MEĐUNARODNO POSLOVANJE I PLATNI PROMET Prof. dr. sc. Božo Matić

MEĐUNARODNO POSLOVANJE I PLATNI

PROMET

Prof. dr. sc. Božo MatićProf. dr. sc. Božo Matić

SADRŽAJ:SADRŽAJ:

1.1. OSNOVNE INSTITUCIJE I OSNOVNE INSTITUCIJE I PRAVILA SUSTAVAPRAVILA SUSTAVA

2.2. PLATNI PROMET S PLATNI PROMET S INOZEMSTVOMINOZEMSTVOM

3.3. INSTRUMENTI PLAĆANJAINSTRUMENTI PLAĆANJA

OSNOVNE INSTITUCIJE I OSNOVNE INSTITUCIJE I PRAVILA SUSTAVAPRAVILA SUSTAVA

UvodUvod

KRIZA 1929-32.god., KRIZA 1929-32.god., GOSPODARSKE POLITIKE GOSPODARSKE POLITIKE IZLASKA IZ KRIZE, RAT….IZLASKA IZ KRIZE, RAT….

DOSLJEDNO TOME OBNOVA I DOSLJEDNO TOME OBNOVA I DVAJU SUSTAVA DVAJU SUSTAVA MEĐUNARODNE MEĐUNARODNE RAZMJENERAZMJENE ….….

CILJEVI I INSTITUCIJE SUSTAVA CILJEVI I INSTITUCIJE SUSTAVA TRŽIŠNOG GOSPODARSTVATRŽIŠNOG GOSPODARSTVA

OSNOVNIOSNOVNI JE CILJ OBNOVA SUSTAVA JE CILJ OBNOVA SUSTAVA TRŽIŠNOG GOSPODARSTVATRŽIŠNOG GOSPODARSTVA JER ON JER ON NAJEFIKASNIJE POVEĆAVANAJEFIKASNIJE POVEĆAVA::

PROIZVODNJU I ZAPOSLENOST,PROIZVODNJU I ZAPOSLENOST, NACIONALNI DOHODAK INACIONALNI DOHODAK I ŽIVOTNI STANDARD STANOVNIŠTVAŽIVOTNI STANDARD STANOVNIŠTVA

ZA ZA TO JE TO JE BILO NEOPHODNO:BILO NEOPHODNO:

RAZRIJEŠITI PROBLEMATIKU RAZRIJEŠITI PROBLEMATIKU DEVIZNIH TEČAJEVA, DEVIZNE DEVIZNIH TEČAJEVA, DEVIZNE LIKVIDNOSTI I LIKVIDNOSTI I KONVERTIBILNOSTI VALUTAKONVERTIBILNOSTI VALUTA

RAZRIJEŠITI PROBLEME RAZRIJEŠITI PROBLEME FINANCIRANJA OBNOVE I FINANCIRANJA OBNOVE I RAZVITKA ZEMALJA, TERAZVITKA ZEMALJA, TE

UTVRDITI PRAVILA I OSIGURATI UTVRDITI PRAVILA I OSIGURATI MEHANIZME ZA STABILNU MEHANIZME ZA STABILNU RAVNOPRAVNU VANJSKU RAVNOPRAVNU VANJSKU TRGOVINUTRGOVINU

CILJEVI CILJEVI SU SE SU SE TREBALI TREBALI OSTVARIVATI KROZ TRI OSTVARIVATI KROZ TRI MEĐUNARODNE GOSPODARSKE MEĐUNARODNE GOSPODARSKE ORGANIZACIJE: ORGANIZACIJE: MMFMMF, , IBRD (WB)IBRD (WB) I I ITOITO..

PRVE DVIJE SE USPJELO OSNOVATI PRVE DVIJE SE USPJELO OSNOVATI ALI UMJESTO ALI UMJESTO ŽEŽELJENE LJENE ITOITO NASTAJE NASTAJE GATTGATT……

OSNOVNO O MMF-uOSNOVNO O MMF-u

IZVORNIZVORNI SU I SU CILJEVI MMF-aCILJEVI MMF-aBILI:BILI:

OBNOVA I OČUVANJE STABILNIH OBNOVA I OČUVANJE STABILNIH TEČAJEVA VALUTA ČLANICATEČAJEVA VALUTA ČLANICA, ,

OBNOVA KONVERTIBILNOSTI OBNOVA KONVERTIBILNOSTI VALUTA,VALUTA,

POSTUPNO UKIDANJEPOSTUPNO UKIDANJE OGRANIČENJA NA TEKUĆE OGRANIČENJA NA TEKUĆE TRANSAKCIJETRANSAKCIJE I I OBNOVA SUSTAVA OBNOVA SUSTAVA MULTILATERALNIH PLAĆANJA, MULTILATERALNIH PLAĆANJA,

OSIGURANJE ZAJMOVOSIGURANJE ZAJMOVA A ČLANICAMA ČLANICAMA KAKO BI SE KAKO BI SE SMANJILE POTREBE ZSMANJILE POTREBE ZA A DEVALVACIJADEVALVACIJAMAMA I I OOGRANIČENJGRANIČENJIMA MIMA MEĐUNARODNIEĐUNARODNIHH PLAĆANJA,PLAĆANJA,

DEFINIRANJE PRAVIDEFINIRANJE PRAVIILA ZA ILA ZA DEVALVACIJE I REVALVACIJE….DEVALVACIJE I REVALVACIJE….

STVOREN JE UGLAVNOM PO STVOREN JE UGLAVNOM PO KONCEPCIJIKONCEPCIJI SAD-aSAD-a ………………

ULOGA DOLARA I ZLATAULOGA DOLARA I ZLATA I I IMPLICITNI UVJETI SUSTAVAIMPLICITNI UVJETI SUSTAVA..

TRANSFORMACIJA SUSTAVA:TRANSFORMACIJA SUSTAVA:

DEVALVACIJA DOLARA, DEVALVACIJA DOLARA, UKIDANJE UKIDANJE KKONVERTIBILNOSTI ONVERTIBILNOSTI DOLARA ZA ZLATO, DOLARA ZA ZLATO, DEMONETIZACIJA ZLATA, DEMONETIZACIJA ZLATA, PRIJELAZ NA FLUKTUIRAJUĆE PRIJELAZ NA FLUKTUIRAJUĆE TEČAJEVETEČAJEVE … …

«ITO», «GATT» I «WTO»«ITO», «GATT» I «WTO»

PREGOVORI 1946.-47. god.PREGOVORI 1946.-47. god. HAVANSKA POVELJA I NASTANAK HAVANSKA POVELJA I NASTANAK

GATT-aGATT-a PREGOVARAČKE RUNDE I PREGOVARAČKE RUNDE I

POSTIGNUĆA GATT-aPOSTIGNUĆA GATT-a URGVAJSKA RUNDA (1983.-1994.) I URGVAJSKA RUNDA (1983.-1994.) I

OSNIVANJE WTO OSNIVANJE WTO

SVJETSKA TRGOVINSKASVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJAORGANIZACIJA -WTO- -WTO-

OSNOVANA JE 14.04.1994. god. OSNOVANA JE 14.04.1994. god. SPORAZUMOM U MARRAKESHUSPORAZUMOM U MARRAKESHU

DJELUJE OD POČETKA 1995. god.DJELUJE OD POČETKA 1995. god.

CILJEVI I NAČELA CILJEVI I NAČELA WTOWTO

OSNOVNI CILJ JE OSTAO ISTI:OSNOVNI CILJ JE OSTAO ISTI: DALJNJI RAZVITAK SUSTAVA DALJNJI RAZVITAK SUSTAVA SLOBODNESLOBODNE MULTILATERALNE MULTILATERALNE RAZMJENE ČIME SERAZMJENE ČIME SE: :

POVEĆAJE POVEĆAJE PROIZVODNJA ROBA I PROIZVODNJA ROBA I USLUGA,USLUGA,

ZAPOSLENOST, ZAPOSLENOST, DOHOCI I POTRAŽNJADOHOCI I POTRAŽNJA, TE, TE UKUPAN ŽIVOTNI STANDARDUKUPAN ŽIVOTNI STANDARD

U ZAKLJUČCIMA IZ MARRAKESHA U ZAKLJUČCIMA IZ MARRAKESHA NAVODE SE I SLJEDEĆI CILJEVINAVODE SE I SLJEDEĆI CILJEVI::

OSIGURANJE PROVEDBE OSIGURANJE PROVEDBE SKLOPLJENIH MULTILATERNIH SKLOPLJENIH MULTILATERNIH SPORAZUMA,SPORAZUMA,

ORGANIZIRANJE NOVIH PREGOVORA ORGANIZIRANJE NOVIH PREGOVORA O DALJNJOJ LIBERALIZACIJI O DALJNJOJ LIBERALIZACIJI TRGOVINE,TRGOVINE,

PRAĆENJE I NADZOR TRGOVINSKIH PRAĆENJE I NADZOR TRGOVINSKIH POLITIKA ČLANICA,POLITIKA ČLANICA,

OSIGURANJE MEĐUNARODNOG OSIGURANJE MEĐUNARODNOG SUDIŠTA ZA RJEŠAVANJE SPOROVASUDIŠTA ZA RJEŠAVANJE SPOROVA

POMAGANJE SLABIJE RAZVIJENIH POMAGANJE SLABIJE RAZVIJENIH ČLANICA,ČLANICA,

SURADNJA S OSTALIM GLOBALNIM SURADNJA S OSTALIM GLOBALNIM GOSPODARSKIM GOSPODARSKIM ORGANIZACIJAMA,ORGANIZACIJAMA, TE TE

POŠTIVANJE I PROMICANJE NORMI POŠTIVANJE I PROMICANJE NORMI ZA ZAŠTITU OKOLIŠA..ZA ZAŠTITU OKOLIŠA..

OSNOVNA NAČELA SUSTAVAOSNOVNA NAČELA SUSTAVA SU:SU:

NAČELO NEDISKRIMINACIJENAČELO NEDISKRIMINACIJE NAČELO TRANSPARENTNOSTI I NAČELO TRANSPARENTNOSTI I

PREDVIDIVOSTIPREDVIDIVOSTI,, NAČELO DALJNJE NAČELO DALJNJE

LIBERALIZACIJELIBERALIZACIJE….….

NAJVAŽNIJI MULTILATERALNI NAJVAŽNIJI MULTILATERALNI SPORAZUMI U OKVIRU SPORAZUMI U OKVIRU WTOWTO JESU: JESU:

GATT 1994GATT 1994,, GATSGATS («GENERAL AGREEMENT ON («GENERAL AGREEMENT ON

TRADE IN SERVICES»), i TRADE IN SERVICES»), i TRIPSTRIPS («TRADE RELATED ASPECTS («TRADE RELATED ASPECTS

OF INTELLECTUAL PROPERTY OF INTELLECTUAL PROPERTY RIGHTS» – TRGOVINSKI ASPEKTI RIGHTS» – TRGOVINSKI ASPEKTI PRAVA NA INTELEKTUALNO PRAVA NA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO) IVLASNIŠTVO) I

SPORAZUMI O KLJUČNIM SPORAZUMI O KLJUČNIM POSTUPCIMA I PROCEDURAMA POSTUPCIMA I PROCEDURAMA VANJSKOTRGOVINSKIHVANJSKOTRGOVINSKIH POSLOVAPOSLOVA

OD OVIH POSLJEDNJIH OD OVIH POSLJEDNJIH NAJVAŽNIJI JESU:NAJVAŽNIJI JESU:

SPORAZUM O ANTIDAMPINGU,SPORAZUM O ANTIDAMPINGU, SPORAZUM O TEHNIČKIM SPORAZUM O TEHNIČKIM

PREPREKAMA TRGOVINI,PREPREKAMA TRGOVINI, SPORAZUM O CARINSKOJ SPORAZUM O CARINSKOJ

VRIJEDNOSTI ROBE,VRIJEDNOSTI ROBE, SPORAZUM O PRAVILIMA O SPORAZUM O PRAVILIMA O

PODRIJETLU ROBE,PODRIJETLU ROBE,

SPORAZUM O POSTUPKU SPORAZUM O POSTUPKU IZDAVANJA UVOZNIH DOZVOLA,IZDAVANJA UVOZNIH DOZVOLA,

SPORAZUM O SUBVENCIJAMA,SPORAZUM O SUBVENCIJAMA, SPORAZUM O SANITARNIM I SPORAZUM O SANITARNIM I

FITOSANITARNIM MJERAMA..FITOSANITARNIM MJERAMA..

HRVATSKA I MEĐUNARODNE HRVATSKA I MEĐUNARODNE GOSPODARSKE ORGANIZACIJE GOSPODARSKE ORGANIZACIJE

ODMAH ODMAH PO PO OOSAMOSTALJENJU, SAMOSTALJENJU, AUTOMATSKI AUTOMATSKI JE JE POSTALA POSTALA ČLANICOM ČLANICOM OUNOUN A TIME I A TIME I MMF-aMMF-a I I WTO-a. WTO-a.

PRIPADALO JOJ JE I ČLANSTVO U PRIPADALO JOJ JE I ČLANSTVO U GATTuGATTu, ALI ..., ALI ...

POSTUPAK PRIMITKA U POSTUPAK PRIMITKA U GATT GATT TRAJAO JE OD SREDINE 1993. DO TRAJAO JE OD SREDINE 1993. DO STUDENOG 2000. god.STUDENOG 2000. god.

OSNOVE HRVATSKOG DEVIZNOG OSNOVE HRVATSKOG DEVIZNOG SUSTAVASUSTAVA

SUSTAV JE DEFINIRAN DOMAĆIMSUSTAV JE DEFINIRAN DOMAĆIM DEVIZNIMDEVIZNIM PROPISIMA PROPISIMA KOJI PAK KOJI PAK MORAJU BITI U SKLADU S MORAJU BITI U SKLADU S PRAVILIMA PRAVILIMA MMF-MMF-aa

DEVIZNI DEVIZNI PROPISI JESUPROPISI JESU RAZLIČITI RAZLIČITI::

1.1. ZAKONSKI I ZAKONSKI I 2.2. PODZAKONSKI AKTI….PODZAKONSKI AKTI….

NAJVAŽNIJI ZAKONSKI PROPISI NAJVAŽNIJI ZAKONSKI PROPISI JESUJESU

ZAKON O DEVIZNOM ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJUPOSLOVANJU,,

ZAKON O ZAKON O HRVATSKOJ HRVATSKOJ NARODNOJ NARODNOJ BANCI,BANCI,

ZAKON O BANKAMA, ITD.ZAKON O BANKAMA, ITD.

PODZAKONSKI AKTI JESU RAZNE PODZAKONSKI AKTI JESU RAZNE ODLUKE, NAREDBE, UPUTE I SL. ODLUKE, NAREDBE, UPUTE I SL.

Takva je npr. “Takva je npr. “ODLUKA O NAČINU ODLUKA O NAČINU OBAVLJANJA PLATNOG PROMETA OBAVLJANJA PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOMS INOZEMSTVOM”…”…

OSNOVNI POJMOVI I TERMINIOSNOVNI POJMOVI I TERMINI

VALUTA (STRANA), EFEKTIVNI VALUTA (STRANA), EFEKTIVNI STRANI NOVAC, STRANI NOVAC,

DEVIZEDEVIZE,, KONVERTIBILNE DEVIZE,KONVERTIBILNE DEVIZE, TEČAJ,TEČAJ, REZIDENTI,REZIDENTI, OVLAŠTENE BANKE,OVLAŠTENE BANKE, KORESPODENTNE BANKEKORESPODENTNE BANKE,, BILANCA PLAĆANJA…BILANCA PLAĆANJA…

DEVIZNO DEVIZNO SE SE TRŽIŠTETRŽIŠTE DEFINIRADEFINIRA

KAO SVE KAO SVE (LEGALNE) (LEGALNE) KUPNJE I KUPNJE I PRODAJE DEVIZA KOJE SE PRODAJE DEVIZA KOJE SE OBAVLJAJU U ZEMLJI I TO:OBAVLJAJU U ZEMLJI I TO:

IZMEĐU MINISTARSTVA FINANCIJA I IZMEĐU MINISTARSTVA FINANCIJA I HNBHNB

IZMEĐU IZMEĐU HNBHNB I OVLAŠTENIH BANAKA I OVLAŠTENIH BANAKA IZMEĐU SAMIH OVLAŠTENIH BANAKAIZMEĐU SAMIH OVLAŠTENIH BANAKA

IZMEĐU OVLAŠTENIH BANAKA I DUGIH IZMEĐU OVLAŠTENIH BANAKA I DUGIH OSOBA,OSOBA, TE TE

SVE KUPNJE I PRODAJE EFEKTIVNOG SVE KUPNJE I PRODAJE EFEKTIVNOG STRANOG NOVCA KOJE OBAVLJAJU STRANOG NOVCA KOJE OBAVLJAJU OVLAŠTENE OSOBEOVLAŠTENE OSOBE……

TEČAJ KUNETEČAJ KUNE

FORMIRA FORMIRA SE SE SLOBODNO SLOBODNO NNAA DDEVIZNOM TRŽIŠTUEVIZNOM TRŽIŠTU…..…..

OBJAVLJUJU SE SVAKODNEVNO I OBJAVLJUJU SE SVAKODNEVNO I PRIMJENJUJUPRIMJENJUJU SE SE NANA SVE SVE TRANSAKCIJE S INOZEMSTVOM TRANSAKCIJE S INOZEMSTVOM KAO I NA ONE U ZKAO I NA ONE U ZEMLJIEMLJI

PRI TOM SE PRI TOM SE U U NNEPOSREDNOJ EPOSREDNOJ KUPOPRODAJI DEVIZA IZMEĐUKUPOPRODAJI DEVIZA IZMEĐU OVLAŠTENIH BANAKA OVLAŠTENIH BANAKA PRIMJENJUJU PRIMJENJUJU UUGOVORENIGOVORENI TEČAJEVITEČAJEVI……

VRSTE TEČAJEVA: KUPOVNI VRSTE TEČAJEVA: KUPOVNI PRODAJNI I SREDNJIPRODAJNI I SREDNJI……

PPLATNI PROMET S INOZEMSTVOMLATNI PROMET S INOZEMSTVOM

OPĆENITOOPĆENITO…… SUDIONICISUDIONICI……

SREDSTVA PLATNOG PROMETASREDSTVA PLATNOG PROMETA JESUJESU::

KONVERTIBILNE DEVIZEKONVERTIBILNE DEVIZE KUNE,KUNE, NETRANSFERABILNE DEVIZE,NETRANSFERABILNE DEVIZE, EFEKTIVNI STRANI NOVAC,EFEKTIVNI STRANI NOVAC, PREMA PLATNIM SPORAZUMIMA PREMA PLATNIM SPORAZUMIMA

RHRH I DRUGE ZEMLJE I DRUGE ZEMLJE ROBEROBE….….

INSTRUMENTI PLAĆANJA U INSTRUMENTI PLAĆANJA U MEĐUNARODNOJ RAZMJENIMEĐUNARODNOJ RAZMJENI

U OSNOVI POSTOJE DVIJE VRSTE U OSNOVI POSTOJE DVIJE VRSTE PLAĆANJA:PLAĆANJA:

gotovinskogotovinsko i i plaćanje na kredit..plaćanje na kredit..

GOTOVINSKO KORISTIMO U GOTOVINSKO KORISTIMO U SLUČAJEVIMASLUČAJEVIMA

poslova manjeg opsegaposlova manjeg opsega … … manjih vrijednostimanjih vrijednosti jednokratnih isporukajednokratnih isporuka, itd, itd..

PLAĆANJE NA KREDITPLAĆANJE NA KREDIT

koristimo u suprotnim koristimo u suprotnim slučajevima…slučajevima…

… … zapravo, plaćanje na kredit je zapravo, plaćanje na kredit je stvar konkurentske prednosti… stvar konkurentske prednosti…

U ODNOSU NA TIJEK POSLAU ODNOSU NA TIJEK POSLA, , PLAĆANJEPLAĆANJE MOŽE BITI: MOŽE BITI:

prije isporukeprije isporuke tijekom isporuketijekom isporuke nakon isporukenakon isporuke kombinirano…kombinirano…

NAJČEŠĆI NAJČEŠĆI INSTRUMENTI INSTRUMENTI PLAĆANJAPLAĆANJA JESU JESU

DOKUMENTARNI AKREDITIVDOKUMENTARNI AKREDITIV BANKOVNA DOZNAKABANKOVNA DOZNAKA DOKUMENTARNA NAPLATA – DOKUMENTARNA NAPLATA –

ROBNI INKASO ROBNI INKASO TRGOVAČKO KREDITNO PISMOTRGOVAČKO KREDITNO PISMO ČEKOVIČEKOVI MJENICAMJENICA

DDOKUMENTARNI AKREDITIV OKUMENTARNI AKREDITIV (The Letter of Credit - (The Letter of Credit - L/C)L/C)

……instrument plaćanja kojim instrument plaćanja kojim nalogodavacnalogodavac preko preko akreditivne akreditivne bankebanke stavlja na raspolaganje stavlja na raspolaganje

korisnikukorisniku određeni iznos deviza određeni iznos deviza koje on može naplatiti tek pošto koje on može naplatiti tek pošto

ispuni određene uvjeteispuni određene uvjete……

Osnovni sOsnovni sudionici u plaćanju udionici u plaćanju akreditivima jesuakreditivima jesu

nalogodavacnalogodavac (Applicant for the (Applicant for the Letter of Credit)Letter of Credit),,

akreditivna banka akreditivna banka (The Issuing (The Issuing bank);bank);

korisnikkorisnik (The Beneficiary),(The Beneficiary), imenovana bankaimenovana banka (The Nominated (The Nominated

Bank)Bank)

Shema otvaranja akreditivaShema otvaranja akreditiva

NALOGODAVAC KORISNIK

AKREDITIVNA BANKA POTVRĐUJUĆA BANKA

a) nalog za otvaranje a) nalog za otvaranje akreditivaakreditiva

b) akreditivb) akreditiv

c) obavijest o c) obavijest o otvorenom akreditivuotvorenom akreditivu

Shema korištenja akreditivaShema korištenja akreditiva

POTVRĐUJUĆABANKA

KORISNIKNALOGODAVATELJ

AKREDITIVNABANKA

d) šalje dokumente na temelju kojih nalogodavatelj preuzima robu

c) akreditivni dokumenti

a)dostavlja akreditivne dokumente

Akreditivni uvjeti jesu:Akreditivni uvjeti jesu:

osobeosobe dokumentidokumenti rokovirokovi

Akreditivni dokumenti Akreditivni dokumenti jesujesu

robni dokumentirobni dokumenti,, dokumenti o otpremi robe,dokumenti o otpremi robe, dokumenti o osiguranju,dokumenti o osiguranju, ostali dokumenti…ostali dokumenti…

Razlikujemo Razlikujemo akreditivakreditivee

1.1. po viđenjupo viđenju (by sight payment),(by sight payment),2.2. uz odgođeno plaćanje uz odgođeno plaćanje (by (by

deferred payment),deferred payment),3.3. s akceptom mjenices akceptom mjenice (by (by

AAcceptance)cceptance) 4.4. s isplatom mjenice ili s isplatom mjenice ili

dokumenata dokumenata (by negotiation(by negotiation

PremaPrema odnos odnosuu akreditivne akreditivne banke i korisnika razlikujemo:banke i korisnika razlikujemo:

opozive i neopoziveopozive i neopozive potvrđene i nepotvrđenepotvrđene i nepotvrđene prenosive i neprenosiveprenosive i neprenosive obnovljive i neobnovljiveobnovljive i neobnovljive s crvenom ili zelenom klauzuloms crvenom ili zelenom klauzulom podakreditivepodakreditive……

BANKOVNA DOZNAKABANKOVNA DOZNAKA

je nalog je nalog komitenta komitenta (uvoznika, dužnika) (uvoznika, dužnika) bancibanci da, na teret njegovih da, na teret njegovih

sredstava, isplati sredstava, isplati stranoj osobistranoj osobi (dobavljaču, vjerovniku) navedeni (dobavljaču, vjerovniku) navedeni

iznos devizaiznos deviza

Najčešće Najčešće se se koristi koristi zzaa

PLAĆANJA PLAĆANJA MANJIHMANJIH IZNOSA IZNOSA ZA PLAĆANJE ZA PLAĆANJE UNAPRIJEDUNAPRIJED ZA PLAĆANJE AVANSAZA PLAĆANJE AVANSA ZA OTPLATU ANUITETA TEZA OTPLATU ANUITETA TE ZA NEROBNA PLAĆANJAZA NEROBNA PLAĆANJA … …

RazlikujemoRazlikujemo....

NOSTRO (NAŠA)NOSTRO (NAŠA) LORO (NJIHOVA)LORO (NJIHOVA) ROBNROBNE i E i NEROBN NEROBNEE UVJETNUVJETNEE i BEZUVJETN i BEZUVJETNEE

DOKUMENTARNA NAPLATA – DOKUMENTARNA NAPLATA – ROBNI INKASO ROBNI INKASO

je instrument plaćanja kod kojeg je instrument plaćanja kod kojeg izvoznikizvoznik, odmah po otpremi robe, , odmah po otpremi robe, izdaje inkaso nalog koji, zajedno s izdaje inkaso nalog koji, zajedno s otpremnim i drugim dokumentima, otpremnim i drugim dokumentima, upućuje svojoj upućuje svojoj banci banci sa zahtjevom sa zahtjevom

da ona sama ili uz pomoć svoga da ona sama ili uz pomoć svoga korespodenta naplati otpremljenu korespodenta naplati otpremljenu

robu od robu od kupca kupca ……

Osnovni oblici robnog inkasaOsnovni oblici robnog inkasa

DOKUMENTI UZ PLAĆANJE - DOKUMENTI UZ PLAĆANJE - (D/P(D/P-- documents against payment), documents against payment),

DOKUMENTI UZ DOKUMENTI UZ AAKCEPTIRANJE - KCEPTIRANJE - (D/A –(D/A – documents againstdocuments against acceptance)acceptance)

DOKUMENTI UZ BANKOVNO DOKUMENTI UZ BANKOVNO JAMSTVOJAMSTVO…..…..

Shema robnog inkasaShema robnog inkasa

NALOGODAVATELJ

BANKA REMITENT

INKASO BANKA

KORISNIK

a) inkaso nalog + dokumenti

b) inkaso nalog + dokumenti

c) dokumenti

Sudionici u tijeku Sudionici u tijeku dokumentarne naplate jesu:dokumentarne naplate jesu:

NALOGODAVAC (PRODAVATELJ)NALOGODAVAC (PRODAVATELJ) DOSTAVNA BANKA (BANKA DOSTAVNA BANKA (BANKA

REMITENT,REMITENT, NAPLATNA BANKA (INKASO NAPLATNA BANKA (INKASO

BANKA)BANKA) PREZENTIRAJUĆA BANKA iPREZENTIRAJUĆA BANKA i TRASAT (KUPACTRASAT (KUPAC

ČEKOVIČEKOVI

su vrijednosni papiri u kojima su vrijednosni papiri u kojima izdavateljizdavatelj (trasant) nalaže (trasant) nalaže

trasatutrasatu (najčešće banci) da (najčešće banci) da korisnikukorisniku čeka (remitentu), ili čeka (remitentu), ili osobi na koju ga on prenese, osobi na koju ga on prenese,

isplati svotu navedenu na čekuisplati svotu navedenu na čeku

osobine čeka suosobine čeka su

mora biti u pisanom obliku,mora biti u pisanom obliku, mora sadržavati sve bitne sastojkemora sadržavati sve bitne sastojke prezentacijski je papir..prezentacijski je papir.. čekovna je obveza fiksnačekovna je obveza fiksna dužnikova je obveza apstraktna..dužnikova je obveza apstraktna.. čekovni dužnici odgovaraju čekovni dužnici odgovaraju

solidarno,solidarno, čekovna je obveza samostalna …čekovna je obveza samostalna …

Najčešći oblici suNajčešći oblici su

bankovnibankovni dokumentarnidokumentarni osobni osobni ((nebankovninebankovni)) putniputni((čkički)) euročekovieuročekovi, , itditd..

MjeniceMjenice

su vrijednosni papiri izdani u su vrijednosni papiri izdani u propisanom obliku i kojima se propisanom obliku i kojima se

izdavateljizdavatelj (trasant) obvezuje kako (trasant) obvezuje kako će osobi navedenoj na mjenici, ili će osobi navedenoj na mjenici, ili

onoj na koju se mjenica prenese, na onoj na koju se mjenica prenese, na navedeni dan isplatiti navedeni navedeni dan isplatiti navedeni

iznos….. iznos…..

RazlikujemoRazlikujemo

vlastite i vlastite i trasirane mjenicetrasirane mjenice

vlastitomvlastitom mjenicom izdavatelj (trasat) se mjenicom izdavatelj (trasat) se obvezuje isplatiti mjenični remitentu ili obvezuje isplatiti mjenični remitentu ili nekome drugom po njegovoj naredbi…nekome drugom po njegovoj naredbi…

trasiranomtrasiranom mjenicom trasant nalaže mjenicom trasant nalaže trasatu da isplati mjenični iznos trasatu da isplati mjenični iznos remitentu ili osobi po njegovoj naredbi..remitentu ili osobi po njegovoj naredbi..

Mjenica je ipak svojevrsno obećanje Mjenica je ipak svojevrsno obećanje obećanje plaćanja…odatle i institutobećanje plaćanja…odatle i institut

avala…. avala….

U međunarodnom se poslovanju U međunarodnom se poslovanju pojavljuje upojavljuje u akceptom i akceptom i

negocijacijskom akreditivu negocijacijskom akreditivu i kao i kao instrument osiguranja plaćanjainstrument osiguranja plaćanja uu

kreditima…kreditima…

krajkraj