povijest epistemologije

Epistemologija

Pojmovi Znanje Istina Vjerovanje Razlozi, opravdanje Spoznaja

Opažanje Razum Svijest Pamćenje

(memorija) Svjedočanstvo

(komunikacija) Intuicija

-izmi Skepticizam Relativizam Pragmatizam, koherentizam Realizam (Anti-realizam) Racionalizam, empirizam Internalizam (eksternalizam) Fundacionalizam, koherentizam, relijabilizam Evidencijalizam, kontekstualizam Postmodernizam, konstruktivizam, dekonstruktivizam Konsenzualizam, ekspertizam....

Pojmovna analiza i stroga argumentacija

Epistemologija zalazi iza naših svakodnevnih stavova o znanju

Ispituje svakodnevna vjerovanja sa daleko većom strogosti u nastojanju da odstrani nedosljednosti i zablude

Izvodi posljedice i pita jesu li prihvatljive jednako koliko i početni stavovi

Na primjer Ako

Znamo da su se neka naša vjerovanja pokazala netočnima… i da će se mnoga pokazati netočnima

Znamo da ponekad nešto znamo – čistim slučajem

onda Kako znamo da je ono u što sada vjerujemo

točno? Kako možemo li sami prepoznati kada imamo

pogrešivo vjerovanje – a kada znamo?

ili Ako znamo da društvene relacije i mjesto

koje zauzimamo u društvu određuju naša vjerovanja

Čija su vjerovanja opravdanije? Ima li uopće opravdanih vjerovanja ili su

sva opravdana u jednakoj mjeri? Ako su sva opravdana u jednakoj mjeri, ima

li smisla bilo koja rasprava? .....

Epistemološka pitanja, onkraj svakodnevnih stavova, postavili su filozofi već u davno vrijeme antička filozofije

Čemu epistemologija?

Prethodi svemu ostalom Ispituje moći spoznaje Definira što je znanje i Kako prepoznajemo da znamo Pomaže da razlikujemo ‘dobra’ od ‘loših’ vjerovanja Objašnjava što uopće znači traganje za istinom ‘ ’ , Objašnjava što je dobar spoznavatelj što su vrline

‘ ’ .... dobrog spoznavatelja

Epistemologija kao primijenjena filozofija Pomaže prepoznati predrasude Ukazuje na razliku između sudova ukusa i

uvjerenja i argumentiranih stavova Određuje što je naša epistemička dužnost i

odgovornost Ukazuje na vrijednost epistemičke aktivnosti:

razumijevanja, nalaženja smisla, spašavanja pojava, opravdanja i znanja, mudrosti

Kratka povijest

Antička i moderna epistemologija

Antičke teme - ukratko

1. Definicija znanja2. Kriteriji ‘prepoznavanja’ znanja3. Osjetilna vs. razumska spoznaja4. Urođene ideje

Platon (Menon) Nativizam: urođene sposobnosti ili

urođene ideje, urođeno znanje (anamnesis)

Racionalizam: spoznaja istine je stvar razuma (dobro vođen način nalaženja odgovora u sebi) Kriterij znanja: ono što znamo mora biti toliko jasno da nam se čini samo -evidentnim

Teetet

Znanje znanje je istinito, opravdano

vjerovanje Znanje ne može biti niti puko vjerovanje

(mnijenje), ali niti istinito vjerovanje Razlozi čine istinito vjerovanje – znanjem

Znanje i vjerovanje (mnijenje) (Istinito) vjerovanje može biti korisno kao

i znanje Međutim, ono brzo nestaje iz uma,

zaboravljanje Razlozi mogu ‘usidriti’ istinito vjerovanje

i učiniti ga korisnijim; objašnjenje ili opravdanje čine vjerovanje znanjem

Kada iza vjerovanje postoji racionalno opravdanje (objašnjenje zašto je istinito) može se govoriti o znanju

Država

Spoznaja ideja (općeg) Znanje/mudrost je spoznaja ideja

(vječno, apsolutno, nepromjenjivo); spoznaja onoga što stvarno jest

Vjerovanje je spoznaja svakodnevnih stvari (može biti i ne biti)***

Otvorene još neke teme: Osjetilna vs. razumska spoznaja (čisto

mišljenje) Svakodnevna vs. filozofska spoznaja Pojedinačno vs. opće

Aristotel (Analytica Hystera)

Znanje implicira stabilnost, imunost na promjenu

Kada znamo ‘ne može biti drugačije’; vječne istine

***

Protiv Platona

Empirizam: nema urođenog znanja; percepcija i generalizacija iz percepcije

Dedukcija: sposobnost zaključivanja (generalizacija, apstrakcija…) je urođena sposobnost

Poimanje univerzalnog u pojedinačnom – nous ili intuicija (samo-evidentnost)

Moderna epistemologija

Racionalizam i empirizam Racionalizam: R. Descartes, B.

Spinoza i G.W. Leibniz Empirizam: F Bacon, J. Locke, G.

Berkeley, D. Hume

Epistemologija (i zvanično postoji)

Pitanja: 1. Izvori spoznaje (kako dolazimo do

znanja, metoda, urođeno znanje)2. Istina i opravdanje – kriteriji znanja (kako

znamo da znamo)3. Doseg spoznaje (što možemo znati)

R. Descartes

Rasprava o metodi (...) Kriterij znanja – jasna i razgovjetna

spoznaja praktična i jasna pravila

Jasnoća i razgovjetnost Analiza Sinteza Ponavljanje postupka

Meditacije o prvoj filozofiji

(1 i 2) Arhimedova točka Metodska sumnja (protiv Aristotelove

empirističke metafizike); moderni skepticizam

Iluzije Halucinacije Argument iz sna Argument zlog demona

Razum vs opažanje

Opažanje ili percepcija Nikada ne možemo znati da ne griješimo Ne možemo (fenomenološki) razlikovati

pogrešnu i točnu percepciju Opažanje ili percepcija ne mogu biti izvor

znanja – jer ne mogu osigurati jasnoću i razgovjetnost

Cogito, ergo sum.

P1. Mislim.P2. Mora postojati netko tko misli.K. Dakle, postojim ja koji mislim.

(ja kao duhovna supstancija)

Dedukcija - racionalizam

(3-6) Božja opstojnost, vanjski svijet – sve

je deduktivno izvedeno iz jedine sigurne i apsolutne istine

Izvor istine je u razumu, ispravnom metodom (dedukcije) moguće spoznati istinu

Bog kao jamstvo

F. Bacon

Novi organon Znanje je moć. Prijezir prema dedukciji (silogizmu) jer

se deduktivno ne mogu spoznati zakoni prirode

Znanstvena indukcija Idoli (plemena, trga, spilje i teatra)

J. Locke

Ogled o ljudskom razumu

Tabula rasa – kritika urođenih ideja Univerzalnost Nužnost Implicitnost Redundantnost

Empirizam

Opažanje je izvor znanja Jednostavne osjetilne ideje –

generalizacija... (refleksija) – složene ideje

G.W. Leibniz – kritika Lockea

Novi esej o ljudskom razumu- Važnost opažanja, ali samo opažanje

ne bi proizvelo spoznaju- Matematičke istine – nisu istinite na

osnovu opažanja- Nužnost i samo-evidentnost istina ne

dolazi iz opažanja nego razuma/unutrašnjih principa

J. Locke: Reprezentacionalizam

Ontološki realizam + kauzalna teorije percepcije

Mentalne reprezentacije – ideje, misli Neposredno su nam dostupne samo

naše ideje koje reprezentiraju stvarne objekte

Istina i vjerojatnost

Primarne i sekundarne kvalitete

Reprezentacionalizam + subjektivnost u spoznaji sekundarnih svojstava = Nema znanja, istine – samo stupnjevivjerojatnoće (mnijenje, prihvaćanje...)

G. Berkeley

Rasprava o principima ljudskespoznaje

Empirizam - idealizam

Kritika Lockea Primarna i sekundarna svojstva su

subjektivna Ideje ne reprezentiraju objekte u

vanjskom svijetu Ideje nisu uzrokovane vanjskim

objektima Epistemološki i ontološki fenomenalizam

Esse est percipii

Objekti kao kompleksi osjeta Subjektivni idealizam Sve su samo ideje i duh; Bog*** Nema istine i znanja o vanjskom

svijetu …(jer nema ni vanjskog svijeta); ali ima znanja i ono je o idejama i duhu

D. Hume

Rasprava o ljudskoj prirodiIstraživanje o ljudskom razumu

***

Empirizam - skepticizam

Vjerovanja

Metafizika Matematika i logika (odnosi između

ideja) Prirodne i društvene znanosti (odnosi

između činjenica)*** Indukcija – problem indukcije Navika, vjerojatnost, uobrazilja

I. Kant

Kritika čistog uma- Kriticizam- utjecaj D. Humea i G.W. Leibniza- empirizam vodi u skepticizam;

racionalizam tvrdi ne-provjerljivo

- Povezivanje opažanja i razuma - a posteriori i a priori- Noumenalno-fenomenalno (svijet po

sebi i pojave)- Općenitost i nužnost – u domeni

intersubjektivnosti - Agnosticizam

Njemački klasični idealizam (Fichte, Schelling, Hegel)

Idealizam Racionalizam – um kao ‘zakonodavac’ ‘Ja’ stvara ‘ne-ja’ Panlogizam “Što je umno stvarno je, što je stvarno

umno je” (Hegel)

Škotska škola (18 st. T. Reid - G.E. Moore)

Filozofija zdravog razuma Odgovori skepticizmu Principi ljudske konstitucije

osiguravaju znanje

Moderna filozofija

Izvori spoznaje: Empirizam, racionalizam, kriticizam

Istina i opravdanje Realizam, anti-realizam, idealizam

Doseg znanja Skepticizam, agnosticizam,

fenomenologija, subjektivni idealizam

Ishodi/kompetencije/znanja

Ili što se očekuje da se ‘nauči’

Dilema 1. Skepticizam Idealizam Anti- realizam Agnosticizam Relativizam

Realizam

Dilema 2.Moderna ( ) znantvenenafilozofijaPrirodna znanost kao paradigma - Postoje univerzalna, objektivna, trans-historijska istina/opravdanje- Progres - Naturalizam

Post-moderna filozofijaZnanost je socijalni konstrukt Negacija postojanja univerzalna, objektivna, trans-historijska istina/opravdanje Post-modernizamSocijalni konstruktivizam

Dilema 3. Analitička filozofija- Filozofija i znanost - Moore, Frege, Russell, Bečki krug,

Wittgenstein, pragmatizam (...) anglo-saksonska filozofija

- argumentacija, jasnoća, egzaktnost, pojmovna analiza

Kontinentalna filozofija- Filozofija i društvene znanosti i književnost- Husserl, Heidegger,

egzistencijalizam, post-modernizam, strukturalizam

- Subverzija znanstvene metodologije i mita o razumu (hermetičnost, neologizmi)

Dilema 4. Individualna

epistemologija- Spoznaja je

individualni fenomen

- Psihologija, neuroznanost, kognitivna znanost

Socijalna epistemologija

- Spoznaja je socijalni fenomen

- Komunikacija, neslaganja i usuglašavanje, epistemičko opravdanje demokracije...

Dilema 5. , , Znanje istina opravdanje Istina je jedina vrijednost

spoznaje Epistemologija se bavi

, , definicijama znanja istine i opravdanja

O bjekt bavljenja spitemologije je

propozicija

Pluralizam epistemičkih, vrijednosti intelektualna

vrlina Postoji mnoštvo

epistemičkih vrijednosti: rješavanje problema, nalaženje smisla, empirijska adkvatnost

Objekt bavljenja epistemologije je spoznavatelj i njegove

intelektulane vrline