View
177
Download
7
Category
Preview:
DESCRIPTION
Manastir Starčevo na Skadarskom jezeru
Citation preview
Zdravko
CETINJE, jun 2012.
2
1. Uvodna strana
________________________________________________________
Lokacija
_________________________________________________________________________
1.1 Naziv i adresa kulturnog Manas orica na
dobra Skadarskom Jezeru - SO Bar
________________________________________________________________________
1.2 Broj (brojevi) u registru br. 1207/57 od 26.11.1957;
br. 01.- 1669/1-61 od 08.11.1961;
br. 02-110 od 07.02.1994.
________________________________________________________________________
1.3 Kategorija vrijednosti II (druga)
_________________________________________________________________________
1.4 Sakralna arhitektura manastir
_________________________________________________________________________
1.5 Vrijeme nastanka XIV vijek
_________________________________________________________________________
1.6 Mitropolija crnogorsko-primorska, Cetinje
_________________________________________________________________________
1.7 Oznaka na mapi Crkva: 42o
11' 22.19'' N
190
15' 26.75''E
3
2. Opis kulturnog dobra
________________________________________________________
2.1 Svojstva i osobenosti kulturnog dobra
Skadarsko jezero se, zbog ve
posebno manastiri, Crne Gore.
karija, po kojem je i dobio ime.
isa Lipljanske crkve,
umro 13. januara 1378. godine.
vo, nalazi se na obodu prirodno formirane, amfiteatralne uvale na
jugozapadnom dijelu ostrva, , koja je bila najpovoljnija za
gradnju koje
zidom. Kompleks
objekata i ogradnog zida sa monumentalnom kapijom.
6,5 m). Kao i ostali, kasniji trikonhosi na jezeru, Presvetoj Bogorodici. Iz
tak broda
hram malih dimenzija, a nema
ima kamenu policu po sredin
prozora, ozi obi
4
da Manastiri na tlu Crne
Gore, Beograd 1995, str. 123;
slogu riblje kost
Uskoro poslije podizanja crkve ispred zapadne fasade podignuta je pravougaona priprata sa
pele sa
poluk
prema njegovom testamentu, sahranjen
Dionisio
della Vecchia, palladin - koji je vojvodsku titulu dobio 1533. godine od Karla V
-
jedna se nalazila zapadno od crkve. Manastir je bio
Padom ovog dijela Zete pod tursku vlast, manastir je zapustio. I manastir i zemlja na kojoj se nalazio
pripali
ostavljenu crkvu.1
2.2 kulturnog dobra
-
razvijaju se
-
graditeljski tip trikonhos. Osnova crkve tog plana, u kome se uz centralni pravougaoni
koja n
Topolici u Baru, Sv. Jovan u Zatonu). Ta organizaciona shema crkve je u srednjem vijeku
kupole. Varijanta zetskog trikonhosa ima ispred apside prezbiterijalni travej, a umjesto
pjevnice za mon
rebrastim svodom i krovom od kamenih
1
5
stih pravilnih tesanika ili samo od pritesanog kamena, sa oblicima
svodova, lukova, vizuri i otvorima, dobrim dijelom preuzetim iz savremene gotike, hramovi
oblasti u ko u.
kombinacije kamen cigla. Z
preuzeti iz gotike, tj. stila koji je tada bio dominantan na Zapadu. Osobenost im je donijela
ja i majstori, najvjerovatnije iz Bara i Kotora u kojima su u to vrijeme bile
veoma aktivne radionice kamenara, klesara i graditelja.
nova romano gotika, odnosno graditeljstvo zetske r vu
ima sve osobine te pa predstavlja jedinstveno kulturno dobro,
Lijepo proporcionisana, svedena na
prostornu zamisao hrama, unijeli,
zapadnih primjesa u stilskom graditeljskom izrazu.
od kojih se Prolog u Biblioteca Nazionale Marciana, u Veneciji.
U manastirskom skriptorijumu je 1442. godine nastao i
starca Nikona Jerusalimca koji predstavlja prepisku
(poslanice) i bitan
evne tradicije. To je i prvi crnogorski putopis, sa natpisima iz
publikovanja, ali
Goru nijesu urodila plodom.
6
3. Stanje kulturnog dobra
________________________________________________________
3.1 Opis stanja kulturnog dobra
organizacija prostora. Formiranje terastastih vrtova u neadekvatnoj tehnici gradnje i
raznorodnom materijalu (lomljeni kameni blokovi, priklesani oblutci i dr.)
Na samoj crkvi izvedeni su brojni radovi koji su izmijenili izvorne stilske karakteristike ovog
zamijenjen je olovnim. stijene, koje su
U crkvi je originalni pod od opeke u slogu riblje kosti,
zamijenjen
ndustrijski rezane. Oltarski prostor je
materijala i neprimjerena ovom prostoru. T , oslikan je
novi freskopis,
I pored brojniih radova izvedenih na manastirskom kompleksu,
3.2 na kulturnom dobru
Prva
visine
osnove crkve.
Prema Rovinskom, dimenzije crkve, uzete prema
psida su po 2,20 m a srednje 2,
7
S Povjerenik za
kulturu
, pa i one na
Skadarskom jezeru.
u basenu Skadarskog
e 1961 prof. Vojislava
su Bogoro
. U periodu 1963 -
rekonstrukciji crkve
spomenika kulture sa Cetinja:
-
-
- Izrada novog dijela tambura kupole.
-
cementnom malteru.
- Zatvar
-
- Izrada potkrovnog kamenog vijenca na fasadi crkve i na kupoli tambura prema
-
-
debljine 1,5 mm, na novoj krovnoj ko
-
- Izrada ulaznih vrata od hrastovine ili borovine, sa horizontalnim preklopom, od drveta
debljine 50 mm.
Godine 1980. i imanja
kompleksa radi izrade programa
radovi radi izrade projektne dokumentacije.
Radovi na sanaciji manastirskog kompleksa arh: Vladimir
zini crkve.
na grobovima u kapelama zamijenje
,
radova na sanaciji crkve i konzervaciji kompleksa, komisija Zavoda za
8
- Fugovanje kamenih zidova, kako na objektu crkve, ulazne kapije i na zidovima
-
- Pokrivanje objekta kanalicom, posebno kupole i ulazne kapije izvedene su
kulturnog
s
kulture u konsultaciji
sa Mitropolijom crnogorsko primorskom planirao rekonstrukciju manastirskih konaka, u
cilju revitalizacije -
Na osnovu Programa obnove i sanacije spomenika kulture u Crnoj Gori za 1992. godinu i
posebne Odluke Vlade Republike Crne G
rekonstrukcija kona
3.3
goricama Skadarskog jezera prvih godina XXI vijeka krenuo je u obnovu. Decenijama
g
kva
objekta i bez projektne dokumentacije. Sa crkve je
mal zidova.
n novim od rezanih
omalterisani i
-
9
konfiguracija terena
isto
boje.
-
Mitropoliji crnogorsko primors
podzidima uz zapadni zid konaka, i da u roku od 120 dana dovede kompleks u prvobitno
stanje.
m
spomenika kulture Kotor.
Nalazi ove Komisije su gotovo istovjetni:
- komunikacije itd, formirani su u neadekvatnoj tehnici gradnje i raznorodnog materijala
(lomljeni kameni blokovi, priklesani oblutci i dr.).
- Crkva Sv. Jovana restaurirana je po projektu RZZSK sredinom 80- ih godina 20-vijeka, pokrivena kanalicom. Kasnijim intervencijama, zbog pr
prepokrivena je olovnim limom (tablom)
- U polukaloti kupole je novonaslikan Isus Pantokrator. -
rezane.
- - Oltarski prostor je podijeljen ikonostasom industrijskog tipa. Svi ovi radovi u
prostoru.
freskopis,
ARHIEPISKOPA CETINJSKOG I MITROPOLITA CRNOGORSKO PRIMORSKOG AMFILOHIJA
HRISTA DG 2009
10
grijanja, koji grubo remete tkivo ovih objekata. U manastirskoj porti su postavljeni stubovi sa
elektro turbinama na vjetar.
4. Neophodni radovi na kulturnom dobru
________________________________________________________
4.1 Predlog radova na kulturnom dobru
odne mjere kao i radovi u cilju resanacije
-
restauratorskih intervencija u toku 60 i 80 i 90 -
zetske arhitekture s kraja XIV vijeka.
6897 od 27. oktobra 2005. godine.
5.
________________________________________________________
5.1 Izvori dokumentacije
- - - Glavni projekat konaka Sig. 1681-1682 -
5.2 Bibliografija
-
11
- naroda, Beograd
1950.
- Godine
-
- grad 1995.
- -
6. Kartografski podaci
___________________________________________________________________________
6.1 Granice kulturnog dobra sa katstarskim oznakama
nepokretnosti.
7. Namjena kulturnog dobra
_______________________________________________________
7.1
orica
kao vjerski objekat. Njime upravlja Mitropolija crnogorsko - primorska
ovog vjersko
organizacije u cilju definisanja strategije, valorizacije i prezentacije ovog kulturnog dobra.
-
Ona preko odgovornog Ministarstva kulture
12
ine
prema Planu upravljnja Nacionalnim parkom Skadarsko jezero 2011-2015 godine enim
nim
Nacionalni park Skadarsko jezero (Sl. list RCG, br. 46/01).
dugor definisanja
-
rukovoditi u realizaciji bu
se
ene mjere i
uinstitucionalnom saradnjom.
Planom upravljanja a
Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma, JPNPCG, Nacionalni park
Skadarsko jezero, Ekspertske organizacije (fakulteti, instituti), lokalna samouprava i
sveobuhvatnih podataka o kulturno-istorijskom
metod
p
8. Za
_______________________________________________________
kulturno-
avni dio
potreba. pa
predstavlja jedinstveno kulturno dobro, skladnih proporcija i arhitektons
Lijepo proporcionisana crkva,
graditelji su u uvezenu prostornu zamisao hrama, unijeli, izmjenama i pojednostavljenjima,
iteljskom izrazu.
13
ne vrijednosti, nakon sveobuhvatne
14
9.
________________________________________________________
Slika 3 i 4 Gorica, presjeci
15
Slika 5 Gorica,
Slika 6 Gorica, prema P.A.Rovinskom
16
Slika 6 i 7 Gorica, prije konzervatorskih radova 1963. godine
17
Slika 8 i 9 Gorica, prije konzervatorskih radova 1963. godine
Recommended