeh a - PowerPoint PPT Presentation

Transcript

Slide 1

SPAVA LI MOZAK?Tjedan mozga 2013.

Sleep Scotland U kotskoj djecu ue kako spavati!Cilj: - smanjenje broja mrzovoljnih i neispavanih uenika. - poveanje kolskog uspjeha

"Otiao sam u krevet u ranije i moram priznati da se osjeam budnije nego prije." "Na satu francuskog jezika nisam spavao kao inae, a i moj profesor je bio oduevljen.", izjavio je napokon naspavani uenik.

ZATO SPAVAMO? San je potreban svima. ovjek provede spavajui oko 1/3 svog ivota.

Dok su djeca jako mala potrebno im je vie sna (znaju spavati ak do 20 sati na dan).

Prinova u obitelji za roditelje, izmeu ostaloga, znai i gubitak 400 do 750 sati sna tijekom njegove prve godine ivota.

Za djecu kolske dobi preporua se najmanje 9 do 10 sati spavanja.

Veini odraslih osoba treba 7 - 9 sati sna dnevno.

ZATO KOLARCI TREBAJU 9-10 H SNA? sve vie obveza

sve vei interes za TV, raunalo, internet, proizvode koji sadre kofein moe utjecati na potekoe s usnivanjem, pojavljivanje nonih mora te buenje u tijeku noi

SPAVANJE KOD IVOTINJA irafa spava najmanje- samo 2 sata na dan!

impanze spavaju izmeu 9-10 sati na dan. Make spavaju barem 12 sati.

imii spavaju naglavake, po 20 sati na dan.

Koale spavaju najvie oko 22 sata dnevno!

DUPIN naizmjenino spava jedan dio mozga pa drugi dio

Nedostatak i loa kvaliteta sna kod djece i odraslih

nedovoljna energija za rad

potekoe u pamenju

slaba koncentracija

nestrpljivost i loe raspoloenje

stalna pospanost - san vas hvata dok itate, gledate TV, piete zadau...

slabi imunitet bolest

teke glavobolje, bolovi u miiima...

Savjeti za dobar noni san Odredite redovito vrijeme za odlazak na spavanje i ustajanje. Budite dosljedni i u kratkotrajnim spavanjima tijekom dana. Prilegnite svako poslijepodne ili to nemojte uope initi.

Nemojte jesti teku hranu prije odlaska u krevet. Ako morate neto jesti prije spavanja, neka tu bude neto malo.

Redovito vjebanje e vam pomoi da bolje spavate, ali nemojte se prije odlaska u krevet baviti nekom napornom gimnastikom. Izbjegavajte stresne misli prije odlaska na spavanje i bavite se nekom umirujuom djelatnou koja e vam pomoi da se opustite. Npr. topla kupka ili sluanje umirujue glazbe.

Leonardo DaVinci Tokom dana spavao samo 1,5 sati!

Svaka 4 sata bi odspavao po 15 minuta.

Rekorderi u nespavanju Randy Gardner iz SAD-a 1964. ostao budan nevjerojatnih 264 sati.

Maureen Weston Nije spavala punih 449 sati, odnosno 18 dana i 17 sati.

etiri dana bez sna moe uzrokovati privienja!

Sanjanje

Moete li se prisjetiti

lijepoga sna? none more? Mary Shelley je tvrdila da je inspiracija zaFrankensteinpotekla iz njezinih nonih mora.

Snovi imaju glavnu ulogu u nekim filmovima, a najpoznatiji je arobnjak iz Oza

VEINA LJUDI SANJA SVAKE NOI. SNOVI SE JAVLJAJU VIE PUTA U NOI I TRAJU 5-20 MINUTA.

Tokom ivota, ljudi provedu otprilike est godina sanjajui! Oko 95 % snova brzo zaboravimo, odmah nakon buenja. Svoje snove moete kontrolirati.

Odsutnost itanja, pisanja, tipkanja, kalkuliranja u snovima Ne sanjamo aktivnosti poput itanja i pisanja jer.

ukljuuju malo ili nita naih emocija ( za razliku od etanja, prianja sa prijateljima i sl.)

Vjerovali ili ne, neki ljudi zaista imaju strah od odlaska na spavanje! - Klinofobija (strah od odlaska u krevet) - Somniofobija (strah od spavanja)

SLIJEPE I SLABOVIDNE OSOBE NEMAJU SNOVE KAO I LJUDI KOJI VIDE.

NJIHOVI SNOVI SU BEZ SLIKE I ONI SANJAJU ZVUKOVE, MIRISE, DODIRE.

Spavanje vam moe pomoi da uite! Spavanje i sanjanje mozgu pomae uiti te traiti naine za rjeavanje problema.

Sanjanje je nain na koji mozak obrauje, integrira i razumijeva nove informacije. Dok sanjate Vae tijelo je gotovo u potpunosti paralizirano za vrijeme sanjanja vjerojatno kako bi sprijeilo vae tijelo da odglumi sve to se zbiva u snu.

Kad hrete, ne sanjate.

POREMEAJI U SPAVANJU

NESANICA Insomnia

Nekim ljudima se esto dogaa da naveer ne mogu zaspati.

...moe biti samo privremena (nekoliko dana) ili due vrijeme... PRESTANAK DISANJA Moe trajati 10 s 30s.

Pojavljuje se nekoliko puta kroz no, ali ljudi nisu toga svjesni.

Ujutro se bude umorni i pospani, a ne znaju zato.

SINDROM NEMIRNIH NOGU Neki ljudi, dok tonu u san osjeaju svrbe i trnce u nogama, pa zbog toga trzaju nogama.

To ih moe ometati da zaspu i buditi iz sna.

PADANJE U SAN TIJEKOM DANA U jednom trenutku razgovarate s osobom, a u drugom ona ve spava.

Osoba jednostavno zaspe dok neto radi.

Kada se probudi, nije svjesna da je spavala.

TIJEKOM NOI TIJELO SE ODMARA, ALI MOZAK OSTAJE AKTIVAN!