materijali s predavanja

Preview:

Citation preview

TRENING S OPTEREĆENJEM KOD DJECE I MLADIH SPORTAŠA

ZAŠTO “DA”, A ZAŠTO “NE”?

Damir SekulićKineziološki fakultet Split

dado@kifst.hr

Treninzi s opterećenjem (teretima):

• sustavi treninga koji se temelje na upotrebi "vanjskog" opterećenja

• prvenstveni cilj razvoj pojedinih dimenzija snage “trening snage”

Uobičajena razmišljanja…• Trening s opterećenjem ne preporuča se djeci i mladim

sportašima dok “solidno ne zagaze u pubertet” • Osnovni razlozi:

1. Nedostatna razina prirodnih anaboličkih hormona u organizmu djece u predpubertetu i ranom pubertetu “ne omogućava” napredak u dimenzijama snage

2. Trening s opterećenjem mogao bi uzrokovati ozljede i prerano zatvaranje koštanih epifiza i negativno djelovati na rast i razvoj

Daljnje izlaganje temelji se na …

… rezultatima studija koje su uspoređivale E i K skupine mladih sportaša (ponekad i djece) – E skupina provodila je trening snage

(trenažeri, utezi,…)– K skupina provodila je nekakav drugi trening

ili nije trenirala

Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportašaZašto “DA”?

1. Potencijalne opasnosti1. Ozljede2. Potencijalno negativni učinci na rast i razvoj

2. Pitanje efikasnosti treninga

Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportašaZašto “DA”?

1. Potencijalne opasnosti1. Ozljede2. Potencijalno negativni učinci na rast i razvoj

2. Pitanje efikasnosti treninga

Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportašaZašto “DA”?

Uočene ozljede kod treninga s teretom(o/h/100 osoba)

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

Trenažeri Power lifting Dizanje utega

Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportašaZašto “DA”?

1. Potencijalne opasnosti1. Ozljede2. Potencijalno negativni učinci na rast i razvoj

2. Pitanje efikasnosti treninga

Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportašaZašto “DA”?

Prirast u visini (u cm)

0 1 2 3 4 5

Sadres (21 mjesec)

Ramsay (5 mj)

Weltman (3 mj)

Siegel (3 mj)

Kontrolna

Eksperim entalna

Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportašaZašto “DA”?

1. Potencijalne opasnosti1. Ozljede2. Potencijalno negativni učinci na rast i razvoj

2. Pitanje efikasnosti treninga

Rezultati studija koje su ispitivale učinke treninga s opterećenjem, a provedene su na ispitanicima

predpubertetskog uzrasta

Referenca Ispitanici Program Rezultati Zaključak

Faigenbaum i sur. 1996.

7-12 godina; K=9; E=15

E: Trening na spravama; 3 serije po 6 rep (3x6); 5 vježbi; 8 tjedana

Ekstenzija potkoljenice: E:+53%; K:+6%;Potisak ravni: E: 41%; K: 9%Nisu uočene razlike u skoku u vis i

fleksibilnosti

Značajan napredak u snazi pod utjecajem treninga snage

Ozmun i sur. 1994.

9-12 godina; E=8; K=8

E: fleksija desne podlaktice; 3x7-10; 3xtjedno; 8 tjedana

Izokinetička snaga: E:+28%; K:+15%Izotonička snaga: E:+23%; K:+4%

Značajan porast snage bez promjena u opsegu nadlaktice

Sewall i Micheli, 1986

10-11 godina;E=10; K=8

E: Nautilus: presa, povlak i potisak; 3x10; 3xtjedno; 10 tjedana

Prosječno: E:+43%; K:+9% Značajan porast snage

Blimkie i sur. 1989.

9-11 godina; E=14; K=13

E: Kružni trening od 6 vježbi + 8 serija dodatno na 75% 1RM; 3xtjedno; 10 tjedana

Apsolutno izometrijski: E:+24%; K:+0%Relativno izometrijski: E:+19%; K:-4%

Značajan porast izometrijske (voljne) komponente

Referenca Ispitanici Program Rezultati Zaključak

Vrijens, 1978 E1=16 (10 g)E2=12 (17 g)

Kružno; 8 vježbi; 8-12 rep; 75%1RM; 3xtjedno; 8 tjedana

E1: Neznatne promjene osim trbuh i lumbalni (izometrija)

E2: Značajan napredak u svim mjerama + napredak u opsezima

Značajniji napredak kod starijih dječaka i u mjerama snage i u morfološkim mjerama

Pfeiffer i Francis, 1986.

E1=15 (10 g)E2=15 (13 g)E3=15 (20 g)

Slobodni utezi; 4 osnovne + 5 dodatnih vježbi; 3x10; 3xtjedno; 9 tjedana

E1: +29% (m.biceps 120º/s); +17% (m.quadriceps 120º/s)

E2: +14% (biceps); +14% (quadriceps)

E3: +10% (biceps); 0% (quadriceps)

Varijabilni rezultati u napretku po uzrastima, generalno veći napredak kod predpub. uzrasta

Lillegard i sur. 1997.

E1=20 (11 g)E2=16 (14 g)

Progresivni trening; 3x10; 6vj; 3xtj; 12 tjedana

Obe skupine značajno napredovale od incijalnog do finalnog mjerenja

Podjednak napredak obiju dobnih skupina

Rezultati studija koje su ispitivale učinke treninga s opterećenjem, a provedene su paralelno na ispitanicima predpubertetskog i

pubertetskog (ili starijeg) uzrasta

Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportašaZašto “DA”?

1. Potencijalne opasnosti1. Ozljede2. Potencijalno negativni učinci na rast i razvoj

2. Pitanje efikasnosti treninga

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%FL

EKSI

BILN

OST

KOO

RD

INAC

IJA

EKSP

L. S

N. (

SKO

KD

ALJ)

EKSP

L. S

N.

(BAC

ANJE

)

BRZI

NA

(20M

)

REP

ETIT

IVN

ASN

AGA

STAT

IČKA

SN

AGA

NAP

RED

AK U

9 M

J

KONTROLNAEKSPERIMENTALNAPOPULACIJA

*

*

*

**

EKSP: 9 mj. program judo školeKONTR: 9 mj. program sportskih igaraPOPUL: 9 mj. “samo” TZK

sve kod 7-god dječaka

Konačno …• Trening s opterećenjem je efikasan u pogledu razvoja snage

kod djece i mladih sportaša. • Ne postoje dokazi da ova vrsta treninga na bilo koji način

remeti prirodni, biološki rast i razvoj djece. • Trening je siguran i u eksperimentalnim studijama nisu

zabilježene ozbiljnije ozljede kao posljedica treninga s teretima.

Međutim …

• Drugo je pitanje kada i koliko ga treba primjenjivati jer …– nerijetko se ova vrsta treninga koristi kao JEDINA

alternativa “pravom” treningu– vrlo vjerojatno (ustvari sigurno) bi se sasvim

pristojni efekti u razvoju snage mogli dobiti i primjenom nekih “nekonvencionalnih” oblika treninga snage

Primjerice …

Prehrana i prehrambena suplementacija u „stvarnom” svijetu sporta

Damir SekulićKineziološki fakultet Split

dado@kifst.hr

19

Prehrana

• podmirenje potreba organizma za kalorijama, proteinima, ugljikohidratima, mineralima i vitaminima

20

Glavni smjerovi razvoja prehrambene filozofije…

1. esencijalna prehrana za opstanak2. esencijalna prehrana za postizanje

optimuma zdravstvenog stanja3. esencijalna prehrana za “maksimalne”

sportske dosege

21

Glavni smjerovi razvoja prehrambene filozofije…

1. esencijalna prehrana za opstanak2. esencijalna prehrana za postizanje

optimuma zdravstvenog stanja3. esencijalna prehrana za “maksimalne”

sportske dosege

22

• National Research Council (NRC) ustanovio 1943• do danas promijenjene desetak puta (!)• Standardi:

• Recommended Dietary Allowances• Estimated Safe and Adequate Daily Dietary

Iintake – ESADDI• Recomended Daily Intake- RDI• Daily Referent Values

Glavni smjerovi razvoja prehrambene filozofije…

1. esencijalna prehrana za opstanak2. esencijalna prehrana za postizanje

optimuma zdravstvenog stanja3. esencijalna prehrana za “maksimalne”

sportske dosege

23

Glavni smjerovi razvoja prehrambene filozofije…

1. esencijalna prehrana za opstanak2. esencijalna prehrana za postizanje

optimuma zdravstvenog stanja3. esencijalna prehrana za “maksimalne”

sportske dosege

24

?

Slijed primjera ...

25

Slijed primjera ...

• Uzmimo primjer klasičnog kalorijskog omjera u RDA koji je...

26

B24%

M24%

U52%

Slijed primjera ...

• Uzmimo primjer klasičnog kalorijskog omjera u RDA koji je...

27

B24%

M24%

U52%

Plivač 80 kg• 5 sati treninga dnevno• 5000 kcal dnevno• 1250 kcal bjelančevina• 350 grama bjelančevina• 4.5 g po kgTT (a preporuka

RDA je 0.3 g/kgTT)

Slijed primjera ...

• Uzmimo primjer klasičnog kalorijskog omjera u RDA koji je...

28

B24%

M24%

U52%

Plivač 80 kg• 5 sati treninga dnevno• 5000 kcal dnevno• 1250 kcal bjelančevina• 350 grama bjelančevina• 4.5 g po kgTT (a preporuka

RDA je 0.3 g/kgTT)

Masti...• 1250 kcal iz masti• 140 g masti od ćega je 1/3

zasićenih• 50 g zasićenih masti• ... 3 do 4 puta više od preporuke

RDA

Slijed primjera ...

• Uzmimo primjer klasičnog kalorijskog omjera u RDA koji je...

29

B15%

M15%

U70%

Plivač 80 kg• 5 sati treninga dnevno• 5000 kcal dnevno• 1250 kcal bjelančevina• 350 grama bjelančevina• 4.5 g po kgTT (a preporuka

RDA je 0.3 g/kgTT)

Masti...• 1250 kcal iz masti• 140 g masti od ćega je 1/3

zasićenih• 50 g zasićenih masti• ... 3 do 4 puta više od preporuke

RDA

Zaključno o uvodu...

• Većina standarda koji vrijede u uobičajenim okolnostima kod sportaša ne vrijede

• Sportska prehrana je – Specifična za aktivnost– Specifična za sport– Specifična za sportaša - osobu

30

Neki praktični problemi prehrane u sportaša

1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”

2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne

prehrambene tehnologije4. Minerali i vitamini5. Rehidracija

31

Neki praktični problemi prehrane u sportu

1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”

2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne

prehrambene tehnologije4. Minerali i vitamini5. Rehidracija

32

“Food variety”

• Dva glavna faktora koji omogućuju adekvatnu prehranu su – Adekvatan kalorijski unos– Food variety

» prema L. Burke - Australian Institute of Sport

33

Raznolikost hrana i prehrane

• Raznolikost hrane omogućava iskorištavanje potencijalnog interaktivnog djelovanja nutrijenata (kofaktorsko djelovanje)

• Izostanak raznolike prehrane kod sportaša definiran je– kulturološki i socijalno – dezinformiranošću– različitim opsesijama

34

Raznolikost hrana i prehrane

• Raznolikost hrane omogućava iskorištavanje potencijalnog interaktivnog djelovanja nutrijenata (kofaktorsko djelovanje)

• Izostanak raznolike prehrane kod sportaša definiran je– kulturološki i socijalno – dezinformiranošću– različitim opsesijama

35

Raznolikost hrana i prehrane

• Raznolikost hrane omogućava iskorištavanje potencijalnog interaktivnog djelovanja nutrijenata (kofaktorsko djelovanje)

• Izostanak raznolike prehrane kod sportaša definiran je– kulturološki i socijalno – dezinformiranošću– različitim opsesijama

36

Raznolikost hrana i prehrane

• Raznolikost hrane omogućava iskorištavanje potencijalnog interaktivnog djelovanja nutrijenata (kofaktorsko djelovanje)

• Izostanak raznolike prehrane kod sportaša definiran je– kulturološki i socijalno – dezinformiranošću– različitim opsesijama

37

Raznolikost hrana i prehrane

• Raznolikost hrane omogućava iskorištavanje potencijalnog interaktivnog djelovanja nutrijenata (kofaktorsko djelovanje)

• Izostanak raznolike prehrane kod sportaša definiran je– kulturološki i socijalno – dezinformiranošću– različitim opsesijama

Moguća strategija1. U “nestresnim”

situacijama ubaciti “novu” hranu

2. Manjak nutrijenta nadoknaditi suplementom

3. Postupno smanjivati suplementaciju

4. Paziti da se ne izgubi povjerenje

38

Neki praktični problemi prehrane u sportaša

1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”

2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne

prehrambene tehnologije4. Minerali i vitamini5. Rehidracija

39

Ugljikohidrati

• Unos ugljikohidrata u periodima čestih treninga i natjecanja penje se na 7-10 g/kg TT

• 80 kg 700 g 3000 kcal– Konvencionalnim prehranama ovo je vrlo teško ... Bolje

rečeno nije problem “povremeno”, ali problem je “redovito”

• Dodatni problem izrazita potreba za ugljikohidratima nakon aktivnosti

40

Costill i Miller 1980

41

...

• Većina istraživanja pokazala je kako sportaši ne unose dostatne količine ugljikohidrata – Ovo potom rezultira smanjenjem glikogenskih potencijala, a

što konkretno u sportu (veslanju) uvjetuje smanjenu mogućnost obavljanja anaerobnog laktatnog rada

– Dodatni problem je “kulturološke prirode” (cjelovite žitarice kod nas praktički ne postoje u prehrani)

42

Unos ugljikohidrata nakon aktivnosti

• Problem resinteze glikogena– Resinteza glikogena je najizraženija neposredno

nakon napora– PITANJE: Koliko sportaša uzima ugljikohidratni

obrok nakon treninga/natjecanja?

43

Moguće strategije (1)...• Učiniti ugljikohidratnu hranu dostupnom

– Banane i sezonsko voće u svlačionici nakon T/N– Staviti ugljikohidratnu hranu (sušeno ili svježe voće,

mrkva) na stol tijekom gledanja video snimke ili TV-a,...– Zatražiti od hotelskih barova da nabave “sportska pića” s

povećanom koncentracijom ugljikohidrata, a da “kao slučajno” baš kad ste vi tamo nestane nekih “gaziranih pića”

– Obavezno predjelo od tjestenine i/ili riže – bez obzira na eventualni švedski stol

44

Moguće strategije (2)...

• Diskretno ih da natjerati da sami shvate koliko im je važno ugljikohidratno “punjenje”– Testiranja glikogenskih potencijala – anaerobnog

laktatnog rada (ponovljeni sprintevi na vrijeme) nakon što su kroz jutro konzumirali UH obroke, i usporediti rezultate s onima kada to nisu napravili

45

Korak dalje...

• Paziti na glikemijski indeks– Ponuditi hranu visokog GI nakon T/N– Ponuditi hranu niskog GI u drugim situacijama

(pogotovo prije T/N)

46

Po mom osobnom mišljenju...

• Najvažnije je razviti naviku za konzumiranjem kvalitetne ugljikohidratne hrane

47

Neki praktični problemi prehrane u sportu

1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”

2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne

prehrambene tehnologije4. Minerali i vitamini5. Rehidracija

48

Malo “otkrivanja tople vode”

• Gubitak tjelesne težine moguće je ostvariti:– Restriktivnom dijetom– Povećanom aktivnošću

49

Malo “otkrivanja tople vode”

• Gubitak tjelesne težine moguće je ostvariti:– Restriktivnom dijetom– Povećanom aktivnošću

Koliko aktivni sportaš može objektivno uopće dodatno povećati svoju aktivnost?

50

Malo “otkrivanja tople vode”

• Gubitak tjelesne težine moguće je ostvariti:– Restriktivnom dijetom– Povećanom aktivnošću

Koliko aktivni sportaš može objektivno uopće dodatno povećati svoju aktivnost?

Osobno mislim da uopće ne može ali je može modificirati

51

Malo “otkrivanja tople vode”

• Gubitak tjelesne težine moguće je ostvariti:– Restriktivnom dijetom– Povećanom aktivnošću

Ovo će vjerojatno dati rezultate ali nosi rizike i nikako nije dobro da to sportaš radi sam, a još je manje dobro ako to “skriva” !

52

Moguće strategije (1)...

• Planirati realan gubitak TT i ohrabriti sportaša za svaki napredak

• Provjeriti koliko je moguće “modificirati” prehranu– Smanjiti kalorijski unos– Reformulirati hranjive sastojke– Promijeniti režim hranjenja

53

Moguće strategije (2)...

• Izbjegavati prigode u kojim se redovito previše jede ili na te prigode “doći sit”

• Povećati unos vode tijekom dana – pratiti nekakav režim (“bip” na satu svakih sat vremena kao signal)

• Provjeriti koliko je moguće reformulirati trening (prebaciti se na aerobni rad)

54

Neki praktični problemi prehrane u sportu

1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”

2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne

prehrambene tehnologije4. Minerali i vitamini5. Rehidracija

55

Neki praktični problemi prehrane u sportu

1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”

2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne

prehrambene tehnologije4. Minerali i vitamini5. Rehidracija

56

Neki praktični problemi prehrane u sportu

1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”

2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne

prehrambene tehnologije4. Minerali i vitamini5. Rehidracija

57

Neki praktični problemi prehrane u sportu

1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”

2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne

prehrambene tehnologije4. Minerali (i vitamini)5. Rehidracija

58

Željezo i nedostatak željeza

• Jedan od najčešćih deficita (Deakin 1994)• Uvjetovano:

– Povećanim zahtjevima za željezom – Neadekvatanim unosom željeza– Slabom bioraspoloživošću željeza– Kombinacijom navedenog

• U sportu (veslanju) najveći problem je kod žena i adolescenata

59

Kalcij

• Izrazito osjetljivo pitanje kod sportašica i djece u razvoju

• Dodatni rizični faktori: restriktivne dijete, veganstvo, netolerancija na mliječne proizvode

60

Moguće strategije

ŽELJEZO• Izbjegavanje

vegetarijanstva • Mesni proizvodi

redovito a ne pretjerano + C vitamin u istom obroku

KALCIJ• Mliječni proizvodi• Posebno paziti na

veslačice ukoliko nemaju redoviti ciklus

61

Moguće strategije

ŽELJEZO• Izbjegavanje

vegetarijanstva • Mesni proizvodi

redovito a ne pretjerano + C vitamin u istom obroku

KALCIJ• Mliječni proizvodi• Posebno paziti na

veslačice ukoliko nemaju redoviti ciklus

Suplementacija kvalitetnim mineralnim preparatima izuzetno je prihvaćena 62

Neki praktični problemi prehrane u sportu

1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”

2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne

prehrambene tehnologije4. Minerali (i vitamini)5. Rehidracija

63

Rehidracija – hidracija (1)

• dvije trećine dnevnog unosa vode dolazi kroz popijenu tekućinu (+ jedna trećina kroz hranu)

• mokrenje u režimu od cca jedan put u 1.5 - 2 sata dobar je pokazatelj stanja hidriranosti

• tijekom dana najbolji pokazatelj stanja hidriranosti je tjelesna težina

64

Rehidracija – hidracija (2)

• pri trenažnim aktivnostima vrlo niskog intenziteta gubitak tjelesne vode znojenjem kreće se od 1 do 3 dl po satu

• predlaže se:– prije početka T/N uzeti 0.5 do 1 l– unošenje 2 dl vode svakih 20 min tijekom

kontinuiranih aktivnosti

65

Rehidracija – hidracija (3)

• Gubitak tjelesne težine tijekom aktivnosti ustvari je isključivo gubitak vode (vaganje prije poslije)

66

Rehidracija – hidracija (3)

Dnevna energetska potrošnja

Minimalni dnevni unos vode

2000 kcal 2.0 do 2.5 litara3000 kcal 3.2 do 3.6 litara4000 kcal 4.1 do 4.5 litara5000 kcal 5.1 do 5.7 litara6000 kcal 6.0 do 6.6 litara

67

Rehidracija – hidracija (4)

• znojenjem se ne gubi “samo” tjelesna voda već i elektroliti

• rehidracija nije potpuna ukoliko se elektroliti ne nadoknade

• Moguća rješenja: – 0.5 l prirodnog citrusnog soka + 0.5 l mineralne

vode + prstohvat soli – kvalitetan elektrolitski napitak

68

Dehidracija – neki podaci

• Gubitak tjelesne vode od – 1 litre (1kg) pad performansi od cca 3%– ... 2 litre pad performansi od 7%– ... 3 litre pad performansi od 15 do 20%

69

Zaključno

• Kvalitetna prehrana u sportu (veslanju) nije temeljni faktor uspjeha, ali uspjeha nema bez nje

• Ključ je u stvaranju navike i prepoznavanju problema

• Kad se problem prepozna treba ga rješavati metodom “najmanjeg stresa”

70

Reference

• Zanker, C.L. Sport nutrition in childhood: Meeting the metabolic demands of growth and exercise (2006) Annales Nestle, 64 (2), pp. 63-76.

• Blum, M., De Maria, G. Sport nutrition (2006) Agro Food Industry Hi-Tech, 17 (2), pp. IV-V.

• Bloomer, R.J., Goldfarb, A.H. Can nutritional supplements reduce exercise-induced skeletal muscle damage? (2003) Strength and Conditioning Journal, 25 (5), pp. 30-37.

• Saris, W.H., Antoine, J.M., Brouns, F., Fogelholm, M., Gleeson, M., Hespel, P., Jeukendrup, A.E., Maughan, R.J., Pannemans, D., Stich, V. PASSCLAIM - Physical performance and fitness. (2003) European journal of nutrition, 42 Suppl 1, pp. I50-95.

• Swirzinski, L., Latin, R.W., Berg, K., Grandjean, A. A Survey of Sport Nutrition Supplements in High School Football Players (2000) Journal of Strength and Conditioning Research, 14 (4), pp. 464-469.

• Clarkson, P.M., Haymes, E.M. Exercise and mineral status of athletes: Calcium, magnesium, phosphorus, and iron (1995) Medicine and Science in Sports and Exercise, 27 (6), pp. 831-843.

71

72

Primjena monitoringa srčane frekvencijeu svrhu kontrole trenažnog procesa

Mladen Marinović

Funkcionalne i fiziološke karakteristike (zone) opterećenja

Frekvencija srca Postotak od max. FS

Fiziološki efekti Zone Tempo Koncentracija laktata

130 - 150 65% -75% Utilizacija (U - 2) masti Ao –A1 18 - 22 2

140 - 160 70% - 80% Utilizacija (U - 1) uglavnom glikogen

A2 23 – 25 3

160 - 170 80% - 85% Aerobno - anaerobni prag Jačanje srčanog mišića

AP 24 – 27 4

170 - 190 85% – 95% Prijenos (Transportation) Maksimiziranje korištenja Vo

2 max

AN 1

AN 2

27 - 29

30 – 33

6

8

Tolerancija laktata R 34 - 40 max.

max max Anaerobni kapacitet AN /AL Sub/max

Mlječna % maks. Trajanje Termin Distancekiselina frekvencije intervala žargona intervalnog

srca % VO2 max opterećenja treningaSprint

> 9 mmol 100 130 30 secBrzina i snaga kratki intervalRazvoj ST i FT vlakanaPovećanje angažmana živ. Sus. RepeticijaPoboljšanje krvnog puferaTolerancija na stres i kiselost 8 mmol 95 100

2 minBrzina 8 mmol 95 100 2 min Brzinska izdržljivostRazvoj ST i FT vlakanaPoticaj poboljšanja rada živ. Sus. 7 mmol 98Poticaj poboljšanja rada krvnog pufera Dugi intervalPoboljšanje glikolitičkih enzima 5 mmol 90 90 8 minIzdržljivost (čvrstoća, otpornost) 5 mmol 90 90 Tempo treningRazvoj ST i IIa (FT)Povećanje srčane komorePovećanje udarnog volumenaPovećanje angažiranosti enzima 4 mmoloksidativno/glikolitičkih procesa Steady statePovećanje volumena krvi 3.5 mmol 80 75 20 min trening

3.5 mmol 80 75 20 minIzdržljivostRazvoj ST vlakanaPovećanje volumena krviPovećanje razvoja vezivnog tkivaPovećanje mišićnog skladišta energije Bazična izdržljivostPovećanje angažiranosti enzimaoksidativno/glikolitičkih procesa 2 mmol 70 60 2 hrPovećanje kapilarizacije 2 mmol 70 55

Karakteristike fiziološke prilagodbe

Laktatni / ventilacijskiprag

VO2max

Cooper test – tumačenje rezultata

Test u jesen Test u proljećePretrčano u 12 minuta 3500,00 3690,00

Brzina (metara x min –1) 291,66 307,89

Relativni VO2 max (ml O2 x kg–1 x min-1)

61,83 65,00

Tjelesna masa (kg) 80,00 76,00

Apsolutni VO2 max (litara O2 x min–1)

4,946 4,946

Tjelesna mast (%) 15,00 10,50

Tjelesna mast (kg) 12,00 8,00

Tjelesna bezmasna masa (kg) 68,00 68,00

Cijena koštanja trčanja (100 – 300 metara x min-1)= 0,2 ml O2 x kg-1 x min-1

Test u jesen Test u proljećePretrčano u 12 minuta 3500,00 3690,00

Brzina (metara x min –1) 291,66 307,89

Relativni VO2 max (ml O2 x kg–1 x min-1)

61,83 65,00

Tjelesna masa (kg) 80,00 76,00

Apsolutni VO2 max (litara O2 x min–1)

4,946 4,946

Tjelesna mast (%) 15,00 10,50

Tjelesna mast (kg) 12,00 8,00

Tjelesna bezmasna masa (kg) 68,00 68,00

Multistage fitness test - Shuttle run test - “BEEP” test

(Leger, L.A., Lambert, J. (1982). A maximal multistage 20m shuttle run test to predict VO2max. European Journal of Applied Physiology, 49: 1-5)

Jednostavan za primjenu (prostor 24 m dužinska, CD player ili kasetofon, papir i olovka)

Primjenjljiv na ispitanike svih uzrasta i funkcionalnih sposobnosti (bez

zagrijavanja, intenzitet gradiran od veoma laganog (20m/9sec) do (individualno) maksimalnog)

Daje informaciju o VO2max za svakog ispitanika koji je (motivacijski)

pristupio izvođenju testa (usporedba podataka i povećanje motivacije ispitanika)

Planetarna primjenjenost testa (primjenjen u mnogim zemljama Svijeta; na Internetu cca 600

WEB siteova, sastavni dio EUROFITA)

Primjenjeni instrumentarij

Zapis pulsmetra za vrijeme izvođenja “beep” testa

2 5 0

2 2 5

2 0 0

1 7 5

1 5 0

1 2 5

1 0 0

7 5

5 0

2 5

00 :0 0 :0 0 0 :0 5 :0 0 0 :1 0 :0 0

HR [b p m]

Time

Pe rs o n

Ex e rc is e

Sp ort

No te

Da te

Time

Du ra tio n

Se le c tio n

Sp e e d

Dis ta n c e

He a rt ra te L imits 1

L imits 2

Th re s ho ld s

b b b

Ru n n ing

Dv o ra na Ra jk a Dimić a : 9 -0 (4 3 .6 mlO2 /k g /min )

1 8 :3 2 :26

1 3 . 0 3 . 01

0 0 :1 2 :50 .0

0 :0 0 :0 0 - 0 :12 :5 0 (0 :1 2 :5 0 .0 )

-

- / -

1 6 4 / 2 10 2 1 0 / 3 2

2 1 0 / 3 2

2 1 0 / 3 2

1

T ime : 0 :0 0 :0 0 HR: 11 3 b p m

Fox SM, Naughton JP, Gorman PA. Physical activity and cardiovascular health: III.The exercise prescription: frequency and type of activity. Mod Concepts Cardiovasc Dis 1972; 41: 25-9

%FSmax = 0.7 (%VO2max) + 30

Primjer:

80%VO2max = 0.7 * 80 + 30 = 86% FS max

FSmax = 210 ot/min

80%VO2max = 180 ot/min

Usporedba podataka Fox - Kervonen

Formula Kervonena:

FSmax = frekvencija srca maksimalnaFSmir = frekvencija srca u mirovanjuFSrez = rezerva frekvencije srca = FSmax – Fsmir

FS %VO2max = % FSrez + FSmir

FSmax = 210FSmir = 60FSrez = 150FS80%VO2max = 120 + 60 = 180

http://www.movescount.com/moves/move24007659

1 2

4 0

6 0

8 0

1 0 0

1 2 0

1 4 0

1 6 0

1 8 0

2 0 0 M a x H R2 0 9

R e s t H R7 0

P e rs o n

E x e rc is e

N o te

A v e ra g e R e c o v e ryD a te

T im e

H R / b p m F ile S u m m a ry (% )

T im e

C u rv e C o p y rig h t b y P o la r E le c tro O y

0 8 :0 3 :0 2 0 8 :1 3 :0 2 0 8 :2 3 :0 2 0 8 :3 3 :0 2 0 8 :4 3 :0 2 0 8 :5 3 :0 2 0 9 :0 3 :0 2

P e tra M a rtić

K o n tro la tre n in g a 0 8 :0 3 :0 2 .0

2 9 .0 7 .2 0 0 2

D u ra tio n o f e x e rc is e : 1 :0 8 :3 0 .7

K o n tro la tre n in g a p o p u ls u i la k ta tim a (L a = 1 .9 ; 3 .4 ; 3 .7 )

1 6 8 b p m

S e le c te d p e rio d : 0 8 :0 9 :3 2 - 0 9 :0 2 :0 7 (0 :2 5 :1 0 .0 )

1 b p m

0 .0 %

0 .0 %

9 9 .3 %

0 .7 %

T im e : 0 9 :0 6 :0 7

H R : 1 6 5 b p m

Kontrola treninga po pulsu i laktatima

1 2

4 0

6 0

8 0

1 0 0

1 2 0

1 4 0

1 6 0

1 8 0

2 0 0 M a x H R2 0 9

R e s t H R7 0

P e rs o n

E x e rc is e

N o te

A v e ra g e R e c o v e ryD a te

T im e

H R / b p m F ile S u m m a ry (% )

T im e

C u rv e C o p y rig h t b y P o la r E le c tro O y

0 8 :0 3 :0 2 0 8 :1 3 :0 2 0 8 :2 3 :0 2 0 8 :3 3 :0 2 0 8 :4 3 :0 2 0 8 :5 3 :0 2 0 9 :0 3 :0 2

P e tra M a rtić

K o n tro la tre n in g a 0 8 :0 3 :0 2 .0

2 9 .0 7 .2 0 0 2

D u ra tio n o f e x e rc is e : 1 :0 8 :3 0 .7

K o n tro la tre n in g a p o p u ls u i la k ta tim a (L a = 1 .9 ; 3 .4 ; 3 .7 )

1 6 8 b p m

S e le c te d p e rio d : 0 8 :0 9 :3 2 - 0 9 :0 2 :0 7 (0 :2 5 :1 0 .0 )

1 b p m

0 .0 %

0 .0 %

9 9 .3 %

0 .7 %

T im e : 0 9 :0 6 :0 7

H R : 1 6 5 b p m

1

200

180

160

140

120

100

80

60

400:00:00 0:20:00 0:40:00 1:00:00 1:20:00 1:40:00

HR [bpm]

Time

Person

Exerc ise

Sport

Note

Date

Time

Duration

Selec tion

Speed

Dis tance

Heart rate Limits 1

Limits 2

Thresholds

Ivana Maroh

Mali Loš inj - finale

Tenis

Kontrola meèa: Mali Loš inj - NIKE finale

10:03:33

24.3.2003

1:44:35.0 -

- / -

- / - 160 / 80

160 / 80

- / -

Time: 0:31:55 HR: 171 bpm

0 %

1 0 %

2 0 %

3 0 %

4 0 %

5 0 %

0 %

1 0 %

2 0 %

3 0 %

4 0 %

5 0 %

4 0 6 0 8 0 1 0 0 1 2 0 1 4 0 1 6 0 1 8 0 2 0 0Be a ts p e r mi n u te

Pe rs o n

Ex e rc i s e

Sp o rt

No te

Da te

Time

Du ra t io n

Se le c ti o n

He a rt ra te a v e ra g e

He a rt ra te ma x

L imi ts 1Iv a n a Ma ro h

Ma l i L o š in j - f i n a le

Te n is

Ko n tro la me è a : Ma l i L o š in j - NIKE fi n a le

1 0 :0 3 :3 3

2 4 .3 .2 0 0 3

1 :4 4 :4 0 .0

0 :0 0 :0 0 - 1 :4 4 :3 5 (1 :4 4 :3 5 .0 )

1 3 4 b p m

1 8 3 b p m

8 0 - 1 6 0

2 :0 01 .9 %

7 :1 56 .9 %

2 :5 02 .7 %

2 :5 52 .8 % 4 :0 0

3 .8 %7 :5 57 .6 %

1 3 :4 51 3 .1 %

1 4 :0 01 3 .4 %

1 2 :5 51 2 .3 % 1 4 :2 5

1 3 .8 %1 4 :2 51 3 .8 %

7 :2 07 .0 %

0 :5 50 .9 %

Distribucija frekvencije srca tijekom meća

% FSmax = .7 (% VO2 max) + 30%Tjelesna

FSmax %VO2 max VO2 max masa

208 46,94 58AN1 197 92,45 43,39A2 193 89,70 42,10Ap 188 86,26 40,49A1 185 84,20 39,53A0 178 79,40 37,27

minuta

205 l O2

195185 84,20 39,53 0,92 2,109175 77,34 36,30 7,32 15,412165 70,47 33,08 14,40 27,626155 63,60 29,85 14,40 24,933145 56,73 26,63 12,90 19,924135 49,86 23,41 13,98 18,978125 42,99 20,18 13,73 16,071115 36,13 16,96 7,90 7,770105 29,26 13,73 3,98 3,17095 22,39 10,51 2,90 1,76885 15,52 7,29 2,82 1,192

Ukupno 95,25 138,954 694,7708362 Cal2908,31072 kJ

10% 104,78 764,2479198 Cal3199,141792 kJ

Bazalni metabolizam 21,269 106,347 Cal445,1669723 kJ

Ukupno energetskog utroška: 801,117 Cal3353,48 kJ

Fox SM, Naughton JP, Gorman PA. Physical activity and cardiovascular health: III.The exercise prescription: frequency and type of activity. Mod Concepts Cardiovasc Dis 1972; 41: 25-9

210 210

190 190

170 170

150 150

130 130

110 110

90 90

70 70

50

11:43:21 13:43:21 15:43:21 17:43:21 19:43:21

HR [bpm] HR [bpm]

Time

Person

Exerc ise

Sport

Note

Date

Time

Duration

Selec tion

Heart rate average

Heart rate max

Limits 1

Limits 2

Ivan Kljakov iæ-Gašpiæ

PE - dan prv i

Jedrenje

Laser - PE Split, 29.07.2003. (v jetar: 12; 12: 17 èv.; La= 3,1; 3,1; 6,7 mmol/l)

11:43:21

29.7.2003

8:39:40.0

80 - 132

80 - 160

1 2 3 4 5 6 7 8

Time: 14:05:21 HR: 140 bpm

Graf frekvencije srca tijekom cjelodnevnog boravka na moru 192186

210 210

190 190

170 170

150 150

130 130

110 110

90 90

70 70

50

0:00:00 1:00:00 2:00:00 3:00:00 4:00:00 5:00:00 6:00:00 7:00:00

HR [bpm] HR [bpm]

Time

Person

Exercise

Sport

Note

Date

Time

Duration

Selection

Heart rate average

Heart rate max

Summary Zone

Ivan Kljakoviæ-Gašpiæ

Kiel - dan 4

Jedrenje

Kiel: dan 4 - 3 regate u danu

9:45:25

23.6.2009

7:24:05.2

0:00:00 - 7:24:05 (7:24:05.0)

105 bpm

158 bpm

144 - 166

105 bpm

Cursor values:Time: 0:00:00 HR: 80 bpm Calorie rate: 0 kcal/60min

Kiel – utorak, 23. lipnja 2009.g. La ujutro = x,x mmol/LLa 23:10 = x,x mmol/L

La= 1,4 mmol/l

La= 1,4 mmol/l

La= 1,1 mmol/l

2:07:14,2 / 948 Cal3:13:53,1 / 1804 Cal

3:56:14,3 / 2072 Cal

5:53:11,8 / 3334 Cal5:14:35,9 / 3009 Cal

6:52:22,9 / 4127 Cal

Ova analiza ukazuje na energetske zahtijevnosti tijekom ovako dugog regatnog dana. Premda je po laganom vjetru i manja energetska zahtjevnost, vidljivo je da se od izlaska na more do starta treče regate utroši 3334 kalorije. Stoga je jako bitno pravilno programirati način prehrane. Naravno, ovdje je upitno koliko je reakcija organizma uvjetovana višegodišnjim programiranim treningom, kojim smo upravo težili što više podignuti anaerobni prag.

Energetski utrošak boravka na moru = 4290 Cal; samo tri regate = 2180 Cal

2 10 2 10

1 90 1 90

1 70 1 70

1 50 1 50

1 30 1 30

1 10 1 10

9 0 9 0

7 0 7 0

5 0

1 6:11 :41 1 6:21 :41 1 6:31 :41 16:41 :41 16:51 :41 1 7:01 :41 17:11 :41

HR [bpm ] HR [bp m ]

Tim e

Pers o n

Exerc ise

Sport

Note

Date

Tim e

Duration

Sel ec tion

Hea rt rate a ve ra ge

Hea rt rate m ax

Zon e 1Vin k o Urs i ć Glav an ov i ć

Bas ic

k arate

Trč an j e: fa k u l te t - Sp inu ts k a v ra ta - Ben e - In st i tut - Ben e - Spi nuts k a v rata (La= 2 ,1 ; 3,2; 1,3 m m ol /L)

16:11 :41

6 .12.2 010

1 :02:5 7.4

1 6:14 :41 - 1:0 2:57 (0 :59 :05 )

1 44 b pm

1 54 b pm

11 4 - 12 9

M aximum intensity

Hard intens ity

M ode rate inte ns ity

Light intensity

Very light inte ns ity

1 2 3 4 5

1 44 b pm

Cursor values:

Time: 17:13: 46

HR: 144 bpm

Calorie rate: 780 kcal/60min

La= 2,1 La= 3,2 La= 1,3

0 %

20 %

40 %

60 %

80 %

100 %

0 %

20 %

40 %

60 %

80 %

100 %

110 120 130 140 150 160 170

Beat s per minute

Person

Exercise

Sport

Not e

Dat e

Time

Duration

Select ion

Heart rate average

Heart rate max

Zone 1Vinko Ursić Glavanović

Basic

karate

16:11:41

6.12.2010

1:02:57. 4

16:14:06 - 1: 02:57 (0: 59:50)

144 bpm

154 bpm

114 - 129

0:100.3%

0:501.4% 4:15

7.1%

52:0086. 8%

2:404.5%

Split – ponedjeljak, 06. prosinca 2010.g.

Ukupan energetski utrošak = 954 Cal (3994 kJ)

Ovaj trening je ukazao na znatne mogućnosti promjene aerobnog mehanizma Vinka. Iako je tijekom treninga bio veoma discipliniran, i držao puls na zadatoj vrijednosti, razina laktata se mijenjala. Od 2,1 mmol/L u mirovanju, što je korektna vrijednost u tom stanju, na Institutu je dosegla relativno visoku vrijednost (3,2), koja je do kraja pala na 1,3 mmol/L. To je dokaz da ovaj trening čisti organizam, i da na njemu treba ustrajati u svrhu poboljšanja rekuperativne funkcije organizma.

Zone opterećenja prema testiranju Muškarci Žene

mmol*l-1 10,82 (6 - 16) 10,43 (6,3 - 13,7)

V (m*s-1) 4,88 (4,00 - 6,19) 4,13 (3,07 - 5,17)

FS (ot*min-1) 197,00 (184 - 206) 197,18 (190 202)

V (m*s-1) 4,12 (3,38 - 5,15) 3,38 (2,74 - 3,98)

FS (ot*min-1) 186,32 (164 - 197) 190,73 (184 - 198)

Fsmax (%) 94,78 (80,79 - 98,99) 96,66 (92,00 - 98,99)

V (m*s-1) 3,55 (2,89 - 4,04) 2,93 (2,42 - 3,45)

FS (ot*min-1) 176,9 (152 - 192) 186,00 (176 - 191)

Fsmax (%) 89,85 (74,88 - 96,48) 94,01 (87,13 - 97,92)

V (m*s-1) 3,16 (2,53 - 3,76) 2,59 (2,22 - 3,11)

FS (ot*min-1) 165,68 (139 - 176) 173,80 (161 - 183)

Fsmax (%) 84,31 (68,47 - 90,48) 87,85 (80,50 - 95,31)

V (m*s-1) 2,53 (2,13 - 3,39) 2,35 (2,03 - 2,78)

FS (ot*min-1) 141,74 (127 - 156) 147,00 (135 - 154)

Fsmax (%) 72,15 (62,56 - 82,61) 74,22 (66,83 - 77,27)

La I. opt. 2,83 (1,3 - 4,1) 3,72 (2,70 - 5,20)

La mir 2,20 (1,0 - 3,1) 2,39 (1,2 - 3,9)

La max

3,5 mmol/l

2,0 mmol/l

5,0 mmol/l

8,0 mmol*l-1

210 210

190 190

170 170

150 150

130 130

110 110

90 90

70 70

5014:12:57 14:22:57 14:32:57 14:42:57 14:52:57 15:02:57 15:12:57 15:22:57

HR [bpm] HR [bpm]

Time

Person

Exercise

Sport

Note

Date

Time

Duration

Selection

Heart rate average

Heart rate max

Ivan Knezoviæ

monitoring treninga

nogomet

kontrola izvršenja treninga NK Branitelj - Mostar

14:12:57

16.2.2010

1:14:22.5

14:18:02 - 1:14:22 (0:28:03)

166 bpm

183 bpm

Anaerobna intezivnaAnaerobna ekstenzivna

Aerobna intezivna

Aerobna ekstenzivna

Regeneracijska

1 2159 bpm 164 bpm 168 bpm 162 bpm 167 bpm 170 bpm 165 bpm 170 bpm 176 bpm

Cursor values:Time: 15:20:58 HR: 176 bpm Calorie rate: 910 kcal/60min

La= 2,4La= ?

La= 8,0

La= 7,0

210 210

190 190

170 170

150 150

130 130

110 110

90 90

70 70

5014:12:57 14:22:57 14:32:57 14:42:57 14:52:57 15:02:57 15:12:57 15:22:57

HR [bpm] HR [bpm]

Time

Person

Exercise

Sport

Note

Date

Time

Duration

Selection

Heart rate average

Heart rate max

Ivan Knezoviæ

monitoring treninga

nogomet

kontrola izvršenja treninga NK Branitelj - Mostar

14:12:57

16.2.2010

1:14:22.5

14:12:57 - 1:14:22 (1:14:22)

143 bpm

183 bpm

Anaerobna intezivnaAnaerobna ekstenzivna

Aerobna intezivna

Aerobna ekstenzivna

Regeneracijska

1 2143 bpm

Cursor values:Time: 14:12:57 HR: 64 bpm Calorie rate: 0 kcal/60min

0 %

5 %

10 %

15 %

20 %

25 %

30 %

0 %

5 %

10 %

15 %

20 %

25 %

30 %

60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200Beat s per minut e

Person

Exercise

Sport

Note

Date

Time

Durat ion

Select ion

Heart rate average

Heart rate max

Ivan Knezoviæ

monitoring t reninga

nogomet

kont rola izvršenja t reninga NK Branit elj - Most ar

14:12: 57

16.2.2010

1: 14:22. 5

14:12: 57 - 1:14: 22 (1:14:22)

143 bpm

183 bpm

0:110. 2%

0: 050. 1%

0: 230.5% 1: 13

1.6%

7: 189. 8%

9:2412.6%

9:4013.0%

5: 467. 8%

6: 078.2% 6: 31

8.8%

11:1915.2%

15:3420.9%

0: 491. 1%

210 210

190 190

170 170

150 150

130 130

110 110

90 90

70 70

50

14:12:48 14:22:48 14:32:48 14:42:48 14:52:48 15:02:48 15:12:48 15:22:48

HR [bpm] HR [bpm]

Time

No Ex erc ise Date Curs or HR Heart rate Duration Note

1.

2.

3.

4.

5.

monitor ing treninga

Monitor ing treninga

16.2.2010

16.2.2010

143 / 183

154 / 192

1:14:22.5

1:13:50.7

kontrola izv rš enja treninga NK Branitelj - Mos tar

Zapis nogometaša Franje Deliæa za is tov jetan iz v rš eni rad

64

72

1 2 3154 bpm

Cursor values:Time: 14:12:48 HR: 72 bpm Calorie rate: 0 kcal/60min

64

72

La= 3,1 La= 2,2 La= 2,8La= 5,2La= 2,4 La= ?

La= 8,0

La= 7,0

Hvala na pozornosti !

SINDROMI PRENAPREZANJA U

VESLANJUdr med Oliver Kosović

Spec F.M.R

DEFINICIJA

Sindromi prenaprezanja sustava za kretanja obuhvačaju različita KRONIČNA traumatska zbivanja bilo kojeg dijela sustava za kretanje, a koja su posljedica repetativnih pokreta ili položaja pojedinih djelova tijela u dužem vremenskom periodu. Po svom načinu nastanka jasno se mogu razlikovati od akutnih ozljeda sustava za kretanje.

MEHANIZAM NASTANKA

REPETATIVNI POKRETPRISILNI POLOŽAJENDOGENI FAKTORIEGZOGENI FAKTORI

* PRETHODNA OZLJEDA JE NAJVEČI FAKTOR RIZIKA

ENDOGENI FAKTORI

ANATOMSKA ODSTUPANJAMIŠIĆNO-TETIVNA NERAVNTEŽAOSTALI FAKTORI

ENDOGENI FAKTORIAnatomska odstupanja

Rezlika u dužini noguAnteverzija i retroverzija vrata i glave bedrene kostiAngularne deformacije koljena (varum,valgum,recruvatum )Promjene položaja patele ( alta,infera )Povećan Q kutPrekomjerna rotacija potkoljenice prema van ili unutraSpušteno stopalo ( pes planovalgus)Izdubljeno stopalo ( pec cavus)...

ENDOGENI FAKTORIMišićno tetivna neravnoteža

Razlike u fleksibilnostiRazlike u snaziRazlike u osjetu,propriocepciji i kinestezijiMotoričko planiranje i izvedba pokreta ( CNS-PNS-mišićno/tetivni spoj )

ENDOGENI FAKTORIOstalo

RastPoremećaji menstruacijskog ciklusa

EGZOGENI FAKTORI

POGREŠKE U TRENINGUPODLOGASPORTSKA OBUĆASPORTSKA OPREMA

EGZOGENI FAKTORIPogreške u treningu

NAGLE PROMJENE u intezitetu,učestlost,trajanje treninga( PLANIRANJE ! )Loša treniranost ( smanjena utreniranost i “ pretreniranost “Loša tehnika

EGZOGENI FAKTORIPodloga, sportska oprema

Tvrda i neravna podlogaLoša prilagođenost čamca veslaču-riggingNeprimjerena obuća

ETIOPATOGENEZAFaze upalnog procesa

FAZA PROLIFERACIJE- Stanična mobilizacija ( upalni odgovor )-prvih 48 sati- Proliferacija osnovne tvari-3 do 4 dan od ozljede.Pretvaranje

nezrelog kolagena u zreli- Stvaranje kolagena- 5 dan. Od 6-14 dana postepeno povećanje

zrelog kolagena

FORMATIVNA FAZA- Završna organizacija tkiva-usmjeravanje kolagenskih niti pod

djelovanjem mišićne kontrakcije.Po završetku ove faze tetiva postaje sposobna za opterečenje

CILJ:- Agresivno spriječavanje upale u akutnoj fazi ( RICE protokol )- Prekinuti upalnu reakciju prije petog dana od ozljede

ANATOMSKE LOKACIJEMiotetivni aparat (miotendinitis,tendinitis,paratenonitis,entezitis )Mišić ( istegnuća,ruptura,degenerativne promjene u građi mišića i vrst vlakana )Zglobna čahura (istegnuca,ruptura,degenerativne promjene )Ligament ( istegnuca,ruptura, degeneracija)Sluzne vreće u okolici zglobova i mišića ( akutne i kronične upalne promjene )Živci ( kanalikularni sindromi zbog kompresije na živac )Kost ( stress frakture, )Hrskavica ( akutne i kronične promjene )Krvne žile ( kompresijski sindromi npr TOS, kompresija radijalne ili ulnarne arterija,... )

Vrijeme pojave boli i sposobnost bavljenja sportom ( Curwin i Stanish)

STADIJ POJAVA BOLI SPOSOBNOST BAVLJENJA SPORTOM

Stadij 1 ne normalna

Stadij 2 Ekstremna opterećenja normalna

Stadij 3 Na početku i nakon sportske aktivnosti

Normalna ili neznatno smanjena

Stadij 4 U toku i nakon sportske aktivnosti

Neznatno smanjena

Stadij 5 U toku sportske aktivnosti. Prisiljava na prekid

Znatno smanjena

Stadij 6 U toku normalnih dnevnih aktivnosti

Nemoguće bavljenje sportom

Klinička slika –simptomi po redosljedu nastanka

1) Osjećaj zatezanja2) Bol u dijelu ili cijelom miotenzijskom aparatu

pri pasivnom ili aktivnom pokretanju3) Bol pri kontrakciji mišića protiv otpora4) Bol pri normalnoj kontrakciji mišića bez otpora5) Bol na palpaciju6) Otok7) Spontana bol u mirovanju

DIJAGNOSTIČKE METODE

Radiološka dijagnostikaCT i MRScintigrafijaUltrazvučna dijagnostikaTermografijaartroskopija

LIJEČENJE

NEOPERATIVNOOPERATIVNO

SINDROMI PRENAPREZANJA U VESLANJU

NAJČEŠĆI SINDROMI PRENAPREZANJA

Sindromi prenaprezanja lumbalne kralježniceStress fraktura rebaraTFL-ITB sindromTendinitis m. quadriceps femorisVeslačka podlaktica

LOW BACK PAIN

BOLNI LUMBALNI SINDROM

ANATOMSKA ODSTUPANJA

STRESS FRAKTURA REBARA

PIRAMIDA POKRETAOPTIMALNI NALAZ

DOMINACIJA FUNKCIONALNOG POKRETA

DOMINACIJA BAZIČNOG POKRETA

NEDOSTATAK SPECIFIČNOG POKRETA

ETIOLOGIJA

TRAUMATSKI OŠTEĆEN ZGLOB

KINEMATIKA ZGLOBA-PICR

RAMENI ZGLOB- PICR

KUK PICR/DSM

ATROFIJA MIŠIĆA

SARKOMERA SHEMATSKI PRIKAZ

KINEZIOPATOLOŠKI MODELS. Sahrmann

Ponavljani pokret dovodi do oštećenja tkivaPosturalna nepravilnostZglob razvija DSMOdstupanje od PICRNajslabija karika u lancu unutar višezglobnih sistemaDisocijacija krivulje napetost –snaga -sinergistiCilj je detektirati i tretirati DSM

Elongirani mišić povećava broj sarkomera i koje se serijski spajaju i razvija“strech weaknes” zbog pomicanja krivulje napetost -snaga u desnoSkraćeni mišić gubi sarkomere,nadopunjuje se vezivnim tkivom i razvija “ aktivnu isuficijenciju zbog pomaka krivulje napetost snaga u- lijevo

Krivulja disocijacije

NEUROMUSKULARNI MODELJanda

Uska povezanost u funkcioniranju CNS i sustava za kretanjeOptimalna propriocepcija je uvijet funkcijeSpecifični i predvidivi mišićni disbalansi koji utječu na sve elemente sustava za kretanje ( zglob,zglobna čahura,...)Povezanost promjene tzv. Disfunkcije zgloba i predvidivih mišićnih reakcijaIzliječenje se postiže normalizacijom funkcije svih perifernih struktura-položaj zgloba utječe na propriocepciju i postizanjem balansa izmeču pojedinih mišićnih skupinaReprogramiranje pokreta

Disfunkcionalan mišić se ponaša vrlo slično modelu na koji se ponaša mišićni sustav kod centralnog oštećenja CNS-aIntrizični i ekstrizični utjecaji sistemski djeluju na cijeli sustav za kretanje po refleksnom obrascuMišićni disbalans je glavni uzrok kroničnih bolova u sustavu za kretanje- Mišići se djele na hipertonične i hipotoničnePostojanje karakterističnih mišičnih sindroma ( ukriženi,gornji,donji... )EVALUACIJA POKRETA JE VAŽNIJA OD DETEKCIJE DISBALANSA IZOLIRANOG MIŠIĆA ILI MIŠIĆNE SKUPINE

FMS-faktori rizika?

Primjeri iz prakse

Recommended