Događaj mjeseca

IMPRESSUMPartner - mjesečnik o evroatlantskimintegracijama, odbrani i ojsciMart BROJ:IZDAVAČ:ZA IZDAVAČA:

:

REDAKCIJA:

TEHNIČKI UREDNIK:FOTO:KONTAKT:TEL/FAX:E-MAIL:WEB:ADRESA:ŠTAMPA:TIRAŽ:

V

UREĐIVAČKI ODBOR

2

Draško Jovanović, OliveraĐukanović Vidak Latković, i Krsto Perović

pk Čedo Marinović

20o me

gov me

Pobjeda

010. godine 24Ministarstvo odbrane Crne Gore

mr Boro Vučinić

,, Irena Radoman, Zorica

Minevski i Petar KoprivicaMiodrag Kankaraš

Ivan Petrovic i arhiva Ministarstva odbranePortparol

+382 241 375pr@mod.c .

www. . /odbranaJovana Tomaševića 29

, Podgorica5.000

Ilija Despotović

SADRŽAJ

INTERVJU SA DŽEK PETRIJEM, PENZIONISANIM

PUKOVNIKOM ARMIJE SAD I PROGRAMMENADŽEROMMPRICRNAGORA

KOMENTAR:

BITI SVUDA GDJE JE UGROŽEN MIR

............. .............

Latković

.

Ilija Despotović

............ .....

.... ...............16

20

.............. 2

................................... 3

KapetanBrankoĐurđić

..... ...............

:

4

1

1

2

APSOLUTNO SPREMNI ZA MISIJU

IDEJNAOSNOVA IMOTIVI ZANATO

MrVidak

7

14

2

2

.

.................................. 2

.... ..... 8

................................

4

AVGANISTANIKRIT

TEMA:

PRVO AVGANISTANSKO JUTRO

SIMPOZIJUMUANKARIOTERORIZMU

IZDIREKCIJEZAZAŠTITUTAJNIHPODATAKAZAKONSKE INOVACIJE ZA ŠIRE NADLEŽNOSTI

VOJNICI, SREĆNO!

BITIUSAVEZU,ZNAČIDIJELITI

DNEVNIKVOJNOGPOSMATRAČA

.......................... 9

Gligor R. Bojić

Mehmedin Tahirović

maj Sa

maj Ilija Daković

MUŠKEUNIFORMENIJESU JEDINE

ša Jovanović

Olivera Đukanov

.........

..........................................................

......................

Latković

...................

..........

ić

......................... 6

..................................

................

MrVidak

I. Jovetić

FELJTONPUTOVANJE KRALJA NIKOLE U RUSIJU

:2

PARTNER 3

Delegacija Crne Gore i predst

usaglasili su i prihvatili

drugi paket Partnerskih ciljeva Crne

Gore i NATO, 01. marta 2010. godine, u

sjedištu te organizacije uBriselu.

Udelegaciji

-

-

-

paket sadrži 51 partne

e i 2011.

-

, dostizanjaNATO standarda. Partner-

ski ciljevi predstavljaju centralnimehani-

zam Procesa planiranja i revizije (PARP),

-

-

Prethodno, na sjednici održanoj u

februaru

-

avnici 28

članica NATO

CrneGore, koju je predvodio

pomoćnik ministra za politiku odbrane

Draško Jovanović, bili su predstavnici

ministarstava inostranih poslova, odbra

ne i finansija, kao i Uprave policije. Ta

kođe, sastanku uBriselu prisustvovali su i

predstavnici zainteresovanih država čla

nicaNATOprogramaPartnerstva zamir.

Novi rski cilj, a biće

realizovan ov godine, sa ciljem

unapređenja interoperabilnosti, odnos

no

koji obezbjeđuje pregled i mjerenje na

pretka zemlje u realizaciji zadataka Part

nerstva za mir, a sada i zadataka u okviru

Akcionog plana za članstvo u NATO

MAP.

, VladaCrneGore razmotrila je i

usvojila Informaciju o partnerskim cilje

vima i ovlastila pomenutu delegaciju da

Usaglašen drugi paketPartnerskih ciljeva

konačno usaglasi i prihvati drugi paket

Partnerskih ciljeva. Takođe, zadužila je

Ministarstvo odbrane da prati i koordi

nira implemntaciju Partnerskih ciljeva i

periodično informišeVladuCrneGore.

Partnerski ciljevi obezbjeđuju unaprije

đenje interoperabilnosti, odnosno dosti

zanja NATO standarda. Implementacija

Partnerskih ciljeva je od velikog značaja

za razvoj Strategijskog pregleda odbrane

Crne Gore i Dugoročnog plana razvoja

Vojske Crne Gore, jer direktno utiče na

aktivnosti u sprovođenju procesa refor

me i modernizacije sistema odbrane. Ta

kođe, implentacija Partnerskih ciljeva u

okviru MAP je posebno značajna jer uti

če na dostizanje sposobnosti koje se za

htijevaju u svim oblastima MAP-a čime

će se direktno uticati na brzinu integra

cijeCrneGoreuNATO.

Crna Gora usaglašava novi paket Part

nerskih ciljeva svake parne godine. Na

osnovu paketa usaglašenih Partnerskih

ciljeva izrađuje se Zbirn

-

-

-

-

-

-

-

-

-

i izvještaj, koji se

usvaja na zasijedanju Savjeta evroatlant-

skih partnerstava NATO, na nivou mini-

staraodbrane, u junuparnegodine.

I. Radoman

Za početak, molim Vas da za naše čitaoce

objasnite ulogu MPRI-a u pripremi pri

padnikaVCGzaučešćeumisiji ISAF?

-

UlogaMPRI je da pomogne u pripremi voj-

nika za njihove zadatke u okviru ISAF mi-

sije u Avganistanu. Kada smo došli

etnu procjenu, uzeli u obzir i

obuku koju su dva voda prošli do tog mo-

menta, a t e smo i razmotrili karijere

svakog vojnika po to znamo

u ova dva voda nemamo nove vojnike koji

su tek došli na obuku su to vojnici koji

iza sebe imaju neko iskustvo. Stoga, za nas je

bilo važno da utvrdimo koji je to nivo is-

kustva nemo.

Nakon toga smo u saradnji sa komandirima

tih vodova i sa jedinicom za obuku razvili

plan obuke, a kao osnov tog plana bila

ekivalo da ti vodovi

dobiti u Avganistanu. e, u obuku

kurseve upoznavanja kulture

zemlje u koju vojnici odlaze. avali smo

ih kako da reaguju u od

kim situaci-

jama.

Kao što znate, crnogorski vod, u suštini

kompletira etu u Panoniji,

eta sastoji od tri voda, a da je

crnogorski vod etvrti. Naravno, njihova

misija je e jednog Tima za re-

konstrukciju (PRT). Crnogorska misija pr-

venstveno podrazumijeva stražarsku duž-

nost u samoj bazi, ali i vojnici e

imati odgovornost da provjeravaju ljude

koji ulaze i izlaze iz baze. Povremeno - kada

budu rotacije crnogorskog kontigenta i

kada vojnici budu dolazili i odlazili iz Av-

ganistan ukonvojemod

uradili

smo jednu poč

akođ

jedinačno.Kao š

, već

kako bi znali odakle da poč

je

misija za koju se oč će je

Takođ smo

uključili i

Obuč

rđenim situacijama,

kao na primjer u nekim talač

mađarsku č s

obziromda se č

č

obezbjeđenj

će naš takođ

a -moraćeda se kreć

4 PARTNER

Intervju

Džek Petri, penzionisani pukovnik Armije SAD i program menadžer MPRI Crna Gora

Mi u MPRI-u ne sumnjamo da su naši vojnici apsolutno spremni za ovu misiju. Naša dvainstruktora imaju veoma veliko isk

.

ustvo u obuci za ovakve misije i radili su u mnogim zemljamau svijetu. Takođe, imaju i veliko konkretno iskustvo iz Avganistana. Prije svega, na osnovu svogiskustva oni su spremnost naših vojnika veoma visoko ocijenili, kaže za Partner američkipukovnik u penziji koji radi na pripremi crnogorskih vojnika za učešće u mirovnoj misiji

Apsolutno spremni za misiju

Mazer el Šarifa do

eni i za takve situacije.

rtava u

Avganistanu dešava kada je konvoj napad-

nut o zasjedama i o

upotrebi razornih eksplozivnih sredstava.

Poli Komrija, tako da su

obuč Ta je obuka bila

važna s obzirom da se najveći broj ž

, gdje nije samo riječ , već

S obzirom da ste obučavali naše vojnike,

kakva je Vaša procjena njihove ukupne

spremnosti zamisijuuAvganistanu?

MiuMPRI aju, ne sumnja-

mo da su naši vojnici apsolutno spremni za

ovu misiju. Naša dva instruktora imaju

-u, u svakom sluč

PARTNER 5

Intervju

Upravo da se nadovežem na Vašu po-

sljednju konstataciju, kako je bilo graditi

timskiduhnašihvojnika?

-

Mislim da je to

ava, za instruktora. Ovdje je to po-

sebno bio veliki izazov jer vojnici od kojih

se sastoje dva itih je-

dinica i eli itih

nivoa. Neki od njih bili su u go-

dinama, do su drugi tek godinu ili dvije.

Neki su bili u pješadiji, neki u jedinicama

Vojne policije, tako da ste imali dvije je-

dinice koje su su se sastojale od pojedinaca

koji su se prvi put tu sastali. Stoga, jedan od

glavnih ciljeva obuke bio je upravo da se

stvori taj duh jedinstva da bi svi vojnici

imali aj da su dio jednog tijela. ak je i

sam admiral jednom prilikom

kada je prisustvovao obuci vojnika,

ajnu razliku i da mu je

jasno da to nije samo skup pojedinaca

da se zaista radi o pravoj jedinici. Instruk-

tori suodradili dobarposaona izgradnji tog

timskog duha i

u vojnicima što je jako važno. Kod ove

dvije jedinice taj timski duh je razvijen isto

onoliko kao i kod bilo koje jedinice koju

samvidiouAvganistanu ili Iraku.

Znate, mi smo svjesni crnogorske istorije, a

napredak koji su vojnici ostvarivali kroz

obuku bio je zaista dobar i veoma brz. Po-

nekad se zapitate zašto li je to tako, kako ovi

momci tako brzo napreduju, a onda po-

gledate unazad i shvatite da Crna Gora ima

bogatu istoriju u tom pogledu. injenica je

uvijek izazov za onog koji

obuč

voda dolaze iz različ

poč su sa obukom sa različ

službi već

osjeć Č

Samrdžić,

rekao

da primjećuje znač

, već

međusobnog povjerenja

međ

Č

A da li ste tokom obuke uočili neku po

sebnu karakteristiku naših vojnika koju

bimogli izdvojiti kaonašuspecifičnost?

MPRI

MPRI - odjeljenje za L-3 komuni-

kacije (komandovanje, kontrola i ko-

munikacije)

-

odnim klijentima u

takozvanom rješavanju integrisanog

i multidisciplinarnog "ukupnog

upravljanja" izazovima

nacionalne odbrane,

, vladavini prava, -

, javnom zdravju, kli-

matskim promjenama, izgradnji ins-

titucionalnih i vladinih kapaciteta,

kao i reformi bezbjednosnog sek-

tora. SjedišteMPRI je uAleksandriji,

Virdžinija, a zapošljava gotovo 4,000

radnikauSADi40država svijeta.

je kompanija koja pruža

profesionalne usluge raznim doma

ćim i međunar

kada je riječ o

sprovođenju

prava međunarod

nom razvoju

da je Crna Gora bila, u odnosu na brojnost

svog stanovništva, izuzetno zastupljena

oficirskom kadru u JNA. To

je, rekao bih, bilo u potpunom neskladu sa

malom populacijom Crne Gore,

a u

bilo kakvim vojnim aktivnostima i ona se

kada je riječ o

tako da

postoji ta istorija veoma uspješnog učešć

veoma veliko iskustvo u obuci za ovakve

misije i radili su u mnogim zemljama u

svijetu. imaju i veliko konkretno

iskustvo iz Avganistana. Prije svega, na

osnovu svog iskustva oni su spremnost

naših vojnika veomavisokoocijenili.

Što se e izazova,

straha od nepoznatog, jer

uopšte nist

I, zapravo, ini ner-

voznim je ono nepoznato. -

oni razumjeli svoju misiju i

inili sve da budu

spremni da izvrše tu misiju, zabrinutost od

nepoznato ena je izgradnjom

njihovog jakog samopo -

im immoguda

se sretnu u Avganistanu.

jakovažnodavojnici

u potencijalnu borbenu situaciju idu sa

visokim stepenom samopouzdanja i to ne

samo samopouzdanja u sebe same kao po-

jedince, i sa visokim stepenom povje-

renja u svoju jedinicu. Dakle no sa-

mopouzdanje i povjerenje u svoju jedinicu

je veomavažno.

Takođe,

tič prije svega je riječ o

određenoj dozi

e sigurni kako će biti tamo kada

dođete. ono što nas č

Međutim, s obzi

rom da su da

smo mi kroz obuku uč

g prevaziđ

uzdanja i sposob

nosti da se suoče sa bilo č sa č

To je u stvari bio i

ključni cilj obuke jer je

već

, ovo lič

A koji bi to bili ključni izazovi prilikom

našeg prvog učešća u misiji kakva je

ISAF?

6 PARTNER

Intervju

Avganistan i tamozaista nepostoji ni jedno

mjestokoje je potpunobezbjedno.

Kao prvo, smatram da je sjever Crne Gore

jedno, rekao bih, pomalo je u

tom smislu, a najbolj

ni kontakt sa ljudima.

Mislim da nije bilo dovoljno kontinuiranih

napora u tom pravcu. Prije dvije godine,

napravili smo jednu turu kroz sedam gra-

dova, el-

nika bila je da je to sjajno i da se mora

nastaviti. I druge grupe, organizovane bilo

od strane Vlade ili nevladinih organizacija,

e su išle na sjever, ali samo po je-

danput, ete dobiti bez kon-

tinuiranih napora. Ukoliko grupe ljudi ne

dolaze r ljudima,

no, a ne da im

dijele pamflete i brošure e biti rezultata.

Imate, recimo, mnogo ljudi koji su protiv

ove ideje isto emotivnih razloga. Njihov

argument je NATO nas je bombardovao,

izginuli suneki ljudi imimrzimoNATO.To

je u suštini jedan loš stav ako razmišljate o

svojoj djeci i svojim unucima.

u od prije godinu

dana. Pošto sam ao sinu, nas dvojica

smo otišli u Vijetnam i proveli tamo ne-

koliko nedjelja. Dok smo putovali ka Vi-

jetnamu, upozorio oni

bili tamo, tedakad

bio tamo i kada vide

moju sijedu kosu ko da

shvate kada sam bio u Vijetnamu -

tokom te tri nedjelje, gdje god smo bili,

od Hanoja do Sajgona, nijedan jedini put

nismonaišli na nekoga ko bi imaoneka

anja i reakcije. Nije da mi nismo to

spominjali, razgovarali smo sa ljudima o

tome i svi smo se složili da je to jednostavno

bila loša stvar, loše vrijeme i što se

ijetnamaca to je prošlost. Sada smo svi

prijatelji. Svi tako razmišljaju, takav stav je

jedan veoma važan

ovjek biti u stanju da nastavi dalje. Druga

stvar u koju vjerujem je da kada pr

-

I za kraj pitanje u vezi sa javnom kam

panjom za članstvo Crne Gore u NATO.

Kao profesionalac iz oblasti odbrane i

čovjek koji je gotovo od stvaranja nove

Vojske Crne Gore prisutan ovdje, kako

vidite uspjeh javnediplomati

-

je popitanju

NATOintegracija?

teško područ

i način da se ta ideja

promoviše je kroz lič

a povratna informacija gradonač

takođ

a rezultate neć

edovno da se susreću sa da

sa njima razgovaraju i to lič

, neć

iz č

Ja ljudima

uvijek pričam jednu prič

obeć

samga da će sigurno

pitati da li smoveć a im ja

kažem da sam već

, neće im biti teš

. Među

tim,

loša

osjeć

tiče

V

dio te kulture i mora

č

emijer

odluči da mu je potrebna veća javna po

drška za č mi

slimda će se onda onmnogo viš i

da će mnogo snaž

Međutim, tako

neš

to nije nešto što se radi tri godine prije

č već je moguć uoči g trenutka

za koji smatrate da ć

č a će onog momenta

kada on bude tražio znač

mrVidakLatković

lanstvo Crne Gore u NATO, -

e aktivirati

nije nastupiti u okuplja-

nju javnosti oko te ideje.

tomorada se odradi upravom trenutku,

lanstva, e ono

ete biti pozvani u

lanstvo. Vjerujem d

ajniju javnu

podršku ljudi stati iza te ideje.

proteže sve donekognovijeg vremena.Da li

to sada igra neku ulogu, ne znam da vam

kažem, alimogu još jednomdapotvrdimda

su vojnici odradili dobar posao u veoma

kratkom vremenskom periodu i da su do-

stigli visok nivo spremnosti.

da odrade dobar po-

sao i u touopštenesumnjam.

Generalno sam zadovoljan. Planirano je da

vojnici zadu u u Avga-

nistan ostaviti tamo za sl u

rotaciju. Važno je da vojnik ima puno po-

vjerenje u svoje oružje, jer je to za vojnika

veoma važan dio opreme.

en od strane ara. Mislim da

ne e opre-

me.

no.

Obuka drugog voda je u toku, a pošto sa

njima imamo više vremena za rad, e

svakako imati i još više koristi od obuke.

e i drugi vod biti

potpuno spreman za misiju i, kao što znate,

e obuke vojnika,

traje do kraja aprila. Od t -

, crnogorska komanda za obuku od-

rediti nekoliko instruktora e nastaviti

sa programom obuke kada naši instruktori

odupozavršetkunašegprojekta.

Tako je. Crnogorski instruktori su radili sve

vrijeme sa nama i upoznati su sa kom-

pletnim sistemom obuke. Stoga, oni znaju

sve konkretne djelove obuke i znaju koje su

to stvari na koje bi u narednom periodu

trebalo višeda se fokusiraju.

Jasno je da se borbe odvijaju dolje,

na jugu, oko Helmanda -

kom komandom na sjeveru Avgani-

s ne.

ih sukoba, ali to je

Uvjeren sam

da će i u Avganistanu

že oružje kada dođ

, a isto će jedeć

Što se tiče ostatka

opreme,mislim da će veći dio te opreme biti

obezbijeđ Mađ

ma nikakvih problema što se tič

Njihova lična oprema, uniforme i sve

ostalo je odlič

oni ć

Apsolutno smatram da ć

naš dio projekta koji se tič

ada će do sep

tembra

koji ć

najžešće

. Oblasti pod nje

mač

tana su daleko manje problematič

Tamo nema nekih već

Da li ste zadovoljni opremom i ličnimna

oružanjemnašihvojnikauAvganistanu?

e raspoređene?

-

Kakvi su planovi za pripremu drugog

kontigenta?

Dakle, dio Vašeg projekta je bila i obuka

instruktora?

Kakvo je Vaše mišljenje i procjena tre-

nutnog stanja u Avganistanu, a posebno

me interesuje za sjeverni dio zemlje gdje

sunaše trup

Ko je Džek Petri?

Džek Petri je penzionisan kao pu-

kovnik pješadije Ameri

1998. godine nakon 31 godine služ-

be. Služio je uVijetnamu, Pustinjskoj

oluji i, prije dolaska u Crnu Goru,

radio je 18 mjeseci za Britansku vla-

du u Iraku.

u NATO štabu u Br

a

je kao dio manje grupe inicirao

NATO partnerske programe koji su

prethodili programu Partnerstvo za

mir, a kasnije je radio u kancelariji

Generalnog sekretara. Na raznim

radnimmjestimauposljednih 19 go-

dina, bavio se zemljama PzM. On je

radio sa Ministarstvom odbrane

Crne Gore od februara 2007, prvo

kao nacionalni direktor Džeferson

instituta, dok trenutno radi kao pro-

grammenadžerMPRIMontenegro.

čke armije

Takođe, bio je angažovan

iselu kao član

Međunarodnog vojnog osoblja, kad

Avganistan

PARTNER 7

Jedinica Vojske Crne Gore (VCG), -

obavljanjem

redovnih dužnosti u mirovnoj misiji u

Avganistanu. Crnogorska državna

zastava zavijorila se u vojnoj bazi, na

sjeveru te zemlje, gdje vojnici i

sa mandatom Uje-

dinjenih nacija, a pod komandom

NATO-a, nastoje da u dalekoj zemlji

povrate mir, da avganistanskom narodu

pomognu da uspostavi demokratiju i ži-

vot dostojan našeg vremena. S

bezbjednosti i

stabilnosti mira u tom, odavno rovitom,

regionu, kao i u svijetu.Crnogorska vojna

jedinica zva -

-

radu. Dva dana nakon ceremonije

jedinica je odletjela u daleku

zemlju. Crnogorci su ponovo, poslije pu-

nih 113 godi

ko je moderna Vojska Crne Gore, -

direktno uspostavila kontakt sa

starom crnogorskom vo -

veli

čine voda, već je počela sa

oficiri iz

većeg broja država,

amim tim,

daju doprinos jačanju

nično je u Avganistan ispra

ćena početkom marta, u kasarni u Da

nilovg

ispraćaja,

na, obnovili sopstveno

učešće u međunarodnoj mirovnoj misiji.

Ta ta

koreći,

jskom, premoš

ćavajući vremenski

Upućeni su

na Krit sa zadatkom da razdvajaju za

raćeneGrke i Odluka nije slučajno

pala na crn

za njihovo ratničko iskustvo, z

rovito, samo

gućnošću da se poremeti mir, knjaz je

državnički shvatio da se pozicija Crne

Gore, na Balkanu

kvim međunarodnim akci

jama, kao što jeučešćeumirovojmisiji.

diskontinutet od pre-

ko sto godina.

Crnogorci su prvi put u mirovnu misiju

otišli u januaru 1897. godine.

-

Turke.

ogorsku vojsku. Evropa je

znala a ju-

naštvo, ali je cijenila i poštenje Crno-

goraca. Upravo takva vojska je mogla

održavati mir na Kritu, gdje su Turci i

Grci vodili žestoke borbe za prevlast na

tom sredozemnom ostrvu. Predlog za

slanje Crnogoraca umirovnumisiju prvo

je knjazu Nikoli izložio engleski amba-

sador na Cetinju Robert Kenedi. Knjaz se

nije dvoumio. Iako je stanje u tadašnjem

okrzuženju CrneGore bilo -

i u Evropi, ne može

graditi samo ratovima. Trebalo se do-

kazivati i ta -

Knjaz je odabrao stasitemomke, njih oko

80, opremio ih, u skladu sa

I uputio ih na

Krit. U mirovnoj misiji bili su uglavnom

oni koji su pomalo znali turski jezik,

poneko i

Voj-

nici i oficiri su se, pred odlazak, skupili na

Cetinju, a odatle pješice uputili su se u

Bar. Tu i se i

i Sr -

ispratio

klnjaz Nikola, pozivom da

pošteno". I predsjed-

nik Crne Gore F

mirovnu misiju. Držite se zajedno,

okrenite se j

i knjaz Nikola, rekao vojnici

Crnogorci u

Avganistanu, umirovno

svojim porodicama i Crnoj

Gori. Komand -

i biti.

Crnogorski ,,plavi šlemovi“ sa Krita vra-

tili su se poslije dvije godine. Opet preko

Luke u Baru. I

tadašnjim

mogućnostima Crne Gore.

grčki. Za komandanta odreda

izabran je vojvoda Mašan Božović.

h je čekao brod. Ukrcali su

lađa je zaplovila prema Jonskom edo

zemnom moru.Vojnike je lično

se na Kritu

ponašaju "junački i

ilip Vujanović ispratio je

novu

edan drugome, očinski je,

kao ma.

Izrazio je očekivanje da će

j misiji, služiti na

čast sebi,

ir vojne jedinice Enes Mu

rić je obećaoda će tako

ponovo doček na najvišem

Komentar

i Krit

Međunarodne mirovne snage na Kritu

nivou. Nikola je svoje vojnike

nazvao ,,četom sokolova“

vodili za

oslobođenje od Turaka. Knja

njenoj kooperativnosti sa drugim zem

ljama, konkretno, u očuvanju mira

međunarodnimaktivnostima,

tiču se samo stanja na državnim

drugo čuvaju se na

dalekimprostorima.Geogra

i ,,šta će

tamo“ aša Vojska, učešće Crnogoraca u

mirovnojmisiji ISAF shvaćeno je, na svim

relevantnimadresamauEvropi

spočitava, nikakvo dodvorivanje

Knjaz

. Kritsku misiju

svoje vojske uporedio je sa ,,jednim naj-

boljim bojem“ koji su Crnogorci

z je, dakle,

bio sasvim uvjeren da nacionalni interesi

Crne Gore nijesu samo u ratovima, nego i

u -

i bez-

bjednosti.

Suštinski, tako je i danas. Naravno, sada je

još izraženiji interes CrneGore za partici-

pacijomu i

u mirovnim, svakako. Mir i bezbjednost

ne gra-

nicama. I jedno i

fske distance,

u savremenim uslovima, su krajnje rela-

tivizovane. Koliko god izgledalo da je

Avganistan daleko od Crne Gore

n

i u svijetu,

kao promišljen gest. Nije to, kako se po-

nekad

Komentar

prep

dva više nego simptomatična na

slova:

drugo nije tačno, ili - čista je podvala.

znači povezi

vanje Crnogoraca sa Hrvatima? Ovdaš

njim hajkačima protiv VCG treba ,,pro

vući“ Hrvati, čak

međusobno

ori, re

cimo, činjenica da se na fejsbuku već po

javila grupa koja podržava m

dosto

janstveno ispraćeni u šestomjesečnu mi

siju.Dostojanstvenoće se vratiti.

IlijaDespotović

oznatom po takvom odnosu, objav-

ljena su -

,,Borci protiv talibana ne mogu ni

konje da spasu“ i ,,Avganistan brane sa

Hrvatima“. A, u najmanju ruku, i jedno i

Vojska Crne Gore je dobila zahvalnice

upravo zbog toga što su njeni pripadnici,

u vrijeme poplava na Skadarskom jezeru,

spasili divlje konje. A šta -

-

-

da, eto Crnogorci i i u

Avganistanu, ,,šuruju“. Suviše

jeftini politikantski trikovi!

Takvi ,,štosovi“, ipak, ne prolaze. O od-

nosu prema crnogorskoj misiji u Avga-

nistanu, nema sumnje, više gov -

-

isiju i održa-

va internet komunikaciju sa našim voj-

nicima. Crnogorski mirovnjaci su -

-

i

Crn

NATO. Crnu Goru za članstvo u Alijansi

ne preporučuje mirovna misija

se već

dokazala kao faktor stab

Boro Vučinić, prilikom nedavne

Učešćem u mirovnoj misiji u Avganista

nu, Crna Gora potvrđuje da ima

itete aktivnog međunaro

Država je članica

svih drugih međun

Pokušaji

osporavanja svrsishodnosti učešća Crne

Gore u ISAF misiji u Avganistanu, suštin

ski, znač

međunarodno priznatog subjekta.

i kojima su, u nekim medijima, ,,ispra

ćeni“ Avganistan, štaviše,

ukazuju, čak, n

podgoričkom listu, odavno

e Gore, navodno, radi prijema u

, nego

ukupni reformski dometi u državi, a

posebno, njene Vojske. Crna Gora

ilnosti mira u

regionu. Ona je, kako je ocijenio ministar

odbrane

posjete Briselu, postala izvoznik bezbjed-

nosti.

-

sve ka-

pac dnog subje-

kta. Ujedinjenih nacija i

arodnih organizacija.

CrnaGora je time dobila važna prava, a sa

time, svakako, idu i obaveze.

-

e osporavanje same države, kao

Naslo-

v -

Crnogorci u

a animozitet prema VCG.

U jednom

8 PARTNER

konstatovali svi koji -

-

- p

-

-

-

-

su vas tokom pro

teklog perioda pripremali, uključujući i

subjekte iz zemalja prijatelja i partnera -

maksimalno ste pripremljeni, prikazali

ste veliku odgovornost, disciplinu i od

važnost, a umisiju idete potpuno spremni

da se pridružite očuvanju mira” oručio

je Vujanović. On je pripadnicima konti

genta poželio srećnu i uspješnu misiju u

Avganistanu. “Znajte da ste uAvganistanu

jedna porodica i okrenite se jedni dru

gima, a država će imati dodatnu obavezu

da brine o vašim porodicama. Vratite se

onako kako očekujemo - sa čašću koju

imate vi, vaše porodice, građani Crne

Gore i naša država”. Predsjednik je voj

nike, njihove porodice i zvaničnike koji su

prisustvovali ispraćaju podsjetio i na isto

Tema broja

Vojnici,

PARTNER 9

riju učešća naših vojnih snaga u mirov

nim misijama. „Vi nastavljate svijetlu tra

diciju crnogorske vojske, koja semisijama

mira počela pridruživati još krajem 19.

vijeka. Davne 1897. godine kralj Nikola je

uputio jedinicu naKrit, sa zadatkomda se

pridruži odbrani mira” je Vuja

nović.

Načelnik Generalštaba VCG, viceadmiral

Dragan Samardžić, kazao je da je konti

gent VCG koji odlazi u misiju priprem

ljen, obučen i spreman da odgovori na sve

izazove sa kojima će se suočiti u

Samardžić je vojnicima poru

čio da uvijek teže zajedničkim ciljevima.

„Put do mira i blagostanja ponekad je

veoma težak, a na tom putu često je po

trebna i pomoć drugih. Upravo zato,

-

-

- kazao -

-

-

toj azij-

skoj državi. -

-

Prvi kontigent Vojske Crne Gore

g

u Avganistan,

misije -

ISAF,

pod komandom NATO. Misiji Ujedinje-

nih nacija u Avganistanu iz Crne Gore

pripadnikVCG.

a medicinske ekipe, po-

zdravio je .

On je istakao da je ISAF trenutno najvaž-

nija globalna mirovna misija i da se Crna

Gora .

“Želim i ovom prilikom da iskažem po-

štovanje prema svim pripadnicima misije

u Avganistanu. Saopštavam ono što su

svečano

je iz danilov radske kasarne “Milovan

Šaranović” ispraćen gdje će

narednih šest mjeseci biti dio Me

đunarodnih bezbjednosnih snaga

će

sepridružiti 31

Članove kontingenta, od 25 pripadnika

pješadijskog voda, dva oficira, logističkog

oficira i tri član

predsjednik Filip Vujanović

, pridružuje očuvanju mira u svijetu

srećno!

10 PARTNER

Tema broja

Pripadnici prvog kontingenta Vojske

Crne Gore opremljeni su sa novom

vježbovno-terenskom uniformom -

pustinjska varijanta. -

-

-

-

-

ma. Po-

stojana je na svjetlost, pranje, znoj i

mokro otiranje uz dodatnu obradu pre-

ma dejstvu i ulja, bez skupljanja pri pra-

nju na 60

-

-

Uniforma je testi

rana prilikom obuke u Mađarskoj gde

se pokazala veoma dobro. Pokretljivost

u njoj je bila odlična i lako se održavala.

Osnovna tkaninauniforme (bluza, pan

talone, kačket i navlaka za šljem) je siro

vinskog sastava: pamuk 50%, poliamid

no vlakno, cordura 50% u ripstop tka

nju, sa visokim prekidnim sila

C. Uniforma je izrađena od

tkanine koja je proizvedena po najsa

vremenijem sistemu koji se koristi u

proizvodnji tkanine za maskirne uni

forme “MILTICAM”. Sistem koji kom

binuje linijske oblike i prelaze boja. Pre

lazima boja su duplirane nijanse i sma

njuje se kontrast između boja čime je

postignuta veća maskiranost. Čizme su

izrađene dijelomod prirodne kože - go

veđi boks, hidrofobirani, glat, sa posta

vom od vodonepropustljive klima

membrane. U temeljnoj tabanici se na

lazi vještački neprobojan materijal.

Đon je uljno i kisjelootporan, reljefan i

dorađenprotiv klizanja.

Od zaštitne opreme pripadnici sa so

bom imaju balistički prsluk sa stepe

nom zaštite III A i dodatne balističke

ploče sa stepenomzaštite IV. Prsluk ima

maksimalnu površinu zaštite tj. pruža

0

-

-

-

-

-

-

-

-

SAVREMENO OPREMLJENI

zaštitu u predjelu grudi, leđa, na boč

nim stranama, kao i dodatnu zaštitu u

ramenom, preponskom i vratnom di

jelu. Pored balističkog prsluka, pripad

nici su opremljeni i novim borbenim

šljemom sa stepenom zaštite III A.

Šljem je izrađen od kompozitnog ma

terijala “ARAMID” i presvučen je speci

jalnom ASB folijom koja je otporna na

grebanje i nevidljiva u IC spektru. Šljem

pruža zaštitu od pištoljske/revolverske

municije kalibra do 44 magnum i od

čeličnih parčadi sa istim nivoom zaštite

na čitavoj površini šljema.

Naoružani su automatskom puškom

AK47kalibra 7,62mmmađarskeproiz

vodnje. Osnovne karakteristike puške

su da je teška 4 300 g (prazan okvir) i

4 876 g (pun okvir), brzina paljbe 600

metaka u minuti sa početnom brzinom

zrna 700 m/s sa efikasnim dometom

oko 400 metara. Puška je jednostavna

za čišćenje i održavanje i vrlo je slična

automatskim puškama M-70 7,6

DA/SA), sve komande su obostrane za

ljevaka i dešnjaka, ima integralnu auto

kočnicu i nišan za sve meteorološke

uslove.

-

-

-

-

-

-

.

.

2 mm

koje posjedujeVojskaCrneGore. Pored

automatske puške svaki pripadnik kon-

tingenta naoružan je i pištoljem CZ-99

kalibrom 9 mm sa 15 metaka sa ukup-

nomtežinomod .1145grama.

Pištolj CZ-99 je savremeni vojni pištolj

sa mehanikom dvostrukog okidanja

(

S -

-

-

e i unutrašnjih poslova

-

-

, u ime premijera Mila

a, kao i nevladi

večanosti u danilovgradskoj kasarni, iz

među ostalih, prisustvovali su i predsjed

nik parlamenta RankoKrivokapić,minis

tri odbran Boro

Vučinić i Ivan Brajović, predstavnici di

plomatskog kora, te predsjednici opština.

Uoči i nakon oficijelnog dijela skupa, čla

novima prvog crnogorskog kontingenta

poklone su uručili

Đukanović na organizacija

„Ređina Jelena”.

GligorR.Bojić

crnogorski vojnici će, zajedno sa ostalim

vojnicima združenih snaga ISAF-a, pru

žiti pomoć avganistanskomnaroduubor

bi za mir i slobodu”, je on i vojni

cima poželio sreću u misiji, a njihovim

porodicama se zahvalionapodršci.

predstavlja je

dan od najvećih izazova u novijoj istoriji

naše zemlje.

prema najvišim standardima. Stvoren je

jak kolektiv koji će postavljene zadatke

izvršavati poštujući kulturu, običaje i tra

diciju Avganistana, svjesni da će tamo

predstavljati svoju zemlju, narod i vojsku.

“Spremni smo da odgovorimo na sve iza

zove. Obećavamo da ćemo postavljene

zadatke izvršiti odgovorno i profesional

no”, kazao je komandir pješadijskog voda,

kapetanEnesMurić

-

-

istakao -

Odlazak u mirovnu misiju -

Stoga je crnogorski kontigent

prošao sve potrebne obuke i opremljen je

-

-

-

.

PARTNER 11

Tema broja

Skupština Crne Gore je u julu prošle

godine donijela odluku o upućivanju

pripadnika VCG u Avganistan.

Misiju trenutno čini blizu 86.000

vojnika, koji dolaze sa četiri

kontinenta.

čestvuju i trupe iz

Hrvatske, Makedonije, Slovenije,

Albanije, Bosne i Hercegovine,

Bugarske, Grčke, Turske, Slovačke,

Češke, Poljske, Rumunije, Ukrajine,

Pored Crne Gore, u

mirovnoj misiji u

Crnogorski vojnici biće u sastavuregionalne komande Sjever. Iako pomenuti region pokrivajunjemačke trupe, crnogorski kontingent biće stacioniran u provinciji Baglan, koju dominantno pokriva Mađarska. Naši vojnici angažovani suupravo u sastavu mađarske čete, gdjeće voditi računa o obezbjeđenju baze

Zadatakpješadijskog voda od 25 pripadnikabiće stacionarno obezbjeđenje baze“Panonija”, odnosno “davanje straže”.

-komandno

---

”Panonija” u Pol-e-Komriju.

Zadaci van baze zasad nijesu pla-nirani.

Mađarske, Austrije, Njemačke,

Litvanije, Letonije, Estonije,

Francuske, Belgije, Holandije,

Luksemburga, Danske, Norveške,

Švedske, Finske, Španije, Portugala,

Italije, Velike Britanije, Irske, Islanda,

Gruzije, Azerbejdžana, Jermenije,

Sjedinjenih Američkih Država,

Kanade, Australije, Novog Zelanda,

Ujedinjenih Arapskih Emirata,

Singapura i Jordana.

CRNA GORA 44. DRŽAVA ISAF-A

ČUVAJU „PANONIJU”

Primarni razlozi za odlazak crno-

gorskih vojnika u Avganistan su

profesionalno usavršavanje,

s -

tivi. Crnogorskim vojnicima u

Avganistanu je zagarantovana

dnevnica od 100 eura, odnosno oko

3.000 eura za

propisima u Ministarstvu

odbrane, oni nakon povratka iz Av-

-

vojnoj

ambulanti Baru, jedina je žena u

crnogorskoj ekspediciji.

„Idem kao prva žena i to mi je na

- predstavljati državu, voj-

sku i naravno, sebe -

-

izazov i

želja za novim saznanjima. Mnogi

od njih vjeruju da će učešće u misiji

biti od kočna daska za napredova

nje u karijeri. No to nijesu jedini

mo

mjesec dana. Takođe,

važećim

ganistana stiču određenu prednost

u odnosu na ostale pripadnike Voj

skeu rješavanju stambenihpitanja.

Medicinska tehničarka Elvira Cvrk,

koja već deset godina radi u

neki način titula, ali i velika obaveza

i dužnost

. Uoči polugo

dišnjeg boravka u azijskoj zemlji ne

osjećambilo kakav strah, a za učešće

umisiji imala sampodršku supruga,

djece i šire porodice. Ne plašim se

obaveza koje me tamo očekuju i za

dovoljstvo mi je što idem sa našim

vojnicima”.

NAJVEĆI MOTIVIZAZOV-

R

ncident zabilježen 2006.

godine

-

dicinske zaštite u bazi

svima koji tamo rade, a dva štabna

oficira su u bazi “Marmal” uMazar el

Sharifu, gdje je regionalna komanda

Sjever.

iječ je o mirnijem području, gdje je

posljednji i

. Dodatnu sigurnost našim

vojnicima daje činjenica da Pol-e-

Komri ispred redova NATO snaga

čuva i Avganistanska nacionalna ar

mija.

Medicinski tim biće angažovan za

pružanje me

International Security Assistance

Force -

-

-

-

-

-

-

ISAF (Međunarodne snage za

podršku bezbjednosti) je međuna

rodna misija u Avganistanu pod

mandatomUjedinjenih nacija, dogo

vorena Bonskim sporazumom od 6.

decembra 2001. Misija je odobrena

Rezolucijom 1386 Savjeta bezbjed

nosti UN. Cilj joj je pomoći Vladi

Avganistana i doprinijeti naporima

međunarodne zajednice u stvaranju

sigurnih uslova za obnovu Avgani

stana, te pomoćiVladi u širenju vlasti

na cjelokupnu teritoriju zemlje.Misi

ja predstavlja izraz međunarodnog

napora ka očuvanju mira u toj azij

skoj državi.

ISAF ISAF doprinosi stabilizaciji i uspo-

stavljanju sigurnosti u Avganistanu

putemvojnih operacija koje sprovodi

u koordinaciji s avganistanskim sna-

gama bezbjednosti, kroz obuku ime-

ntorski rad s avganistanskim oruža-

nim snagama, kroz podršku progra-

mima avganistanske vlade u razoru-

žavanju ilegalno naoružanih grupa

itd.

NATO-ovamisija uAvganista -

.U

toj misiji trenutno djeluje preko 86

hiljadapripadnika iz 43 zemlje.

-

iji ISAF.

nunaj

veća je operacija u njegovoj istoriji

Odlukom sjevernoatlanskog savjeta

od 23. februara ove godine Crna

Gora je priznata kao44. zemlja nečla

nica kontibutor u NATO vođenoj

operac

Politika rodne ravnopravnosti danas je

prihvaćena ne samo u zemljama EU, već i

onima koje to žele da postanu

d stepena uti

caja tradicionalnog naslijeđa

Radi unapređenja i zaštite prava žena u

svijetu, a posebno u ratnim sukobima

najveće žrtve, Savjet

bezbjednosti UN je usvojio

unapređenje stanja u ovoj vrlo značajnoj

oblasti za žene

Kada je riječ o NATO

a

riječi "

Veći

nu visokih pozicija u međunarodnom

osobl

U Sjevernoatlantskom Savjetu NATO-a,

osim ambasadorke Francuske gospođe

Pascale Andreani koja je izuzetak,

Takođe

članica Alijanse, svega su tri žene na

ključnim državnim funkcijama, poput

. Uspjeh ove

politike zavisi, prije svega, o -

, intenziteta

promjenau svijesti ljudi i njihovoj rodnoj

osjetljivosti u svakodnevnom životu.

,

gdje su žene i djeca

Rezoluciju

1325: "Žene, mir i bezbjednost", 31. ok-

tobra 2000. godine. Nakon toga je na

osnovama ove Rezolucije usvojen niz

drugih kojim se nastojalo neprekidno

.

-u, kao po nekom

nepisanom pravilu, doskoro su u ovoj

organizaciji uglavnom bili zastupljeni

muškarci, u uniformi ili u tamnim

odijelima, koji donose važne odluke,

NATO i žene" se nijesu mogle pri-

rodno povezati u ljudskim glavama. -

ju NATO-a još zauzimaju muškarci.

nema

drugih žena. Jedino dvije, od devetnaest

najviših civilnih pozicija zauzimaju žene.

Do sada, Alijansa nije nikada postavila

ženu kao višeg diplomatskog ili spe-

cijalnog predstavnika, niti kao Gene-

ralnog sekretara ili zamjenika Gene-

ralnog sekretara NATO-a. , od 28

12 PARTNER

Povod

Muške uniforme nijesu jedineŽene i NATO

savjetnike za rodnu ravnopravnost u

ISAF misiji u Avganistanu i kako da

poboljšaju obuku i saradnju u pitanjima

rodne ravnopravnosti saEU,UNi

eđunarodnim organizacijama. Konač

no, NATO-va politika za suzbijanje trgo

vine ljudima takođe pomaže da se zaštite

žene, kroz definisanje s

lica raspo

ređen

svjedoče

, međutim,

Ustav Crne Gore iz 2007. godine

utvrđuje čvrstu obavezu države u vezi sa

rodnom ravnopravnošću propisivanjem

da država jemči ravnopravnost žene i

muškarca i razvija politiku jednakih

drugim

m -

-

mjernica za pona-

šanje i obuku civilnih i vojnih -

ihuNATOoperacijama.

Iskustva u Crnoj Gori da je žena

tradicionalno bila u neravnopravnom

položaju, kako u porodici i u široj društ-

venoj zajednici, tako i u sektoru bezbjed-

nosti. Savremena praksa

pokazuje pozitivan trend promjena,

posebno u periodu nakon ponovnog

sticanja nezavisnosti Crne Gore 2006.

godine.

,

premijerki Vlade Hrvatske i Islanda i

k

Danska ima ministrarku inostranih

poslova, Slovenija i Norveška ministarke

odbrane.

-

NATO

Kancelarija za rodnu ravnopravnost radi

na implementaciji posebnog Akcionog

plana, a NATO-ov Vojni Komitet za rod-

nu ravnopravnost olakšava razmjenu po-

litika

da je

generalni sekretar NATO-a, Anders Fo

eti ovim

pitanjima u znatno

, uglav-

nom, ženskih profesionalaca za bezbjed-

nost u Briselu krajem januara, on je ista-

kao važnu ulogu koju žene mogu i treba

-

-

. Odobrile su konkretne

smjernice za integraciju pitanja, vezanih

za rodnu ravnopravnost u sve NATO

planove i oper

-

ancelarke Njemačke. Istovremeno,

NATO politika za rodnu ravnopravnost,

koju su članice Alijanse usvojile 2002.

godine, je sigurno pomogla ženama da

uđu u polje kojim su tradicionalno domi

nirali muškarci. Proteklih godina broj

žena koje apliciraju za posaouNATO-u je

znatnoporastao.Umeđuvremenu

vezanih za rodnu ravnopravnost

između NATO-a i partnerskih zemalja.

Veoma je ohrabrujuća i činjenica,

g

Rasmusen, odlučio da se posv

većoj mjeri. Učešćem

na međunarodnom skupu od 400

da igraju u sprečavanju sukoba, pregovo

rima omiru,mirovnim operacijama i do

nošenju odluka na međunarodnom i

nacionalnomnivou.

Do sada su članice NATO-a počele da

realizuju Rezoluciju 1325 prvenstveno u

vojnim pitanjima

acije, uključujući Kodeks

ponašanja za vojna lica. Takođe su osno

vale mjesta koja su tačno određena za

mogućnosti (član 18). Skupština Crne

Gore donijela j

niz aktivnosti sa crnogorskim i međuna

rodnim NVO i institucijama EU, OSCE i

UN, na implementaciji pozitivnihmeđu

narodnih standar

je znatno povećan

u sektoru bezbjednosti.

Najveći pomak napravljen je u Mini

starstvu odbrane danas čine

e Zakon o rodnoj ravno-

pravnosti 2007. godine.

Radi primjene normativnih akata uspo-

stavljeni su institucionalni mehanizmi za

zaštitu prava žena kao što su: Odbor za

rodnu ravnopravnost Skupštine Crne

Gore, osnovan 2001. godine i Odjeljenje

za rodnu ravnopravnost (ranije Kance-

larija za rodnu ravnopravnost), koje je od

1. maja 2009. godine sastavni dio

Ministarstva za ljudska i manjinska pra-

va, zadužen za poslove rodne ravno-

pravnosti. Ova tijela su veoma aktivna i u

poslednjihnekolikogodina su realizovala

-

-

da u društveni život

žena CrneGore. Pored njih, u Crnoj Gori

u tomsmisludjeluje i nizNVO.

Kao rezultat tih pozitivnih tokova, u

državi je stepena zapo-

slenosti žena i

-

, gdje žene

PARTNER 31

Povod

35% od ukupno zaposl

još uvijek

na zadovoljavajućem nivou, posebno

kada je u pitanju broj žena u uniformi, ali

je u trendu rasta u odnosu na ranije

stanje. Posebno je u odnosu na negativnu

tradiciju u Crnoj Gori po ovom pitanju

važno, da je u sklopu prvog vojnog

kontigenta Vojske Crne Gore u ISAF mi

siji u Avganistanu i jedna žena u ulozi

medicinskog tehničara tročlanog vojnog

medicinskog tima.

đu vladinog i sektora civilnog društva u

martu 2009. godine osnovan je

enih u ovoj insti-

tuciji. U Vojsci Crne Gore je trenutno

8,6% žena. Ovi procenti nijesu

-

,

U cilju uspostavljanja dijaloga i sistema

efikasnog i direktnog transfera i razmjene

informacija, gledišta i perspektiva izme-

Forum za

dijalog sa civilnim društvom u oblasti

rodne ravnopravnosti koji se sastaje naj-

manje tri puta godišnje. Na poslednjem

Forumu koji je održan 19. marta 2010.

godine u organizaciji skupštinskog Od-

bora za rodnu ravnopravnost, vladinog

Odjeljenja za rodnu ravnopravnost i Ko-

ordinacionog tima za implementaciju

komunikacione strategije o evroatlant-

skim integracijama,

"Uloga žena u evroatlanskim integraci-

jamaCrneGore".

Na osnovu istraživanja "Stratedžik Mar-

ketinga" iz decembra 2009. godine, 39%

žena Crne Gore je za ulazak države u

NATO, 39% je protiv, a 22% njih je uzdr-

žano. Po ovom istraživanju, razlog nedo-

voljne podrške žena Crne Gore evro-

atlantskim integracijama

sadržan u dva razloga: nedovoljna

informisanost žena o ovoj pojavi koja je

izražena sa svega 33% i zainteresovanosti

žena za evroatlantske integracije Crne

Gore, koja je iskazanananivouod29%.

Na kraju treba naglasiti da

-

obrađena je tema

je u najvećoj

mjeri

članstvo u

NATO podrazumjeva reformu sistema

bezbjednosti i demokratizaciju društva u

cjelini, prema standardima najbogatijih

zapadnih zemalja, što faktički podrazu

mjeva i znatno povoljniji položaj žena u

sektoru bezbjednosti i cjelokupnom

crnogorskomdruštvu.

mrMehmedinTahirović

14 PARTNER

Povod

Ficdžerald:

žanih snaga, obuke civilnog i vojnog

osoblja, kao i rješavanja problemaviškova

naoružanja“ objašnjava naš sagovornik.

štab u N -

„ -

Crnoj

Gori kako bi ostvarila sve potrebne uslove

-

rogramkoji država

sprovodi, a koji može biti potvrda jasne

i obje strane da više rade ka

dostizanjupristupnihpregovora.

-

On najavljuje da će apulju i pod

ređene komande dati tehničku i praktič

nu podršku koja bude potrebna

za članstvo“ i naglašava da MAP ne ga

rantuje tačan period kada će neka država

pristupiti Savezu, većp

posvećenost

Kada je riječ o crnogorskom vojnom do

prinosu misijama tog saveza, tvrdi da

očekuje

To što će neke zemlje imati

manje sna

neće

”,

kategoričan je admiral Ficdžerald

dati

znač

određene

” kaže koman

dant JFC Napulj i zaključuje da „biti u

savezu znači

mrVidakLatković

NATO doprinos zemlje u skladu

sa njenom populacijom, teritorijom, eko-

nomijom i, naravno, bezbjednosnim po-

trebama. „

ga je realnost i ni u jednom

smislu dovesti u pitanje odnose sa

NATO-m na bilo kom nivou. Mi obes-

hrabrujemo države da pretjeraju i svima

treba da bude cilj kvalitet, a ne kvantitet

. Smatra

da manje države, poput naše, mogu

ajan doprinos NATO-u u oblastima

u kojima zemlja ima specijal-

nosti. „Mi, zapravo, treba da osiguramo

da svi naši kontributori budu održivi i na

vrhunskim standardima -

dijeliti“.

Komandant JFC iz Napulja posjetio Crnu Goru

Partnerstvom do punopravnog

članstva u NATODalje partnerstvo Crne Gore i

NATO-a omogućiće ispunjenost

svih uslova za njeno članstvo u Sje

vernoatlanski savez, ocijenio je pred

sjednik države Filip Vujanović to

komsusreta sa admiralomFicdžeral

dom. Predsjednik je iskazao zahval

nost za podršku članstvu Crne Gore

u MAP-u, što predstavlja značajno

priznanje postignutom nivou refor

mi Vojske i ukupne vrijednosti, sa

šansom ubrzanja uključenja Crne

Gore u punopravno članstvo u

NATO. Tom prilikom, Ficdžerald je

saopštio veliko poštovanje dostignu

ćimaCrneGore u reformamaVojske

i dao visoke ocjene njene spremnosti

da doprinese ostvarenju evroatlan

skih integracionih ciljeva.

moćCrnojGori.

-

-

-

-

-

-

-

t-

On je ista-

kao punu spremnost NATO-a za

daljupodršku i po

Iskustvo koje će steći koji

ste uputili početkom

će povećanju

m, ocijenio je za „Partner“ admi

ral Mark Ficdžerald, koji je na čelu Ko

mande združenih snaga uNapulju (JFC) i

pomorskih snagaSADzaEvropu iAfriku.

On dodaje da je, od kada je 2008. godine

koji je još 2006. predložen i prihvać

ni prak

tič urađeni

rnogorsko

uspješno učešć

kcionom planu za

članstvo u NATO MAP“, kaže američki

admiral tokom intenzivne posjete našoj

z

temeljaca već

još posla koji treba da budeurađ

ključni uslovi

koje treba ispuniti prije nego što

NATO uzima u obzir svaku državu poje

dinačno.

pješadijski vod

ovog mjeseca u Av-

ganistan da veliki doprinos

interoperabilnosti crnogorskih snaga sa

NATO- -

-

postao komandant JFC-a uNapulju, kon-

stantno informisan o progresuCrneGore

u evroatlantskim integracijama. „Plan

en od

strane NATO-a bio je veoma ambiciozan,

ali ujedno i veoma realan. Broj -

ni koraci su da se uspostavi

bliža i efikasnija saradnja, a c

e je jasno prepoznato od

strane Alijanse prošlog decembra kada su

ministri inostranih poslova pozvali Crnu

Goru da se pridruži A

emlji. Iako je, kako dodaje,mnogo od tih

kamena postavljeno, ima

en, a prije

svega kroz implementaciju partnerskih

ciljeva.

Na pitanje koji su preostali

naša

zemlja pristupi NATO-u, admiral kaže da

ne postoji univerzalna formula i da

-

“Dogovoreno je da seCrnaGora

fokusira na oblasti institucionalnog raz-

voja, dalje reforme vojske, politike odbra-

ne i strategije, demokratske kontrole oru-

Biti u savezu, znači dijeliti

PARTNER 51

Povod

Misija ISAF dokaz privženosti

vrijednostima Alijanse

Odluka o slanju vojnog kontigenta u

ISAF misiju dokaz je istinske privrže

nosti vrijednostima koje promoviše Ali

jansa i pokazatelj da Crne Gora želi, ne

samo da dijeli benefite, već i da preuzima

konkretnu odgovornost, ocijenio je

predsjednik Skupštine Ranko Krivoka

pić. On je u razgovoru sa komandantom

Združenih savezničkih snaga komande

NATO-a u Napulju Markom Ficdžeral

dom izrazio zadovoljstvo nedavnim

prijemomCrne Gore uMAP ocjenjujući

da će to podsticajno djelovati na inten

ziviranje daljih aktivnosti do postizanja

statusa punopravnog člana Alijanse. “Za

Crnu Goru je državni prioritet, a za

NATO takođe strateški važno da i ovaj

dio jadranske obale bude integrisan u

NATO strukture”, kazao je Krivokapić.

Ficdžerald je istakao da se Crna Gora

legitimisala kao odgovoran i pouzdan

partner NATOu u svim dosadašnjim

fazama pristupnog procesa. Krivokapić i

Ficdžerald su se složili u pozitivnoj ocje

ni politike otvorenih vrata NATO-a za

zemlje Zapadnog Balkana, čime će biti

obezbijeđena veća stabilnost i bezbjed

nos

-

-

-

-

-

-

-

t ovogdijelaEvrope.

regionu, kao i da članstvo u Alijansi

vodi bržem članstvu u Evropskoj

uniji.

„Ne samo to,CrnaGora će brže dosti

ći demokratske standarde kojima teži

i ekonomski razvoj“, ocijenio je mi

nistar.

Vu

činić je kazao da je važno što je Fic

džerald sada došaouCrnuGorukako

bi se upoznao sa nastavkom evroat

lan skih integracija zemlje. Prema

njegovim riječima, Ficdžerald i nje

govi saradnici podržali su buduće ak

tivnosti Crne Gore u okviru Akci

onog plana za članstvo (MAP) kroz

pripremu dokumenta i drugih aktiv

nosti. i smo podršku za dalji

razvoj regionalnog trening centra za

obuku pilota helikoptera u Crnoj

Gori. Smatramda je to važan projekat

kojiCrnaGora kandiduje i za koji ima

podršku partnera, i koji ćemo dalje sa

njima razvijati“, naveo je Vučinić.

da će Ministarstvo odbrane i

Crna Gora od naredne sedmice imati

direktnu komunikaciju sa Združe

nom komandom NATO u Napulju,

preko svogoficirau tomtijelu.

-

-

On je negirao da je sa Ficdže-

raldom razgovarao o slanju dodatnih

crnogorskih snaga u Avganistan. -

-

-

t

-

-

-

-

„Dobil

On

je rekao

-

Crna Gora je ostvarila izuzetan na

predak u posljednje dvije godine i

Alijansa se raduju njenom ulasku,

rekao je admiralMark Ficdžerald, na

kon susreta sa crnogorskim minis

trom odbrane Borom Vučinićem.

„Mislimoda je veomabitno da se čuje

i glasCrneGore kao članice Sjeverno

atlanskog saveza, jer joj to daje jak

glas u političkim pitanjima u okviru

Evrope, kao i garancije bezbjednosti

NATO. Nadamo se da će to sve do

vesti do ekonomskog prosperiteta“,

kazao je Ficdžerald na konferenciji za

novinare. On je rekao da je pohvalio

Vučinića i njegov tim za „sve stvari

koje su odradili u smislu regionalne

bezbjednosti“. „Mene je naročito za

nimala količina viška naoružanja na

Balkanu. Crna Gora ima ključnu

On je

poručio da će iz štaba u Napulju biti

nastavljena saradnja sa Crnom Go

romna putu ka članstvu uNATO. „To

je odlična prilika i od od toga će imati

koristi i Crna Gora i članice NATO“.

Vučinić je rekao da je tokom sastanka

s Ficdžerealdom „nedvosmisleno po

novljeno“ da je NATO garant mira u

-

-

-

-

-

-

ulo-

gu i predvodi procese uništavanja viš-

ka naoružanja, koji je veliki problem

u regionu“, kazao je Ficdžerald.

-

-

Ficdžerald: Ostvaren izuzetan napredak

Što je JFC Napulj?

NATO ima tri stalne združene komande

na operativnom nivou: dvije komande

združ

-

-

Komandant JFCNapulj ima zadatak

da sprovodi niz vojnih operacija NATO

kro -

-

-

-

a Kosovu i

Misiju zaobukuu Iraku.

enih snaga (Joint Force Command

- JFC Headquarters) u Brunsumu (Ho

landija) i Napulju (Italija), a treća je

Združena komanda manjeg opsega

(Joint Headquarters) u Lisabonu (Portu

gal).

z oblasti odgovornosti i u cilju spre

čavanja agresije i efikasne odbrane teri

torija i snaga članica NATO i zaštite teri

torijalnih voda NATO članica. JFC Na

pulj vodi sljedeće operacije: Operacija

aktivnog napora (Operation Active

Endevour), operaciju KFOR n

U ve ernjim satima 10. marta, u grad Pol-eKhomri, distrikt Pol-e Khomri, provincijaBaghlan, sjeverni Avganistan, stigli su pripad-nici prve rotacije crnogorskog mirovnog kon-tingenta.Oni e unarednih šestmjeseci, u bazi„Panonija”, obavljati duž

enja baze i pružanja medicinske za-štite licimaubazi.

-

arifu. etku susret sapoznatim licima, d -ngenta i dvojica crnogorskih oficira koji su

mjesec dana. iskren, saoduševljenjem, sa -

Prvi utisak je p-

mpresionirani sunepreglednimpro-stranstvimaAvganistana.

-se

mobilni telefoni, bira se mreža i slijedi kratakizvještaj: „Stigao sam dobro i zdravo“ i „stiglasamdobro i zdravo“.

I odmah dalje. Nema vremena za razgledanjebaze, stižu prve naredbe, organizacija pokreta,sve je spremno i u detalje planirano precizno ijasno. -

č

ćnosti stacionarnog

obezbjeđ

Poslije dvodnevnogputa prekoMađarske stigli su u Avganistan, prvo u bazu „Marmal“ uMazar-e Šh I na samompoč

očekuje ih komandant konti uovoj bazi već Doček

riječima dobrodošlice i sokovimazaosvježenje.

ovoljan, u očima pripadnikacrnogorskog kontingenta se prepoznaje zadovoljstvo. I

Ipak, prije svega treba održati datu riječ svojima - da će se javiti čim stignu. Uključuju

Već u prvim radnjama primjena nauče

16 PARTNER

Tema

Prvo avganistansko jutronih procedura. To uliva sigurnost

neprijatna iznenađenja

konačno

su dugo čekali taj tr

u večernjimsatima.

mađm, na čelu sa komandirom čete za

obezbjeđenje, priredile čnu dobrodošlicui prvi utisci sumnogobolji odočekivanog.

, priključen i

Kako to vojnička pravila nalažu po dolasku namarševski cilj

ako su u pripremiimali više časova u okviru kojih su saznavali oAv bilo ponoviti mnogedetalje sa uvijek prisutnom mogućnošću da sesaznaneštonovo.

č

i pouzda-nost u situaciju koja slijedi u kojoj su -

svedena na minimum. Or-ganizacija pokreta prema m odredi-štu, prema bazi „Panonija“ u Pol-e Khomriju.Imaju utisak da enutak.Poslije zaduženja naoružanja, municije i za-štitne opreme pokret - konvoj do baze u kojuse stiže

Po dolasku u bazu „Panonija“ arske ko-lege su i

srdai

I opet organizacija na vrhuncu, smještaj u tro-krevetne sobe koje su pripremljene od stranecrnogorske predhodnice. Smještaj, hrana -

nternet. Bazaupotpunosti kaona slicisaprezentacija.

, prvo se vrši orijentacija sa os-novnim ciljem upoznavanja sa prostorom nakoji je izvršeno lociranje. I

ganistanu, nije odviše

Distrikt Pol-e Khomri, sa istoimenim glavnimgradom imadruga iji status odostalih distrik-ta u provinciji Baghlan. Naime, on nema svog

guvernera, ve je pod direktnom kontrolomguvernera provincije, ija se kancelarija nalaziuPol-eKhomriju. Pol-eKhomri jemultieti nasredina. Ima oko 184.300 stanovnika, od kojihsu 94.600muškarci i 89.700 žena, koji žive u 59sela. Etni ka struktura u distriktu je sljede a:50% Tadžici, 30% Paštuni, 10% Hazari i 10%Uzbeci. Paštuni su skoncentrisani na sjevernoji zapadnoj strani glavnog grada. Površinadistrikta je 702km².

Glavni grad nosi isto ime, kao i distrikt Pol-eKhomri i ima oko 95.500 stanovnika. U distriktu postoji više škola, od kojih je ve inasmještena u glavnomgradu, dva fakulteta (poljoprivredni i književnost), u iteljski fakultet,jedna srednja škola, 20osnovnih š

e, provincija ima i dvije bolnice,jedan sveobuhvatni zdravstveni centar i dvaosnovna zdravstvena centra.

Grad ima nekoliko velikih kompanija, kao štosu fabrika cementa i fabrika tekstila, dvijemalehidro-centrale i brojnemale radnje za op

nice, organizovanu proizvodnjuposebnocigala, itd.

Ve ina stanovnika živi od industrije, za koju semože reci da je dosta razvijena, u odnosu nadruge distrikte. Sedamdesetih godina oko70% stanovništva je radilo u industriji. Pol-eKhomri je jedan od nekoliko gradova u Avga-nistanu, koji imaju stambene zgrade, srednje

ćč

č

č ć

-ć

-č

kola i 22me-drese. Takođ

ravkuauta, kovač

ć

Crnogorski vojnici već preuzeli mirovne zadatke

Crnogorski vojnici u bazi „Panonija”

visine i to zahvaljuju i industrijalizaciji. Ve-

lika je migracija stanovništva koji, iz ostalih

dijelova distrikta, dolaze u grad jer je infra-

struktura neuporedivo povoljnija, ima znatno

više škola i bolnica i ve e su šanse da se dobije

posao. Zato je Pol-e Khomri 2001. godine

imao oko 35.000 stanovnika, a sada ih ima

skoro3puta više.

Ipak, glavni proizvodi u poljoprivredi i indus-

triji su ostali isti, kao i prije rata. U principu

nije došlo do nekog velikog razvoja poljopri-

vrede i industrije. Mala postrojenja za proiz-

vodnju cigala su se u posljednje vrijeme dosta

razvila, tako da fabrika cementa radi

a fabrika cementa u

Avganistanu.

Pol-e Khomri (nadmorska visina je 750 me-

tara) nalazi se na oko 170 km jugoisto no od

Masar-e Sharifa i oko 230 km sjeverozapadno

odKabula.

en u novije vrijeme i ime je

dobio po kamenom mostu koji je tada posto-

jao u gradu i koji se zvao Khumri (žensko

ime). i prije

svega industrijalizaciji i strategijskom polo-

žaju, na raskrsnici kružnog ili prstenastog

puta tzv. „ring road”, kao i mnogobrojnim

kancelarijama predstavnika lokalnih vlasti

(guvernerprovincije,ANA,ANP itd).

Sjeverozapadno i zapadno od grada nalazi se

oblast Dande Ghori, koja ima izuzetno

kvalitetne obradive površine i

ve ina populacije u ovoj ob

lasti živi odpoljoprivrede.

ć

ć

punim

kapacitetom. I to je najveć

č

Grad je pronađ

Grad je brzo rastao, zahvaljujuć

ć -

PARTNER 17

Tema

Manji dio populacije, pod uticajem mula Ala

ma, tra populacije da podrže pro

jekat daDandeGhori bude nezavistan distrikt

u provinciji Baghlan. Ovaj projekat se može

objasniti pokušajem Paštuna da ponovo budu

„gazde u svojoj

u Tadžika. Paštuni su se u ovu oblast, kao

pripadnici Ghiza plemena, koje živi na istoku

zemlje, doselili tokom 19. i 20. vijeka. Hazari

žive u oblasti zvanoj Karte Nau, sjeverno od

baze „Panonija”.

Uoblasti Pol-eKhomri se, osimProvincijskog

rekonstrukcijskog tima, nalazi i mješoviti

OMLT (tim za obuku ANA), koji se sastoji od

vojnika iz Oružanih snaga Republike Ma

arske i SAD.

vjerodostojno ostati nezaboravno zapi

sana kodmnogih pripadnika elitnog crnogor

skog sastava.

Prvi avganistanski dan. Sastanak sa koman

dantom PRT-a i prezentacije od strane ko

mande PRT-a o procedurama u bazi, raspo

redu radnog vremena, zadacima i dužno

stima, bezbjedonosnoj situaciji, upoznavanje

saobjektima i sadržajimaubazi.

me

dicinskog tima javljaju se me

dicinskog

nje u rad bolnice, na nivou ROLE 1. Pripad

nici crnogorskog

j

-

ži od većine -

kući”, umjesto da budu pod

vlašć

-

đ

Prvo avganistansko jutro. Vjerovatno da će ta

slika -

-

-

-

-

-

Već narednog dana članovi crnogorskog -

vođimađarskog -

tima i počinju pripreme za uklju-

če -

pješadijskogvoda sapripad-

nicima mađarske vojske vrše pripremu za

preuzimanje dužnosti obezb eđenja baze.

Komandiri vodova i timova mađarske čete

za obezb eđenje -načinu -

Trećeg uz pri-sustvo i mentorstvo mađarskih komandiraod

-, dolasci i odlasci

njemačkih i američkih konvoja u bazu, redov-ne patrole i drugi zadaci mađarskog PRT-a,dolasc

som premazadatku nameće se od prvog momenta. Pri-mjena naučenih procedura na ispitu je već naprvomkoraku.

jeme, izmeđna najbolji mogući način, tj. da

svako radi ono što želi, da se odmara, čita no-vine ili da

Konačno, poslije pet dana na obezbeđenjubaze prvi dan odmora koristi za sređivanjei čišćenje naoružanja i opreme i uvježbavanjevodau slučajupovećanihmjeraobezb eđenja.

I dalje, već sledećeg dana -„oči i uši“ komande

PRT-a, kako

ć č -ć

major Saša Jovanović

j prenose saznanja o svim obavezama, rada, postupcimau raznim situacijama i prenose sva njihova iskustva uradu.

dana preuzimanje dužnosti,

jeljenja koji su svo vrijeme na glavnoj kapijisa našim vojnicima. I od prvog dana na dužnostima konkretne obaveze

i kamiona za snabdijevanje i mnoštvodrugih vozila i civila koji ulaze i izlaze. Potrebaza predanim i odgovornim odno

Slobodno vri u smjena, pokušavase iskoristiti

se bavi sportom, jer u bazi postojidobroopremljena teretana.

se

j

nastavlja se sa zadatkom, vod se pretvara u

ih je nazvao komandant PRT-aprilikom prvog sastanka.

Trenutna bezbjednosna situacija u distriktuPol-e Khomri je stabilna, bez naznaka da bimoglo do i do zna ajnijeg pogoršanja situacije ubudu nosti.

Crnogorski vojnik na dužnosti u bazi

18 PARTNER

Povod

Simpozijum u Ankari

COEDAT (Center of excellence De

fence against terrorism), koji je jedan

od 13 akreditovanih NATO specijali

stičkih centara, već treći put

Međunarodni sim

pozijum i

međunarodna saradnja III“.

Razlozi za njegovo

osnivanje su bili brojni, a najznačajniji

su: što je terorizam postao praktično

svakodnevica, što smo svi bili svjedoci

serijskih terorističkih akata, nova za

brinutost od sajber (cyber) terorizma i

oružja za masovno uništ ) i

što je veoma teško odvraćanje i odbra

na protiv terorizma. su

ekspertiza, obrazovanje, obuka i una

pređenje doktrine koja se tič borbe

protiv terorizma. Turska je vodeća na

cija u ovom centru, a u njegovom radu

učestvuje i značajan broj starješina

predstavnika oružanih snaga drugih

zemalja (SAD, Njemačka, Velika Bri

tanija, Holandija, Rumunija, Bugar

ska...).

-

-

je u Tur-

skoj organizovao -

na temu „Globalni terorizam

- Ovaj

centar je osnovan 2004. godine, a akre-

ditovan kaoNATOCenter of Excellen-

ce 2006. godine.

-

enje (WMD

-

Zadaci centra

-

u

-

-

-

Ovogodišnji simpozijum se sastojao

od pet -

-

-

panel sesija na kojima su učest

vovali renomirani eksperti i naučni

radnici u ulozi predsjedavajućih sesija,

predavača i panelista. Ovi istaknuti

eksperti su svoja bogata iskustva i je

dinstvene ekspertize podijelili sa više

od 600 visokih zvanica učesnika sim

pozijuma koji su uključivali političke i

Delegacija Vojske Crne Gore, --

, stvovala je-

, održanom 15. i 16. marta,u Ankari.

na čelu sa načelnikom Generalštaba, viceadmiralom Draganom Samardžićem uče na 3.Simpozijumu o globalnom terorizmu i međunarodnoj saradnji

Terorizam je postao globalni problem

na početku novog doba, koje je usli

jedilo nakon završetka hladnog rata.

Za razliku odnekadašnjih terorističkih

organizacija koje su regionalno dje

lovale u određenim djelovima svijeta,

teroristički napadi 11. septembra 2001.

godine su nedvosmisleno pokazali svi

jetu da savremeni teroristi ne prepo

znaju ni granice država niti prave raz

liku između nedužnih civila i oružane

sile. terorističke

organizacije povećavaju svoje

upravcumeđusobne saradnje

i širenja terorističke mreže; pa sve do

stepena kad jemoguće očekivati i upo

trebu oružja za masovno uništenje

moguće izazove i pri

jetnje koje terorizam može predstav

ljati.

U tom svijetlu, Specijalistički centar za

obuku u borbi protiv terorizma -

-

-

-

-

-

U današnje vrijeme,

apetite, a

s tim u vezi, i njihove sposobnosti se

razvijaju

-

(Weapons of Mass Destruction -

WMD) u njihovim akcijama. NATO

pokušava da prati razvoj situacije i

odgovori na sve -

-

o terorizmu

vojne lidere iz više od 60 različitih ze

malja, ministre, ambasadore, nauč

nike, eksperte i novinare iz cijelog

svijeta.

Simpozijum je otvorio načelnik Ge

neralštaba turskih oružanih snaga, ge

neral Ilker Basbug, ključnomporukom

da je terorizam globalna prijetnja i

da se u obračunu sa njime mor

-

-

-

-

a i

PARTNER 91

Povod

Na pet sesija raspravljano je o ulozi

u borbi protiv terorizma,

b m trendovima u borbi protiv

terorizma

i njihov uticaj na odbranu od tero-

rizma, ulozi strategijskih komunika-

cija u borbi protiv terorizma i ulozi

obavještajne službe u suprostavljanju

terorizmu.

Sim

-

-

-

eneralštaba

VojskeTurske, generalAslanGUNER.

a -

međunarodnog prava imeđunarodnih

organizacija

udući

, tehnološkim dostignućima

pozijum je završen uručivanjem

prigodnih poklona predavačima i mo

deratorima na simpozijumu, a završno

obraćanje učesnicima i zatvaranje sim

pozijuma su upriličili Prof. Dr. Ersin

ONULDURAN sa Ankara Univerzi

teta i zamjenik načelnika G

Učesnici Simpozijum su podijelili za

Nakon govora načelnika Generalštaba

Turske, učesnicima simpozijuma se

obratio i general Stephane Abrial,

komandant Savezničke komande za

transformaciju izNorfolka, SAD.

Samardžić se sastao sa

BasbugomNa marginama simpozijuma, -

-

bilateralni sastanak sa NGŠ Voj-

ske Turske, generalom Basbugom.

dosadaš-

nja uspješna saradnja, uz napome-

nuda e senakonpotpisivanja Spo-

razuma o saradnji ije je usaglaša-

vanje u završnoj fazi, stvoriti mo-

gu nosti za njeno dalje unapre-

nje.

General Basbug je pokazao poseb-

no interesovanje za rad regional-

nog Centra za obuku pilota heli-

koptera, kao i otvorio mogu nost

za školovanje naših kadeta na voj-

nimakademijamaTurske.

na

čelnik Generalštaba VCG, vice

admiral Dragan Samardžić je imao

i

Obostrano je potvrđena

ć

č

ć

đe

ć

Strašan bilans napada

Koliko je terorizam savremena po-

šast, najbolje pokazuju podaci iz Al-

manaha COEDAT o broju terorist -

-

-

-

ič

kih akata tokomprošle godine.

Samo u poslednjem tromjesečju

2009. godine 46 zemalja je bilo pogo

đeno sa 2.329 terorističkih napada

koji su rezultirali sa 4.328 izgubljenih

života i 8.447 povrijeđenih. Naj

smrtonosniji napad je bio samoubi

lački napad automobilom-bombom

u Bagdadu 25. oktobra, kada je 155

ljudi ubijeno, a 500 ranjeno (sve ci

vili). Drugi smrtonosni atak se desio

u Pakistanskoj sjevero-zapadnoj

graničn oktobra kad

je automobil bomba daljinski aktivi

rana ubila 120 ljudi (uključujući žene

i djecu)

Lista sa podacima o broju napada po

zemljama sa brojem ubijenih (KIA),

povrijeđenih (WIA) i otetih (AIA) za

poslednje tromjesečje 2009. godine

(izvor:COEDATnewsletterNo.13)

-

oj provinciji 28.

-

i ranila još 200 ljudi.

jedničko mišljenje da

svojim

učešćemna 3.Međunarodnom simpo

zijumuoglobalnomterorizmu imeđu

narodno značaj koji

CrnaGora pridaje regionalnoj saradnji

i uključenju u regionalne i globalne

bezbjednosne integracije. Ova posjeta

je bila veoma značajna

protiv te

rorizma i unapređenju priprema je

d

unapređenja bilateralne vojne

saradnje sa jednim tako značajnim

subjektom

IlijaDaković

je njegova reali-

zacija u potpunosti ispunila zacrtane

ciljeve.

Delegacija Vojske Crne Gore

-

-

j saradnji istakla je

, kako za sticanje

novih iskustava u borbi -

-

inice za mirovne operacije, tako i u

smilsu

, kao što su Oružane snage

Turske.

major

pristupati na globalnom nivou, da

terorizam koristi sva raspoloživa

sredstva u postizanju ciljeva i da mu se

tako i treba odgovoriti koordinisano i

jedinstvenim naporom, cjelokupne

zajednice i svimkapacitetima.

Idejna osnova i motivi

Početak pro

se djelimičnomože povezati

i sa procesom evropskih integracija.

Oba procesa su imala zajednički cilj

bezbjedniji i prosperitetniji svijet

čime će se stvoriti ambijent za pro

speritet pojedin(a)ca. Iako (ne)jedin

stveni, ovi procesi će i do danas ostati

izrazito kompatibilni. Razaranja na

evropskom kontinentu u Prvom

vijet učiniti

„boljimmjestom“.

čan inpuls stavaranjem Evropske

unije

Marta 1948. u Vašingtonu su počeli

pregovori o mogućoj saradnji Zapad

ne unije i SAD-a i Kanade Američka

vizija je

nađu zemlje Zap

što je bilo

u skladu sa američkom političkom i

vojnomstrategijom ali strateško-tak

tičkim rasporedom potrebnih baza u

Evropi. Ovi su pregovori nedvosmi

sleno pokazivali težnju SAD-a i Ka

nade za stvaranjem potpuno nove

vojno-političke organizacije u od

nosu na Zapadnu uniju. Predviđajući

neka buduća geo-politička kretanja,

SAD su insistirale i na preciznijem

cesa transatlantskih in-

tegracija

,

odnosnokreiranje zonebezbjednosti,

-

-

, a

zatim i Drugom svjetskom ratu bila

su povodnaporimakako s

Evropa je dala sim-

bol

.

-

.

bila da se u novoj organizaciji

adne unije, SAD,

Kanada, ali iNorveška, Švedska,Dan-

ska, Irska, Italija i Portugal,

, -

-

-

-

Stav

određenju pružanja

pomoći u slučaju napada članicama

novo

pomoći državi

članici u slučaju napada. Kako je

kompromis osnova političkog ma

nev tako je i ovdje nađen u

članu 5. ovog U

da država članica

pa stoga ne mora biti riječ o

vojnoj pomoći već država članica

odlučuje kako će pomoći

ći mogućnost

tako i danas

napad na neku državu članicu ostao

bez odgovora vojnog karaktera. U

suprotnom, suština osnivanja i

funkcionisanjaNATO-anebi bila ista

i to bi bio uvod početak kraja

pri čemu je po

sebno Francuska insistirala na uklju

čivanju oblasti u Alžiru koji su po

francuskom ustavu bili njen sastavni

dio. Ključna opasnost je bila da ne

smotrena formulacija može uključiti

mehanizama

g saveza.

Osnovni problem u prvim debatama

u Kongresu SAD odnosio se na pi-

tanje obima i oblika

-

risanja,

govora, odnosno u

formulaciji spro-

vodi akciju koju sama bude smatrala

potrebnom. Ovakav stav ostaje i do

danas,

,

shodno svojoj procjeni i potrebama,

, podrazu-

mijevaju i oružane ak-

cije. Ipak, teško je vjerovati da bi kako

u vremenu hladnog rata,

u orga-

nizacije.

Problem sa saveznicima je bio teri-

torijalnog karaktera, -

-

-

sve kolonijalne posjede država čla

nica. Imajući u vidu da su članice tre

balo da postanu

Pored toga je važnopitanje bilo i ko će

biti uključenu savez.

su bile predmet pregovora.

Osnovni razlog, naročito američkog,

pritiska za uključenjem Norveške bio

je njen položaj i geo-strateški značaj.

Pored toga

va koja su bila ključna

-

-

Velika Britanija,

Francuska i Holandija, nekada velike

kolonijalne sile, takav scenario je tre-

balo da vodi ka zaista velikoj teritoriji

saveza. Ipak, precizno formulisanje i

detaljno nabrajanje teritorije na koju

se Ugovor odnosi riješio je i ovo pi-

tanje.

Norveška, Italija

i Portugal

, dodatni impuls je pred-

stavljao i sovjetski pritisak na Nor-

vešku u vezi sa potpisivanjem Ugo-

vora sa SSSR-om. Portugal je geo-

strateški bio posebno važan zbog

Azorskih ostr

za NATO

20 PARTNER

država, gubitak kolonijalnih posjeda

Evrope, ali i nova spoljna politika

SAD-a oblikovana novim amer

Shodno tome,

-

Bezbjednosni razlozi

. Prema Lidiji -

odlikovao ravnotežomsnaga.

Ekonomski razlozi su

-

pe uslijed ratnih deša-

vanja, ali i gubitka kolonijalnih po-

sjeda koji su bili važni izvori sirovina i

radne snage, pa je Evropi bila ne-

ophodnaekonomska saradnja.

-

,

shodno transatlantskoj vojnoj sa-

radnji. transatlant-

skih integracija svoj korijen imaju u

idejama nacije i nji-

hovog Ustava, kao suštine filozofije

liberalizma i njenog osnova - zaštite

individualnih prava i sloboda. Shod-

no tome, SAD-u je i bio cil

, -

-

ičkim

interesimana evropskomkontinentu.

mogu se izdvojiti tri

razloga koja će kasnije svakakopostati

i ciljevi NATO-a: bezbjednosni, eko

nomski i političko-ideološki.

nastaju uslijed

promjene modela međunarodnih

odnosa Čehulić, u ev

ropskom slučaju riječ je omodelu koji

se

postojali i na

evropskoj i na američkoj strani imogu

se posmatrati kroz dva nivoa. Prvi

nivo se odnosi na gubljenje ekonom

ske moći Evro

Drugi nivo se odnosi na dodatne ko

risti za američku vojnu industriju

Politički razlozi

oceva američke

j stvoriti

institucionalni blok država koje će se

razvijati u tom pravcu odnosno pro

širiti broj i moć država slične orijen

tacije.

Ivan Jovetić

Autor je analitičar Instituta za stra-

teške studije i saradnik na Fakultetu za

međunarodnu ekonomiju, finansije i

biznis UDG

za bezbjednosno povezivanje Evrope i

SAD ali je osnovni problem sa Por

tugalom bio nedemokratski režim u

toj zemlji. Ipak, geo-strateški razlozi

su bili razlog zanemarivanja te činje

nice eće biti posljednji

put takvog .

Kada ja riječ o Italiji, SAD

ali su Francuzi instistirali uslijed

političkih i vojnih razloga. Imajući u

vidu da, kako je primijetio Čerčil,

nema vječitih prijatelja već samo vje

čitih interesa čak i kada to zahtijeva

saradnju sa nedemokratskim ili čak

fašističkim režimima Norveška, Ita

lija, Irska, Portugal, Island iDanska su

pozvanida sepriključe savezu.

Ugovor o formiranju sjevernoatlant

skog saveza je potpisan u Vašingtonu

4. aprila 1949. od strane ministara

inostranihposlovadržava članica.

Među četrnaest članova

a: članovi

2. i 5. Član 2 U

Evrope i SAD-a i u njemu se navodi da

će države članice doprinositi razvoju

mirnih i prijateljskih odnosa tako što

će jačati svoje slobodne institucije,

unaprijeđivati principe na kojima su

iste zasnovane i unaprijeđivati uslo

elimi

nisaće međusob

će razvoju međusobne eko

nomske saradnje. Član 5. na drugoj

strani

pru

žajući

u se navodi da će sve države članice

napad na jednu ili više od njih sma

trati napadom na sve članice kao i da

će svaka na osnovu člana 51. Povelje

UN-a pomoći odmah, sama i u sa

, -

-

, što svakako n

ishoda na svjetskoj sceni

su bile pro-

tiv,

, -

,

, -

-

Ugovora po-

sebno mjesto zauzimaju dv

govora je osnov insti-

tucionalizovane ekonomske saradnje

,

ve

napretka i stabilnosti.Dodatno, -

ne privredne sukobe i

doprinosi -

, predstavlja osnov instituciona-

lizovane bezbjednosne saradnje, -

bezbjednosne garancije i u nje-

m

-

,

-

Stav

PARTNER 21

radnji sa preostalim članicama

smatra potrebnim uključujući

i upo

članice

NATO-a su postale Belgija, Danska,

Francuska, Holandija, Island, Luk

semburg, Norveška, Portugal, Velika

Br Prvi

talas proširenja obuhvatio je Grčku i

Tursku 1952. dok je drugi talas obu

hvatio SR Njemačku 1955. U trećem

talasu, 1982. primljena je Španija. Pri

ključenje Njemačke i Španije su bila

jedina dva priključenja u kojima se

pridružila samopo jedna država. Prije

i nakon toga države članice

a iako to nije

zvanično pravilo. Godine 1990. dolazi

do ujedinjenjaNjemačke što dodatno

proširuje teritoriju NATO-a iako to

nije bio zvaničan oblik proširenja.

Četvrto proširenje NATO-a je bilo

1999. kada su pristupile Češka, Ma

đarska i Poljska je peto nastupilo

2004. proširenjem teritorije organi

zacije naBugarsku, Estoniju, Letoniju,

Litvaniju, Rumuniju, Slovačku i Slo

veniju. Za sada, posljednje, šesto

Kada je riječ

istorijskom okviru. Četrde

sete godine XX vijeka obilježene su

geopolitičkim, geoekonomskim i ge

ostrateškim promjenama globalne

scene. Prije svega riječ o novoj poli

tičkoj podjeli svijeta u kojoj SSSR do

bija sasvim novu ulogu koja utiče na

ideološku podjelu globalne scene

, kora-

ke koje

trebuoružane sile.

Ugovorom iz Vašingtona

-

itanija, Italija, Kanada i SAD.

-

-

su uvijek

pristupale u konvojim

,

-

, dok

-

-

, pro-

širenje se dogodilo aprila 2009. go-

dine, pristupanjem Hrvatske i Alba-

nije.

o stvaranju NATO-a,

osnovne motive treba tražiti u kon-

kretnom -

-

, -

-

. Po-

red toga, evidentni su i ekonomska i

vojna iscrpljenost zapadnoevropskih

Nakon vrlo 2009. godine, pred

Direkcijom za zaštitu tajnih podataka

nalazi se još jedna vrlo zahtjevna godina u

pogledu ispunjavanja obaveza na putu ka

evropskim i evroatlantskim integracija-

ma.

dinamične sistema i procesa - SAA. -

, prepoznate su u

implementacionim direktivama NATO i

Programu informacione bezbjednosnosti

u Crnoj Gori, a

-

Navedenenadlež

nosti, kao obavezujuće

biće dodatno razrađene

Uredbomobližimuslovima i načinu spro

Direkcija za zaštitu tajnih podataka

22 PARTNER

likom posjeta stranih pravnih i

-

Nakon donošenja navedenih propisa, Di-

rekcija je planirala pripremu i d

kovanja tajnim po-

dacima u velikoj mjeri olak-

šati rad i postupanje sa tajnimpodacima, u

Centralnom registru i registrima tajnih

podataka, a zaokružiti pravni

okvir uoblasti tajnihpodataka.

Neizostavni dio planiranih aktivnosti Di-

rekcije, u 2010. godini, -

eti bila-

teralni pregovori i -

-

i zaštitu tajnih podataka sa EU, kao

i implementacija tog sporazuma.

i -

-

i

U kontekstu realizacije preuzetih obaveza

iz PARP-a, u

i

-

-

jed-

nosne politike i pravila i osigurati mini-

mum NATO standarde u oblastima bez-

bjednosti lica, bezbjednosti podataka,

INFOSEC-a i oj bezbjednosti, što

predstavlja visoko prioritetan cilj za Crnu

Goru.

B.D., I.P., P.K

fizičkih

lica organizacijama koje stvaraju, obrađu

ju ili čuvaju tajnepodatke.

onošenje

Instrukcije o načinu ru

kojom će se

čime će se

predstavljaće in

tenzivna međunarodna saradnja u okviru

koje će u najskorije vrijeme otpoč

zaključivanje Sporazu

ma o bezbjednosnimprocedurama za raz

mjenu

Udaljim

aktivnostima na međunarodnom planu

nastaviće se sa usaglašavanjem zaklju

čivanjem bilateralnih sporazuma o uza

jamnoj razmjeni i zaštiti tajnih podataka

sa stranim državama međunarodnim

organizacijama.

tekućoj godini, pristupiće se

realizaciji sprovođenju Partnerskog cilja

“Nacionalni program za bezbjednosnu sa

radnju saNATO-om”krozkoji će senasta

viti revizija postojeće nacionalne bezb

fizičk

vođenja informatičke

stavljanje i razvoj informatičke

zaš

uključivanje

U tekućoj godini planirano je donošenje

Uredbeobližimuslovima inačinu sprovo

đenja

kojom će se regulisati zaštita podataka

sadržanih u ugovorima o pružanju usluga,

fizičkih

lica,

zaštite tajnih poda-

taka. Uspo

tite tajnih podataka podrazumijeva i

uspostavljanje referentne liste normi i

standarada i potrebnih nor-

mi i otvorenih standarda u oblasti infor-

macionebezbjednosti.

i

-

industrijske zaštite tajnih podataka

zatim zaštita od gubitka ili otkrivanja taj-

nih podataka stranih pravnih i

zaštita pri transportu tajnih podataka

i uspostavljanje posebnih procedura pri-

Zakonske inovacijeza šire nadležnosti

Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog za-

kona o izmjenama i dopunama Zakona o

tajnosti podataka i podnijela ga Skupštini

Crne Gore na razmatranje i usvajanje.

Osnovni razlog izmjena i dopuna Zakona

je potreba proširivanja nadle -

-

. Direkcija biti centralno

državno tijelo za bezbjednost komunika-

cija - NCSA, izbor, upravlja-

nje i održavanje kriptografske opreme za

prenos, obradu i

podataka, kao i za

- NDA,

-

evidenciju kriptomaterijala i za akre-

ditaciju informaciono-komunikacionih

žnosti Di

rekcije u oblasti informatičke zaštite taj

nih podataka će

koja će vršiti

čuvanje NATO i EU

tajnih rukovođenje

kriptomaterijalima koja će vršiti

bezbjedno rukovanje, čuvanje, distribuci

ju i

Prva lekcija koju su mi kolege sa malo više

iskustva u misijama po Africi prenijele kad

samdošao bila je: „Nemoj da te zavarava to što

je sadmirno i što te lokalci na ulici tretiraju sa

poštovanjem. To j -

ij eksplodirati i taj što te

do

Nakon godinu i dva mjeseca u misiji koje sam

proveo u relativno mirnim uslovima, došao je

red da vidim i k

-

j

jelo-

dnevne pretrage njeno tijelo -

nju u blizini džamije. Za ubistvo je odmah

optuženo musli

ne znači da već sl edećegmi

nuta c ela nacija neće

sad drugarski tapšao po ramenu neće

„obraditi“mačetom“.

ako izgleda kad se zapuca.

Povod nije bio beznačajan. U jednom selu ne

stala je d evojka, iz hrišćanskog plemena

Lorma. Policija je alarmirana i nakon c

je nađeno u žbu

mansko pleme Mandingo i

kuća lokalnog imama je bila kamenovana. Da

stvar nije bezazlena znali smo odmah. Ova

Dnevnik vojnog posmatrača

PARTNER 23

porter ispred spaljene stanice policije. Put dalje

je, ,

, uz negodovanje

službenika iz kancelarije za ljudskaprava, koji je

bio sa nama u kolima. Tražio je da se vratimo u

bazu i da previše ne rizikujemo,

je ni „ovi sa oružjem“ nije

-

, kako smo se približavali broj ljudi je

rastao, a pridošlice su u rukama imale - puške.

Neposredno prije barikade sam dodao gas i

skrenuo - io na novu

barikadu. Ove smo izgleda baš iznervirali,

o da pada kamenje koje su ba-

cali na nas.Ovo je stvarnobilo dosta.Uspi

eru sa Jordanci-

takođe bio blokiran, pa sam vozilom ušao u

uličicu koja je išla nizbrdo

ulazeći tamo

gd su ušli. Na kraju

uličice zatekli smo par ljudi na barikadi, me

đutim

u uličicu desno i nalet

pa je

oko vozila počel

o sam

da se okrenem i ne skidajući nogu sa papučice

gasa krenuo nazad ka transport

Voindžami smo dobili rano ujutru. U gradu

dominiraju ova dva plemena, pod

Prvi pucnji su se čuli oko 10 i svuda po

gradu su počele da gore kuće. Situacija je iz

makla kontroli, a reakcija mehanizovanog

bataljona iz Pakistana i interventne jedinice

policije iz Jordana je bila vi

eli su na ulice i samoposmatrali

kako organizovane grupe pale jednu po jednu

kuću dok su ljudi sa mačetama i puškama

protrčavali između njih. Lokalna crkva i kuća

gradonačelnika su spaljene među prvima.

Oštećene su dv

Mi, vojni posmatrači, smo izlazili napolje

van baze jer, pošto nemamo oružje inače ne

odlazimo na rizična m

em. Situaciju smo pratili sa osma

tračni

ečilo b ekstvo kaž

njenika. Pomoć nije mogla da stigne jer su sve

jedinice bile blokirane u gradu i oko četiri

dnostavnih lovač

kih pušaka su počeli da dopunjavaju i rafali iz

automatskog oružja. Očigledno je da su pri

krivena skladišta naoružanja počela da se

prazne. Vođ

erao da se zapitamkako su ti

nesrećnici uopšte čekali nemire da pob

r je inače predviđen za 50

i njihova vozila razba

cana na sve strane. Dok sam se vozilom pro

bijao između njih izašao sam na jednu ulicu

koja je imala barikade

Ostavivši UN trupe iza nas približio sam se

barikadi.Međutim, tad sunanjih istrčali ljudi

samačetama.

ijeljena po

kvartovima. Oko devet sati dobili smo izvješ-

taj o masovnom okupljanju Mandigoa u cen-

tru grada. Tad je i mobilna telefonija prestala

da funkcioniše - antena je bila onesposoblje-

na.

-

še nego - mlaka.

Zapravo, izletj

,

ije džamije i još jedna crkva.

nije

jesta bez oružane prat-

nje, a i pored toga niko od nas nije imao ni

pancir ni šlj -

ceubazi i preko radio veze.Okodva sata

popodne iz centralnog zatvora je zatražena

asistencija kako bi se sprij j -

sata

stigao je izvještaj da je zatvor prazan.Otprilike

u to vrijeme pucnjeve iz je -

-

a tima je upitao ko želi da ide sa

njim u patrolu po gradu i ja sam se prijavio.

Prvo smo obišli zatvor. Smrad koji sam tamo

zatekaome je natj

jegnu

odatle. Zatvo ljudi , a

u njemu je bilo 78. Nakon toga smo se spustili

u grad odakle su se novi plamenovi dizali u

nebo. U samomcentru zatekli smo izmiješane

Pakistance i Jordance -

-

samo 50m odatle.

Okrenuo samvozilo i vratio se u

centar. Probao sam da se probijem drugom

ulicom i popevši se uzbrdo zatekli smo trans-

ma. Odatle smo se nekako probili nazad -

jeglice.

Svuda oko naše ograde smo mogli da vidimo

ljude kako sa koferima i sa zavežljajima na

glavama bježe van grada. Kasno popodne je

nastupilo zatišje. Izgl

-

oni

su zatražili odobrenje da upotrij

kog

kontigenta u susj

ještaju transportere po cijelom gradu. Do

mraka u gradu su , a dvade-

setak ranjeno .

UN još nijesu reagovale silom i nezadovoljstvo

ugroženog stanovništva je bilo opravdano.

Nakon što je proglašen ,

enje da se pripremimo za evakuaciju. To

podrazumijeva - torba do 5kg sa namirnicama

za jedan dan. Ranac

ostatak stvari sam morao da prežalim. Imao

sam rezerve hrane u konzervama za bar tri

nedjelje, dijelove uniforme i opremu koju nije-

sammogaodanosimsa sobom.

-

-

a. Narednih dana, situacija se polako

smirivala. Ipak, trajnog spokojstva nema. U

ovom dijelu Afrike

, UNMIL;Voinjama

. U sa

moj bazi su počele da se gomilaju izb

edalo je kao da se situacija

smiruje. Međutim, u sumrak su se ponovo čuli

pucnji. Proglašen je policijski čas i nakon na

pada kamenicama na pakistanske vojnike

ebe oružje.Dok

su čekali odobrenje i pojačanje iz bangladeš

ednom okrugu, počeli su da

razm

četiri lica ubijena

vatrenim oružjem ili mačetama

policijski čas dobili smo

naređ

mi je već bio spakovan, a

Onda su uslijedila hapšenja i oduzimanje na

oružanja. Izbjeglice su se skupljale oko lokalne

bolnice, a bolničke sobe bile su pune žrtava ra

njavanj

, ništa lakše nego započeti

rat.Amir je teškokontrolisati.

BrankoĐurđić

dok trepnešRat počne,

dvaplemena su sena c eloj teritoriji naše zone

odgovornosti tukla do istrebljenja tokom gra

đanskog rata.

lično

ečio krvoproliće i smirio situaci

ju. Međutim, s utradan se ispostavilo da je

stigao suviše kasno. Nakon glasina da je imam

zarobljen i džamija spaljena, Mandigo pleme

jepočeloda senaoružava i grupiše.

eštaje o mogućim nemirima u samoj

ij

-

PotpredsjednikLiberije je kasno

popodne stigao u to selo, kako bi prego-

vorima sprij -

j

Prve izvj

Od Afrike (Angola), do Azije-Avgani-

stan, svuda je bilo i biće pripadnika naših

vojnih snaga, koji su se bavili časnim

poslom očuvanja mira ili razdvajanja su-

kobljenih strana.

O savremenim misionarskim aktivnosti-

ma mnogo se zna za razliku od nekih

ranijih koje su se dešavale širom planete.

Ovih dana svjedoci smo da, zahvaljujući

tehnološkom napretku, tzv on-line video

uključenjima, iz prve ruke, dobijamo iz-

vještaje o stanjunaših vojnika iz bazeuda-

ljenog i nerazvijenog avganistanskog gra-

24 PARTNER

Biti svudagdje je ugrožen mir

Pitate se da nije greška. Nije. Trebalo je

tada ispratiti baš njih. Ali prije nego do-

đemododetalja, par rečenica o istoriji su-

kobauAngoli.

Građanski rat u Angoli počeo je još 1975.godine nakon što je zemlja postala neza-visna od Portugalije. Formalno je završen2002. Sukobile su se dvije glavne frakcije,komunistička MPLA i antikomunističkaUNITA. Za nastavak krvavih sukoba ukojima je, prema procjenamaubijeno oko500 hiljada ljudi, pobrinula se treća stra-na - separatistička militantna grupacija

bloka, dok su drugu stranu, očekivanopodržale SAD, Zair, Južna Afrika i dr. Usukob se uključuje Južna Afrika koja šaljesvoje trupe u invaziju na Angolu. Komu-nistički režimKubeodlučuje dapomognetamošnjojMPLA slanjemogromnog bro-ja vojnika.

Slijedi Rezolucija 626 Savjeta bezbjed-nosti UN o uspostavljanju UNAVEM, ve-rifikacione misije za nadgledanje povla-čenja kubanskih trupa iz Angole, koja jetrebalo da obavi zadatak od januara 1989.do juna 1991. godine. Po njenom okon-čanjuUN su objavile -misija završena us-pješno.

Vraćamo se jednom od nosilaca plavogšlema, odnosnokape, potpukovnikuŽelj-ku Popoviću. Naviru sjećanja, i to uglav-nom pozitivna. Govori o neobičnim odli-kama Angole, jedinstvene zemlje razli-čitih geografskih obilježja, bogate naf-tom, rudnicimadijamanata, te predjelimapod džunglama, zbog blizine Ekvatora.Nasuprot tome, njen južni dio ka Nami-biji, dominantno je teritorija koja pripadapustinji Kalahari. Cio zapadni dio je naobaliAtlantskogokeana.

Priča o prvom kontaktu sa zemljom ukoju je svojom voljomupućen, a o kojoj je

dićaPoli-I-Komrija.

Akako jenekadabilo - govori nampotpu-

kovnik Željko Popović. Prije tačno 20 go-

dina, kao najmlađi, ali veoma stručan,

mirovnjak Ujedinjenih nacija, otišao je u

Angolu. Tamo je proveo 16 mjeseci. Ulo-

ga misije bila je nadgledanje povlačenja

kubanskih trupa iz te velike afričkedržave.

koja se borila za nezavisnost pokrajineKabinda. Bio je to navjeći, najduži i naj-značajniji oružani sukob ere Hladnogarata. Sovjetski Savez i Sjedinjene Američ-keDržave bile su saglasne u jednom- rat uAngoli smatran je krucijalno važanim zasvjetsku ravnotežu snaga, ali i za ishodHladnog rata. Komunističku MPLA po-državale su Kuba, SSSR i zemlje Istočnog

Tema

znao tekponešto iz kazivanja onih koji suveć tamo bili. Bio je spreman za profesi-onalna, ali i druga iznenađenja. Rečenomu je da se spremi za velike vrućine, zarestruiktivnost u konzumiranju lokalnehrane i pića, da se pazi zaraznih bolestikao što su malarija, kolera, tifus, ameba idr. Neizvjesnost, nesigurnost samo nakratko su mu bojile misli. Prvi profesi-onalni izazov bilamu je nepoznanica voj-ničke procedure, odnosno pitanja tipa:šta se od tebe očekuje i što trebadauradiš.Ipak, odluka je konačna i neopoziva. Na-kon desetosatnog leta na liniji Beograd-Pariz- Luanda stiže uAngolu.Mada su gaprethodno upozorili, ipak nije mogao dapredvidi takav toplotni udar odmah poizlasku iz aviona. Željko to opisije kao šoki kaže da se osjećao isto kao da ga je nekoubaciouvreloparnokupatilo.

Za razliku od današnjih mirovnjaka, za-datak pripadnika posmatračke misije uAngoli bio je da sami sebi organizuju ži-vot. Tražili smještaj, nabavljali potrepšti-ne... Nakon toga i prvi radni zadaci.Kontingent je imao 62 posmatrača iz 10zemalja. Među njima, sa prostora bivšeJugoslavije bilo je 6pripadnika vojske.

Posmatračku misija sačinjavalo je pet ti-mova, koji su pokrivali isto toliko nadzi-ranih tačaka: tri luke i dva aerodroma,odakle su se povlačili kubanski vojnici.Preko luka je odlazila tehnika, a avionimaljudstvo. Kad tim dobije zadatak npr. uluci, za vrijeme 24-časovnog dežurstva, usmjeni od 12 sati, posmatrači su bilježilisvakog vojnika pojedinačno, svaki ko-mad ukrcanog naoružanja, počev odkrupnog do najsitnijeg. I to je znalo da

PARTNER 25

potraje i do 15 dana. Na aerodromima,posao je bio znatno jednostavniji jer sunjima transportovani samo vojnici. Poobavljenom poslu, tim je pisao izvještaj,koji je sadržao jednostavne podatke odatumu, tipu prevoza, broju ljudi i oruđaukrcanih za vraćanjenaKubu.

Smjenjivanje na 5 ključnih tačaka išlo je

15-to dnevno. Osim u glavnom gradu

Luandi nadgledano je povlačenje i u en-

klavi Kabinda, te Lobitu, gradu na

Atlantiku. Timovi posmatrača provodili

bimjesec ipo u glavnomgradu,mjesec na

jugu i mjesec na sjeveru. Tada kapetan,

Željko je nakon šestomjesečne rotacije

raspoređenkaooperativni oficir u štabu.

Misiju karakteriše kao nisko rizičnu. Go-

uputio uAfriku, već je bio oženjen Svetla-

nom, koja ni malo blagonaklono nije gle-

dala na tu njegovu „ avanturu“, koju nije

prepoznavala profesionalnom.Međutim,

promijenila je mišljenje nakon što je po-

sjetila supruganaviše odmjesecdana.

Pitali smo Željka koje momente će najra-

đe pamtiti. Bez razmišljanja, kao iz topa,

govori o nezgodi koju je doživio zajedno

sa jednim brojem kolega. Naime, avionu

koji ih je prevozio, prilikom slijetanja

pukla je guma na točku. To su vidjeli tek

nakon prizemljenja. Svjestan rizika u koji

su se upustili glasno je opsovao. Staloženi

pilot, Angolac na čistom srpskohrvat-

skom ga je upitao zašto psuje kad i nije

bilo tako opasno. Netom je saznao da je

tovo da nije bilo oružanih napada,možda

poneka pljačka. Kretanje jeste bilo ogra-

ničeno, ali su postojale i sigurne zone.

Rijetko su, osim u glavnom gradu, kon-

taktirali sa lokalnim stanovništvom.Opi-

suje ga kao blagonaklono i miroljubivo

prema pripadnicima „plavih šlemovima“,

za koje su znali da su „naoružani“ jedino

olovkom i papirom na kojem su bilježili

nešto što se nije na njih odnosilo, već na

one koji su u njihovu zemlju stigli pod

punomratnomopremom.

Kapetan Popović bio je najmlađi član ta-

dašnje rotacije u misiji, ali mu to nije bila

mana, već čini se preporuka. Kada se

avijatičar završio pilotsku školu uVršcu. I

nije to jedina zanimljiva priča. Angolu je

napustio kao kum male Solanž čija je

majka bila zaposlena umisiji. Napustio je

tu zemlju i nakon što je poslije 16mjeseci

doživio kišu u kraju u kojem je ona pravi

raritet. Napustio je afričko tle bogatiji

vojničko-profesionalnim, multikultural-

nim i višenacionalnimspoznajama.

Na kraju razgovora upitan šta u životu nebi mijenjao potpukovnik Željko Popovićodlučno saopštava - Vojnu gimnaziju uBeogradu, iskustvo iz Angole i svoju su-pruguSvetlanu.

OliveraĐukanović

Tema

“Primijetio samodavna kadmi se ovakvi,

ili ovome potrebni maleri je

timsretnije".

Bilo je vremena za šetnje po Minhenu, a

odatle stigli su u Frankfurt. Kralj piše da

nije bio dobrog raspoloženja. "Ne znam

što mi je. Apetita

Pio sam neke lijekove, uzimao

sam kinin, sve jedno. Neman sana. Ovo

ne sluti na dobro. Uostalom, ja

se u Rusiju

kretao". Kralj je u Frankfurtu primio i no-

sruče, da mi

nečesova, volje da Bog

sačuva.

sam se

vazda ovako osjećao, kad sam

26 PARTNER

Feljton

Kralj Nikola je u martu 1908. go

Rusiji, na

poziv cara, što je za on

kraljevsko-carskom susretu, bio

svojevrsni poduhvat. Sam kralj u svojim

"Memoarima" piše da mu "nije milo obi-

jati po svijetu". Kaže

Lješkopolja pa do Danilova

Grada, u

"Ali, kad je po-

treba i ovo mi je lako", piše kralj. A na

daleki put je krenuo iz Kotora, odakle su

Crnogorci, gdje god pošli, uvijek odlazili

u svijet. Snabdio se knjigama, kako na-

vodi, dobrim i zlim, i i jedne i druge -

"tek da vrijeme ubijem". Prije putovanja u

Rusiju, kralj razmišlja o tome -

mati uspjeha - "nadam se ne

toliko u moju umještinu i u shvatanje

pravijeh interesa od strane Rusa, no pro-

stou talik i

je bilo "bez pjene i bez vala", a prvi odmor

je bio u Malon Lošinju. Odatle u Trst, a

onda uVeneciju. "Tako i -

ali stan hladan, a ja

gladan", piše kralj. Sjutradan, pošto seod-

morio u hotelu, kralj Nikola je sa prat-

njom izašao na Trg Svetog Marka. -

za njega ne bi zmije iz

lomine, dako je ne bude i za mene, po-

mislih". Nakon šetnje -

-

, put je dalje vodio pre-

ko Verone, Minhena i Frankfurta. Crno-

gorska delegacija je u Veroni zakasnila za

prvi voz ka Minhenu, pa je krenula dru-

gim vozom, a kralj to ovako komentariše:

dine

putovao u zvaničnu posjetu

dašnje prilike, iako

je riječ o

da će "mnogo radije

poći, đe od

one previjače i male kuće, no u

ove lokande i dvorove".

čita

da li će nje

gova posjeta i

sreću".

Kralj je putovao brodom "Rumija". More

bi, iz Triješća do

đoh uMletke za četiri sata". UVeneciji je

tih dana bio njemački car Vilhelm. "Kad

dođosmo u lokandu,

"Re

košemi da se juče pjacomšetao dugo i car

njemački, pa kad

, kralj je "pošao uči

niti jedan krug oko jahte cara njemač

koga". Iz Venecije

u RusijuPutovanje kralja Nikole

Na gr , a car

je poslao i Dolgorukova.

"Poslije po ure putovanja, ušli smo u bes-

kraj, gdje je sa svake stranenebo izgledalo

kao da je na zemlju palo". Od granice -

6. marta,

u 10 i po ura voz je stigao na stanicu u

Carsko Selo. Kralja

. Iz Carskog Sela kralj je otišao u

Petrograd, u Zimski dvorac. U ruskoj

prestonici kralj Nikola je ostao punih pet

dana. Za to vrijeme zv -

prijemi, razgovori

kom Selu bilo je oko sto osoba.

pozvani svi ministri, sa

predsjednikom Stolipinom, -

-

ostalog, kralj je u Pe-

trogradu razg -

Pod-

gorice i Bara. Kraljevi ministri su razgo-

varali sa ruskim ministrom vojnim. Na-

ravno, tražili su or

, "osim brzometnijeh gorskijeh to-

pova".

Ana kraju putovanja uRusiju, crnogorski

kralj razmišlja o svojim naporima i važ-

nosti diplomatije. "Neprestano radim za

tu našu jadnu zemljicu, radim s odušev-

ljenjem i s vru

na stranu, a interes zemlje prijed

svega. Dostojanstvenimponašanjem, -

jaju se

prijatelji i osvaja se. Nijesmo mi ni još

bogati da prenebregavamo ove neop-

hodneduž

Ilija

anici je kralja čekao carev voz

svog ađutanta

Ru

sije kralj je putovao dan i noć i 2

je tu dočekao ruski

car Nikolaj Romanov, što je bila posebna

čast

anični susreti, ve

čere, balovi, . Na večeri

u Cars "Na

večeru su bili

mnogo gos

pođa,mnogo gospode građanskoga i voj

ničkog reda". Pored

ovarao omogućnostima iz

gradnje Balkanske željeznice, pravcem

od Peći, preko Plava i Gusinnja, do

užje. Obećano im je

sve

ćomnadomuuspjeh. Neka

je sve

lju

baznosti i načinomophođenjadobi

nosti", zaključuje kralj.

Despotović

vinare "Frankfurter cajtinga" i francu-

skog žurnala "Eshos", a u vezi sa tim za-

pisuje "Mora se i ta sorta ljudi primiti".

Crnogorski suveren putuje ve

-

utorak 25. marta, budemo na granici, a

26. u Petrograd. Hvala bogu". Iz Frank-

furta, put je vodio preko Berlina. "Skoro

pet ura stajali smo u

11

ura i sjutra u 11 pred podne stigli smo na

Granicu, naVeržabalovo".

ć nekoliko

dana, a u Frankfurtu je 22. marta. "Iz Pe

trograda, već jedva jedvice, dođe glas, da

u

Berlinu, čekajući

direktni voz za granicu. Krenuli smo u