View
232
Download
5
Category
Preview:
Citation preview
TRENING S OPTEREĆENJEM KOD DJECE I MLADIH SPORTAŠA
ZAŠTO “DA”, A ZAŠTO “NE”?
Damir SekulićKineziološki fakultet Split
dado@kifst.hr
Treninzi s opterećenjem (teretima):
• sustavi treninga koji se temelje na upotrebi "vanjskog" opterećenja
• prvenstveni cilj razvoj pojedinih dimenzija snage “trening snage”
Uobičajena razmišljanja…• Trening s opterećenjem ne preporuča se djeci i mladim
sportašima dok “solidno ne zagaze u pubertet” • Osnovni razlozi:
1. Nedostatna razina prirodnih anaboličkih hormona u organizmu djece u predpubertetu i ranom pubertetu “ne omogućava” napredak u dimenzijama snage
2. Trening s opterećenjem mogao bi uzrokovati ozljede i prerano zatvaranje koštanih epifiza i negativno djelovati na rast i razvoj
Daljnje izlaganje temelji se na …
… rezultatima studija koje su uspoređivale E i K skupine mladih sportaša (ponekad i djece) – E skupina provodila je trening snage
(trenažeri, utezi,…)– K skupina provodila je nekakav drugi trening
ili nije trenirala
Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportašaZašto “DA”?
1. Potencijalne opasnosti1. Ozljede2. Potencijalno negativni učinci na rast i razvoj
2. Pitanje efikasnosti treninga
Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportašaZašto “DA”?
1. Potencijalne opasnosti1. Ozljede2. Potencijalno negativni učinci na rast i razvoj
2. Pitanje efikasnosti treninga
Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportašaZašto “DA”?
Uočene ozljede kod treninga s teretom(o/h/100 osoba)
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
Trenažeri Power lifting Dizanje utega
Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportašaZašto “DA”?
1. Potencijalne opasnosti1. Ozljede2. Potencijalno negativni učinci na rast i razvoj
2. Pitanje efikasnosti treninga
Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportašaZašto “DA”?
Prirast u visini (u cm)
0 1 2 3 4 5
Sadres (21 mjesec)
Ramsay (5 mj)
Weltman (3 mj)
Siegel (3 mj)
Kontrolna
Eksperim entalna
Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportašaZašto “DA”?
1. Potencijalne opasnosti1. Ozljede2. Potencijalno negativni učinci na rast i razvoj
2. Pitanje efikasnosti treninga
Rezultati studija koje su ispitivale učinke treninga s opterećenjem, a provedene su na ispitanicima
predpubertetskog uzrasta
Referenca Ispitanici Program Rezultati Zaključak
Faigenbaum i sur. 1996.
7-12 godina; K=9; E=15
E: Trening na spravama; 3 serije po 6 rep (3x6); 5 vježbi; 8 tjedana
Ekstenzija potkoljenice: E:+53%; K:+6%;Potisak ravni: E: 41%; K: 9%Nisu uočene razlike u skoku u vis i
fleksibilnosti
Značajan napredak u snazi pod utjecajem treninga snage
Ozmun i sur. 1994.
9-12 godina; E=8; K=8
E: fleksija desne podlaktice; 3x7-10; 3xtjedno; 8 tjedana
Izokinetička snaga: E:+28%; K:+15%Izotonička snaga: E:+23%; K:+4%
Značajan porast snage bez promjena u opsegu nadlaktice
Sewall i Micheli, 1986
10-11 godina;E=10; K=8
E: Nautilus: presa, povlak i potisak; 3x10; 3xtjedno; 10 tjedana
Prosječno: E:+43%; K:+9% Značajan porast snage
Blimkie i sur. 1989.
9-11 godina; E=14; K=13
E: Kružni trening od 6 vježbi + 8 serija dodatno na 75% 1RM; 3xtjedno; 10 tjedana
Apsolutno izometrijski: E:+24%; K:+0%Relativno izometrijski: E:+19%; K:-4%
Značajan porast izometrijske (voljne) komponente
Referenca Ispitanici Program Rezultati Zaključak
Vrijens, 1978 E1=16 (10 g)E2=12 (17 g)
Kružno; 8 vježbi; 8-12 rep; 75%1RM; 3xtjedno; 8 tjedana
E1: Neznatne promjene osim trbuh i lumbalni (izometrija)
E2: Značajan napredak u svim mjerama + napredak u opsezima
Značajniji napredak kod starijih dječaka i u mjerama snage i u morfološkim mjerama
Pfeiffer i Francis, 1986.
E1=15 (10 g)E2=15 (13 g)E3=15 (20 g)
Slobodni utezi; 4 osnovne + 5 dodatnih vježbi; 3x10; 3xtjedno; 9 tjedana
E1: +29% (m.biceps 120º/s); +17% (m.quadriceps 120º/s)
E2: +14% (biceps); +14% (quadriceps)
E3: +10% (biceps); 0% (quadriceps)
Varijabilni rezultati u napretku po uzrastima, generalno veći napredak kod predpub. uzrasta
Lillegard i sur. 1997.
E1=20 (11 g)E2=16 (14 g)
Progresivni trening; 3x10; 6vj; 3xtj; 12 tjedana
Obe skupine značajno napredovale od incijalnog do finalnog mjerenja
Podjednak napredak obiju dobnih skupina
Rezultati studija koje su ispitivale učinke treninga s opterećenjem, a provedene su paralelno na ispitanicima predpubertetskog i
pubertetskog (ili starijeg) uzrasta
Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportašaZašto “DA”?
1. Potencijalne opasnosti1. Ozljede2. Potencijalno negativni učinci na rast i razvoj
2. Pitanje efikasnosti treninga
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%FL
EKSI
BILN
OST
KOO
RD
INAC
IJA
EKSP
L. S
N. (
SKO
KD
ALJ)
EKSP
L. S
N.
(BAC
ANJE
)
BRZI
NA
(20M
)
REP
ETIT
IVN
ASN
AGA
STAT
IČKA
SN
AGA
NAP
RED
AK U
9 M
J
KONTROLNAEKSPERIMENTALNAPOPULACIJA
*
*
*
**
EKSP: 9 mj. program judo školeKONTR: 9 mj. program sportskih igaraPOPUL: 9 mj. “samo” TZK
sve kod 7-god dječaka
Konačno …• Trening s opterećenjem je efikasan u pogledu razvoja snage
kod djece i mladih sportaša. • Ne postoje dokazi da ova vrsta treninga na bilo koji način
remeti prirodni, biološki rast i razvoj djece. • Trening je siguran i u eksperimentalnim studijama nisu
zabilježene ozbiljnije ozljede kao posljedica treninga s teretima.
Međutim …
• Drugo je pitanje kada i koliko ga treba primjenjivati jer …– nerijetko se ova vrsta treninga koristi kao JEDINA
alternativa “pravom” treningu– vrlo vjerojatno (ustvari sigurno) bi se sasvim
pristojni efekti u razvoju snage mogli dobiti i primjenom nekih “nekonvencionalnih” oblika treninga snage
Primjerice …
Prehrana i prehrambena suplementacija u „stvarnom” svijetu sporta
Damir SekulićKineziološki fakultet Split
dado@kifst.hr
19
Prehrana
• podmirenje potreba organizma za kalorijama, proteinima, ugljikohidratima, mineralima i vitaminima
20
Glavni smjerovi razvoja prehrambene filozofije…
1. esencijalna prehrana za opstanak2. esencijalna prehrana za postizanje
optimuma zdravstvenog stanja3. esencijalna prehrana za “maksimalne”
sportske dosege
21
Glavni smjerovi razvoja prehrambene filozofije…
1. esencijalna prehrana za opstanak2. esencijalna prehrana za postizanje
optimuma zdravstvenog stanja3. esencijalna prehrana za “maksimalne”
sportske dosege
22
• National Research Council (NRC) ustanovio 1943• do danas promijenjene desetak puta (!)• Standardi:
• Recommended Dietary Allowances• Estimated Safe and Adequate Daily Dietary
Iintake – ESADDI• Recomended Daily Intake- RDI• Daily Referent Values
Glavni smjerovi razvoja prehrambene filozofije…
1. esencijalna prehrana za opstanak2. esencijalna prehrana za postizanje
optimuma zdravstvenog stanja3. esencijalna prehrana za “maksimalne”
sportske dosege
23
Glavni smjerovi razvoja prehrambene filozofije…
1. esencijalna prehrana za opstanak2. esencijalna prehrana za postizanje
optimuma zdravstvenog stanja3. esencijalna prehrana za “maksimalne”
sportske dosege
24
?
Slijed primjera ...
25
Slijed primjera ...
• Uzmimo primjer klasičnog kalorijskog omjera u RDA koji je...
26
B24%
M24%
U52%
Slijed primjera ...
• Uzmimo primjer klasičnog kalorijskog omjera u RDA koji je...
27
B24%
M24%
U52%
Plivač 80 kg• 5 sati treninga dnevno• 5000 kcal dnevno• 1250 kcal bjelančevina• 350 grama bjelančevina• 4.5 g po kgTT (a preporuka
RDA je 0.3 g/kgTT)
Slijed primjera ...
• Uzmimo primjer klasičnog kalorijskog omjera u RDA koji je...
28
B24%
M24%
U52%
Plivač 80 kg• 5 sati treninga dnevno• 5000 kcal dnevno• 1250 kcal bjelančevina• 350 grama bjelančevina• 4.5 g po kgTT (a preporuka
RDA je 0.3 g/kgTT)
Masti...• 1250 kcal iz masti• 140 g masti od ćega je 1/3
zasićenih• 50 g zasićenih masti• ... 3 do 4 puta više od preporuke
RDA
Slijed primjera ...
• Uzmimo primjer klasičnog kalorijskog omjera u RDA koji je...
29
B15%
M15%
U70%
Plivač 80 kg• 5 sati treninga dnevno• 5000 kcal dnevno• 1250 kcal bjelančevina• 350 grama bjelančevina• 4.5 g po kgTT (a preporuka
RDA je 0.3 g/kgTT)
Masti...• 1250 kcal iz masti• 140 g masti od ćega je 1/3
zasićenih• 50 g zasićenih masti• ... 3 do 4 puta više od preporuke
RDA
Zaključno o uvodu...
• Većina standarda koji vrijede u uobičajenim okolnostima kod sportaša ne vrijede
• Sportska prehrana je – Specifična za aktivnost– Specifična za sport– Specifična za sportaša - osobu
30
Neki praktični problemi prehrane u sportaša
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije4. Minerali i vitamini5. Rehidracija
31
Neki praktični problemi prehrane u sportu
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije4. Minerali i vitamini5. Rehidracija
32
“Food variety”
• Dva glavna faktora koji omogućuju adekvatnu prehranu su – Adekvatan kalorijski unos– Food variety
» prema L. Burke - Australian Institute of Sport
33
Raznolikost hrana i prehrane
• Raznolikost hrane omogućava iskorištavanje potencijalnog interaktivnog djelovanja nutrijenata (kofaktorsko djelovanje)
• Izostanak raznolike prehrane kod sportaša definiran je– kulturološki i socijalno – dezinformiranošću– različitim opsesijama
34
Raznolikost hrana i prehrane
• Raznolikost hrane omogućava iskorištavanje potencijalnog interaktivnog djelovanja nutrijenata (kofaktorsko djelovanje)
• Izostanak raznolike prehrane kod sportaša definiran je– kulturološki i socijalno – dezinformiranošću– različitim opsesijama
35
Raznolikost hrana i prehrane
• Raznolikost hrane omogućava iskorištavanje potencijalnog interaktivnog djelovanja nutrijenata (kofaktorsko djelovanje)
• Izostanak raznolike prehrane kod sportaša definiran je– kulturološki i socijalno – dezinformiranošću– različitim opsesijama
36
Raznolikost hrana i prehrane
• Raznolikost hrane omogućava iskorištavanje potencijalnog interaktivnog djelovanja nutrijenata (kofaktorsko djelovanje)
• Izostanak raznolike prehrane kod sportaša definiran je– kulturološki i socijalno – dezinformiranošću– različitim opsesijama
37
Raznolikost hrana i prehrane
• Raznolikost hrane omogućava iskorištavanje potencijalnog interaktivnog djelovanja nutrijenata (kofaktorsko djelovanje)
• Izostanak raznolike prehrane kod sportaša definiran je– kulturološki i socijalno – dezinformiranošću– različitim opsesijama
Moguća strategija1. U “nestresnim”
situacijama ubaciti “novu” hranu
2. Manjak nutrijenta nadoknaditi suplementom
3. Postupno smanjivati suplementaciju
4. Paziti da se ne izgubi povjerenje
38
Neki praktični problemi prehrane u sportaša
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije4. Minerali i vitamini5. Rehidracija
39
Ugljikohidrati
• Unos ugljikohidrata u periodima čestih treninga i natjecanja penje se na 7-10 g/kg TT
• 80 kg 700 g 3000 kcal– Konvencionalnim prehranama ovo je vrlo teško ... Bolje
rečeno nije problem “povremeno”, ali problem je “redovito”
• Dodatni problem izrazita potreba za ugljikohidratima nakon aktivnosti
40
Costill i Miller 1980
41
...
• Većina istraživanja pokazala je kako sportaši ne unose dostatne količine ugljikohidrata – Ovo potom rezultira smanjenjem glikogenskih potencijala, a
što konkretno u sportu (veslanju) uvjetuje smanjenu mogućnost obavljanja anaerobnog laktatnog rada
– Dodatni problem je “kulturološke prirode” (cjelovite žitarice kod nas praktički ne postoje u prehrani)
42
Unos ugljikohidrata nakon aktivnosti
• Problem resinteze glikogena– Resinteza glikogena je najizraženija neposredno
nakon napora– PITANJE: Koliko sportaša uzima ugljikohidratni
obrok nakon treninga/natjecanja?
43
Moguće strategije (1)...• Učiniti ugljikohidratnu hranu dostupnom
– Banane i sezonsko voće u svlačionici nakon T/N– Staviti ugljikohidratnu hranu (sušeno ili svježe voće,
mrkva) na stol tijekom gledanja video snimke ili TV-a,...– Zatražiti od hotelskih barova da nabave “sportska pića” s
povećanom koncentracijom ugljikohidrata, a da “kao slučajno” baš kad ste vi tamo nestane nekih “gaziranih pića”
– Obavezno predjelo od tjestenine i/ili riže – bez obzira na eventualni švedski stol
44
Moguće strategije (2)...
• Diskretno ih da natjerati da sami shvate koliko im je važno ugljikohidratno “punjenje”– Testiranja glikogenskih potencijala – anaerobnog
laktatnog rada (ponovljeni sprintevi na vrijeme) nakon što su kroz jutro konzumirali UH obroke, i usporediti rezultate s onima kada to nisu napravili
45
Korak dalje...
• Paziti na glikemijski indeks– Ponuditi hranu visokog GI nakon T/N– Ponuditi hranu niskog GI u drugim situacijama
(pogotovo prije T/N)
46
Po mom osobnom mišljenju...
• Najvažnije je razviti naviku za konzumiranjem kvalitetne ugljikohidratne hrane
47
Neki praktični problemi prehrane u sportu
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije4. Minerali i vitamini5. Rehidracija
48
Malo “otkrivanja tople vode”
• Gubitak tjelesne težine moguće je ostvariti:– Restriktivnom dijetom– Povećanom aktivnošću
49
Malo “otkrivanja tople vode”
• Gubitak tjelesne težine moguće je ostvariti:– Restriktivnom dijetom– Povećanom aktivnošću
Koliko aktivni sportaš može objektivno uopće dodatno povećati svoju aktivnost?
50
Malo “otkrivanja tople vode”
• Gubitak tjelesne težine moguće je ostvariti:– Restriktivnom dijetom– Povećanom aktivnošću
Koliko aktivni sportaš može objektivno uopće dodatno povećati svoju aktivnost?
Osobno mislim da uopće ne može ali je može modificirati
51
Malo “otkrivanja tople vode”
• Gubitak tjelesne težine moguće je ostvariti:– Restriktivnom dijetom– Povećanom aktivnošću
Ovo će vjerojatno dati rezultate ali nosi rizike i nikako nije dobro da to sportaš radi sam, a još je manje dobro ako to “skriva” !
52
Moguće strategije (1)...
• Planirati realan gubitak TT i ohrabriti sportaša za svaki napredak
• Provjeriti koliko je moguće “modificirati” prehranu– Smanjiti kalorijski unos– Reformulirati hranjive sastojke– Promijeniti režim hranjenja
53
Moguće strategije (2)...
• Izbjegavati prigode u kojim se redovito previše jede ili na te prigode “doći sit”
• Povećati unos vode tijekom dana – pratiti nekakav režim (“bip” na satu svakih sat vremena kao signal)
• Provjeriti koliko je moguće reformulirati trening (prebaciti se na aerobni rad)
54
Neki praktični problemi prehrane u sportu
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije4. Minerali i vitamini5. Rehidracija
55
Neki praktični problemi prehrane u sportu
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije4. Minerali i vitamini5. Rehidracija
56
Neki praktični problemi prehrane u sportu
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije4. Minerali i vitamini5. Rehidracija
57
Neki praktični problemi prehrane u sportu
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije4. Minerali (i vitamini)5. Rehidracija
58
Željezo i nedostatak željeza
• Jedan od najčešćih deficita (Deakin 1994)• Uvjetovano:
– Povećanim zahtjevima za željezom – Neadekvatanim unosom željeza– Slabom bioraspoloživošću željeza– Kombinacijom navedenog
• U sportu (veslanju) najveći problem je kod žena i adolescenata
59
Kalcij
• Izrazito osjetljivo pitanje kod sportašica i djece u razvoju
• Dodatni rizični faktori: restriktivne dijete, veganstvo, netolerancija na mliječne proizvode
60
Moguće strategije
ŽELJEZO• Izbjegavanje
vegetarijanstva • Mesni proizvodi
redovito a ne pretjerano + C vitamin u istom obroku
KALCIJ• Mliječni proizvodi• Posebno paziti na
veslačice ukoliko nemaju redoviti ciklus
61
Moguće strategije
ŽELJEZO• Izbjegavanje
vegetarijanstva • Mesni proizvodi
redovito a ne pretjerano + C vitamin u istom obroku
KALCIJ• Mliječni proizvodi• Posebno paziti na
veslačice ukoliko nemaju redoviti ciklus
Suplementacija kvalitetnim mineralnim preparatima izuzetno je prihvaćena 62
Neki praktični problemi prehrane u sportu
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije4. Minerali (i vitamini)5. Rehidracija
63
Rehidracija – hidracija (1)
• dvije trećine dnevnog unosa vode dolazi kroz popijenu tekućinu (+ jedna trećina kroz hranu)
• mokrenje u režimu od cca jedan put u 1.5 - 2 sata dobar je pokazatelj stanja hidriranosti
• tijekom dana najbolji pokazatelj stanja hidriranosti je tjelesna težina
64
Rehidracija – hidracija (2)
• pri trenažnim aktivnostima vrlo niskog intenziteta gubitak tjelesne vode znojenjem kreće se od 1 do 3 dl po satu
• predlaže se:– prije početka T/N uzeti 0.5 do 1 l– unošenje 2 dl vode svakih 20 min tijekom
kontinuiranih aktivnosti
65
Rehidracija – hidracija (3)
• Gubitak tjelesne težine tijekom aktivnosti ustvari je isključivo gubitak vode (vaganje prije poslije)
66
Rehidracija – hidracija (3)
Dnevna energetska potrošnja
Minimalni dnevni unos vode
2000 kcal 2.0 do 2.5 litara3000 kcal 3.2 do 3.6 litara4000 kcal 4.1 do 4.5 litara5000 kcal 5.1 do 5.7 litara6000 kcal 6.0 do 6.6 litara
67
Rehidracija – hidracija (4)
• znojenjem se ne gubi “samo” tjelesna voda već i elektroliti
• rehidracija nije potpuna ukoliko se elektroliti ne nadoknade
• Moguća rješenja: – 0.5 l prirodnog citrusnog soka + 0.5 l mineralne
vode + prstohvat soli – kvalitetan elektrolitski napitak
68
Dehidracija – neki podaci
• Gubitak tjelesne vode od – 1 litre (1kg) pad performansi od cca 3%– ... 2 litre pad performansi od 7%– ... 3 litre pad performansi od 15 do 20%
69
Zaključno
• Kvalitetna prehrana u sportu (veslanju) nije temeljni faktor uspjeha, ali uspjeha nema bez nje
• Ključ je u stvaranju navike i prepoznavanju problema
• Kad se problem prepozna treba ga rješavati metodom “najmanjeg stresa”
70
Reference
• Zanker, C.L. Sport nutrition in childhood: Meeting the metabolic demands of growth and exercise (2006) Annales Nestle, 64 (2), pp. 63-76.
• Blum, M., De Maria, G. Sport nutrition (2006) Agro Food Industry Hi-Tech, 17 (2), pp. IV-V.
• Bloomer, R.J., Goldfarb, A.H. Can nutritional supplements reduce exercise-induced skeletal muscle damage? (2003) Strength and Conditioning Journal, 25 (5), pp. 30-37.
• Saris, W.H., Antoine, J.M., Brouns, F., Fogelholm, M., Gleeson, M., Hespel, P., Jeukendrup, A.E., Maughan, R.J., Pannemans, D., Stich, V. PASSCLAIM - Physical performance and fitness. (2003) European journal of nutrition, 42 Suppl 1, pp. I50-95.
• Swirzinski, L., Latin, R.W., Berg, K., Grandjean, A. A Survey of Sport Nutrition Supplements in High School Football Players (2000) Journal of Strength and Conditioning Research, 14 (4), pp. 464-469.
• Clarkson, P.M., Haymes, E.M. Exercise and mineral status of athletes: Calcium, magnesium, phosphorus, and iron (1995) Medicine and Science in Sports and Exercise, 27 (6), pp. 831-843.
71
72
Primjena monitoringa srčane frekvencijeu svrhu kontrole trenažnog procesa
Mladen Marinović
Funkcionalne i fiziološke karakteristike (zone) opterećenja
Frekvencija srca Postotak od max. FS
Fiziološki efekti Zone Tempo Koncentracija laktata
130 - 150 65% -75% Utilizacija (U - 2) masti Ao –A1 18 - 22 2
140 - 160 70% - 80% Utilizacija (U - 1) uglavnom glikogen
A2 23 – 25 3
160 - 170 80% - 85% Aerobno - anaerobni prag Jačanje srčanog mišića
AP 24 – 27 4
170 - 190 85% – 95% Prijenos (Transportation) Maksimiziranje korištenja Vo
2 max
AN 1
AN 2
27 - 29
30 – 33
6
8
Tolerancija laktata R 34 - 40 max.
max max Anaerobni kapacitet AN /AL Sub/max
Mlječna % maks. Trajanje Termin Distancekiselina frekvencije intervala žargona intervalnog
srca % VO2 max opterećenja treningaSprint
> 9 mmol 100 130 30 secBrzina i snaga kratki intervalRazvoj ST i FT vlakanaPovećanje angažmana živ. Sus. RepeticijaPoboljšanje krvnog puferaTolerancija na stres i kiselost 8 mmol 95 100
2 minBrzina 8 mmol 95 100 2 min Brzinska izdržljivostRazvoj ST i FT vlakanaPoticaj poboljšanja rada živ. Sus. 7 mmol 98Poticaj poboljšanja rada krvnog pufera Dugi intervalPoboljšanje glikolitičkih enzima 5 mmol 90 90 8 minIzdržljivost (čvrstoća, otpornost) 5 mmol 90 90 Tempo treningRazvoj ST i IIa (FT)Povećanje srčane komorePovećanje udarnog volumenaPovećanje angažiranosti enzima 4 mmoloksidativno/glikolitičkih procesa Steady statePovećanje volumena krvi 3.5 mmol 80 75 20 min trening
3.5 mmol 80 75 20 minIzdržljivostRazvoj ST vlakanaPovećanje volumena krviPovećanje razvoja vezivnog tkivaPovećanje mišićnog skladišta energije Bazična izdržljivostPovećanje angažiranosti enzimaoksidativno/glikolitičkih procesa 2 mmol 70 60 2 hrPovećanje kapilarizacije 2 mmol 70 55
Karakteristike fiziološke prilagodbe
Laktatni / ventilacijskiprag
VO2max
Cooper test – tumačenje rezultata
Test u jesen Test u proljećePretrčano u 12 minuta 3500,00 3690,00
Brzina (metara x min –1) 291,66 307,89
Relativni VO2 max (ml O2 x kg–1 x min-1)
61,83 65,00
Tjelesna masa (kg) 80,00 76,00
Apsolutni VO2 max (litara O2 x min–1)
4,946 4,946
Tjelesna mast (%) 15,00 10,50
Tjelesna mast (kg) 12,00 8,00
Tjelesna bezmasna masa (kg) 68,00 68,00
Cijena koštanja trčanja (100 – 300 metara x min-1)= 0,2 ml O2 x kg-1 x min-1
Test u jesen Test u proljećePretrčano u 12 minuta 3500,00 3690,00
Brzina (metara x min –1) 291,66 307,89
Relativni VO2 max (ml O2 x kg–1 x min-1)
61,83 65,00
Tjelesna masa (kg) 80,00 76,00
Apsolutni VO2 max (litara O2 x min–1)
4,946 4,946
Tjelesna mast (%) 15,00 10,50
Tjelesna mast (kg) 12,00 8,00
Tjelesna bezmasna masa (kg) 68,00 68,00
Multistage fitness test - Shuttle run test - “BEEP” test
(Leger, L.A., Lambert, J. (1982). A maximal multistage 20m shuttle run test to predict VO2max. European Journal of Applied Physiology, 49: 1-5)
Jednostavan za primjenu (prostor 24 m dužinska, CD player ili kasetofon, papir i olovka)
Primjenjljiv na ispitanike svih uzrasta i funkcionalnih sposobnosti (bez
zagrijavanja, intenzitet gradiran od veoma laganog (20m/9sec) do (individualno) maksimalnog)
Daje informaciju o VO2max za svakog ispitanika koji je (motivacijski)
pristupio izvođenju testa (usporedba podataka i povećanje motivacije ispitanika)
Planetarna primjenjenost testa (primjenjen u mnogim zemljama Svijeta; na Internetu cca 600
WEB siteova, sastavni dio EUROFITA)
Primjenjeni instrumentarij
Zapis pulsmetra za vrijeme izvođenja “beep” testa
2 5 0
2 2 5
2 0 0
1 7 5
1 5 0
1 2 5
1 0 0
7 5
5 0
2 5
00 :0 0 :0 0 0 :0 5 :0 0 0 :1 0 :0 0
HR [b p m]
Time
Pe rs o n
Ex e rc is e
Sp ort
No te
Da te
Time
Du ra tio n
Se le c tio n
Sp e e d
Dis ta n c e
He a rt ra te L imits 1
L imits 2
Th re s ho ld s
b b b
Ru n n ing
Dv o ra na Ra jk a Dimić a : 9 -0 (4 3 .6 mlO2 /k g /min )
1 8 :3 2 :26
1 3 . 0 3 . 01
0 0 :1 2 :50 .0
0 :0 0 :0 0 - 0 :12 :5 0 (0 :1 2 :5 0 .0 )
-
- / -
1 6 4 / 2 10 2 1 0 / 3 2
2 1 0 / 3 2
2 1 0 / 3 2
1
T ime : 0 :0 0 :0 0 HR: 11 3 b p m
Fox SM, Naughton JP, Gorman PA. Physical activity and cardiovascular health: III.The exercise prescription: frequency and type of activity. Mod Concepts Cardiovasc Dis 1972; 41: 25-9
%FSmax = 0.7 (%VO2max) + 30
Primjer:
80%VO2max = 0.7 * 80 + 30 = 86% FS max
FSmax = 210 ot/min
80%VO2max = 180 ot/min
Usporedba podataka Fox - Kervonen
Formula Kervonena:
FSmax = frekvencija srca maksimalnaFSmir = frekvencija srca u mirovanjuFSrez = rezerva frekvencije srca = FSmax – Fsmir
FS %VO2max = % FSrez + FSmir
FSmax = 210FSmir = 60FSrez = 150FS80%VO2max = 120 + 60 = 180
1 2
4 0
6 0
8 0
1 0 0
1 2 0
1 4 0
1 6 0
1 8 0
2 0 0 M a x H R2 0 9
R e s t H R7 0
P e rs o n
E x e rc is e
N o te
A v e ra g e R e c o v e ryD a te
T im e
H R / b p m F ile S u m m a ry (% )
T im e
C u rv e C o p y rig h t b y P o la r E le c tro O y
0 8 :0 3 :0 2 0 8 :1 3 :0 2 0 8 :2 3 :0 2 0 8 :3 3 :0 2 0 8 :4 3 :0 2 0 8 :5 3 :0 2 0 9 :0 3 :0 2
P e tra M a rtić
K o n tro la tre n in g a 0 8 :0 3 :0 2 .0
2 9 .0 7 .2 0 0 2
D u ra tio n o f e x e rc is e : 1 :0 8 :3 0 .7
K o n tro la tre n in g a p o p u ls u i la k ta tim a (L a = 1 .9 ; 3 .4 ; 3 .7 )
1 6 8 b p m
S e le c te d p e rio d : 0 8 :0 9 :3 2 - 0 9 :0 2 :0 7 (0 :2 5 :1 0 .0 )
1 b p m
0 .0 %
0 .0 %
9 9 .3 %
0 .7 %
T im e : 0 9 :0 6 :0 7
H R : 1 6 5 b p m
Kontrola treninga po pulsu i laktatima
1 2
4 0
6 0
8 0
1 0 0
1 2 0
1 4 0
1 6 0
1 8 0
2 0 0 M a x H R2 0 9
R e s t H R7 0
P e rs o n
E x e rc is e
N o te
A v e ra g e R e c o v e ryD a te
T im e
H R / b p m F ile S u m m a ry (% )
T im e
C u rv e C o p y rig h t b y P o la r E le c tro O y
0 8 :0 3 :0 2 0 8 :1 3 :0 2 0 8 :2 3 :0 2 0 8 :3 3 :0 2 0 8 :4 3 :0 2 0 8 :5 3 :0 2 0 9 :0 3 :0 2
P e tra M a rtić
K o n tro la tre n in g a 0 8 :0 3 :0 2 .0
2 9 .0 7 .2 0 0 2
D u ra tio n o f e x e rc is e : 1 :0 8 :3 0 .7
K o n tro la tre n in g a p o p u ls u i la k ta tim a (L a = 1 .9 ; 3 .4 ; 3 .7 )
1 6 8 b p m
S e le c te d p e rio d : 0 8 :0 9 :3 2 - 0 9 :0 2 :0 7 (0 :2 5 :1 0 .0 )
1 b p m
0 .0 %
0 .0 %
9 9 .3 %
0 .7 %
T im e : 0 9 :0 6 :0 7
H R : 1 6 5 b p m
1
200
180
160
140
120
100
80
60
400:00:00 0:20:00 0:40:00 1:00:00 1:20:00 1:40:00
HR [bpm]
Time
Person
Exerc ise
Sport
Note
Date
Time
Duration
Selec tion
Speed
Dis tance
Heart rate Limits 1
Limits 2
Thresholds
Ivana Maroh
Mali Loš inj - finale
Tenis
Kontrola meèa: Mali Loš inj - NIKE finale
10:03:33
24.3.2003
1:44:35.0 -
- / -
- / - 160 / 80
160 / 80
- / -
Time: 0:31:55 HR: 171 bpm
0 %
1 0 %
2 0 %
3 0 %
4 0 %
5 0 %
0 %
1 0 %
2 0 %
3 0 %
4 0 %
5 0 %
4 0 6 0 8 0 1 0 0 1 2 0 1 4 0 1 6 0 1 8 0 2 0 0Be a ts p e r mi n u te
Pe rs o n
Ex e rc i s e
Sp o rt
No te
Da te
Time
Du ra t io n
Se le c ti o n
He a rt ra te a v e ra g e
He a rt ra te ma x
L imi ts 1Iv a n a Ma ro h
Ma l i L o š in j - f i n a le
Te n is
Ko n tro la me è a : Ma l i L o š in j - NIKE fi n a le
1 0 :0 3 :3 3
2 4 .3 .2 0 0 3
1 :4 4 :4 0 .0
0 :0 0 :0 0 - 1 :4 4 :3 5 (1 :4 4 :3 5 .0 )
1 3 4 b p m
1 8 3 b p m
8 0 - 1 6 0
2 :0 01 .9 %
7 :1 56 .9 %
2 :5 02 .7 %
2 :5 52 .8 % 4 :0 0
3 .8 %7 :5 57 .6 %
1 3 :4 51 3 .1 %
1 4 :0 01 3 .4 %
1 2 :5 51 2 .3 % 1 4 :2 5
1 3 .8 %1 4 :2 51 3 .8 %
7 :2 07 .0 %
0 :5 50 .9 %
Distribucija frekvencije srca tijekom meća
% FSmax = .7 (% VO2 max) + 30%Tjelesna
FSmax %VO2 max VO2 max masa
208 46,94 58AN1 197 92,45 43,39A2 193 89,70 42,10Ap 188 86,26 40,49A1 185 84,20 39,53A0 178 79,40 37,27
minuta
205 l O2
195185 84,20 39,53 0,92 2,109175 77,34 36,30 7,32 15,412165 70,47 33,08 14,40 27,626155 63,60 29,85 14,40 24,933145 56,73 26,63 12,90 19,924135 49,86 23,41 13,98 18,978125 42,99 20,18 13,73 16,071115 36,13 16,96 7,90 7,770105 29,26 13,73 3,98 3,17095 22,39 10,51 2,90 1,76885 15,52 7,29 2,82 1,192
Ukupno 95,25 138,954 694,7708362 Cal2908,31072 kJ
10% 104,78 764,2479198 Cal3199,141792 kJ
Bazalni metabolizam 21,269 106,347 Cal445,1669723 kJ
Ukupno energetskog utroška: 801,117 Cal3353,48 kJ
Fox SM, Naughton JP, Gorman PA. Physical activity and cardiovascular health: III.The exercise prescription: frequency and type of activity. Mod Concepts Cardiovasc Dis 1972; 41: 25-9
210 210
190 190
170 170
150 150
130 130
110 110
90 90
70 70
50
11:43:21 13:43:21 15:43:21 17:43:21 19:43:21
HR [bpm] HR [bpm]
Time
Person
Exerc ise
Sport
Note
Date
Time
Duration
Selec tion
Heart rate average
Heart rate max
Limits 1
Limits 2
Ivan Kljakov iæ-Gašpiæ
PE - dan prv i
Jedrenje
Laser - PE Split, 29.07.2003. (v jetar: 12; 12: 17 èv.; La= 3,1; 3,1; 6,7 mmol/l)
11:43:21
29.7.2003
8:39:40.0
80 - 132
80 - 160
1 2 3 4 5 6 7 8
Time: 14:05:21 HR: 140 bpm
Graf frekvencije srca tijekom cjelodnevnog boravka na moru 192186
210 210
190 190
170 170
150 150
130 130
110 110
90 90
70 70
50
0:00:00 1:00:00 2:00:00 3:00:00 4:00:00 5:00:00 6:00:00 7:00:00
HR [bpm] HR [bpm]
Time
Person
Exercise
Sport
Note
Date
Time
Duration
Selection
Heart rate average
Heart rate max
Summary Zone
Ivan Kljakoviæ-Gašpiæ
Kiel - dan 4
Jedrenje
Kiel: dan 4 - 3 regate u danu
9:45:25
23.6.2009
7:24:05.2
0:00:00 - 7:24:05 (7:24:05.0)
105 bpm
158 bpm
144 - 166
105 bpm
Cursor values:Time: 0:00:00 HR: 80 bpm Calorie rate: 0 kcal/60min
Kiel – utorak, 23. lipnja 2009.g. La ujutro = x,x mmol/LLa 23:10 = x,x mmol/L
La= 1,4 mmol/l
La= 1,4 mmol/l
La= 1,1 mmol/l
2:07:14,2 / 948 Cal3:13:53,1 / 1804 Cal
3:56:14,3 / 2072 Cal
5:53:11,8 / 3334 Cal5:14:35,9 / 3009 Cal
6:52:22,9 / 4127 Cal
Ova analiza ukazuje na energetske zahtijevnosti tijekom ovako dugog regatnog dana. Premda je po laganom vjetru i manja energetska zahtjevnost, vidljivo je da se od izlaska na more do starta treče regate utroši 3334 kalorije. Stoga je jako bitno pravilno programirati način prehrane. Naravno, ovdje je upitno koliko je reakcija organizma uvjetovana višegodišnjim programiranim treningom, kojim smo upravo težili što više podignuti anaerobni prag.
Energetski utrošak boravka na moru = 4290 Cal; samo tri regate = 2180 Cal
2 10 2 10
1 90 1 90
1 70 1 70
1 50 1 50
1 30 1 30
1 10 1 10
9 0 9 0
7 0 7 0
5 0
1 6:11 :41 1 6:21 :41 1 6:31 :41 16:41 :41 16:51 :41 1 7:01 :41 17:11 :41
HR [bpm ] HR [bp m ]
Tim e
Pers o n
Exerc ise
Sport
Note
Date
Tim e
Duration
Sel ec tion
Hea rt rate a ve ra ge
Hea rt rate m ax
Zon e 1Vin k o Urs i ć Glav an ov i ć
Bas ic
k arate
Trč an j e: fa k u l te t - Sp inu ts k a v ra ta - Ben e - In st i tut - Ben e - Spi nuts k a v rata (La= 2 ,1 ; 3,2; 1,3 m m ol /L)
16:11 :41
6 .12.2 010
1 :02:5 7.4
1 6:14 :41 - 1:0 2:57 (0 :59 :05 )
1 44 b pm
1 54 b pm
11 4 - 12 9
M aximum intensity
Hard intens ity
M ode rate inte ns ity
Light intensity
Very light inte ns ity
1 2 3 4 5
1 44 b pm
Cursor values:
Time: 17:13: 46
HR: 144 bpm
Calorie rate: 780 kcal/60min
La= 2,1 La= 3,2 La= 1,3
0 %
20 %
40 %
60 %
80 %
100 %
0 %
20 %
40 %
60 %
80 %
100 %
110 120 130 140 150 160 170
Beat s per minute
Person
Exercise
Sport
Not e
Dat e
Time
Duration
Select ion
Heart rate average
Heart rate max
Zone 1Vinko Ursić Glavanović
Basic
karate
16:11:41
6.12.2010
1:02:57. 4
16:14:06 - 1: 02:57 (0: 59:50)
144 bpm
154 bpm
114 - 129
0:100.3%
0:501.4% 4:15
7.1%
52:0086. 8%
2:404.5%
Split – ponedjeljak, 06. prosinca 2010.g.
Ukupan energetski utrošak = 954 Cal (3994 kJ)
Ovaj trening je ukazao na znatne mogućnosti promjene aerobnog mehanizma Vinka. Iako je tijekom treninga bio veoma discipliniran, i držao puls na zadatoj vrijednosti, razina laktata se mijenjala. Od 2,1 mmol/L u mirovanju, što je korektna vrijednost u tom stanju, na Institutu je dosegla relativno visoku vrijednost (3,2), koja je do kraja pala na 1,3 mmol/L. To je dokaz da ovaj trening čisti organizam, i da na njemu treba ustrajati u svrhu poboljšanja rekuperativne funkcije organizma.
Zone opterećenja prema testiranju Muškarci Žene
mmol*l-1 10,82 (6 - 16) 10,43 (6,3 - 13,7)
V (m*s-1) 4,88 (4,00 - 6,19) 4,13 (3,07 - 5,17)
FS (ot*min-1) 197,00 (184 - 206) 197,18 (190 202)
V (m*s-1) 4,12 (3,38 - 5,15) 3,38 (2,74 - 3,98)
FS (ot*min-1) 186,32 (164 - 197) 190,73 (184 - 198)
Fsmax (%) 94,78 (80,79 - 98,99) 96,66 (92,00 - 98,99)
V (m*s-1) 3,55 (2,89 - 4,04) 2,93 (2,42 - 3,45)
FS (ot*min-1) 176,9 (152 - 192) 186,00 (176 - 191)
Fsmax (%) 89,85 (74,88 - 96,48) 94,01 (87,13 - 97,92)
V (m*s-1) 3,16 (2,53 - 3,76) 2,59 (2,22 - 3,11)
FS (ot*min-1) 165,68 (139 - 176) 173,80 (161 - 183)
Fsmax (%) 84,31 (68,47 - 90,48) 87,85 (80,50 - 95,31)
V (m*s-1) 2,53 (2,13 - 3,39) 2,35 (2,03 - 2,78)
FS (ot*min-1) 141,74 (127 - 156) 147,00 (135 - 154)
Fsmax (%) 72,15 (62,56 - 82,61) 74,22 (66,83 - 77,27)
La I. opt. 2,83 (1,3 - 4,1) 3,72 (2,70 - 5,20)
La mir 2,20 (1,0 - 3,1) 2,39 (1,2 - 3,9)
La max
3,5 mmol/l
2,0 mmol/l
5,0 mmol/l
8,0 mmol*l-1
210 210
190 190
170 170
150 150
130 130
110 110
90 90
70 70
5014:12:57 14:22:57 14:32:57 14:42:57 14:52:57 15:02:57 15:12:57 15:22:57
HR [bpm] HR [bpm]
Time
Person
Exercise
Sport
Note
Date
Time
Duration
Selection
Heart rate average
Heart rate max
Ivan Knezoviæ
monitoring treninga
nogomet
kontrola izvršenja treninga NK Branitelj - Mostar
14:12:57
16.2.2010
1:14:22.5
14:18:02 - 1:14:22 (0:28:03)
166 bpm
183 bpm
Anaerobna intezivnaAnaerobna ekstenzivna
Aerobna intezivna
Aerobna ekstenzivna
Regeneracijska
1 2159 bpm 164 bpm 168 bpm 162 bpm 167 bpm 170 bpm 165 bpm 170 bpm 176 bpm
Cursor values:Time: 15:20:58 HR: 176 bpm Calorie rate: 910 kcal/60min
La= 2,4La= ?
La= 8,0
La= 7,0
210 210
190 190
170 170
150 150
130 130
110 110
90 90
70 70
5014:12:57 14:22:57 14:32:57 14:42:57 14:52:57 15:02:57 15:12:57 15:22:57
HR [bpm] HR [bpm]
Time
Person
Exercise
Sport
Note
Date
Time
Duration
Selection
Heart rate average
Heart rate max
Ivan Knezoviæ
monitoring treninga
nogomet
kontrola izvršenja treninga NK Branitelj - Mostar
14:12:57
16.2.2010
1:14:22.5
14:12:57 - 1:14:22 (1:14:22)
143 bpm
183 bpm
Anaerobna intezivnaAnaerobna ekstenzivna
Aerobna intezivna
Aerobna ekstenzivna
Regeneracijska
1 2143 bpm
Cursor values:Time: 14:12:57 HR: 64 bpm Calorie rate: 0 kcal/60min
0 %
5 %
10 %
15 %
20 %
25 %
30 %
0 %
5 %
10 %
15 %
20 %
25 %
30 %
60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200Beat s per minut e
Person
Exercise
Sport
Note
Date
Time
Durat ion
Select ion
Heart rate average
Heart rate max
Ivan Knezoviæ
monitoring t reninga
nogomet
kont rola izvršenja t reninga NK Branit elj - Most ar
14:12: 57
16.2.2010
1: 14:22. 5
14:12: 57 - 1:14: 22 (1:14:22)
143 bpm
183 bpm
0:110. 2%
0: 050. 1%
0: 230.5% 1: 13
1.6%
7: 189. 8%
9:2412.6%
9:4013.0%
5: 467. 8%
6: 078.2% 6: 31
8.8%
11:1915.2%
15:3420.9%
0: 491. 1%
210 210
190 190
170 170
150 150
130 130
110 110
90 90
70 70
50
14:12:48 14:22:48 14:32:48 14:42:48 14:52:48 15:02:48 15:12:48 15:22:48
HR [bpm] HR [bpm]
Time
No Ex erc ise Date Curs or HR Heart rate Duration Note
1.
2.
3.
4.
5.
monitor ing treninga
Monitor ing treninga
16.2.2010
16.2.2010
143 / 183
154 / 192
1:14:22.5
1:13:50.7
kontrola izv rš enja treninga NK Branitelj - Mos tar
Zapis nogometaša Franje Deliæa za is tov jetan iz v rš eni rad
64
72
1 2 3154 bpm
Cursor values:Time: 14:12:48 HR: 72 bpm Calorie rate: 0 kcal/60min
64
72
La= 3,1 La= 2,2 La= 2,8La= 5,2La= 2,4 La= ?
La= 8,0
La= 7,0
Hvala na pozornosti !
SINDROMI PRENAPREZANJA U
VESLANJUdr med Oliver Kosović
Spec F.M.R
DEFINICIJA
Sindromi prenaprezanja sustava za kretanja obuhvačaju različita KRONIČNA traumatska zbivanja bilo kojeg dijela sustava za kretanje, a koja su posljedica repetativnih pokreta ili položaja pojedinih djelova tijela u dužem vremenskom periodu. Po svom načinu nastanka jasno se mogu razlikovati od akutnih ozljeda sustava za kretanje.
MEHANIZAM NASTANKA
REPETATIVNI POKRETPRISILNI POLOŽAJENDOGENI FAKTORIEGZOGENI FAKTORI
* PRETHODNA OZLJEDA JE NAJVEČI FAKTOR RIZIKA
ENDOGENI FAKTORI
ANATOMSKA ODSTUPANJAMIŠIĆNO-TETIVNA NERAVNTEŽAOSTALI FAKTORI
ENDOGENI FAKTORIAnatomska odstupanja
Rezlika u dužini noguAnteverzija i retroverzija vrata i glave bedrene kostiAngularne deformacije koljena (varum,valgum,recruvatum )Promjene položaja patele ( alta,infera )Povećan Q kutPrekomjerna rotacija potkoljenice prema van ili unutraSpušteno stopalo ( pes planovalgus)Izdubljeno stopalo ( pec cavus)...
ENDOGENI FAKTORIMišićno tetivna neravnoteža
Razlike u fleksibilnostiRazlike u snaziRazlike u osjetu,propriocepciji i kinestezijiMotoričko planiranje i izvedba pokreta ( CNS-PNS-mišićno/tetivni spoj )
ENDOGENI FAKTORIOstalo
RastPoremećaji menstruacijskog ciklusa
EGZOGENI FAKTORI
POGREŠKE U TRENINGUPODLOGASPORTSKA OBUĆASPORTSKA OPREMA
EGZOGENI FAKTORIPogreške u treningu
NAGLE PROMJENE u intezitetu,učestlost,trajanje treninga( PLANIRANJE ! )Loša treniranost ( smanjena utreniranost i “ pretreniranost “Loša tehnika
EGZOGENI FAKTORIPodloga, sportska oprema
Tvrda i neravna podlogaLoša prilagođenost čamca veslaču-riggingNeprimjerena obuća
ETIOPATOGENEZAFaze upalnog procesa
FAZA PROLIFERACIJE- Stanična mobilizacija ( upalni odgovor )-prvih 48 sati- Proliferacija osnovne tvari-3 do 4 dan od ozljede.Pretvaranje
nezrelog kolagena u zreli- Stvaranje kolagena- 5 dan. Od 6-14 dana postepeno povećanje
zrelog kolagena
FORMATIVNA FAZA- Završna organizacija tkiva-usmjeravanje kolagenskih niti pod
djelovanjem mišićne kontrakcije.Po završetku ove faze tetiva postaje sposobna za opterečenje
CILJ:- Agresivno spriječavanje upale u akutnoj fazi ( RICE protokol )- Prekinuti upalnu reakciju prije petog dana od ozljede
ANATOMSKE LOKACIJEMiotetivni aparat (miotendinitis,tendinitis,paratenonitis,entezitis )Mišić ( istegnuća,ruptura,degenerativne promjene u građi mišića i vrst vlakana )Zglobna čahura (istegnuca,ruptura,degenerativne promjene )Ligament ( istegnuca,ruptura, degeneracija)Sluzne vreće u okolici zglobova i mišića ( akutne i kronične upalne promjene )Živci ( kanalikularni sindromi zbog kompresije na živac )Kost ( stress frakture, )Hrskavica ( akutne i kronične promjene )Krvne žile ( kompresijski sindromi npr TOS, kompresija radijalne ili ulnarne arterija,... )
Vrijeme pojave boli i sposobnost bavljenja sportom ( Curwin i Stanish)
STADIJ POJAVA BOLI SPOSOBNOST BAVLJENJA SPORTOM
Stadij 1 ne normalna
Stadij 2 Ekstremna opterećenja normalna
Stadij 3 Na početku i nakon sportske aktivnosti
Normalna ili neznatno smanjena
Stadij 4 U toku i nakon sportske aktivnosti
Neznatno smanjena
Stadij 5 U toku sportske aktivnosti. Prisiljava na prekid
Znatno smanjena
Stadij 6 U toku normalnih dnevnih aktivnosti
Nemoguće bavljenje sportom
Klinička slika –simptomi po redosljedu nastanka
1) Osjećaj zatezanja2) Bol u dijelu ili cijelom miotenzijskom aparatu
pri pasivnom ili aktivnom pokretanju3) Bol pri kontrakciji mišića protiv otpora4) Bol pri normalnoj kontrakciji mišića bez otpora5) Bol na palpaciju6) Otok7) Spontana bol u mirovanju
DIJAGNOSTIČKE METODE
Radiološka dijagnostikaCT i MRScintigrafijaUltrazvučna dijagnostikaTermografijaartroskopija
LIJEČENJE
NEOPERATIVNOOPERATIVNO
SINDROMI PRENAPREZANJA U VESLANJU
NAJČEŠĆI SINDROMI PRENAPREZANJA
Sindromi prenaprezanja lumbalne kralježniceStress fraktura rebaraTFL-ITB sindromTendinitis m. quadriceps femorisVeslačka podlaktica
LOW BACK PAIN
BOLNI LUMBALNI SINDROM
ANATOMSKA ODSTUPANJA
STRESS FRAKTURA REBARA
PIRAMIDA POKRETAOPTIMALNI NALAZ
DOMINACIJA FUNKCIONALNOG POKRETA
DOMINACIJA BAZIČNOG POKRETA
NEDOSTATAK SPECIFIČNOG POKRETA
ETIOLOGIJA
TRAUMATSKI OŠTEĆEN ZGLOB
KINEMATIKA ZGLOBA-PICR
RAMENI ZGLOB- PICR
KUK PICR/DSM
ATROFIJA MIŠIĆA
SARKOMERA SHEMATSKI PRIKAZ
KINEZIOPATOLOŠKI MODELS. Sahrmann
Ponavljani pokret dovodi do oštećenja tkivaPosturalna nepravilnostZglob razvija DSMOdstupanje od PICRNajslabija karika u lancu unutar višezglobnih sistemaDisocijacija krivulje napetost –snaga -sinergistiCilj je detektirati i tretirati DSM
Elongirani mišić povećava broj sarkomera i koje se serijski spajaju i razvija“strech weaknes” zbog pomicanja krivulje napetost -snaga u desnoSkraćeni mišić gubi sarkomere,nadopunjuje se vezivnim tkivom i razvija “ aktivnu isuficijenciju zbog pomaka krivulje napetost snaga u- lijevo
Krivulja disocijacije
NEUROMUSKULARNI MODELJanda
Uska povezanost u funkcioniranju CNS i sustava za kretanjeOptimalna propriocepcija je uvijet funkcijeSpecifični i predvidivi mišićni disbalansi koji utječu na sve elemente sustava za kretanje ( zglob,zglobna čahura,...)Povezanost promjene tzv. Disfunkcije zgloba i predvidivih mišićnih reakcijaIzliječenje se postiže normalizacijom funkcije svih perifernih struktura-položaj zgloba utječe na propriocepciju i postizanjem balansa izmeču pojedinih mišićnih skupinaReprogramiranje pokreta
Disfunkcionalan mišić se ponaša vrlo slično modelu na koji se ponaša mišićni sustav kod centralnog oštećenja CNS-aIntrizični i ekstrizični utjecaji sistemski djeluju na cijeli sustav za kretanje po refleksnom obrascuMišićni disbalans je glavni uzrok kroničnih bolova u sustavu za kretanje- Mišići se djele na hipertonične i hipotoničnePostojanje karakterističnih mišičnih sindroma ( ukriženi,gornji,donji... )EVALUACIJA POKRETA JE VAŽNIJA OD DETEKCIJE DISBALANSA IZOLIRANOG MIŠIĆA ILI MIŠIĆNE SKUPINE
FMS-faktori rizika?
Primjeri iz prakse
Recommended