View
247
Download
8
Category
Preview:
DESCRIPTION
DNEVNIKVOJNOG POSMATRAČA KOMENTAR: PRVO AVGANISTANSKO JUTRO SIMPOZIJUM U ANKARI OTERORIZMU ............ ..... APSOLUTNO SPREMNI ZA MISIJU BITI SVUDA GDJE JE UGROŽEN MIR IDEJNA OSNOVA I MOTIVI ZA NATO TEMA: REDAKCIJA: AVGANISTAN I KRIT UREĐIVAČKI ODBOR .... ...............16 MUŠKE UNIFORME NIJESU JEDINE VOJNICI, SREĆNO! MrVidak MrVidak BITI U SAVEZU, ZNAČI DIJELITI Pobjeda Mehmedin Tahirović maj Sa Olivera Đukanov 2 2 20 14 Ilija Despotović maj Ilija Daković ša Jovanović Latković
Citation preview
Događaj mjeseca
IMPRESSUMPartner - mjesečnik o evroatlantskimintegracijama, odbrani i ojsciMart BROJ:IZDAVAČ:ZA IZDAVAČA:
:
REDAKCIJA:
TEHNIČKI UREDNIK:FOTO:KONTAKT:TEL/FAX:E-MAIL:WEB:ADRESA:ŠTAMPA:TIRAŽ:
V
UREĐIVAČKI ODBOR
2
Draško Jovanović, OliveraĐukanović Vidak Latković, i Krsto Perović
pk Čedo Marinović
20o me
gov me
Pobjeda
010. godine 24Ministarstvo odbrane Crne Gore
mr Boro Vučinić
,, Irena Radoman, Zorica
Minevski i Petar KoprivicaMiodrag Kankaraš
Ivan Petrovic i arhiva Ministarstva odbranePortparol
+382 241 375pr@mod.c .
www. . /odbranaJovana Tomaševića 29
, Podgorica5.000
Ilija Despotović
SADRŽAJ
INTERVJU SA DŽEK PETRIJEM, PENZIONISANIM
PUKOVNIKOM ARMIJE SAD I PROGRAMMENADŽEROMMPRICRNAGORA
KOMENTAR:
BITI SVUDA GDJE JE UGROŽEN MIR
............. .............
Latković
.
Ilija Despotović
............ .....
.... ...............16
20
.............. 2
................................... 3
KapetanBrankoĐurđić
..... ...............
:
4
1
1
2
APSOLUTNO SPREMNI ZA MISIJU
IDEJNAOSNOVA IMOTIVI ZANATO
MrVidak
7
14
2
2
.
.................................. 2
.... ..... 8
................................
4
AVGANISTANIKRIT
TEMA:
PRVO AVGANISTANSKO JUTRO
SIMPOZIJUMUANKARIOTERORIZMU
IZDIREKCIJEZAZAŠTITUTAJNIHPODATAKAZAKONSKE INOVACIJE ZA ŠIRE NADLEŽNOSTI
VOJNICI, SREĆNO!
BITIUSAVEZU,ZNAČIDIJELITI
DNEVNIKVOJNOGPOSMATRAČA
.......................... 9
Gligor R. Bojić
Mehmedin Tahirović
maj Sa
maj Ilija Daković
MUŠKEUNIFORMENIJESU JEDINE
ša Jovanović
Olivera Đukanov
.........
..........................................................
......................
Latković
...................
..........
ić
......................... 6
..................................
................
MrVidak
I. Jovetić
FELJTONPUTOVANJE KRALJA NIKOLE U RUSIJU
:2
PARTNER 3
Delegacija Crne Gore i predst
usaglasili su i prihvatili
drugi paket Partnerskih ciljeva Crne
Gore i NATO, 01. marta 2010. godine, u
sjedištu te organizacije uBriselu.
Udelegaciji
-
-
-
paket sadrži 51 partne
e i 2011.
-
, dostizanjaNATO standarda. Partner-
ski ciljevi predstavljaju centralnimehani-
zam Procesa planiranja i revizije (PARP),
-
-
Prethodno, na sjednici održanoj u
februaru
-
avnici 28
članica NATO
CrneGore, koju je predvodio
pomoćnik ministra za politiku odbrane
Draško Jovanović, bili su predstavnici
ministarstava inostranih poslova, odbra
ne i finansija, kao i Uprave policije. Ta
kođe, sastanku uBriselu prisustvovali su i
predstavnici zainteresovanih država čla
nicaNATOprogramaPartnerstva zamir.
Novi rski cilj, a biće
realizovan ov godine, sa ciljem
unapređenja interoperabilnosti, odnos
no
koji obezbjeđuje pregled i mjerenje na
pretka zemlje u realizaciji zadataka Part
nerstva za mir, a sada i zadataka u okviru
Akcionog plana za članstvo u NATO
MAP.
, VladaCrneGore razmotrila je i
usvojila Informaciju o partnerskim cilje
vima i ovlastila pomenutu delegaciju da
Usaglašen drugi paketPartnerskih ciljeva
konačno usaglasi i prihvati drugi paket
Partnerskih ciljeva. Takođe, zadužila je
Ministarstvo odbrane da prati i koordi
nira implemntaciju Partnerskih ciljeva i
periodično informišeVladuCrneGore.
Partnerski ciljevi obezbjeđuju unaprije
đenje interoperabilnosti, odnosno dosti
zanja NATO standarda. Implementacija
Partnerskih ciljeva je od velikog značaja
za razvoj Strategijskog pregleda odbrane
Crne Gore i Dugoročnog plana razvoja
Vojske Crne Gore, jer direktno utiče na
aktivnosti u sprovođenju procesa refor
me i modernizacije sistema odbrane. Ta
kođe, implentacija Partnerskih ciljeva u
okviru MAP je posebno značajna jer uti
če na dostizanje sposobnosti koje se za
htijevaju u svim oblastima MAP-a čime
će se direktno uticati na brzinu integra
cijeCrneGoreuNATO.
Crna Gora usaglašava novi paket Part
nerskih ciljeva svake parne godine. Na
osnovu paketa usaglašenih Partnerskih
ciljeva izrađuje se Zbirn
-
-
-
-
-
-
-
-
-
i izvještaj, koji se
usvaja na zasijedanju Savjeta evroatlant-
skih partnerstava NATO, na nivou mini-
staraodbrane, u junuparnegodine.
I. Radoman
Za početak, molim Vas da za naše čitaoce
objasnite ulogu MPRI-a u pripremi pri
padnikaVCGzaučešćeumisiji ISAF?
-
UlogaMPRI je da pomogne u pripremi voj-
nika za njihove zadatke u okviru ISAF mi-
sije u Avganistanu. Kada smo došli
etnu procjenu, uzeli u obzir i
obuku koju su dva voda prošli do tog mo-
menta, a t e smo i razmotrili karijere
svakog vojnika po to znamo
u ova dva voda nemamo nove vojnike koji
su tek došli na obuku su to vojnici koji
iza sebe imaju neko iskustvo. Stoga, za nas je
bilo važno da utvrdimo koji je to nivo is-
kustva nemo.
Nakon toga smo u saradnji sa komandirima
tih vodova i sa jedinicom za obuku razvili
plan obuke, a kao osnov tog plana bila
ekivalo da ti vodovi
dobiti u Avganistanu. e, u obuku
kurseve upoznavanja kulture
zemlje u koju vojnici odlaze. avali smo
ih kako da reaguju u od
kim situaci-
jama.
Kao što znate, crnogorski vod, u suštini
kompletira etu u Panoniji,
eta sastoji od tri voda, a da je
crnogorski vod etvrti. Naravno, njihova
misija je e jednog Tima za re-
konstrukciju (PRT). Crnogorska misija pr-
venstveno podrazumijeva stražarsku duž-
nost u samoj bazi, ali i vojnici e
imati odgovornost da provjeravaju ljude
koji ulaze i izlaze iz baze. Povremeno - kada
budu rotacije crnogorskog kontigenta i
kada vojnici budu dolazili i odlazili iz Av-
ganistan ukonvojemod
uradili
smo jednu poč
akođ
jedinačno.Kao š
, već
kako bi znali odakle da poč
je
misija za koju se oč će je
Takođ smo
uključili i
Obuč
rđenim situacijama,
kao na primjer u nekim talač
mađarsku č s
obziromda se č
č
obezbjeđenj
će naš takođ
a -moraćeda se kreć
4 PARTNER
Intervju
Džek Petri, penzionisani pukovnik Armije SAD i program menadžer MPRI Crna Gora
Mi u MPRI-u ne sumnjamo da su naši vojnici apsolutno spremni za ovu misiju. Naša dvainstruktora imaju veoma veliko isk
.
ustvo u obuci za ovakve misije i radili su u mnogim zemljamau svijetu. Takođe, imaju i veliko konkretno iskustvo iz Avganistana. Prije svega, na osnovu svogiskustva oni su spremnost naših vojnika veoma visoko ocijenili, kaže za Partner američkipukovnik u penziji koji radi na pripremi crnogorskih vojnika za učešće u mirovnoj misiji
Apsolutno spremni za misiju
Mazer el Šarifa do
eni i za takve situacije.
rtava u
Avganistanu dešava kada je konvoj napad-
nut o zasjedama i o
upotrebi razornih eksplozivnih sredstava.
Poli Komrija, tako da su
obuč Ta je obuka bila
važna s obzirom da se najveći broj ž
, gdje nije samo riječ , već
S obzirom da ste obučavali naše vojnike,
kakva je Vaša procjena njihove ukupne
spremnosti zamisijuuAvganistanu?
MiuMPRI aju, ne sumnja-
mo da su naši vojnici apsolutno spremni za
ovu misiju. Naša dva instruktora imaju
-u, u svakom sluč
PARTNER 5
Intervju
Upravo da se nadovežem na Vašu po-
sljednju konstataciju, kako je bilo graditi
timskiduhnašihvojnika?
-
Mislim da je to
ava, za instruktora. Ovdje je to po-
sebno bio veliki izazov jer vojnici od kojih
se sastoje dva itih je-
dinica i eli itih
nivoa. Neki od njih bili su u go-
dinama, do su drugi tek godinu ili dvije.
Neki su bili u pješadiji, neki u jedinicama
Vojne policije, tako da ste imali dvije je-
dinice koje su su se sastojale od pojedinaca
koji su se prvi put tu sastali. Stoga, jedan od
glavnih ciljeva obuke bio je upravo da se
stvori taj duh jedinstva da bi svi vojnici
imali aj da su dio jednog tijela. ak je i
sam admiral jednom prilikom
kada je prisustvovao obuci vojnika,
ajnu razliku i da mu je
jasno da to nije samo skup pojedinaca
da se zaista radi o pravoj jedinici. Instruk-
tori suodradili dobarposaona izgradnji tog
timskog duha i
u vojnicima što je jako važno. Kod ove
dvije jedinice taj timski duh je razvijen isto
onoliko kao i kod bilo koje jedinice koju
samvidiouAvganistanu ili Iraku.
Znate, mi smo svjesni crnogorske istorije, a
napredak koji su vojnici ostvarivali kroz
obuku bio je zaista dobar i veoma brz. Po-
nekad se zapitate zašto li je to tako, kako ovi
momci tako brzo napreduju, a onda po-
gledate unazad i shvatite da Crna Gora ima
bogatu istoriju u tom pogledu. injenica je
uvijek izazov za onog koji
obuč
voda dolaze iz različ
poč su sa obukom sa različ
službi već
osjeć Č
Samrdžić,
rekao
da primjećuje znač
, već
međusobnog povjerenja
međ
Č
A da li ste tokom obuke uočili neku po
sebnu karakteristiku naših vojnika koju
bimogli izdvojiti kaonašuspecifičnost?
MPRI
MPRI - odjeljenje za L-3 komuni-
kacije (komandovanje, kontrola i ko-
munikacije)
-
odnim klijentima u
takozvanom rješavanju integrisanog
i multidisciplinarnog "ukupnog
upravljanja" izazovima
nacionalne odbrane,
, vladavini prava, -
, javnom zdravju, kli-
matskim promjenama, izgradnji ins-
titucionalnih i vladinih kapaciteta,
kao i reformi bezbjednosnog sek-
tora. SjedišteMPRI je uAleksandriji,
Virdžinija, a zapošljava gotovo 4,000
radnikauSADi40država svijeta.
je kompanija koja pruža
profesionalne usluge raznim doma
ćim i međunar
kada je riječ o
sprovođenju
prava međunarod
nom razvoju
da je Crna Gora bila, u odnosu na brojnost
svog stanovništva, izuzetno zastupljena
oficirskom kadru u JNA. To
je, rekao bih, bilo u potpunom neskladu sa
malom populacijom Crne Gore,
a u
bilo kakvim vojnim aktivnostima i ona se
kada je riječ o
tako da
postoji ta istorija veoma uspješnog učešć
veoma veliko iskustvo u obuci za ovakve
misije i radili su u mnogim zemljama u
svijetu. imaju i veliko konkretno
iskustvo iz Avganistana. Prije svega, na
osnovu svog iskustva oni su spremnost
naših vojnika veomavisokoocijenili.
Što se e izazova,
straha od nepoznatog, jer
uopšte nist
I, zapravo, ini ner-
voznim je ono nepoznato. -
oni razumjeli svoju misiju i
inili sve da budu
spremni da izvrše tu misiju, zabrinutost od
nepoznato ena je izgradnjom
njihovog jakog samopo -
im immoguda
se sretnu u Avganistanu.
jakovažnodavojnici
u potencijalnu borbenu situaciju idu sa
visokim stepenom samopouzdanja i to ne
samo samopouzdanja u sebe same kao po-
jedince, i sa visokim stepenom povje-
renja u svoju jedinicu. Dakle no sa-
mopouzdanje i povjerenje u svoju jedinicu
je veomavažno.
Takođe,
tič prije svega je riječ o
određenoj dozi
e sigurni kako će biti tamo kada
dođete. ono što nas č
Međutim, s obzi
rom da su da
smo mi kroz obuku uč
g prevaziđ
uzdanja i sposob
nosti da se suoče sa bilo č sa č
To je u stvari bio i
ključni cilj obuke jer je
već
, ovo lič
A koji bi to bili ključni izazovi prilikom
našeg prvog učešća u misiji kakva je
ISAF?
6 PARTNER
Intervju
Avganistan i tamozaista nepostoji ni jedno
mjestokoje je potpunobezbjedno.
Kao prvo, smatram da je sjever Crne Gore
jedno, rekao bih, pomalo je u
tom smislu, a najbolj
ni kontakt sa ljudima.
Mislim da nije bilo dovoljno kontinuiranih
napora u tom pravcu. Prije dvije godine,
napravili smo jednu turu kroz sedam gra-
dova, el-
nika bila je da je to sjajno i da se mora
nastaviti. I druge grupe, organizovane bilo
od strane Vlade ili nevladinih organizacija,
e su išle na sjever, ali samo po je-
danput, ete dobiti bez kon-
tinuiranih napora. Ukoliko grupe ljudi ne
dolaze r ljudima,
no, a ne da im
dijele pamflete i brošure e biti rezultata.
Imate, recimo, mnogo ljudi koji su protiv
ove ideje isto emotivnih razloga. Njihov
argument je NATO nas je bombardovao,
izginuli suneki ljudi imimrzimoNATO.To
je u suštini jedan loš stav ako razmišljate o
svojoj djeci i svojim unucima.
u od prije godinu
dana. Pošto sam ao sinu, nas dvojica
smo otišli u Vijetnam i proveli tamo ne-
koliko nedjelja. Dok smo putovali ka Vi-
jetnamu, upozorio oni
bili tamo, tedakad
bio tamo i kada vide
moju sijedu kosu ko da
shvate kada sam bio u Vijetnamu -
tokom te tri nedjelje, gdje god smo bili,
od Hanoja do Sajgona, nijedan jedini put
nismonaišli na nekoga ko bi imaoneka
anja i reakcije. Nije da mi nismo to
spominjali, razgovarali smo sa ljudima o
tome i svi smo se složili da je to jednostavno
bila loša stvar, loše vrijeme i što se
ijetnamaca to je prošlost. Sada smo svi
prijatelji. Svi tako razmišljaju, takav stav je
jedan veoma važan
ovjek biti u stanju da nastavi dalje. Druga
stvar u koju vjerujem je da kada pr
-
I za kraj pitanje u vezi sa javnom kam
panjom za članstvo Crne Gore u NATO.
Kao profesionalac iz oblasti odbrane i
čovjek koji je gotovo od stvaranja nove
Vojske Crne Gore prisutan ovdje, kako
vidite uspjeh javnediplomati
-
je popitanju
NATOintegracija?
teško područ
i način da se ta ideja
promoviše je kroz lič
a povratna informacija gradonač
takođ
a rezultate neć
edovno da se susreću sa da
sa njima razgovaraju i to lič
, neć
iz č
Ja ljudima
uvijek pričam jednu prič
obeć
samga da će sigurno
pitati da li smoveć a im ja
kažem da sam već
, neće im biti teš
. Među
tim,
loša
osjeć
tiče
V
dio te kulture i mora
č
emijer
odluči da mu je potrebna veća javna po
drška za č mi
slimda će se onda onmnogo viš i
da će mnogo snaž
Međutim, tako
neš
to nije nešto što se radi tri godine prije
č već je moguć uoči g trenutka
za koji smatrate da ć
č a će onog momenta
kada on bude tražio znač
mrVidakLatković
lanstvo Crne Gore u NATO, -
e aktivirati
nije nastupiti u okuplja-
nju javnosti oko te ideje.
tomorada se odradi upravom trenutku,
lanstva, e ono
ete biti pozvani u
lanstvo. Vjerujem d
ajniju javnu
podršku ljudi stati iza te ideje.
proteže sve donekognovijeg vremena.Da li
to sada igra neku ulogu, ne znam da vam
kažem, alimogu još jednomdapotvrdimda
su vojnici odradili dobar posao u veoma
kratkom vremenskom periodu i da su do-
stigli visok nivo spremnosti.
da odrade dobar po-
sao i u touopštenesumnjam.
Generalno sam zadovoljan. Planirano je da
vojnici zadu u u Avga-
nistan ostaviti tamo za sl u
rotaciju. Važno je da vojnik ima puno po-
vjerenje u svoje oružje, jer je to za vojnika
veoma važan dio opreme.
en od strane ara. Mislim da
ne e opre-
me.
no.
Obuka drugog voda je u toku, a pošto sa
njima imamo više vremena za rad, e
svakako imati i još više koristi od obuke.
e i drugi vod biti
potpuno spreman za misiju i, kao što znate,
e obuke vojnika,
traje do kraja aprila. Od t -
, crnogorska komanda za obuku od-
rediti nekoliko instruktora e nastaviti
sa programom obuke kada naši instruktori
odupozavršetkunašegprojekta.
Tako je. Crnogorski instruktori su radili sve
vrijeme sa nama i upoznati su sa kom-
pletnim sistemom obuke. Stoga, oni znaju
sve konkretne djelove obuke i znaju koje su
to stvari na koje bi u narednom periodu
trebalo višeda se fokusiraju.
Jasno je da se borbe odvijaju dolje,
na jugu, oko Helmanda -
kom komandom na sjeveru Avgani-
s ne.
ih sukoba, ali to je
Uvjeren sam
da će i u Avganistanu
že oružje kada dođ
, a isto će jedeć
Što se tiče ostatka
opreme,mislim da će veći dio te opreme biti
obezbijeđ Mađ
ma nikakvih problema što se tič
Njihova lična oprema, uniforme i sve
ostalo je odlič
oni ć
Apsolutno smatram da ć
naš dio projekta koji se tič
ada će do sep
tembra
koji ć
najžešće
. Oblasti pod nje
mač
tana su daleko manje problematič
Tamo nema nekih već
Da li ste zadovoljni opremom i ličnimna
oružanjemnašihvojnikauAvganistanu?
e raspoređene?
-
Kakvi su planovi za pripremu drugog
kontigenta?
Dakle, dio Vašeg projekta je bila i obuka
instruktora?
Kakvo je Vaše mišljenje i procjena tre-
nutnog stanja u Avganistanu, a posebno
me interesuje za sjeverni dio zemlje gdje
sunaše trup
Ko je Džek Petri?
Džek Petri je penzionisan kao pu-
kovnik pješadije Ameri
1998. godine nakon 31 godine služ-
be. Služio je uVijetnamu, Pustinjskoj
oluji i, prije dolaska u Crnu Goru,
radio je 18 mjeseci za Britansku vla-
du u Iraku.
u NATO štabu u Br
a
je kao dio manje grupe inicirao
NATO partnerske programe koji su
prethodili programu Partnerstvo za
mir, a kasnije je radio u kancelariji
Generalnog sekretara. Na raznim
radnimmjestimauposljednih 19 go-
dina, bavio se zemljama PzM. On je
radio sa Ministarstvom odbrane
Crne Gore od februara 2007, prvo
kao nacionalni direktor Džeferson
instituta, dok trenutno radi kao pro-
grammenadžerMPRIMontenegro.
čke armije
Takođe, bio je angažovan
iselu kao član
Međunarodnog vojnog osoblja, kad
Avganistan
PARTNER 7
Jedinica Vojske Crne Gore (VCG), -
obavljanjem
redovnih dužnosti u mirovnoj misiji u
Avganistanu. Crnogorska državna
zastava zavijorila se u vojnoj bazi, na
sjeveru te zemlje, gdje vojnici i
sa mandatom Uje-
dinjenih nacija, a pod komandom
NATO-a, nastoje da u dalekoj zemlji
povrate mir, da avganistanskom narodu
pomognu da uspostavi demokratiju i ži-
vot dostojan našeg vremena. S
bezbjednosti i
stabilnosti mira u tom, odavno rovitom,
regionu, kao i u svijetu.Crnogorska vojna
jedinica zva -
-
radu. Dva dana nakon ceremonije
jedinica je odletjela u daleku
zemlju. Crnogorci su ponovo, poslije pu-
nih 113 godi
ko je moderna Vojska Crne Gore, -
direktno uspostavila kontakt sa
starom crnogorskom vo -
veli
čine voda, već je počela sa
oficiri iz
većeg broja država,
amim tim,
daju doprinos jačanju
nično je u Avganistan ispra
ćena početkom marta, u kasarni u Da
nilovg
ispraćaja,
na, obnovili sopstveno
učešće u međunarodnoj mirovnoj misiji.
Ta ta
koreći,
jskom, premoš
ćavajući vremenski
Upućeni su
na Krit sa zadatkom da razdvajaju za
raćeneGrke i Odluka nije slučajno
pala na crn
za njihovo ratničko iskustvo, z
rovito, samo
gućnošću da se poremeti mir, knjaz je
državnički shvatio da se pozicija Crne
Gore, na Balkanu
kvim međunarodnim akci
jama, kao što jeučešćeumirovojmisiji.
diskontinutet od pre-
ko sto godina.
Crnogorci su prvi put u mirovnu misiju
otišli u januaru 1897. godine.
-
Turke.
ogorsku vojsku. Evropa je
znala a ju-
naštvo, ali je cijenila i poštenje Crno-
goraca. Upravo takva vojska je mogla
održavati mir na Kritu, gdje su Turci i
Grci vodili žestoke borbe za prevlast na
tom sredozemnom ostrvu. Predlog za
slanje Crnogoraca umirovnumisiju prvo
je knjazu Nikoli izložio engleski amba-
sador na Cetinju Robert Kenedi. Knjaz se
nije dvoumio. Iako je stanje u tadašnjem
okrzuženju CrneGore bilo -
i u Evropi, ne može
graditi samo ratovima. Trebalo se do-
kazivati i ta -
Knjaz je odabrao stasitemomke, njih oko
80, opremio ih, u skladu sa
I uputio ih na
Krit. U mirovnoj misiji bili su uglavnom
oni koji su pomalo znali turski jezik,
poneko i
Voj-
nici i oficiri su se, pred odlazak, skupili na
Cetinju, a odatle pješice uputili su se u
Bar. Tu i se i
i Sr -
ispratio
klnjaz Nikola, pozivom da
pošteno". I predsjed-
nik Crne Gore F
mirovnu misiju. Držite se zajedno,
okrenite se j
i knjaz Nikola, rekao vojnici
Crnogorci u
Avganistanu, umirovno
svojim porodicama i Crnoj
Gori. Komand -
i biti.
Crnogorski ,,plavi šlemovi“ sa Krita vra-
tili su se poslije dvije godine. Opet preko
Luke u Baru. I
tadašnjim
mogućnostima Crne Gore.
grčki. Za komandanta odreda
izabran je vojvoda Mašan Božović.
h je čekao brod. Ukrcali su
lađa je zaplovila prema Jonskom edo
zemnom moru.Vojnike je lično
se na Kritu
ponašaju "junački i
ilip Vujanović ispratio je
novu
edan drugome, očinski je,
kao ma.
Izrazio je očekivanje da će
j misiji, služiti na
čast sebi,
ir vojne jedinice Enes Mu
rić je obećaoda će tako
ponovo doček na najvišem
Komentar
i Krit
Međunarodne mirovne snage na Kritu
nivou. Nikola je svoje vojnike
nazvao ,,četom sokolova“
vodili za
oslobođenje od Turaka. Knja
njenoj kooperativnosti sa drugim zem
ljama, konkretno, u očuvanju mira
međunarodnimaktivnostima,
tiču se samo stanja na državnim
drugo čuvaju se na
dalekimprostorima.Geogra
i ,,šta će
tamo“ aša Vojska, učešće Crnogoraca u
mirovnojmisiji ISAF shvaćeno je, na svim
relevantnimadresamauEvropi
spočitava, nikakvo dodvorivanje
Knjaz
. Kritsku misiju
svoje vojske uporedio je sa ,,jednim naj-
boljim bojem“ koji su Crnogorci
z je, dakle,
bio sasvim uvjeren da nacionalni interesi
Crne Gore nijesu samo u ratovima, nego i
u -
i bez-
bjednosti.
Suštinski, tako je i danas. Naravno, sada je
još izraženiji interes CrneGore za partici-
pacijomu i
u mirovnim, svakako. Mir i bezbjednost
ne gra-
nicama. I jedno i
fske distance,
u savremenim uslovima, su krajnje rela-
tivizovane. Koliko god izgledalo da je
Avganistan daleko od Crne Gore
n
i u svijetu,
kao promišljen gest. Nije to, kako se po-
nekad
Komentar
prep
dva više nego simptomatična na
slova:
drugo nije tačno, ili - čista je podvala.
znači povezi
vanje Crnogoraca sa Hrvatima? Ovdaš
njim hajkačima protiv VCG treba ,,pro
vući“ Hrvati, čak
međusobno
ori, re
cimo, činjenica da se na fejsbuku već po
javila grupa koja podržava m
dosto
janstveno ispraćeni u šestomjesečnu mi
siju.Dostojanstvenoće se vratiti.
IlijaDespotović
oznatom po takvom odnosu, objav-
ljena su -
,,Borci protiv talibana ne mogu ni
konje da spasu“ i ,,Avganistan brane sa
Hrvatima“. A, u najmanju ruku, i jedno i
Vojska Crne Gore je dobila zahvalnice
upravo zbog toga što su njeni pripadnici,
u vrijeme poplava na Skadarskom jezeru,
spasili divlje konje. A šta -
-
-
da, eto Crnogorci i i u
Avganistanu, ,,šuruju“. Suviše
jeftini politikantski trikovi!
Takvi ,,štosovi“, ipak, ne prolaze. O od-
nosu prema crnogorskoj misiji u Avga-
nistanu, nema sumnje, više gov -
-
isiju i održa-
va internet komunikaciju sa našim voj-
nicima. Crnogorski mirovnjaci su -
-
i
Crn
NATO. Crnu Goru za članstvo u Alijansi
ne preporučuje mirovna misija
se već
dokazala kao faktor stab
Boro Vučinić, prilikom nedavne
Učešćem u mirovnoj misiji u Avganista
nu, Crna Gora potvrđuje da ima
itete aktivnog međunaro
Država je članica
svih drugih međun
Pokušaji
osporavanja svrsishodnosti učešća Crne
Gore u ISAF misiji u Avganistanu, suštin
ski, znač
međunarodno priznatog subjekta.
i kojima su, u nekim medijima, ,,ispra
ćeni“ Avganistan, štaviše,
ukazuju, čak, n
podgoričkom listu, odavno
e Gore, navodno, radi prijema u
, nego
ukupni reformski dometi u državi, a
posebno, njene Vojske. Crna Gora
ilnosti mira u
regionu. Ona je, kako je ocijenio ministar
odbrane
posjete Briselu, postala izvoznik bezbjed-
nosti.
-
sve ka-
pac dnog subje-
kta. Ujedinjenih nacija i
arodnih organizacija.
CrnaGora je time dobila važna prava, a sa
time, svakako, idu i obaveze.
-
e osporavanje same države, kao
Naslo-
v -
Crnogorci u
a animozitet prema VCG.
U jednom
8 PARTNER
konstatovali svi koji -
-
- p
-
-
-
-
su vas tokom pro
teklog perioda pripremali, uključujući i
subjekte iz zemalja prijatelja i partnera -
maksimalno ste pripremljeni, prikazali
ste veliku odgovornost, disciplinu i od
važnost, a umisiju idete potpuno spremni
da se pridružite očuvanju mira” oručio
je Vujanović. On je pripadnicima konti
genta poželio srećnu i uspješnu misiju u
Avganistanu. “Znajte da ste uAvganistanu
jedna porodica i okrenite se jedni dru
gima, a država će imati dodatnu obavezu
da brine o vašim porodicama. Vratite se
onako kako očekujemo - sa čašću koju
imate vi, vaše porodice, građani Crne
Gore i naša država”. Predsjednik je voj
nike, njihove porodice i zvaničnike koji su
prisustvovali ispraćaju podsjetio i na isto
Tema broja
Vojnici,
PARTNER 9
riju učešća naših vojnih snaga u mirov
nim misijama. „Vi nastavljate svijetlu tra
diciju crnogorske vojske, koja semisijama
mira počela pridruživati još krajem 19.
vijeka. Davne 1897. godine kralj Nikola je
uputio jedinicu naKrit, sa zadatkomda se
pridruži odbrani mira” je Vuja
nović.
Načelnik Generalštaba VCG, viceadmiral
Dragan Samardžić, kazao je da je konti
gent VCG koji odlazi u misiju priprem
ljen, obučen i spreman da odgovori na sve
izazove sa kojima će se suočiti u
Samardžić je vojnicima poru
čio da uvijek teže zajedničkim ciljevima.
„Put do mira i blagostanja ponekad je
veoma težak, a na tom putu često je po
trebna i pomoć drugih. Upravo zato,
-
-
- kazao -
-
-
toj azij-
skoj državi. -
-
Prvi kontigent Vojske Crne Gore
g
u Avganistan,
misije -
ISAF,
pod komandom NATO. Misiji Ujedinje-
nih nacija u Avganistanu iz Crne Gore
pripadnikVCG.
a medicinske ekipe, po-
zdravio je .
On je istakao da je ISAF trenutno najvaž-
nija globalna mirovna misija i da se Crna
Gora .
“Želim i ovom prilikom da iskažem po-
štovanje prema svim pripadnicima misije
u Avganistanu. Saopštavam ono što su
svečano
je iz danilov radske kasarne “Milovan
Šaranović” ispraćen gdje će
narednih šest mjeseci biti dio Me
đunarodnih bezbjednosnih snaga
će
sepridružiti 31
Članove kontingenta, od 25 pripadnika
pješadijskog voda, dva oficira, logističkog
oficira i tri član
predsjednik Filip Vujanović
, pridružuje očuvanju mira u svijetu
srećno!
10 PARTNER
Tema broja
Pripadnici prvog kontingenta Vojske
Crne Gore opremljeni su sa novom
vježbovno-terenskom uniformom -
pustinjska varijanta. -
-
-
-
-
ma. Po-
stojana je na svjetlost, pranje, znoj i
mokro otiranje uz dodatnu obradu pre-
ma dejstvu i ulja, bez skupljanja pri pra-
nju na 60
-
-
Uniforma je testi
rana prilikom obuke u Mađarskoj gde
se pokazala veoma dobro. Pokretljivost
u njoj je bila odlična i lako se održavala.
Osnovna tkaninauniforme (bluza, pan
talone, kačket i navlaka za šljem) je siro
vinskog sastava: pamuk 50%, poliamid
no vlakno, cordura 50% u ripstop tka
nju, sa visokim prekidnim sila
C. Uniforma je izrađena od
tkanine koja je proizvedena po najsa
vremenijem sistemu koji se koristi u
proizvodnji tkanine za maskirne uni
forme “MILTICAM”. Sistem koji kom
binuje linijske oblike i prelaze boja. Pre
lazima boja su duplirane nijanse i sma
njuje se kontrast između boja čime je
postignuta veća maskiranost. Čizme su
izrađene dijelomod prirodne kože - go
veđi boks, hidrofobirani, glat, sa posta
vom od vodonepropustljive klima
membrane. U temeljnoj tabanici se na
lazi vještački neprobojan materijal.
Đon je uljno i kisjelootporan, reljefan i
dorađenprotiv klizanja.
Od zaštitne opreme pripadnici sa so
bom imaju balistički prsluk sa stepe
nom zaštite III A i dodatne balističke
ploče sa stepenomzaštite IV. Prsluk ima
maksimalnu površinu zaštite tj. pruža
0
-
-
-
-
-
-
-
-
SAVREMENO OPREMLJENI
zaštitu u predjelu grudi, leđa, na boč
nim stranama, kao i dodatnu zaštitu u
ramenom, preponskom i vratnom di
jelu. Pored balističkog prsluka, pripad
nici su opremljeni i novim borbenim
šljemom sa stepenom zaštite III A.
Šljem je izrađen od kompozitnog ma
terijala “ARAMID” i presvučen je speci
jalnom ASB folijom koja je otporna na
grebanje i nevidljiva u IC spektru. Šljem
pruža zaštitu od pištoljske/revolverske
municije kalibra do 44 magnum i od
čeličnih parčadi sa istim nivoom zaštite
na čitavoj površini šljema.
Naoružani su automatskom puškom
AK47kalibra 7,62mmmađarskeproiz
vodnje. Osnovne karakteristike puške
su da je teška 4 300 g (prazan okvir) i
4 876 g (pun okvir), brzina paljbe 600
metaka u minuti sa početnom brzinom
zrna 700 m/s sa efikasnim dometom
oko 400 metara. Puška je jednostavna
za čišćenje i održavanje i vrlo je slična
automatskim puškama M-70 7,6
DA/SA), sve komande su obostrane za
ljevaka i dešnjaka, ima integralnu auto
kočnicu i nišan za sve meteorološke
uslove.
-
-
-
-
-
-
.
.
2 mm
koje posjedujeVojskaCrneGore. Pored
automatske puške svaki pripadnik kon-
tingenta naoružan je i pištoljem CZ-99
kalibrom 9 mm sa 15 metaka sa ukup-
nomtežinomod .1145grama.
Pištolj CZ-99 je savremeni vojni pištolj
sa mehanikom dvostrukog okidanja
(
S -
-
-
e i unutrašnjih poslova
-
-
, u ime premijera Mila
a, kao i nevladi
večanosti u danilovgradskoj kasarni, iz
među ostalih, prisustvovali su i predsjed
nik parlamenta RankoKrivokapić,minis
tri odbran Boro
Vučinić i Ivan Brajović, predstavnici di
plomatskog kora, te predsjednici opština.
Uoči i nakon oficijelnog dijela skupa, čla
novima prvog crnogorskog kontingenta
poklone su uručili
Đukanović na organizacija
„Ređina Jelena”.
GligorR.Bojić
crnogorski vojnici će, zajedno sa ostalim
vojnicima združenih snaga ISAF-a, pru
žiti pomoć avganistanskomnaroduubor
bi za mir i slobodu”, je on i vojni
cima poželio sreću u misiji, a njihovim
porodicama se zahvalionapodršci.
predstavlja je
dan od najvećih izazova u novijoj istoriji
naše zemlje.
prema najvišim standardima. Stvoren je
jak kolektiv koji će postavljene zadatke
izvršavati poštujući kulturu, običaje i tra
diciju Avganistana, svjesni da će tamo
predstavljati svoju zemlju, narod i vojsku.
“Spremni smo da odgovorimo na sve iza
zove. Obećavamo da ćemo postavljene
zadatke izvršiti odgovorno i profesional
no”, kazao je komandir pješadijskog voda,
kapetanEnesMurić
-
-
istakao -
Odlazak u mirovnu misiju -
Stoga je crnogorski kontigent
prošao sve potrebne obuke i opremljen je
-
-
-
.
PARTNER 11
Tema broja
Skupština Crne Gore je u julu prošle
godine donijela odluku o upućivanju
pripadnika VCG u Avganistan.
Misiju trenutno čini blizu 86.000
vojnika, koji dolaze sa četiri
kontinenta.
čestvuju i trupe iz
Hrvatske, Makedonije, Slovenije,
Albanije, Bosne i Hercegovine,
Bugarske, Grčke, Turske, Slovačke,
Češke, Poljske, Rumunije, Ukrajine,
Pored Crne Gore, u
mirovnoj misiji u
Crnogorski vojnici biće u sastavuregionalne komande Sjever. Iako pomenuti region pokrivajunjemačke trupe, crnogorski kontingent biće stacioniran u provinciji Baglan, koju dominantno pokriva Mađarska. Naši vojnici angažovani suupravo u sastavu mađarske čete, gdjeće voditi računa o obezbjeđenju baze
Zadatakpješadijskog voda od 25 pripadnikabiće stacionarno obezbjeđenje baze“Panonija”, odnosno “davanje straže”.
-komandno
---
”Panonija” u Pol-e-Komriju.
Zadaci van baze zasad nijesu pla-nirani.
Mađarske, Austrije, Njemačke,
Litvanije, Letonije, Estonije,
Francuske, Belgije, Holandije,
Luksemburga, Danske, Norveške,
Švedske, Finske, Španije, Portugala,
Italije, Velike Britanije, Irske, Islanda,
Gruzije, Azerbejdžana, Jermenije,
Sjedinjenih Američkih Država,
Kanade, Australije, Novog Zelanda,
Ujedinjenih Arapskih Emirata,
Singapura i Jordana.
CRNA GORA 44. DRŽAVA ISAF-A
ČUVAJU „PANONIJU”
Primarni razlozi za odlazak crno-
gorskih vojnika u Avganistan su
profesionalno usavršavanje,
s -
tivi. Crnogorskim vojnicima u
Avganistanu je zagarantovana
dnevnica od 100 eura, odnosno oko
3.000 eura za
propisima u Ministarstvu
odbrane, oni nakon povratka iz Av-
-
vojnoj
ambulanti Baru, jedina je žena u
crnogorskoj ekspediciji.
„Idem kao prva žena i to mi je na
- predstavljati državu, voj-
sku i naravno, sebe -
-
izazov i
želja za novim saznanjima. Mnogi
od njih vjeruju da će učešće u misiji
biti od kočna daska za napredova
nje u karijeri. No to nijesu jedini
mo
mjesec dana. Takođe,
važećim
ganistana stiču određenu prednost
u odnosu na ostale pripadnike Voj
skeu rješavanju stambenihpitanja.
Medicinska tehničarka Elvira Cvrk,
koja već deset godina radi u
neki način titula, ali i velika obaveza
i dužnost
. Uoči polugo
dišnjeg boravka u azijskoj zemlji ne
osjećambilo kakav strah, a za učešće
umisiji imala sampodršku supruga,
djece i šire porodice. Ne plašim se
obaveza koje me tamo očekuju i za
dovoljstvo mi je što idem sa našim
vojnicima”.
NAJVEĆI MOTIVIZAZOV-
R
ncident zabilježen 2006.
godine
-
dicinske zaštite u bazi
svima koji tamo rade, a dva štabna
oficira su u bazi “Marmal” uMazar el
Sharifu, gdje je regionalna komanda
Sjever.
iječ je o mirnijem području, gdje je
posljednji i
. Dodatnu sigurnost našim
vojnicima daje činjenica da Pol-e-
Komri ispred redova NATO snaga
čuva i Avganistanska nacionalna ar
mija.
Medicinski tim biće angažovan za
pružanje me
International Security Assistance
Force -
-
-
-
-
-
-
ISAF (Međunarodne snage za
podršku bezbjednosti) je međuna
rodna misija u Avganistanu pod
mandatomUjedinjenih nacija, dogo
vorena Bonskim sporazumom od 6.
decembra 2001. Misija je odobrena
Rezolucijom 1386 Savjeta bezbjed
nosti UN. Cilj joj je pomoći Vladi
Avganistana i doprinijeti naporima
međunarodne zajednice u stvaranju
sigurnih uslova za obnovu Avgani
stana, te pomoćiVladi u širenju vlasti
na cjelokupnu teritoriju zemlje.Misi
ja predstavlja izraz međunarodnog
napora ka očuvanju mira u toj azij
skoj državi.
ISAF ISAF doprinosi stabilizaciji i uspo-
stavljanju sigurnosti u Avganistanu
putemvojnih operacija koje sprovodi
u koordinaciji s avganistanskim sna-
gama bezbjednosti, kroz obuku ime-
ntorski rad s avganistanskim oruža-
nim snagama, kroz podršku progra-
mima avganistanske vlade u razoru-
žavanju ilegalno naoružanih grupa
itd.
NATO-ovamisija uAvganista -
.U
toj misiji trenutno djeluje preko 86
hiljadapripadnika iz 43 zemlje.
-
iji ISAF.
nunaj
veća je operacija u njegovoj istoriji
Odlukom sjevernoatlanskog savjeta
od 23. februara ove godine Crna
Gora je priznata kao44. zemlja nečla
nica kontibutor u NATO vođenoj
operac
Politika rodne ravnopravnosti danas je
prihvaćena ne samo u zemljama EU, već i
onima koje to žele da postanu
d stepena uti
caja tradicionalnog naslijeđa
Radi unapređenja i zaštite prava žena u
svijetu, a posebno u ratnim sukobima
najveće žrtve, Savjet
bezbjednosti UN je usvojio
unapređenje stanja u ovoj vrlo značajnoj
oblasti za žene
Kada je riječ o NATO
a
riječi "
Veći
nu visokih pozicija u međunarodnom
osobl
U Sjevernoatlantskom Savjetu NATO-a,
osim ambasadorke Francuske gospođe
Pascale Andreani koja je izuzetak,
Takođe
članica Alijanse, svega su tri žene na
ključnim državnim funkcijama, poput
. Uspjeh ove
politike zavisi, prije svega, o -
, intenziteta
promjenau svijesti ljudi i njihovoj rodnoj
osjetljivosti u svakodnevnom životu.
,
gdje su žene i djeca
Rezoluciju
1325: "Žene, mir i bezbjednost", 31. ok-
tobra 2000. godine. Nakon toga je na
osnovama ove Rezolucije usvojen niz
drugih kojim se nastojalo neprekidno
.
-u, kao po nekom
nepisanom pravilu, doskoro su u ovoj
organizaciji uglavnom bili zastupljeni
muškarci, u uniformi ili u tamnim
odijelima, koji donose važne odluke,
NATO i žene" se nijesu mogle pri-
rodno povezati u ljudskim glavama. -
ju NATO-a još zauzimaju muškarci.
nema
drugih žena. Jedino dvije, od devetnaest
najviših civilnih pozicija zauzimaju žene.
Do sada, Alijansa nije nikada postavila
ženu kao višeg diplomatskog ili spe-
cijalnog predstavnika, niti kao Gene-
ralnog sekretara ili zamjenika Gene-
ralnog sekretara NATO-a. , od 28
12 PARTNER
Povod
Muške uniforme nijesu jedineŽene i NATO
savjetnike za rodnu ravnopravnost u
ISAF misiji u Avganistanu i kako da
poboljšaju obuku i saradnju u pitanjima
rodne ravnopravnosti saEU,UNi
eđunarodnim organizacijama. Konač
no, NATO-va politika za suzbijanje trgo
vine ljudima takođe pomaže da se zaštite
žene, kroz definisanje s
lica raspo
ređen
svjedoče
, međutim,
Ustav Crne Gore iz 2007. godine
utvrđuje čvrstu obavezu države u vezi sa
rodnom ravnopravnošću propisivanjem
da država jemči ravnopravnost žene i
muškarca i razvija politiku jednakih
drugim
m -
-
mjernica za pona-
šanje i obuku civilnih i vojnih -
ihuNATOoperacijama.
Iskustva u Crnoj Gori da je žena
tradicionalno bila u neravnopravnom
položaju, kako u porodici i u široj društ-
venoj zajednici, tako i u sektoru bezbjed-
nosti. Savremena praksa
pokazuje pozitivan trend promjena,
posebno u periodu nakon ponovnog
sticanja nezavisnosti Crne Gore 2006.
godine.
,
premijerki Vlade Hrvatske i Islanda i
k
Danska ima ministrarku inostranih
poslova, Slovenija i Norveška ministarke
odbrane.
-
NATO
Kancelarija za rodnu ravnopravnost radi
na implementaciji posebnog Akcionog
plana, a NATO-ov Vojni Komitet za rod-
nu ravnopravnost olakšava razmjenu po-
litika
da je
generalni sekretar NATO-a, Anders Fo
eti ovim
pitanjima u znatno
, uglav-
nom, ženskih profesionalaca za bezbjed-
nost u Briselu krajem januara, on je ista-
kao važnu ulogu koju žene mogu i treba
-
-
. Odobrile su konkretne
smjernice za integraciju pitanja, vezanih
za rodnu ravnopravnost u sve NATO
planove i oper
-
ancelarke Njemačke. Istovremeno,
NATO politika za rodnu ravnopravnost,
koju su članice Alijanse usvojile 2002.
godine, je sigurno pomogla ženama da
uđu u polje kojim su tradicionalno domi
nirali muškarci. Proteklih godina broj
žena koje apliciraju za posaouNATO-u je
znatnoporastao.Umeđuvremenu
vezanih za rodnu ravnopravnost
između NATO-a i partnerskih zemalja.
Veoma je ohrabrujuća i činjenica,
g
Rasmusen, odlučio da se posv
većoj mjeri. Učešćem
na međunarodnom skupu od 400
da igraju u sprečavanju sukoba, pregovo
rima omiru,mirovnim operacijama i do
nošenju odluka na međunarodnom i
nacionalnomnivou.
Do sada su članice NATO-a počele da
realizuju Rezoluciju 1325 prvenstveno u
vojnim pitanjima
acije, uključujući Kodeks
ponašanja za vojna lica. Takođe su osno
vale mjesta koja su tačno određena za
mogućnosti (član 18). Skupština Crne
Gore donijela j
niz aktivnosti sa crnogorskim i međuna
rodnim NVO i institucijama EU, OSCE i
UN, na implementaciji pozitivnihmeđu
narodnih standar
je znatno povećan
u sektoru bezbjednosti.
Najveći pomak napravljen je u Mini
starstvu odbrane danas čine
e Zakon o rodnoj ravno-
pravnosti 2007. godine.
Radi primjene normativnih akata uspo-
stavljeni su institucionalni mehanizmi za
zaštitu prava žena kao što su: Odbor za
rodnu ravnopravnost Skupštine Crne
Gore, osnovan 2001. godine i Odjeljenje
za rodnu ravnopravnost (ranije Kance-
larija za rodnu ravnopravnost), koje je od
1. maja 2009. godine sastavni dio
Ministarstva za ljudska i manjinska pra-
va, zadužen za poslove rodne ravno-
pravnosti. Ova tijela su veoma aktivna i u
poslednjihnekolikogodina su realizovala
-
-
da u društveni život
žena CrneGore. Pored njih, u Crnoj Gori
u tomsmisludjeluje i nizNVO.
Kao rezultat tih pozitivnih tokova, u
državi je stepena zapo-
slenosti žena i
-
, gdje žene
PARTNER 31
Povod
35% od ukupno zaposl
još uvijek
na zadovoljavajućem nivou, posebno
kada je u pitanju broj žena u uniformi, ali
je u trendu rasta u odnosu na ranije
stanje. Posebno je u odnosu na negativnu
tradiciju u Crnoj Gori po ovom pitanju
važno, da je u sklopu prvog vojnog
kontigenta Vojske Crne Gore u ISAF mi
siji u Avganistanu i jedna žena u ulozi
medicinskog tehničara tročlanog vojnog
medicinskog tima.
đu vladinog i sektora civilnog društva u
martu 2009. godine osnovan je
enih u ovoj insti-
tuciji. U Vojsci Crne Gore je trenutno
8,6% žena. Ovi procenti nijesu
-
,
U cilju uspostavljanja dijaloga i sistema
efikasnog i direktnog transfera i razmjene
informacija, gledišta i perspektiva izme-
Forum za
dijalog sa civilnim društvom u oblasti
rodne ravnopravnosti koji se sastaje naj-
manje tri puta godišnje. Na poslednjem
Forumu koji je održan 19. marta 2010.
godine u organizaciji skupštinskog Od-
bora za rodnu ravnopravnost, vladinog
Odjeljenja za rodnu ravnopravnost i Ko-
ordinacionog tima za implementaciju
komunikacione strategije o evroatlant-
skim integracijama,
"Uloga žena u evroatlanskim integraci-
jamaCrneGore".
Na osnovu istraživanja "Stratedžik Mar-
ketinga" iz decembra 2009. godine, 39%
žena Crne Gore je za ulazak države u
NATO, 39% je protiv, a 22% njih je uzdr-
žano. Po ovom istraživanju, razlog nedo-
voljne podrške žena Crne Gore evro-
atlantskim integracijama
sadržan u dva razloga: nedovoljna
informisanost žena o ovoj pojavi koja je
izražena sa svega 33% i zainteresovanosti
žena za evroatlantske integracije Crne
Gore, koja je iskazanananivouod29%.
Na kraju treba naglasiti da
-
obrađena je tema
je u najvećoj
mjeri
članstvo u
NATO podrazumjeva reformu sistema
bezbjednosti i demokratizaciju društva u
cjelini, prema standardima najbogatijih
zapadnih zemalja, što faktički podrazu
mjeva i znatno povoljniji položaj žena u
sektoru bezbjednosti i cjelokupnom
crnogorskomdruštvu.
mrMehmedinTahirović
14 PARTNER
Povod
Ficdžerald:
žanih snaga, obuke civilnog i vojnog
osoblja, kao i rješavanja problemaviškova
naoružanja“ objašnjava naš sagovornik.
štab u N -
„ -
Crnoj
Gori kako bi ostvarila sve potrebne uslove
-
rogramkoji država
sprovodi, a koji može biti potvrda jasne
i obje strane da više rade ka
dostizanjupristupnihpregovora.
-
On najavljuje da će apulju i pod
ređene komande dati tehničku i praktič
nu podršku koja bude potrebna
za članstvo“ i naglašava da MAP ne ga
rantuje tačan period kada će neka država
pristupiti Savezu, većp
posvećenost
Kada je riječ o crnogorskom vojnom do
prinosu misijama tog saveza, tvrdi da
očekuje
To što će neke zemlje imati
manje sna
neće
”,
kategoričan je admiral Ficdžerald
dati
znač
određene
” kaže koman
dant JFC Napulj i zaključuje da „biti u
savezu znači
mrVidakLatković
NATO doprinos zemlje u skladu
sa njenom populacijom, teritorijom, eko-
nomijom i, naravno, bezbjednosnim po-
trebama. „
ga je realnost i ni u jednom
smislu dovesti u pitanje odnose sa
NATO-m na bilo kom nivou. Mi obes-
hrabrujemo države da pretjeraju i svima
treba da bude cilj kvalitet, a ne kvantitet
. Smatra
da manje države, poput naše, mogu
ajan doprinos NATO-u u oblastima
u kojima zemlja ima specijal-
nosti. „Mi, zapravo, treba da osiguramo
da svi naši kontributori budu održivi i na
vrhunskim standardima -
dijeliti“.
Komandant JFC iz Napulja posjetio Crnu Goru
Partnerstvom do punopravnog
članstva u NATODalje partnerstvo Crne Gore i
NATO-a omogućiće ispunjenost
svih uslova za njeno članstvo u Sje
vernoatlanski savez, ocijenio je pred
sjednik države Filip Vujanović to
komsusreta sa admiralomFicdžeral
dom. Predsjednik je iskazao zahval
nost za podršku članstvu Crne Gore
u MAP-u, što predstavlja značajno
priznanje postignutom nivou refor
mi Vojske i ukupne vrijednosti, sa
šansom ubrzanja uključenja Crne
Gore u punopravno članstvo u
NATO. Tom prilikom, Ficdžerald je
saopštio veliko poštovanje dostignu
ćimaCrneGore u reformamaVojske
i dao visoke ocjene njene spremnosti
da doprinese ostvarenju evroatlan
skih integracionih ciljeva.
moćCrnojGori.
-
-
-
-
-
-
-
t-
On je ista-
kao punu spremnost NATO-a za
daljupodršku i po
Iskustvo koje će steći koji
ste uputili početkom
će povećanju
m, ocijenio je za „Partner“ admi
ral Mark Ficdžerald, koji je na čelu Ko
mande združenih snaga uNapulju (JFC) i
pomorskih snagaSADzaEvropu iAfriku.
On dodaje da je, od kada je 2008. godine
koji je još 2006. predložen i prihvać
ni prak
tič urađeni
rnogorsko
uspješno učešć
kcionom planu za
članstvo u NATO MAP“, kaže američki
admiral tokom intenzivne posjete našoj
z
temeljaca već
još posla koji treba da budeurađ
ključni uslovi
koje treba ispuniti prije nego što
NATO uzima u obzir svaku državu poje
dinačno.
pješadijski vod
ovog mjeseca u Av-
ganistan da veliki doprinos
interoperabilnosti crnogorskih snaga sa
NATO- -
-
postao komandant JFC-a uNapulju, kon-
stantno informisan o progresuCrneGore
u evroatlantskim integracijama. „Plan
en od
strane NATO-a bio je veoma ambiciozan,
ali ujedno i veoma realan. Broj -
ni koraci su da se uspostavi
bliža i efikasnija saradnja, a c
e je jasno prepoznato od
strane Alijanse prošlog decembra kada su
ministri inostranih poslova pozvali Crnu
Goru da se pridruži A
emlji. Iako je, kako dodaje,mnogo od tih
kamena postavljeno, ima
en, a prije
svega kroz implementaciju partnerskih
ciljeva.
Na pitanje koji su preostali
naša
zemlja pristupi NATO-u, admiral kaže da
ne postoji univerzalna formula i da
-
“Dogovoreno je da seCrnaGora
fokusira na oblasti institucionalnog raz-
voja, dalje reforme vojske, politike odbra-
ne i strategije, demokratske kontrole oru-
Biti u savezu, znači dijeliti
PARTNER 51
Povod
Misija ISAF dokaz privženosti
vrijednostima Alijanse
Odluka o slanju vojnog kontigenta u
ISAF misiju dokaz je istinske privrže
nosti vrijednostima koje promoviše Ali
jansa i pokazatelj da Crne Gora želi, ne
samo da dijeli benefite, već i da preuzima
konkretnu odgovornost, ocijenio je
predsjednik Skupštine Ranko Krivoka
pić. On je u razgovoru sa komandantom
Združenih savezničkih snaga komande
NATO-a u Napulju Markom Ficdžeral
dom izrazio zadovoljstvo nedavnim
prijemomCrne Gore uMAP ocjenjujući
da će to podsticajno djelovati na inten
ziviranje daljih aktivnosti do postizanja
statusa punopravnog člana Alijanse. “Za
Crnu Goru je državni prioritet, a za
NATO takođe strateški važno da i ovaj
dio jadranske obale bude integrisan u
NATO strukture”, kazao je Krivokapić.
Ficdžerald je istakao da se Crna Gora
legitimisala kao odgovoran i pouzdan
partner NATOu u svim dosadašnjim
fazama pristupnog procesa. Krivokapić i
Ficdžerald su se složili u pozitivnoj ocje
ni politike otvorenih vrata NATO-a za
zemlje Zapadnog Balkana, čime će biti
obezbijeđena veća stabilnost i bezbjed
nos
-
-
-
-
-
-
-
t ovogdijelaEvrope.
regionu, kao i da članstvo u Alijansi
vodi bržem članstvu u Evropskoj
uniji.
„Ne samo to,CrnaGora će brže dosti
ći demokratske standarde kojima teži
i ekonomski razvoj“, ocijenio je mi
nistar.
Vu
činić je kazao da je važno što je Fic
džerald sada došaouCrnuGorukako
bi se upoznao sa nastavkom evroat
lan skih integracija zemlje. Prema
njegovim riječima, Ficdžerald i nje
govi saradnici podržali su buduće ak
tivnosti Crne Gore u okviru Akci
onog plana za članstvo (MAP) kroz
pripremu dokumenta i drugih aktiv
nosti. i smo podršku za dalji
razvoj regionalnog trening centra za
obuku pilota helikoptera u Crnoj
Gori. Smatramda je to važan projekat
kojiCrnaGora kandiduje i za koji ima
podršku partnera, i koji ćemo dalje sa
njima razvijati“, naveo je Vučinić.
da će Ministarstvo odbrane i
Crna Gora od naredne sedmice imati
direktnu komunikaciju sa Združe
nom komandom NATO u Napulju,
preko svogoficirau tomtijelu.
-
-
On je negirao da je sa Ficdže-
raldom razgovarao o slanju dodatnih
crnogorskih snaga u Avganistan. -
-
-
t
-
-
-
-
„Dobil
On
je rekao
-
Crna Gora je ostvarila izuzetan na
predak u posljednje dvije godine i
Alijansa se raduju njenom ulasku,
rekao je admiralMark Ficdžerald, na
kon susreta sa crnogorskim minis
trom odbrane Borom Vučinićem.
„Mislimoda je veomabitno da se čuje
i glasCrneGore kao članice Sjeverno
atlanskog saveza, jer joj to daje jak
glas u političkim pitanjima u okviru
Evrope, kao i garancije bezbjednosti
NATO. Nadamo se da će to sve do
vesti do ekonomskog prosperiteta“,
kazao je Ficdžerald na konferenciji za
novinare. On je rekao da je pohvalio
Vučinića i njegov tim za „sve stvari
koje su odradili u smislu regionalne
bezbjednosti“. „Mene je naročito za
nimala količina viška naoružanja na
Balkanu. Crna Gora ima ključnu
On je
poručio da će iz štaba u Napulju biti
nastavljena saradnja sa Crnom Go
romna putu ka članstvu uNATO. „To
je odlična prilika i od od toga će imati
koristi i Crna Gora i članice NATO“.
Vučinić je rekao da je tokom sastanka
s Ficdžerealdom „nedvosmisleno po
novljeno“ da je NATO garant mira u
-
-
-
-
-
-
ulo-
gu i predvodi procese uništavanja viš-
ka naoružanja, koji je veliki problem
u regionu“, kazao je Ficdžerald.
-
-
Ficdžerald: Ostvaren izuzetan napredak
Što je JFC Napulj?
NATO ima tri stalne združene komande
na operativnom nivou: dvije komande
združ
-
-
Komandant JFCNapulj ima zadatak
da sprovodi niz vojnih operacija NATO
kro -
-
-
-
a Kosovu i
Misiju zaobukuu Iraku.
enih snaga (Joint Force Command
- JFC Headquarters) u Brunsumu (Ho
landija) i Napulju (Italija), a treća je
Združena komanda manjeg opsega
(Joint Headquarters) u Lisabonu (Portu
gal).
z oblasti odgovornosti i u cilju spre
čavanja agresije i efikasne odbrane teri
torija i snaga članica NATO i zaštite teri
torijalnih voda NATO članica. JFC Na
pulj vodi sljedeće operacije: Operacija
aktivnog napora (Operation Active
Endevour), operaciju KFOR n
U ve ernjim satima 10. marta, u grad Pol-eKhomri, distrikt Pol-e Khomri, provincijaBaghlan, sjeverni Avganistan, stigli su pripad-nici prve rotacije crnogorskog mirovnog kon-tingenta.Oni e unarednih šestmjeseci, u bazi„Panonija”, obavljati duž
enja baze i pružanja medicinske za-štite licimaubazi.
-
arifu. etku susret sapoznatim licima, d -ngenta i dvojica crnogorskih oficira koji su
mjesec dana. iskren, saoduševljenjem, sa -
Prvi utisak je p-
mpresionirani sunepreglednimpro-stranstvimaAvganistana.
-se
mobilni telefoni, bira se mreža i slijedi kratakizvještaj: „Stigao sam dobro i zdravo“ i „stiglasamdobro i zdravo“.
I odmah dalje. Nema vremena za razgledanjebaze, stižu prve naredbe, organizacija pokreta,sve je spremno i u detalje planirano precizno ijasno. -
č
ćnosti stacionarnog
obezbjeđ
Poslije dvodnevnogputa prekoMađarske stigli su u Avganistan, prvo u bazu „Marmal“ uMazar-e Šh I na samompoč
očekuje ih komandant konti uovoj bazi već Doček
riječima dobrodošlice i sokovimazaosvježenje.
ovoljan, u očima pripadnikacrnogorskog kontingenta se prepoznaje zadovoljstvo. I
Ipak, prije svega treba održati datu riječ svojima - da će se javiti čim stignu. Uključuju
Već u prvim radnjama primjena nauče
16 PARTNER
Tema
Prvo avganistansko jutronih procedura. To uliva sigurnost
neprijatna iznenađenja
konačno
su dugo čekali taj tr
u večernjimsatima.
mađm, na čelu sa komandirom čete za
obezbjeđenje, priredile čnu dobrodošlicui prvi utisci sumnogobolji odočekivanog.
, priključen i
Kako to vojnička pravila nalažu po dolasku namarševski cilj
ako su u pripremiimali više časova u okviru kojih su saznavali oAv bilo ponoviti mnogedetalje sa uvijek prisutnom mogućnošću da sesaznaneštonovo.
č
i pouzda-nost u situaciju koja slijedi u kojoj su -
svedena na minimum. Or-ganizacija pokreta prema m odredi-štu, prema bazi „Panonija“ u Pol-e Khomriju.Imaju utisak da enutak.Poslije zaduženja naoružanja, municije i za-štitne opreme pokret - konvoj do baze u kojuse stiže
Po dolasku u bazu „Panonija“ arske ko-lege su i
srdai
I opet organizacija na vrhuncu, smještaj u tro-krevetne sobe koje su pripremljene od stranecrnogorske predhodnice. Smještaj, hrana -
nternet. Bazaupotpunosti kaona slicisaprezentacija.
, prvo se vrši orijentacija sa os-novnim ciljem upoznavanja sa prostorom nakoji je izvršeno lociranje. I
ganistanu, nije odviše
Distrikt Pol-e Khomri, sa istoimenim glavnimgradom imadruga iji status odostalih distrik-ta u provinciji Baghlan. Naime, on nema svog
guvernera, ve je pod direktnom kontrolomguvernera provincije, ija se kancelarija nalaziuPol-eKhomriju. Pol-eKhomri jemultieti nasredina. Ima oko 184.300 stanovnika, od kojihsu 94.600muškarci i 89.700 žena, koji žive u 59sela. Etni ka struktura u distriktu je sljede a:50% Tadžici, 30% Paštuni, 10% Hazari i 10%Uzbeci. Paštuni su skoncentrisani na sjevernoji zapadnoj strani glavnog grada. Površinadistrikta je 702km².
Glavni grad nosi isto ime, kao i distrikt Pol-eKhomri i ima oko 95.500 stanovnika. U distriktu postoji više škola, od kojih je ve inasmještena u glavnomgradu, dva fakulteta (poljoprivredni i književnost), u iteljski fakultet,jedna srednja škola, 20osnovnih š
e, provincija ima i dvije bolnice,jedan sveobuhvatni zdravstveni centar i dvaosnovna zdravstvena centra.
Grad ima nekoliko velikih kompanija, kao štosu fabrika cementa i fabrika tekstila, dvijemalehidro-centrale i brojnemale radnje za op
nice, organizovanu proizvodnjuposebnocigala, itd.
Ve ina stanovnika živi od industrije, za koju semože reci da je dosta razvijena, u odnosu nadruge distrikte. Sedamdesetih godina oko70% stanovništva je radilo u industriji. Pol-eKhomri je jedan od nekoliko gradova u Avga-nistanu, koji imaju stambene zgrade, srednje
ćč
č
č ć
-ć
-č
kola i 22me-drese. Takođ
ravkuauta, kovač
ć
Crnogorski vojnici već preuzeli mirovne zadatke
Crnogorski vojnici u bazi „Panonija”
visine i to zahvaljuju i industrijalizaciji. Ve-
lika je migracija stanovništva koji, iz ostalih
dijelova distrikta, dolaze u grad jer je infra-
struktura neuporedivo povoljnija, ima znatno
više škola i bolnica i ve e su šanse da se dobije
posao. Zato je Pol-e Khomri 2001. godine
imao oko 35.000 stanovnika, a sada ih ima
skoro3puta više.
Ipak, glavni proizvodi u poljoprivredi i indus-
triji su ostali isti, kao i prije rata. U principu
nije došlo do nekog velikog razvoja poljopri-
vrede i industrije. Mala postrojenja za proiz-
vodnju cigala su se u posljednje vrijeme dosta
razvila, tako da fabrika cementa radi
a fabrika cementa u
Avganistanu.
Pol-e Khomri (nadmorska visina je 750 me-
tara) nalazi se na oko 170 km jugoisto no od
Masar-e Sharifa i oko 230 km sjeverozapadno
odKabula.
en u novije vrijeme i ime je
dobio po kamenom mostu koji je tada posto-
jao u gradu i koji se zvao Khumri (žensko
ime). i prije
svega industrijalizaciji i strategijskom polo-
žaju, na raskrsnici kružnog ili prstenastog
puta tzv. „ring road”, kao i mnogobrojnim
kancelarijama predstavnika lokalnih vlasti
(guvernerprovincije,ANA,ANP itd).
Sjeverozapadno i zapadno od grada nalazi se
oblast Dande Ghori, koja ima izuzetno
kvalitetne obradive površine i
ve ina populacije u ovoj ob
lasti živi odpoljoprivrede.
ć
ć
punim
kapacitetom. I to je najveć
č
Grad je pronađ
Grad je brzo rastao, zahvaljujuć
ć -
PARTNER 17
Tema
Manji dio populacije, pod uticajem mula Ala
ma, tra populacije da podrže pro
jekat daDandeGhori bude nezavistan distrikt
u provinciji Baghlan. Ovaj projekat se može
objasniti pokušajem Paštuna da ponovo budu
„gazde u svojoj
u Tadžika. Paštuni su se u ovu oblast, kao
pripadnici Ghiza plemena, koje živi na istoku
zemlje, doselili tokom 19. i 20. vijeka. Hazari
žive u oblasti zvanoj Karte Nau, sjeverno od
baze „Panonija”.
Uoblasti Pol-eKhomri se, osimProvincijskog
rekonstrukcijskog tima, nalazi i mješoviti
OMLT (tim za obuku ANA), koji se sastoji od
vojnika iz Oružanih snaga Republike Ma
arske i SAD.
vjerodostojno ostati nezaboravno zapi
sana kodmnogih pripadnika elitnog crnogor
skog sastava.
Prvi avganistanski dan. Sastanak sa koman
dantom PRT-a i prezentacije od strane ko
mande PRT-a o procedurama u bazi, raspo
redu radnog vremena, zadacima i dužno
stima, bezbjedonosnoj situaciji, upoznavanje
saobjektima i sadržajimaubazi.
me
dicinskog tima javljaju se me
dicinskog
nje u rad bolnice, na nivou ROLE 1. Pripad
nici crnogorskog
j
-
ži od većine -
kući”, umjesto da budu pod
vlašć
-
đ
Prvo avganistansko jutro. Vjerovatno da će ta
slika -
-
-
-
-
-
Već narednog dana članovi crnogorskog -
vođimađarskog -
tima i počinju pripreme za uklju-
če -
pješadijskogvoda sapripad-
nicima mađarske vojske vrše pripremu za
preuzimanje dužnosti obezb eđenja baze.
Komandiri vodova i timova mađarske čete
za obezb eđenje -načinu -
Trećeg uz pri-sustvo i mentorstvo mađarskih komandiraod
-, dolasci i odlasci
njemačkih i američkih konvoja u bazu, redov-ne patrole i drugi zadaci mađarskog PRT-a,dolasc
som premazadatku nameće se od prvog momenta. Pri-mjena naučenih procedura na ispitu je već naprvomkoraku.
jeme, izmeđna najbolji mogući način, tj. da
svako radi ono što želi, da se odmara, čita no-vine ili da
Konačno, poslije pet dana na obezbeđenjubaze prvi dan odmora koristi za sređivanjei čišćenje naoružanja i opreme i uvježbavanjevodau slučajupovećanihmjeraobezb eđenja.
I dalje, već sledećeg dana -„oči i uši“ komande
PRT-a, kako
ć č -ć
major Saša Jovanović
j prenose saznanja o svim obavezama, rada, postupcimau raznim situacijama i prenose sva njihova iskustva uradu.
dana preuzimanje dužnosti,
jeljenja koji su svo vrijeme na glavnoj kapijisa našim vojnicima. I od prvog dana na dužnostima konkretne obaveze
i kamiona za snabdijevanje i mnoštvodrugih vozila i civila koji ulaze i izlaze. Potrebaza predanim i odgovornim odno
Slobodno vri u smjena, pokušavase iskoristiti
se bavi sportom, jer u bazi postojidobroopremljena teretana.
se
j
nastavlja se sa zadatkom, vod se pretvara u
ih je nazvao komandant PRT-aprilikom prvog sastanka.
Trenutna bezbjednosna situacija u distriktuPol-e Khomri je stabilna, bez naznaka da bimoglo do i do zna ajnijeg pogoršanja situacije ubudu nosti.
Crnogorski vojnik na dužnosti u bazi
18 PARTNER
Povod
Simpozijum u Ankari
COEDAT (Center of excellence De
fence against terrorism), koji je jedan
od 13 akreditovanih NATO specijali
stičkih centara, već treći put
Međunarodni sim
pozijum i
međunarodna saradnja III“.
Razlozi za njegovo
osnivanje su bili brojni, a najznačajniji
su: što je terorizam postao praktično
svakodnevica, što smo svi bili svjedoci
serijskih terorističkih akata, nova za
brinutost od sajber (cyber) terorizma i
oružja za masovno uništ ) i
što je veoma teško odvraćanje i odbra
na protiv terorizma. su
ekspertiza, obrazovanje, obuka i una
pređenje doktrine koja se tič borbe
protiv terorizma. Turska je vodeća na
cija u ovom centru, a u njegovom radu
učestvuje i značajan broj starješina
predstavnika oružanih snaga drugih
zemalja (SAD, Njemačka, Velika Bri
tanija, Holandija, Rumunija, Bugar
ska...).
-
-
je u Tur-
skoj organizovao -
na temu „Globalni terorizam
- Ovaj
centar je osnovan 2004. godine, a akre-
ditovan kaoNATOCenter of Excellen-
ce 2006. godine.
-
enje (WMD
-
Zadaci centra
-
u
-
-
-
Ovogodišnji simpozijum se sastojao
od pet -
-
-
panel sesija na kojima su učest
vovali renomirani eksperti i naučni
radnici u ulozi predsjedavajućih sesija,
predavača i panelista. Ovi istaknuti
eksperti su svoja bogata iskustva i je
dinstvene ekspertize podijelili sa više
od 600 visokih zvanica učesnika sim
pozijuma koji su uključivali političke i
Delegacija Vojske Crne Gore, --
, stvovala je-
, održanom 15. i 16. marta,u Ankari.
na čelu sa načelnikom Generalštaba, viceadmiralom Draganom Samardžićem uče na 3.Simpozijumu o globalnom terorizmu i međunarodnoj saradnji
Terorizam je postao globalni problem
na početku novog doba, koje je usli
jedilo nakon završetka hladnog rata.
Za razliku odnekadašnjih terorističkih
organizacija koje su regionalno dje
lovale u određenim djelovima svijeta,
teroristički napadi 11. septembra 2001.
godine su nedvosmisleno pokazali svi
jetu da savremeni teroristi ne prepo
znaju ni granice država niti prave raz
liku između nedužnih civila i oružane
sile. terorističke
organizacije povećavaju svoje
upravcumeđusobne saradnje
i širenja terorističke mreže; pa sve do
stepena kad jemoguće očekivati i upo
trebu oružja za masovno uništenje
moguće izazove i pri
jetnje koje terorizam može predstav
ljati.
U tom svijetlu, Specijalistički centar za
obuku u borbi protiv terorizma -
-
-
-
-
-
U današnje vrijeme,
apetite, a
s tim u vezi, i njihove sposobnosti se
razvijaju
-
(Weapons of Mass Destruction -
WMD) u njihovim akcijama. NATO
pokušava da prati razvoj situacije i
odgovori na sve -
-
o terorizmu
vojne lidere iz više od 60 različitih ze
malja, ministre, ambasadore, nauč
nike, eksperte i novinare iz cijelog
svijeta.
Simpozijum je otvorio načelnik Ge
neralštaba turskih oružanih snaga, ge
neral Ilker Basbug, ključnomporukom
da je terorizam globalna prijetnja i
da se u obračunu sa njime mor
-
-
-
-
a i
PARTNER 91
Povod
Na pet sesija raspravljano je o ulozi
u borbi protiv terorizma,
b m trendovima u borbi protiv
terorizma
i njihov uticaj na odbranu od tero-
rizma, ulozi strategijskih komunika-
cija u borbi protiv terorizma i ulozi
obavještajne službe u suprostavljanju
terorizmu.
Sim
-
-
-
eneralštaba
VojskeTurske, generalAslanGUNER.
a -
međunarodnog prava imeđunarodnih
organizacija
udući
, tehnološkim dostignućima
pozijum je završen uručivanjem
prigodnih poklona predavačima i mo
deratorima na simpozijumu, a završno
obraćanje učesnicima i zatvaranje sim
pozijuma su upriličili Prof. Dr. Ersin
ONULDURAN sa Ankara Univerzi
teta i zamjenik načelnika G
Učesnici Simpozijum su podijelili za
Nakon govora načelnika Generalštaba
Turske, učesnicima simpozijuma se
obratio i general Stephane Abrial,
komandant Savezničke komande za
transformaciju izNorfolka, SAD.
Samardžić se sastao sa
BasbugomNa marginama simpozijuma, -
-
bilateralni sastanak sa NGŠ Voj-
ske Turske, generalom Basbugom.
dosadaš-
nja uspješna saradnja, uz napome-
nuda e senakonpotpisivanja Spo-
razuma o saradnji ije je usaglaša-
vanje u završnoj fazi, stvoriti mo-
gu nosti za njeno dalje unapre-
nje.
General Basbug je pokazao poseb-
no interesovanje za rad regional-
nog Centra za obuku pilota heli-
koptera, kao i otvorio mogu nost
za školovanje naših kadeta na voj-
nimakademijamaTurske.
na
čelnik Generalštaba VCG, vice
admiral Dragan Samardžić je imao
i
Obostrano je potvrđena
ć
č
ć
đe
ć
Strašan bilans napada
Koliko je terorizam savremena po-
šast, najbolje pokazuju podaci iz Al-
manaha COEDAT o broju terorist -
-
-
-
ič
kih akata tokomprošle godine.
Samo u poslednjem tromjesečju
2009. godine 46 zemalja je bilo pogo
đeno sa 2.329 terorističkih napada
koji su rezultirali sa 4.328 izgubljenih
života i 8.447 povrijeđenih. Naj
smrtonosniji napad je bio samoubi
lački napad automobilom-bombom
u Bagdadu 25. oktobra, kada je 155
ljudi ubijeno, a 500 ranjeno (sve ci
vili). Drugi smrtonosni atak se desio
u Pakistanskoj sjevero-zapadnoj
graničn oktobra kad
je automobil bomba daljinski aktivi
rana ubila 120 ljudi (uključujući žene
i djecu)
Lista sa podacima o broju napada po
zemljama sa brojem ubijenih (KIA),
povrijeđenih (WIA) i otetih (AIA) za
poslednje tromjesečje 2009. godine
(izvor:COEDATnewsletterNo.13)
-
oj provinciji 28.
-
i ranila još 200 ljudi.
jedničko mišljenje da
svojim
učešćemna 3.Međunarodnom simpo
zijumuoglobalnomterorizmu imeđu
narodno značaj koji
CrnaGora pridaje regionalnoj saradnji
i uključenju u regionalne i globalne
bezbjednosne integracije. Ova posjeta
je bila veoma značajna
protiv te
rorizma i unapređenju priprema je
d
unapređenja bilateralne vojne
saradnje sa jednim tako značajnim
subjektom
IlijaDaković
je njegova reali-
zacija u potpunosti ispunila zacrtane
ciljeve.
Delegacija Vojske Crne Gore
-
-
j saradnji istakla je
, kako za sticanje
novih iskustava u borbi -
-
inice za mirovne operacije, tako i u
smilsu
, kao što su Oružane snage
Turske.
major
pristupati na globalnom nivou, da
terorizam koristi sva raspoloživa
sredstva u postizanju ciljeva i da mu se
tako i treba odgovoriti koordinisano i
jedinstvenim naporom, cjelokupne
zajednice i svimkapacitetima.
Idejna osnova i motivi
Početak pro
se djelimičnomože povezati
i sa procesom evropskih integracija.
Oba procesa su imala zajednički cilj
bezbjedniji i prosperitetniji svijet
čime će se stvoriti ambijent za pro
speritet pojedin(a)ca. Iako (ne)jedin
stveni, ovi procesi će i do danas ostati
izrazito kompatibilni. Razaranja na
evropskom kontinentu u Prvom
vijet učiniti
„boljimmjestom“.
čan inpuls stavaranjem Evropske
unije
Marta 1948. u Vašingtonu su počeli
pregovori o mogućoj saradnji Zapad
ne unije i SAD-a i Kanade Američka
vizija je
nađu zemlje Zap
što je bilo
u skladu sa američkom političkom i
vojnomstrategijom ali strateško-tak
tičkim rasporedom potrebnih baza u
Evropi. Ovi su pregovori nedvosmi
sleno pokazivali težnju SAD-a i Ka
nade za stvaranjem potpuno nove
vojno-političke organizacije u od
nosu na Zapadnu uniju. Predviđajući
neka buduća geo-politička kretanja,
SAD su insistirale i na preciznijem
cesa transatlantskih in-
tegracija
,
odnosnokreiranje zonebezbjednosti,
-
-
, a
zatim i Drugom svjetskom ratu bila
su povodnaporimakako s
Evropa je dala sim-
bol
.
-
.
bila da se u novoj organizaciji
adne unije, SAD,
Kanada, ali iNorveška, Švedska,Dan-
ska, Irska, Italija i Portugal,
, -
-
-
-
Stav
određenju pružanja
pomoći u slučaju napada članicama
novo
pomoći državi
članici u slučaju napada. Kako je
kompromis osnova političkog ma
nev tako je i ovdje nađen u
članu 5. ovog U
da država članica
pa stoga ne mora biti riječ o
vojnoj pomoći već država članica
odlučuje kako će pomoći
ći mogućnost
tako i danas
napad na neku državu članicu ostao
bez odgovora vojnog karaktera. U
suprotnom, suština osnivanja i
funkcionisanjaNATO-anebi bila ista
i to bi bio uvod početak kraja
pri čemu je po
sebno Francuska insistirala na uklju
čivanju oblasti u Alžiru koji su po
francuskom ustavu bili njen sastavni
dio. Ključna opasnost je bila da ne
smotrena formulacija može uključiti
mehanizama
g saveza.
Osnovni problem u prvim debatama
u Kongresu SAD odnosio se na pi-
tanje obima i oblika
-
risanja,
govora, odnosno u
formulaciji spro-
vodi akciju koju sama bude smatrala
potrebnom. Ovakav stav ostaje i do
danas,
,
shodno svojoj procjeni i potrebama,
, podrazu-
mijevaju i oružane ak-
cije. Ipak, teško je vjerovati da bi kako
u vremenu hladnog rata,
u orga-
nizacije.
Problem sa saveznicima je bio teri-
torijalnog karaktera, -
-
-
sve kolonijalne posjede država čla
nica. Imajući u vidu da su članice tre
balo da postanu
Pored toga je važnopitanje bilo i ko će
biti uključenu savez.
su bile predmet pregovora.
Osnovni razlog, naročito američkog,
pritiska za uključenjem Norveške bio
je njen položaj i geo-strateški značaj.
Pored toga
va koja su bila ključna
-
-
Velika Britanija,
Francuska i Holandija, nekada velike
kolonijalne sile, takav scenario je tre-
balo da vodi ka zaista velikoj teritoriji
saveza. Ipak, precizno formulisanje i
detaljno nabrajanje teritorije na koju
se Ugovor odnosi riješio je i ovo pi-
tanje.
Norveška, Italija
i Portugal
, dodatni impuls je pred-
stavljao i sovjetski pritisak na Nor-
vešku u vezi sa potpisivanjem Ugo-
vora sa SSSR-om. Portugal je geo-
strateški bio posebno važan zbog
Azorskih ostr
za NATO
20 PARTNER
država, gubitak kolonijalnih posjeda
Evrope, ali i nova spoljna politika
SAD-a oblikovana novim amer
Shodno tome,
-
Bezbjednosni razlozi
. Prema Lidiji -
odlikovao ravnotežomsnaga.
Ekonomski razlozi su
-
pe uslijed ratnih deša-
vanja, ali i gubitka kolonijalnih po-
sjeda koji su bili važni izvori sirovina i
radne snage, pa je Evropi bila ne-
ophodnaekonomska saradnja.
-
,
shodno transatlantskoj vojnoj sa-
radnji. transatlant-
skih integracija svoj korijen imaju u
idejama nacije i nji-
hovog Ustava, kao suštine filozofije
liberalizma i njenog osnova - zaštite
individualnih prava i sloboda. Shod-
no tome, SAD-u je i bio cil
, -
-
ičkim
interesimana evropskomkontinentu.
mogu se izdvojiti tri
razloga koja će kasnije svakakopostati
i ciljevi NATO-a: bezbjednosni, eko
nomski i političko-ideološki.
nastaju uslijed
promjene modela međunarodnih
odnosa Čehulić, u ev
ropskom slučaju riječ je omodelu koji
se
postojali i na
evropskoj i na američkoj strani imogu
se posmatrati kroz dva nivoa. Prvi
nivo se odnosi na gubljenje ekonom
ske moći Evro
Drugi nivo se odnosi na dodatne ko
risti za američku vojnu industriju
Politički razlozi
oceva američke
j stvoriti
institucionalni blok država koje će se
razvijati u tom pravcu odnosno pro
širiti broj i moć država slične orijen
tacije.
Ivan Jovetić
Autor je analitičar Instituta za stra-
teške studije i saradnik na Fakultetu za
međunarodnu ekonomiju, finansije i
biznis UDG
za bezbjednosno povezivanje Evrope i
SAD ali je osnovni problem sa Por
tugalom bio nedemokratski režim u
toj zemlji. Ipak, geo-strateški razlozi
su bili razlog zanemarivanja te činje
nice eće biti posljednji
put takvog .
Kada ja riječ o Italiji, SAD
ali su Francuzi instistirali uslijed
političkih i vojnih razloga. Imajući u
vidu da, kako je primijetio Čerčil,
nema vječitih prijatelja već samo vje
čitih interesa čak i kada to zahtijeva
saradnju sa nedemokratskim ili čak
fašističkim režimima Norveška, Ita
lija, Irska, Portugal, Island iDanska su
pozvanida sepriključe savezu.
Ugovor o formiranju sjevernoatlant
skog saveza je potpisan u Vašingtonu
4. aprila 1949. od strane ministara
inostranihposlovadržava članica.
Među četrnaest članova
a: članovi
2. i 5. Član 2 U
Evrope i SAD-a i u njemu se navodi da
će države članice doprinositi razvoju
mirnih i prijateljskih odnosa tako što
će jačati svoje slobodne institucije,
unaprijeđivati principe na kojima su
iste zasnovane i unaprijeđivati uslo
elimi
nisaće međusob
će razvoju međusobne eko
nomske saradnje. Član 5. na drugoj
strani
pru
žajući
u se navodi da će sve države članice
napad na jednu ili više od njih sma
trati napadom na sve članice kao i da
će svaka na osnovu člana 51. Povelje
UN-a pomoći odmah, sama i u sa
, -
-
, što svakako n
ishoda na svjetskoj sceni
su bile pro-
tiv,
, -
,
, -
-
Ugovora po-
sebno mjesto zauzimaju dv
govora je osnov insti-
tucionalizovane ekonomske saradnje
,
ve
napretka i stabilnosti.Dodatno, -
ne privredne sukobe i
doprinosi -
, predstavlja osnov instituciona-
lizovane bezbjednosne saradnje, -
bezbjednosne garancije i u nje-
m
-
,
-
Stav
PARTNER 21
radnji sa preostalim članicama
smatra potrebnim uključujući
i upo
članice
NATO-a su postale Belgija, Danska,
Francuska, Holandija, Island, Luk
semburg, Norveška, Portugal, Velika
Br Prvi
talas proširenja obuhvatio je Grčku i
Tursku 1952. dok je drugi talas obu
hvatio SR Njemačku 1955. U trećem
talasu, 1982. primljena je Španija. Pri
ključenje Njemačke i Španije su bila
jedina dva priključenja u kojima se
pridružila samopo jedna država. Prije
i nakon toga države članice
a iako to nije
zvanično pravilo. Godine 1990. dolazi
do ujedinjenjaNjemačke što dodatno
proširuje teritoriju NATO-a iako to
nije bio zvaničan oblik proširenja.
Četvrto proširenje NATO-a je bilo
1999. kada su pristupile Češka, Ma
đarska i Poljska je peto nastupilo
2004. proširenjem teritorije organi
zacije naBugarsku, Estoniju, Letoniju,
Litvaniju, Rumuniju, Slovačku i Slo
veniju. Za sada, posljednje, šesto
Kada je riječ
istorijskom okviru. Četrde
sete godine XX vijeka obilježene su
geopolitičkim, geoekonomskim i ge
ostrateškim promjenama globalne
scene. Prije svega riječ o novoj poli
tičkoj podjeli svijeta u kojoj SSSR do
bija sasvim novu ulogu koja utiče na
ideološku podjelu globalne scene
, kora-
ke koje
trebuoružane sile.
Ugovorom iz Vašingtona
-
itanija, Italija, Kanada i SAD.
-
-
su uvijek
pristupale u konvojim
,
-
, dok
-
-
, pro-
širenje se dogodilo aprila 2009. go-
dine, pristupanjem Hrvatske i Alba-
nije.
o stvaranju NATO-a,
osnovne motive treba tražiti u kon-
kretnom -
-
, -
-
. Po-
red toga, evidentni su i ekonomska i
vojna iscrpljenost zapadnoevropskih
Nakon vrlo 2009. godine, pred
Direkcijom za zaštitu tajnih podataka
nalazi se još jedna vrlo zahtjevna godina u
pogledu ispunjavanja obaveza na putu ka
evropskim i evroatlantskim integracija-
ma.
dinamične sistema i procesa - SAA. -
, prepoznate su u
implementacionim direktivama NATO i
Programu informacione bezbjednosnosti
u Crnoj Gori, a
-
Navedenenadlež
nosti, kao obavezujuće
biće dodatno razrađene
Uredbomobližimuslovima i načinu spro
Direkcija za zaštitu tajnih podataka
22 PARTNER
likom posjeta stranih pravnih i
-
Nakon donošenja navedenih propisa, Di-
rekcija je planirala pripremu i d
kovanja tajnim po-
dacima u velikoj mjeri olak-
šati rad i postupanje sa tajnimpodacima, u
Centralnom registru i registrima tajnih
podataka, a zaokružiti pravni
okvir uoblasti tajnihpodataka.
Neizostavni dio planiranih aktivnosti Di-
rekcije, u 2010. godini, -
eti bila-
teralni pregovori i -
-
i zaštitu tajnih podataka sa EU, kao
i implementacija tog sporazuma.
i -
-
i
U kontekstu realizacije preuzetih obaveza
iz PARP-a, u
i
-
-
jed-
nosne politike i pravila i osigurati mini-
mum NATO standarde u oblastima bez-
bjednosti lica, bezbjednosti podataka,
INFOSEC-a i oj bezbjednosti, što
predstavlja visoko prioritetan cilj za Crnu
Goru.
B.D., I.P., P.K
fizičkih
lica organizacijama koje stvaraju, obrađu
ju ili čuvaju tajnepodatke.
onošenje
Instrukcije o načinu ru
kojom će se
čime će se
predstavljaće in
tenzivna međunarodna saradnja u okviru
koje će u najskorije vrijeme otpoč
zaključivanje Sporazu
ma o bezbjednosnimprocedurama za raz
mjenu
Udaljim
aktivnostima na međunarodnom planu
nastaviće se sa usaglašavanjem zaklju
čivanjem bilateralnih sporazuma o uza
jamnoj razmjeni i zaštiti tajnih podataka
sa stranim državama međunarodnim
organizacijama.
tekućoj godini, pristupiće se
realizaciji sprovođenju Partnerskog cilja
“Nacionalni program za bezbjednosnu sa
radnju saNATO-om”krozkoji će senasta
viti revizija postojeće nacionalne bezb
fizičk
vođenja informatičke
stavljanje i razvoj informatičke
zaš
uključivanje
U tekućoj godini planirano je donošenje
Uredbeobližimuslovima inačinu sprovo
đenja
kojom će se regulisati zaštita podataka
sadržanih u ugovorima o pružanju usluga,
fizičkih
lica,
zaštite tajnih poda-
taka. Uspo
tite tajnih podataka podrazumijeva i
uspostavljanje referentne liste normi i
standarada i potrebnih nor-
mi i otvorenih standarda u oblasti infor-
macionebezbjednosti.
i
-
industrijske zaštite tajnih podataka
zatim zaštita od gubitka ili otkrivanja taj-
nih podataka stranih pravnih i
zaštita pri transportu tajnih podataka
i uspostavljanje posebnih procedura pri-
Zakonske inovacijeza šire nadležnosti
Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog za-
kona o izmjenama i dopunama Zakona o
tajnosti podataka i podnijela ga Skupštini
Crne Gore na razmatranje i usvajanje.
Osnovni razlog izmjena i dopuna Zakona
je potreba proširivanja nadle -
-
. Direkcija biti centralno
državno tijelo za bezbjednost komunika-
cija - NCSA, izbor, upravlja-
nje i održavanje kriptografske opreme za
prenos, obradu i
podataka, kao i za
- NDA,
-
evidenciju kriptomaterijala i za akre-
ditaciju informaciono-komunikacionih
žnosti Di
rekcije u oblasti informatičke zaštite taj
nih podataka će
koja će vršiti
čuvanje NATO i EU
tajnih rukovođenje
kriptomaterijalima koja će vršiti
bezbjedno rukovanje, čuvanje, distribuci
ju i
Prva lekcija koju su mi kolege sa malo više
iskustva u misijama po Africi prenijele kad
samdošao bila je: „Nemoj da te zavarava to što
je sadmirno i što te lokalci na ulici tretiraju sa
poštovanjem. To j -
ij eksplodirati i taj što te
do
Nakon godinu i dva mjeseca u misiji koje sam
proveo u relativno mirnim uslovima, došao je
red da vidim i k
-
j
jelo-
dnevne pretrage njeno tijelo -
nju u blizini džamije. Za ubistvo je odmah
optuženo musli
ne znači da već sl edećegmi
nuta c ela nacija neće
sad drugarski tapšao po ramenu neće
„obraditi“mačetom“.
ako izgleda kad se zapuca.
Povod nije bio beznačajan. U jednom selu ne
stala je d evojka, iz hrišćanskog plemena
Lorma. Policija je alarmirana i nakon c
je nađeno u žbu
mansko pleme Mandingo i
kuća lokalnog imama je bila kamenovana. Da
stvar nije bezazlena znali smo odmah. Ova
Dnevnik vojnog posmatrača
PARTNER 23
porter ispred spaljene stanice policije. Put dalje
je, ,
, uz negodovanje
službenika iz kancelarije za ljudskaprava, koji je
bio sa nama u kolima. Tražio je da se vratimo u
bazu i da previše ne rizikujemo,
je ni „ovi sa oružjem“ nije
-
, kako smo se približavali broj ljudi je
rastao, a pridošlice su u rukama imale - puške.
Neposredno prije barikade sam dodao gas i
skrenuo - io na novu
barikadu. Ove smo izgleda baš iznervirali,
o da pada kamenje koje su ba-
cali na nas.Ovo je stvarnobilo dosta.Uspi
eru sa Jordanci-
takođe bio blokiran, pa sam vozilom ušao u
uličicu koja je išla nizbrdo
ulazeći tamo
gd su ušli. Na kraju
uličice zatekli smo par ljudi na barikadi, me
đutim
u uličicu desno i nalet
pa je
oko vozila počel
o sam
da se okrenem i ne skidajući nogu sa papučice
gasa krenuo nazad ka transport
Voindžami smo dobili rano ujutru. U gradu
dominiraju ova dva plemena, pod
Prvi pucnji su se čuli oko 10 i svuda po
gradu su počele da gore kuće. Situacija je iz
makla kontroli, a reakcija mehanizovanog
bataljona iz Pakistana i interventne jedinice
policije iz Jordana je bila vi
eli su na ulice i samoposmatrali
kako organizovane grupe pale jednu po jednu
kuću dok su ljudi sa mačetama i puškama
protrčavali između njih. Lokalna crkva i kuća
gradonačelnika su spaljene među prvima.
Oštećene su dv
Mi, vojni posmatrači, smo izlazili napolje
van baze jer, pošto nemamo oružje inače ne
odlazimo na rizična m
em. Situaciju smo pratili sa osma
tračni
ečilo b ekstvo kaž
njenika. Pomoć nije mogla da stigne jer su sve
jedinice bile blokirane u gradu i oko četiri
dnostavnih lovač
kih pušaka su počeli da dopunjavaju i rafali iz
automatskog oružja. Očigledno je da su pri
krivena skladišta naoružanja počela da se
prazne. Vođ
erao da se zapitamkako su ti
nesrećnici uopšte čekali nemire da pob
r je inače predviđen za 50
i njihova vozila razba
cana na sve strane. Dok sam se vozilom pro
bijao između njih izašao sam na jednu ulicu
koja je imala barikade
Ostavivši UN trupe iza nas približio sam se
barikadi.Međutim, tad sunanjih istrčali ljudi
samačetama.
ijeljena po
kvartovima. Oko devet sati dobili smo izvješ-
taj o masovnom okupljanju Mandigoa u cen-
tru grada. Tad je i mobilna telefonija prestala
da funkcioniše - antena je bila onesposoblje-
na.
-
še nego - mlaka.
Zapravo, izletj
,
ije džamije i još jedna crkva.
nije
jesta bez oružane prat-
nje, a i pored toga niko od nas nije imao ni
pancir ni šlj -
ceubazi i preko radio veze.Okodva sata
popodne iz centralnog zatvora je zatražena
asistencija kako bi se sprij j -
sata
stigao je izvještaj da je zatvor prazan.Otprilike
u to vrijeme pucnjeve iz je -
-
a tima je upitao ko želi da ide sa
njim u patrolu po gradu i ja sam se prijavio.
Prvo smo obišli zatvor. Smrad koji sam tamo
zatekaome je natj
jegnu
odatle. Zatvo ljudi , a
u njemu je bilo 78. Nakon toga smo se spustili
u grad odakle su se novi plamenovi dizali u
nebo. U samomcentru zatekli smo izmiješane
Pakistance i Jordance -
-
samo 50m odatle.
Okrenuo samvozilo i vratio se u
centar. Probao sam da se probijem drugom
ulicom i popevši se uzbrdo zatekli smo trans-
ma. Odatle smo se nekako probili nazad -
jeglice.
Svuda oko naše ograde smo mogli da vidimo
ljude kako sa koferima i sa zavežljajima na
glavama bježe van grada. Kasno popodne je
nastupilo zatišje. Izgl
-
oni
su zatražili odobrenje da upotrij
kog
kontigenta u susj
ještaju transportere po cijelom gradu. Do
mraka u gradu su , a dvade-
setak ranjeno .
UN još nijesu reagovale silom i nezadovoljstvo
ugroženog stanovništva je bilo opravdano.
Nakon što je proglašen ,
enje da se pripremimo za evakuaciju. To
podrazumijeva - torba do 5kg sa namirnicama
za jedan dan. Ranac
ostatak stvari sam morao da prežalim. Imao
sam rezerve hrane u konzervama za bar tri
nedjelje, dijelove uniforme i opremu koju nije-
sammogaodanosimsa sobom.
-
-
a. Narednih dana, situacija se polako
smirivala. Ipak, trajnog spokojstva nema. U
ovom dijelu Afrike
, UNMIL;Voinjama
. U sa
moj bazi su počele da se gomilaju izb
edalo je kao da se situacija
smiruje. Međutim, u sumrak su se ponovo čuli
pucnji. Proglašen je policijski čas i nakon na
pada kamenicama na pakistanske vojnike
ebe oružje.Dok
su čekali odobrenje i pojačanje iz bangladeš
ednom okrugu, počeli su da
razm
četiri lica ubijena
vatrenim oružjem ili mačetama
policijski čas dobili smo
naređ
mi je već bio spakovan, a
Onda su uslijedila hapšenja i oduzimanje na
oružanja. Izbjeglice su se skupljale oko lokalne
bolnice, a bolničke sobe bile su pune žrtava ra
njavanj
, ništa lakše nego započeti
rat.Amir je teškokontrolisati.
BrankoĐurđić
dok trepnešRat počne,
dvaplemena su sena c eloj teritoriji naše zone
odgovornosti tukla do istrebljenja tokom gra
đanskog rata.
lično
ečio krvoproliće i smirio situaci
ju. Međutim, s utradan se ispostavilo da je
stigao suviše kasno. Nakon glasina da je imam
zarobljen i džamija spaljena, Mandigo pleme
jepočeloda senaoružava i grupiše.
eštaje o mogućim nemirima u samoj
ij
-
PotpredsjednikLiberije je kasno
popodne stigao u to selo, kako bi prego-
vorima sprij -
j
Prve izvj
Od Afrike (Angola), do Azije-Avgani-
stan, svuda je bilo i biće pripadnika naših
vojnih snaga, koji su se bavili časnim
poslom očuvanja mira ili razdvajanja su-
kobljenih strana.
O savremenim misionarskim aktivnosti-
ma mnogo se zna za razliku od nekih
ranijih koje su se dešavale širom planete.
Ovih dana svjedoci smo da, zahvaljujući
tehnološkom napretku, tzv on-line video
uključenjima, iz prve ruke, dobijamo iz-
vještaje o stanjunaših vojnika iz bazeuda-
ljenog i nerazvijenog avganistanskog gra-
24 PARTNER
Biti svudagdje je ugrožen mir
Pitate se da nije greška. Nije. Trebalo je
tada ispratiti baš njih. Ali prije nego do-
đemododetalja, par rečenica o istoriji su-
kobauAngoli.
Građanski rat u Angoli počeo je još 1975.godine nakon što je zemlja postala neza-visna od Portugalije. Formalno je završen2002. Sukobile su se dvije glavne frakcije,komunistička MPLA i antikomunističkaUNITA. Za nastavak krvavih sukoba ukojima je, prema procjenamaubijeno oko500 hiljada ljudi, pobrinula se treća stra-na - separatistička militantna grupacija
bloka, dok su drugu stranu, očekivanopodržale SAD, Zair, Južna Afrika i dr. Usukob se uključuje Južna Afrika koja šaljesvoje trupe u invaziju na Angolu. Komu-nistički režimKubeodlučuje dapomognetamošnjojMPLA slanjemogromnog bro-ja vojnika.
Slijedi Rezolucija 626 Savjeta bezbjed-nosti UN o uspostavljanju UNAVEM, ve-rifikacione misije za nadgledanje povla-čenja kubanskih trupa iz Angole, koja jetrebalo da obavi zadatak od januara 1989.do juna 1991. godine. Po njenom okon-čanjuUN su objavile -misija završena us-pješno.
Vraćamo se jednom od nosilaca plavogšlema, odnosnokape, potpukovnikuŽelj-ku Popoviću. Naviru sjećanja, i to uglav-nom pozitivna. Govori o neobičnim odli-kama Angole, jedinstvene zemlje razli-čitih geografskih obilježja, bogate naf-tom, rudnicimadijamanata, te predjelimapod džunglama, zbog blizine Ekvatora.Nasuprot tome, njen južni dio ka Nami-biji, dominantno je teritorija koja pripadapustinji Kalahari. Cio zapadni dio je naobaliAtlantskogokeana.
Priča o prvom kontaktu sa zemljom ukoju je svojom voljomupućen, a o kojoj je
dićaPoli-I-Komrija.
Akako jenekadabilo - govori nampotpu-
kovnik Željko Popović. Prije tačno 20 go-
dina, kao najmlađi, ali veoma stručan,
mirovnjak Ujedinjenih nacija, otišao je u
Angolu. Tamo je proveo 16 mjeseci. Ulo-
ga misije bila je nadgledanje povlačenja
kubanskih trupa iz te velike afričkedržave.
koja se borila za nezavisnost pokrajineKabinda. Bio je to navjeći, najduži i naj-značajniji oružani sukob ere Hladnogarata. Sovjetski Savez i Sjedinjene Američ-keDržave bile su saglasne u jednom- rat uAngoli smatran je krucijalno važanim zasvjetsku ravnotežu snaga, ali i za ishodHladnog rata. Komunističku MPLA po-državale su Kuba, SSSR i zemlje Istočnog
Tema
znao tekponešto iz kazivanja onih koji suveć tamo bili. Bio je spreman za profesi-onalna, ali i druga iznenađenja. Rečenomu je da se spremi za velike vrućine, zarestruiktivnost u konzumiranju lokalnehrane i pića, da se pazi zaraznih bolestikao što su malarija, kolera, tifus, ameba idr. Neizvjesnost, nesigurnost samo nakratko su mu bojile misli. Prvi profesi-onalni izazov bilamu je nepoznanica voj-ničke procedure, odnosno pitanja tipa:šta se od tebe očekuje i što trebadauradiš.Ipak, odluka je konačna i neopoziva. Na-kon desetosatnog leta na liniji Beograd-Pariz- Luanda stiže uAngolu.Mada su gaprethodno upozorili, ipak nije mogao dapredvidi takav toplotni udar odmah poizlasku iz aviona. Željko to opisije kao šoki kaže da se osjećao isto kao da ga je nekoubaciouvreloparnokupatilo.
Za razliku od današnjih mirovnjaka, za-datak pripadnika posmatračke misije uAngoli bio je da sami sebi organizuju ži-vot. Tražili smještaj, nabavljali potrepšti-ne... Nakon toga i prvi radni zadaci.Kontingent je imao 62 posmatrača iz 10zemalja. Među njima, sa prostora bivšeJugoslavije bilo je 6pripadnika vojske.
Posmatračku misija sačinjavalo je pet ti-mova, koji su pokrivali isto toliko nadzi-ranih tačaka: tri luke i dva aerodroma,odakle su se povlačili kubanski vojnici.Preko luka je odlazila tehnika, a avionimaljudstvo. Kad tim dobije zadatak npr. uluci, za vrijeme 24-časovnog dežurstva, usmjeni od 12 sati, posmatrači su bilježilisvakog vojnika pojedinačno, svaki ko-mad ukrcanog naoružanja, počev odkrupnog do najsitnijeg. I to je znalo da
PARTNER 25
potraje i do 15 dana. Na aerodromima,posao je bio znatno jednostavniji jer sunjima transportovani samo vojnici. Poobavljenom poslu, tim je pisao izvještaj,koji je sadržao jednostavne podatke odatumu, tipu prevoza, broju ljudi i oruđaukrcanih za vraćanjenaKubu.
Smjenjivanje na 5 ključnih tačaka išlo je
15-to dnevno. Osim u glavnom gradu
Luandi nadgledano je povlačenje i u en-
klavi Kabinda, te Lobitu, gradu na
Atlantiku. Timovi posmatrača provodili
bimjesec ipo u glavnomgradu,mjesec na
jugu i mjesec na sjeveru. Tada kapetan,
Željko je nakon šestomjesečne rotacije
raspoređenkaooperativni oficir u štabu.
Misiju karakteriše kao nisko rizičnu. Go-
uputio uAfriku, već je bio oženjen Svetla-
nom, koja ni malo blagonaklono nije gle-
dala na tu njegovu „ avanturu“, koju nije
prepoznavala profesionalnom.Međutim,
promijenila je mišljenje nakon što je po-
sjetila supruganaviše odmjesecdana.
Pitali smo Željka koje momente će najra-
đe pamtiti. Bez razmišljanja, kao iz topa,
govori o nezgodi koju je doživio zajedno
sa jednim brojem kolega. Naime, avionu
koji ih je prevozio, prilikom slijetanja
pukla je guma na točku. To su vidjeli tek
nakon prizemljenja. Svjestan rizika u koji
su se upustili glasno je opsovao. Staloženi
pilot, Angolac na čistom srpskohrvat-
skom ga je upitao zašto psuje kad i nije
bilo tako opasno. Netom je saznao da je
tovo da nije bilo oružanih napada,možda
poneka pljačka. Kretanje jeste bilo ogra-
ničeno, ali su postojale i sigurne zone.
Rijetko su, osim u glavnom gradu, kon-
taktirali sa lokalnim stanovništvom.Opi-
suje ga kao blagonaklono i miroljubivo
prema pripadnicima „plavih šlemovima“,
za koje su znali da su „naoružani“ jedino
olovkom i papirom na kojem su bilježili
nešto što se nije na njih odnosilo, već na
one koji su u njihovu zemlju stigli pod
punomratnomopremom.
Kapetan Popović bio je najmlađi član ta-
dašnje rotacije u misiji, ali mu to nije bila
mana, već čini se preporuka. Kada se
avijatičar završio pilotsku školu uVršcu. I
nije to jedina zanimljiva priča. Angolu je
napustio kao kum male Solanž čija je
majka bila zaposlena umisiji. Napustio je
tu zemlju i nakon što je poslije 16mjeseci
doživio kišu u kraju u kojem je ona pravi
raritet. Napustio je afričko tle bogatiji
vojničko-profesionalnim, multikultural-
nim i višenacionalnimspoznajama.
Na kraju razgovora upitan šta u životu nebi mijenjao potpukovnik Željko Popovićodlučno saopštava - Vojnu gimnaziju uBeogradu, iskustvo iz Angole i svoju su-pruguSvetlanu.
OliveraĐukanović
Tema
“Primijetio samodavna kadmi se ovakvi,
ili ovome potrebni maleri je
timsretnije".
Bilo je vremena za šetnje po Minhenu, a
odatle stigli su u Frankfurt. Kralj piše da
nije bio dobrog raspoloženja. "Ne znam
što mi je. Apetita
Pio sam neke lijekove, uzimao
sam kinin, sve jedno. Neman sana. Ovo
ne sluti na dobro. Uostalom, ja
se u Rusiju
kretao". Kralj je u Frankfurtu primio i no-
sruče, da mi
nečesova, volje da Bog
sačuva.
sam se
vazda ovako osjećao, kad sam
26 PARTNER
Feljton
Kralj Nikola je u martu 1908. go
Rusiji, na
poziv cara, što je za on
kraljevsko-carskom susretu, bio
svojevrsni poduhvat. Sam kralj u svojim
"Memoarima" piše da mu "nije milo obi-
jati po svijetu". Kaže
Lješkopolja pa do Danilova
Grada, u
"Ali, kad je po-
treba i ovo mi je lako", piše kralj. A na
daleki put je krenuo iz Kotora, odakle su
Crnogorci, gdje god pošli, uvijek odlazili
u svijet. Snabdio se knjigama, kako na-
vodi, dobrim i zlim, i i jedne i druge -
"tek da vrijeme ubijem". Prije putovanja u
Rusiju, kralj razmišlja o tome -
mati uspjeha - "nadam se ne
toliko u moju umještinu i u shvatanje
pravijeh interesa od strane Rusa, no pro-
stou talik i
je bilo "bez pjene i bez vala", a prvi odmor
je bio u Malon Lošinju. Odatle u Trst, a
onda uVeneciju. "Tako i -
ali stan hladan, a ja
gladan", piše kralj. Sjutradan, pošto seod-
morio u hotelu, kralj Nikola je sa prat-
njom izašao na Trg Svetog Marka. -
za njega ne bi zmije iz
lomine, dako je ne bude i za mene, po-
mislih". Nakon šetnje -
-
, put je dalje vodio pre-
ko Verone, Minhena i Frankfurta. Crno-
gorska delegacija je u Veroni zakasnila za
prvi voz ka Minhenu, pa je krenula dru-
gim vozom, a kralj to ovako komentariše:
dine
putovao u zvaničnu posjetu
dašnje prilike, iako
je riječ o
da će "mnogo radije
poći, đe od
one previjače i male kuće, no u
ove lokande i dvorove".
čita
da li će nje
gova posjeta i
sreću".
Kralj je putovao brodom "Rumija". More
bi, iz Triješća do
đoh uMletke za četiri sata". UVeneciji je
tih dana bio njemački car Vilhelm. "Kad
dođosmo u lokandu,
"Re
košemi da se juče pjacomšetao dugo i car
njemački, pa kad
, kralj je "pošao uči
niti jedan krug oko jahte cara njemač
koga". Iz Venecije
u RusijuPutovanje kralja Nikole
Na gr , a car
je poslao i Dolgorukova.
"Poslije po ure putovanja, ušli smo u bes-
kraj, gdje je sa svake stranenebo izgledalo
kao da je na zemlju palo". Od granice -
6. marta,
u 10 i po ura voz je stigao na stanicu u
Carsko Selo. Kralja
. Iz Carskog Sela kralj je otišao u
Petrograd, u Zimski dvorac. U ruskoj
prestonici kralj Nikola je ostao punih pet
dana. Za to vrijeme zv -
prijemi, razgovori
kom Selu bilo je oko sto osoba.
pozvani svi ministri, sa
predsjednikom Stolipinom, -
-
ostalog, kralj je u Pe-
trogradu razg -
Pod-
gorice i Bara. Kraljevi ministri su razgo-
varali sa ruskim ministrom vojnim. Na-
ravno, tražili su or
, "osim brzometnijeh gorskijeh to-
pova".
Ana kraju putovanja uRusiju, crnogorski
kralj razmišlja o svojim naporima i važ-
nosti diplomatije. "Neprestano radim za
tu našu jadnu zemljicu, radim s odušev-
ljenjem i s vru
na stranu, a interes zemlje prijed
svega. Dostojanstvenimponašanjem, -
jaju se
prijatelji i osvaja se. Nijesmo mi ni još
bogati da prenebregavamo ove neop-
hodneduž
Ilija
anici je kralja čekao carev voz
svog ađutanta
Ru
sije kralj je putovao dan i noć i 2
je tu dočekao ruski
car Nikolaj Romanov, što je bila posebna
čast
anični susreti, ve
čere, balovi, . Na večeri
u Cars "Na
večeru su bili
mnogo gos
pođa,mnogo gospode građanskoga i voj
ničkog reda". Pored
ovarao omogućnostima iz
gradnje Balkanske željeznice, pravcem
od Peći, preko Plava i Gusinnja, do
užje. Obećano im je
sve
ćomnadomuuspjeh. Neka
je sve
lju
baznosti i načinomophođenjadobi
nosti", zaključuje kralj.
Despotović
vinare "Frankfurter cajtinga" i francu-
skog žurnala "Eshos", a u vezi sa tim za-
pisuje "Mora se i ta sorta ljudi primiti".
Crnogorski suveren putuje ve
-
utorak 25. marta, budemo na granici, a
26. u Petrograd. Hvala bogu". Iz Frank-
furta, put je vodio preko Berlina. "Skoro
pet ura stajali smo u
11
ura i sjutra u 11 pred podne stigli smo na
Granicu, naVeržabalovo".
ć nekoliko
dana, a u Frankfurtu je 22. marta. "Iz Pe
trograda, već jedva jedvice, dođe glas, da
u
Berlinu, čekajući
direktni voz za granicu. Krenuli smo u
Recommended