Upload
nensi-jurin
View
23
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
epistemologija
Citation preview
Epistemologija
Pojmovi Znanje Istina Vjerovanje Razlozi, opravdanje Spoznaja
Opažanje Razum Svijest Pamćenje
(memorija) Svjedočanstvo
(komunikacija) Intuicija
-izmi Skepticizam Relativizam Pragmatizam, koherentizam Realizam (Anti-realizam) Racionalizam, empirizam Internalizam (eksternalizam) Fundacionalizam, koherentizam, relijabilizam Evidencijalizam, kontekstualizam Postmodernizam, konstruktivizam, dekonstruktivizam Konsenzualizam, ekspertizam....
Pojmovna analiza i stroga argumentacija
Epistemologija zalazi iza naših svakodnevnih stavova o znanju
Ispituje svakodnevna vjerovanja sa daleko većom strogosti u nastojanju da odstrani nedosljednosti i zablude
Izvodi posljedice i pita jesu li prihvatljive jednako koliko i početni stavovi
Na primjer Ako
Znamo da su se neka naša vjerovanja pokazala netočnima… i da će se mnoga pokazati netočnima
Znamo da ponekad nešto znamo – čistim slučajem
onda Kako znamo da je ono u što sada vjerujemo
točno? Kako možemo li sami prepoznati kada imamo
pogrešivo vjerovanje – a kada znamo?
ili Ako znamo da društvene relacije i mjesto
koje zauzimamo u društvu određuju naša vjerovanja
Čija su vjerovanja opravdanije? Ima li uopće opravdanih vjerovanja ili su
sva opravdana u jednakoj mjeri? Ako su sva opravdana u jednakoj mjeri, ima
li smisla bilo koja rasprava? .....
Epistemološka pitanja, onkraj svakodnevnih stavova, postavili su filozofi već u davno vrijeme antička filozofije
Čemu epistemologija?
Prethodi svemu ostalom Ispituje moći spoznaje Definira što je znanje i Kako prepoznajemo da znamo Pomaže da razlikujemo ‘dobra’ od ‘loših’ vjerovanja Objašnjava što uopće znači traganje za istinom ‘ ’ , Objašnjava što je dobar spoznavatelj što su vrline
‘ ’ .... dobrog spoznavatelja
Epistemologija kao primijenjena filozofija Pomaže prepoznati predrasude Ukazuje na razliku između sudova ukusa i
uvjerenja i argumentiranih stavova Određuje što je naša epistemička dužnost i
odgovornost Ukazuje na vrijednost epistemičke aktivnosti:
razumijevanja, nalaženja smisla, spašavanja pojava, opravdanja i znanja, mudrosti
Kratka povijest
Antička i moderna epistemologija
Antičke teme - ukratko
1. Definicija znanja2. Kriteriji ‘prepoznavanja’ znanja3. Osjetilna vs. razumska spoznaja4. Urođene ideje
Platon (Menon) Nativizam: urođene sposobnosti ili
urođene ideje, urođeno znanje (anamnesis)
Racionalizam: spoznaja istine je stvar razuma (dobro vođen način nalaženja odgovora u sebi) Kriterij znanja: ono što znamo mora biti toliko jasno da nam se čini samo -evidentnim
Teetet
Znanje znanje je istinito, opravdano
vjerovanje Znanje ne može biti niti puko vjerovanje
(mnijenje), ali niti istinito vjerovanje Razlozi čine istinito vjerovanje – znanjem
Znanje i vjerovanje (mnijenje) (Istinito) vjerovanje može biti korisno kao
i znanje Međutim, ono brzo nestaje iz uma,
zaboravljanje Razlozi mogu ‘usidriti’ istinito vjerovanje
i učiniti ga korisnijim; objašnjenje ili opravdanje čine vjerovanje znanjem
Kada iza vjerovanje postoji racionalno opravdanje (objašnjenje zašto je istinito) može se govoriti o znanju
Država
Spoznaja ideja (općeg) Znanje/mudrost je spoznaja ideja
(vječno, apsolutno, nepromjenjivo); spoznaja onoga što stvarno jest
Vjerovanje je spoznaja svakodnevnih stvari (može biti i ne biti)***
Otvorene još neke teme: Osjetilna vs. razumska spoznaja (čisto
mišljenje) Svakodnevna vs. filozofska spoznaja Pojedinačno vs. opće
Aristotel (Analytica Hystera)
Znanje implicira stabilnost, imunost na promjenu
Kada znamo ‘ne može biti drugačije’; vječne istine
***
Protiv Platona
Empirizam: nema urođenog znanja; percepcija i generalizacija iz percepcije
Dedukcija: sposobnost zaključivanja (generalizacija, apstrakcija…) je urođena sposobnost
Poimanje univerzalnog u pojedinačnom – nous ili intuicija (samo-evidentnost)
Moderna epistemologija
Racionalizam i empirizam Racionalizam: R. Descartes, B.
Spinoza i G.W. Leibniz Empirizam: F Bacon, J. Locke, G.
Berkeley, D. Hume
Epistemologija (i zvanično postoji)
Pitanja: 1. Izvori spoznaje (kako dolazimo do
znanja, metoda, urođeno znanje)2. Istina i opravdanje – kriteriji znanja (kako
znamo da znamo)3. Doseg spoznaje (što možemo znati)
R. Descartes
Rasprava o metodi (...) Kriterij znanja – jasna i razgovjetna
spoznaja praktična i jasna pravila
Jasnoća i razgovjetnost Analiza Sinteza Ponavljanje postupka
Meditacije o prvoj filozofiji
(1 i 2) Arhimedova točka Metodska sumnja (protiv Aristotelove
empirističke metafizike); moderni skepticizam
Iluzije Halucinacije Argument iz sna Argument zlog demona
Razum vs opažanje
Opažanje ili percepcija Nikada ne možemo znati da ne griješimo Ne možemo (fenomenološki) razlikovati
pogrešnu i točnu percepciju Opažanje ili percepcija ne mogu biti izvor
znanja – jer ne mogu osigurati jasnoću i razgovjetnost
Cogito, ergo sum.
P1. Mislim.P2. Mora postojati netko tko misli.K. Dakle, postojim ja koji mislim.
(ja kao duhovna supstancija)
Dedukcija - racionalizam
(3-6) Božja opstojnost, vanjski svijet – sve
je deduktivno izvedeno iz jedine sigurne i apsolutne istine
Izvor istine je u razumu, ispravnom metodom (dedukcije) moguće spoznati istinu
Bog kao jamstvo
F. Bacon
Novi organon Znanje je moć. Prijezir prema dedukciji (silogizmu) jer
se deduktivno ne mogu spoznati zakoni prirode
Znanstvena indukcija Idoli (plemena, trga, spilje i teatra)
J. Locke
Ogled o ljudskom razumu
Tabula rasa – kritika urođenih ideja Univerzalnost Nužnost Implicitnost Redundantnost
Empirizam
Opažanje je izvor znanja Jednostavne osjetilne ideje –
generalizacija... (refleksija) – složene ideje
G.W. Leibniz – kritika Lockea
Novi esej o ljudskom razumu- Važnost opažanja, ali samo opažanje
ne bi proizvelo spoznaju- Matematičke istine – nisu istinite na
osnovu opažanja- Nužnost i samo-evidentnost istina ne
dolazi iz opažanja nego razuma/unutrašnjih principa
J. Locke: Reprezentacionalizam
Ontološki realizam + kauzalna teorije percepcije
Mentalne reprezentacije – ideje, misli Neposredno su nam dostupne samo
naše ideje koje reprezentiraju stvarne objekte
Istina i vjerojatnost
Primarne i sekundarne kvalitete
Reprezentacionalizam + subjektivnost u spoznaji sekundarnih svojstava = Nema znanja, istine – samo stupnjevivjerojatnoće (mnijenje, prihvaćanje...)
G. Berkeley
Rasprava o principima ljudskespoznaje
Empirizam - idealizam
Kritika Lockea Primarna i sekundarna svojstva su
subjektivna Ideje ne reprezentiraju objekte u
vanjskom svijetu Ideje nisu uzrokovane vanjskim
objektima Epistemološki i ontološki fenomenalizam
Esse est percipii
Objekti kao kompleksi osjeta Subjektivni idealizam Sve su samo ideje i duh; Bog*** Nema istine i znanja o vanjskom
svijetu …(jer nema ni vanjskog svijeta); ali ima znanja i ono je o idejama i duhu
D. Hume
Rasprava o ljudskoj prirodiIstraživanje o ljudskom razumu
***
Empirizam - skepticizam
Vjerovanja
Metafizika Matematika i logika (odnosi između
ideja) Prirodne i društvene znanosti (odnosi
između činjenica)*** Indukcija – problem indukcije Navika, vjerojatnost, uobrazilja
I. Kant
Kritika čistog uma- Kriticizam- utjecaj D. Humea i G.W. Leibniza- empirizam vodi u skepticizam;
racionalizam tvrdi ne-provjerljivo
- Povezivanje opažanja i razuma - a posteriori i a priori- Noumenalno-fenomenalno (svijet po
sebi i pojave)- Općenitost i nužnost – u domeni
intersubjektivnosti - Agnosticizam
Njemački klasični idealizam (Fichte, Schelling, Hegel)
Idealizam Racionalizam – um kao ‘zakonodavac’ ‘Ja’ stvara ‘ne-ja’ Panlogizam “Što je umno stvarno je, što je stvarno
umno je” (Hegel)
Škotska škola (18 st. T. Reid - G.E. Moore)
Filozofija zdravog razuma Odgovori skepticizmu Principi ljudske konstitucije
osiguravaju znanje
Moderna filozofija
Izvori spoznaje: Empirizam, racionalizam, kriticizam
Istina i opravdanje Realizam, anti-realizam, idealizam
Doseg znanja Skepticizam, agnosticizam,
fenomenologija, subjektivni idealizam
Ishodi/kompetencije/znanja
Ili što se očekuje da se ‘nauči’
Dilema 1. Skepticizam Idealizam Anti- realizam Agnosticizam Relativizam
Realizam
Dilema 2.Moderna ( ) znantvenenafilozofijaPrirodna znanost kao paradigma - Postoje univerzalna, objektivna, trans-historijska istina/opravdanje- Progres - Naturalizam
Post-moderna filozofijaZnanost je socijalni konstrukt Negacija postojanja univerzalna, objektivna, trans-historijska istina/opravdanje Post-modernizamSocijalni konstruktivizam
Dilema 3. Analitička filozofija- Filozofija i znanost - Moore, Frege, Russell, Bečki krug,
Wittgenstein, pragmatizam (...) anglo-saksonska filozofija
- argumentacija, jasnoća, egzaktnost, pojmovna analiza
Kontinentalna filozofija- Filozofija i društvene znanosti i književnost- Husserl, Heidegger,
egzistencijalizam, post-modernizam, strukturalizam
- Subverzija znanstvene metodologije i mita o razumu (hermetičnost, neologizmi)
Dilema 4. Individualna
epistemologija- Spoznaja je
individualni fenomen
- Psihologija, neuroznanost, kognitivna znanost
Socijalna epistemologija
- Spoznaja je socijalni fenomen
- Komunikacija, neslaganja i usuglašavanje, epistemičko opravdanje demokracije...
Dilema 5. , , Znanje istina opravdanje Istina je jedina vrijednost
spoznaje Epistemologija se bavi
, , definicijama znanja istine i opravdanja
O bjekt bavljenja spitemologije je
propozicija
Pluralizam epistemičkih, vrijednosti intelektualna
vrlina Postoji mnoštvo
epistemičkih vrijednosti: rješavanje problema, nalaženje smisla, empirijska adkvatnost
Objekt bavljenja epistemologije je spoznavatelj i njegove
intelektulane vrline