Povijest Italije

Povijest Italije je povijest naroda koji su naseljava-li podruja dananje Republike Italije i povijest narodaTalijana od prapovijesti do danas.

1 Prapovijest

Dvoboj, crte iz pilje Val Camonica, oko 8000. pr. Kr.

Urezani crtei u pilji Valcamonica djelo su Camunni ci-vilizacije od neolitika do srednjeg vijeka.Kultura Terramare (Bronano doba od 15. do 8. stoljeepr. Kr.) dobila je ime po crnoj boji zemlje (terremare)nasipa njihovih naseobina koje su sluile za poljoprivredulokalnih zemljoradnika.Vilanovska kultura (8. - 5. stoljee pr. Kr.) je doni-jela obradu eljeza na Apeninski poluotok, a narodi ovekulture su prakticirali kremaciju i sahranjivanje pepelapokojnika u zemljanim urnama koje su imale karakteris-tian oblik dvostrukog stoca.Podruje dananje Italije je od eljeznog doba bilo nase-ljeno ligurskim i ilirskim plemenima. Latini i drugi Italicinaseljavaju se u sredinjem dijelu Apeninskog poluotokai Sicilije koncem 2. i poetkom 1. tisuljea prije Krista.Prapovijesna nalazita se mogu nai na vie mjesta, po-sebno u regijama Lazio, Toskana, Umbria i Basilicata.

Predrimski narodi u Italiji: Etruani Grci Veneti Italici Mesapi i Japigi Rimljani Umbri Kelti

1.1 Predrimski narodi

Podrobniji lanak o temi: Predrimski narodiNegdje u 8. stoljeu pr. Kr., izmeu rijeke Arno i Tibernastanili su se i Etruani, koji su se u 7. st. pr. Kr.proirili sve do rijeke Po i Korzike. U tim krajevimabili su nastanjeni jo mnogi narodi: u podrujima okodananje Venecije ivjeli Veneti, a nie na poluotokuMesapi (Messapii) i Japigi (Iapyges) u Apuliji; na Sici-liji su ivjeli Siculi, Sicani i Elimi; Sabinjani (Sabini) iLatini ivjeli su u Laciju zajedno sa Faliscima, Ekvima(Aequi), Hernicima i Ausonima; u Abruzzima bijahuVestini, Paeligni i Marsi; Frentani, Picenti i Marrucininaseljavali su sredinju obalu Jadrana. Samniti i Lucaniivljae u Moliseu i Basilicati.Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih Talija-na. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i ple-mena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italiciili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bili su podijeljeni

1

2 4 SREDNJOVJEKOVNA ITALIJA

na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci, Osci i Umbriili Umbrijci. Oni su bili vrijedni ljudi koji su ivjeli odpoljodjelstva i uzgoja stoke.

1.2 Etruani

Podrobniji lanak o temi: EtruaniIpak, od 1. tisuljea, u sredinjoj Italiji, vodee mjestoima kultura Etruana. Od 6. do 2. st. pr. Kr., junaItalija i Sicilija, posredstvom grkih naseobina (MagnaGraecia, Velika Grka), postaju razvijena arita grkekulture. Istodobno traju stalni sukobi Etruana i grkihkolonija, postupno slabei mo Etruana u junoj Italiji.irenjem moi Rima (Roma) negdje od 5. stoljea pr.Kr. italska plemena ula su u sklop Rimske Republike ipostali mu saveznici. Dobili su rimsko graansko pravonakon saveznikog rata koji se vodio od 90. do 89. pr.Kr.

2 Stari Rim

Razvoj Rimske drave

Podrobniji lanak o temi: Stari RimSredinom 5. st. pr. Kr. u sredinjoj Italiji nastaje no-va drava sa sreditem u Rimu, koja e nakon dugotraj-nih i tekih ratova postupno ovladati cijelom Italijom.Rim je postao centar Rimskog Carstva, koje je do 5.stoljea vladalo najveim dijelom Europe (od Hispanijei Britanije do Mezopotamije, te od Sjevernog mora doEgipta i Mauretanije). Nakon podjele Rimskog Carstva(395.), Zapadno Rimsko Carstvo (od 402. prijestolnicaje Ravenna) slabi, dok 476. nije palo u vojnom udaru za-povjednika germanskih plaenikih postrojbi Odoakara,kojega je koncem 5. st. svrgnuo ostrogotski vladar

Teodorik.

3 Barbarska Italija

3.1 Langobardska i Bizantska Italija

Bitka Rimljana i Gota ispod VezuvaAlexander Zick (1845.1907.)

Sredinom 6. st. Italijom je vladao Bizant (JustinijanI.), ali je 568. vei dio Italije morao prepustitiLangobardima. Podruje langobardskih steevina raspa-lo se na vie neovisnih kneevina (Benevento, Furlanija,Spoleto), doim je Bizant zadrao vlast nad Ligurnijom,Ravenskim egzarhatom, Rimskim dukatom, junom Ita-lijom i Sicilijom; od tada pa sve do ujedinjenja u 19. st.podruja Apeninskog poluotoka ostat e podijeljeno naniz zasebnih dravno-politikih jedinica.

3.2 Franaka i Arapska Italija

God. 756. franaki kralj Pipin Mali daruje papi svo-je talijanske steevine, utemeljujui tako Papinsku dra-vu. God. 774. langobardsku prevlast u Italiji okonaoje Karlo Veliki koji se 800. god. u Rimu okrunio za ca-ra Svetog Rimskog Carstva. Do 875. god. sredinja isjeverna Italija nalazile su se pod franakom vlau; izu-miranjem italskih Karolinga za kraljevski naslov otimajuse mone velikake obitelji (kneevi od Spoleta i Furla-nije), doim su u junoj Italiji prevlast stekli Arapi.

4 Srednjovjekovna ItalijaNjemaki kralj Oton I. zauzima sjevernu Italiju i 962.god. kruni se carkom krunom u Rimu, ime Italija ulaziu interesno podruje njemakih vladara[1].

3Normanski dvorac u Stilu, Sicilija

Bitka kod Legnana 1176. god.Amos Cassioli (1832.1891.)

U 11. st. junu Italiju zauzimaju Normani i ondje us-postavljaju snanu dravu. Koncem 11. st. u sjevernoji sredinjoj Italiji izbija sukob izmeu cara Henrika IV.i pape Grgura VII. (borba za investituru) tijekom kojeNormani podravaju papu[2]. Premda Grgur VII. nije os-tvario svoje izravne ciljeve, pokretanje Prvog kriarskograta pape Urbana II. (1088.1099.) dokazalo je uspje-nost zahtjeva za papinskom vlau[3]. Normanska Italijau prvoj polovici 12. st., za vladanja Rogera II., postiesvoj najvei uspon.Godine 1162. car Fridrik I. Barbarossa (Hohensta-ufovac) razara Milano, ali je nakon poraza kraj Leg-nana (1176.) prisiljen uzmaknuti pred savezom papeAleksandra III. i italskih gradova (Lombardska liga).God. 1186. budui car, Fridrikov sin, Henrik VI. oenio

Sicilijanska veernjaFrancesco Hayez (1846.)

se nasljednicom Normanskog kraljevstva Konstancom ina svom drugom pohodu u Italiju (1194.) okrunjen jei naslovom normanskog kralja. Rana smrt Henrika VI.1097. god. i graanski rat u Njemakoj omoguili supapi Inocentu III. privremenu nadmo papinstva.Spor oko papinske carske vlasti i bogatstvo opina spre-avali su ujedinjenje Italije. Nakon 1250. god. vlast na-roda ostvarivala se preko republikih oligarhija ili despo-ta (Signori) koji su esto dolazili na vlast kao alternativanasilju meu frakcijama u javnoj upravi.Jaanje carske vlasti pridonosi obnovi sukoba izmeu pa-pe i cara Fridrika II. Poput njegova prethodnika Aleksan-dra III., papa Inocent IV. (1243.1254.) sklopio je savezs lombardskim gradovima i vladavina Hofenstaufovaca uItaliji je oborena. Ipak, Papinska drava je uspjela sma-njiti njemaki utjecaj u Italiji tek kada je papa KlementIV. (1265.1268.) pozvao Karla Anuvinca, brata fran-cuskog kralja Luja IX., da zbaci Nijemce iz Italije.Sicilija je u drugoj polovici 13. st. pripala Anuvinci-ma, te zatim (nakon sicilijanske veernje 1282.-1302.)Aragoncima (koji su 1323. god. stekli i Sardiniju, a u 15.st. i Napulj).U Papinskoj dravi u 14. st. za premo se bore velika-ke obitelji Orsini i Colonna. Sukobi pape sa sve viecentraliziranijom francuskom monarhijom oko nameta-nja poreza sveenstvu i kraljevskog suvereniteta doveli sudo otvorenog sukoba. Autoritet pape slabi, poglavito udoba tzv. "avignonskog suanjstva" (1309.-1377.).

5 Vrijeme talijanskih gradovaPodruje Italije je poetkom 14. st. bilo razdvoje-no meu suparnikim gradovima, koji su sami bili ras-trgani izmau frakcija gvelfa i gibelina (velika ulogakondotjera). Istodobno jaa gospodarski i kulturni razvoj

4 6 TALIJANSKI RATOVI

Lorenzo de'Medici VelianstveniDetalj slike "Poklonstvo kraljeva" (Benozzo Gozzoli,

1459.1461.)

gradskih komuna (trgovina, obrti). Nepostojanje sna-ne sredinje vlasti pridonosi prosperitetu talijanskih ko-muna koje postaju kulturnim aritima Europe. Nakonsrednjeg vijeka, Italija je bila glavno sredite humanizmai renesanse, koji su preporodili europsku lozoju iumjetnost. U unutarnjim sukobima stalne su borbe iz-meu pojedinih plemikih obitelji koje nastoje samos-talno vladati pojedinim gradovima: u Milanu dominira-ju Visconti i Sforze, u Firenci obitelj Medici, u MantoviGonzage, u Modeni i Ferari Este i dr.Zaseban politiki razvoj imali su obalni gradovi drave,koji svoj gospodarski uspon temelje na razvijenom bro-darstvu i trgovini (Amal do 13. st., Pisa do 1282. god.,te Genova i Mleci). Dugotrajan sukob Genove i Mletakaza prevlast nad pomorskom trgovinom okonan je kon-cem 14. st. u prilogMletake Republike, koja kao gospo-darica Jadrana prerasta u jednu od vodeih drava europ-skog Zapada.Meu velikakim obiteljima izdvajaju se i savojski gro-fovi, koji su oko polovice 11. st. stekli Pijemont.

6 Talijanski ratoviNapad francuskog kralja Karla VIII. na Italiju 1494. god.potaknuo je ezdesetogodinji rat Habsburgovaca i fran-cuske dinastije Valois za kontrolu nad Italijom, koji jeoslabio politiku prevagu talijanskih gradova, ba kad jeosmanska navala na istono Sredozemlje ugroavala nji-hovu ekonomsku premo.U ratu za napuljsku batinu koncem 15. st., nakon kratko-trajnog osvajanja Napulja (1500.), istakla se Francuska,ali je 1506. god. bila prisiljena prepustiti ga panjolskoj.Snanije francusko uporite u Italiji ostaje samo Milano.

Trento

Bergamo

BresciaPadova

Verona Trieste

RavennaForl

Bologna

Parma

PerugiaFoligno

Ancona

TerniL'Aquila Pescara

Latina

ROMA

Livorno

Lucca

Corsica

Sardegna

Sicilia

Sassari

Cagliari

Catania

SiracusaRagusa

Messina

Reggio

Salerno PotenzaLecce

Brindisi

MonopoliBariAndria

Foggia

MALTALampedusa

Pantelleria

Tremiti

Belluno

Bolzano

Asinara

Lipari

Ischia

Mar Mediterraneo

Mar Tirreno

0 50 100 150

0 20 40 60

km

mi

IMPERO OTTOMANO

MarIonio

MarAdriatico

Nizza

Tirolo Carinzia

REGNO DINAPOLI

REP. DIGENOVA

M. DISALUZZO

(Regno di Spagna)

D. DIMILANO

D. DISAVOIA

REP. DIVENEZIA

SVIZZERA

MILANO

SIENA

STATOPONTIFICIO

FIRENZE

MODENA

FERRARATORINO

SALUZZO

D. DIMODENA

M. DELMONFERRATO

REP. DIFIRENZE

REP. DISIENA

GENOVA

ASTIMANTOVA

VENEZIA

NAPOLI

REGNO DISICILIA

PALERMO

Italija 1494. godine

Otpor francuskim presezanjima organizira 1511. god. ipapa Julije II. (Sveta liga).

Opsada Nice 1543. god.

Karlo V. je izabran za cara Svetog Rimskog Car-stva 1519. god. i proirio je habsburke posjede uNizozemskoj, ekoj i Ugarskoj, a sam je osvojio Milanoi Tunis 1535. god.Francusko-panjolski rat za Italiju nastavlja se tijekom ci-jele prve polovice 16. st.; Nakon etiri neuspjene vojne,Francuzi su mirom u Cteau-Camrsisu 1559. god. izgu-bili sve svoje talijanske steevine, a panjolci se deni-tivno uvruju u Napulju, Siciliji, Sardiniji i Milanu svedo 1713. god.

57 Italija u 17. i 18. stoljeu

Juna Italija i Sardinija bile su pod panjolskom vlau,Papinska drava dominirala je sredinjom Italijom, dokje sjever, osim Venecije, jo uvijek bio dio Svetog Rim-skog Carstva. Usto su postojale sloene mree carskih ipapinskih posjeda te poluneovisnih podruja: u 16. sto-ljeu oko 50-70 obitelji dralo je oko 250-300 carskihposjeda, a na 296 posjeda ivjelo je oko 225.000 stanov-nika.

Predaja Napulja Don Giovanniju d'Austria 1648. god.Carlo Coppola

Premda se talijansko izaslanstvo posljednji put pojavilo uskuptini Gornjeg Rajnskog Kruga 1496. god., savojskovojvodstvo i njegovi vojvode zadrale su teoretsko pra-vo govora i glasovanja u skuptini sve do 1806. godine.Mnoge vane talijanske obitelji, poput Doria i Spinola,bile su carski knezovi, a carski dvorski svajet je izme-u 1555. i 1806. god. sasluao 1300 sluajeva veza-nih uz Talijane (400 u 16. stoljeu, 490 u 17. stoljeui 540 u 18. stoljeu). Sjeverna Italija je imala stratekoznaenje za panjolsku za vrijeme nizozemske pobune iTridesetogodinjeg rata (1618.-1648.). Milano je bio sa-kupljalite za panjolske kopnene trupe koje su panjol-skim putem preko Valtellina, Alsacea i Rajnske oblastistizale do Nizozemske. Talijanska suradnja u borbi protivnizozemskih pobunjenika dovela je do obnove francusko-panjolskog rata u Italiji. U isto vrijeme trajao je rat zanasljedstvo Mantove (1629.1631.), koji je okonan po-bjedom vojvode od Neversa, Charlesa Gonzaga, kojegasu podrali Francuzi.God. 1713. u Lombardiji se uvruju Austrijanci, a odsredine 18. stoljea Sardinijom vladaju savojske vojvode.Sredinom 18. st. podruje Italije podijeljeno je na po-sjede panjolskih Burbonaca (Napulj, Sicilija, sekundo-genitura nad Toskanom), savojskih vojvoda (KraljevinaSardinija), kneeva Este (Modena) i Papinske drave(Rim, Ancona, Bologna, Ferara, Lacij, Marke, Rimini,Ravenna, Umbrija).

Italija 1796. godine

Podruje Mletake Republike obuhvaelo je, osim po-druja Veneta, najvei dio istonojadranske obale i dioJonskog otoja. Unato teritorijalnim gubitcima na po-drujima gdje je vladalo Osmansko Carstvo, Venecija jeuspjela sauvati svoje utvrde na ulazu u jadransko more Kotor, Krf, Levkas, Kefaloniju i Zante sve dok ju je nijeunitio Napoleon 1797. godine.

8 Napoleonova uprava

40 lira iz 1808. god. s natpisom: NAPOLEONE IMPERATOREE RE (Napoleon, Car i vladar) i REGNO D'ITALIA (Kralj

Italije)

6 10 KRALJEVINA ITALIJA

Napoleon je iz francuskog Pijemonta, osvojivi austrijskuLombardiju 1796. godine, ustanovio Cispadansku iTranspadansku Republiku, koje 1797. god. sjedinjuje uCisalpinsku Republiku; 1802. god. to je podruje progla-eno Talijanskom Republikom, a 1805. god. KraljevinomItalijom (Milano, Mantova, Modena, Venecija, Ferrara,Bologna, Romagna, dio Papinske Drave). God. 1797.Napoleon je na podruju Italije ustanovio i Ligursku Re-publiku (s Genovom), Rimsku Republiku (1798.) i Parte-nopejsku Republiku (Lucca, 1799.1805.). God. 1802.Francuskoj su pripojeni Savoja i Pijemont, 1805. Ligur-ska Republika te Toskana, Parma i ostatak Papinske dr-ave (1809.). God. 1805. u Napuljskom Kraljevstvu pos-tavljen je za kralja Napoleonov brat Joseph Bonaparte, a1808. vojskovoa J. Murat. Veliki dio Apeninskog po-luotoka time je privremeno ujeinjen, a prinosi francuskeuprave (graanski zakonik, gospodarske i upravne refor-me i dr.) dokinuli su (osim na talijasnkom jugu pod vla-u Burbonaca) preivjele feudalne ustanove.

9 Ujedinjenje Italije

Vittoriano u Rimu (spomenik Ujedinjenju Italije i ViktoruEmanuelu II., prvom kralju Kraljevine Italije)

Podrobniji lanak o temi: Ujedinjenje ItalijeBekim kongresom 1815. god. politika slika Italije vra-ena je na prednapoleonsko doba. U novijoj razdiobi po-litikih imbenika prednjaila je Austrija, gospodaricaLombardije, Veneta, Parme, Toskane i Modene. God.1820. i 1821. izbijaju ustanci u Napulju i Pijemontu,a od 1830. u cijeloj junoj Italiji. Istodobno, od 1830-tih jaa protuaustrijski pokret za nacionalno osloboenjei ujedinjenje Italije (karbonari, Mlada Italija).God. 1847. C. Balbo i Camillo Benso di Cavour po-kreu list Risorgimento u kojemu se zalau za sjedinjenjeItalije pod savojskom krunom[4]. Revolucionarni pokre-ti jaaju 1848./1849., kada su privremeno uspostavljeneVenecijanska i Rimska Republika. Borba za ujedinjenjeItalije nastavlja se u iduim desetljeima pod vodstvomPijemonta. 17. oujka 1861. cijeli se poluotok, zajed-

no s dva otoka, udruio u jednu kraljevinu. Grad Rimse pridruio tek 20. rujna 1870., to je konani datumujedinjenja Italije.

10 Kraljevina Italija

Talijanske trupe u Tripoliju 1911. god.

Podrobniji lanak o temi: Kraljevina Italija

10.1 Talijansko kolonijalno carstvo

Poslije ujedinjenja Italija tei prerastanju u monu europ-sku silu te se osloncem na Trojni Savez ( s Njemakom iAustro-Ugarskom, 1882.) nastoji ukljuiti u podjelu ko-lonijalnih posjeda. Rat u Etiopiji protiv etiopijskog ca-ra Menelika II. (1889.-1896.) zavrava katastrofalnimvojnim porazom kod Adve. Nakon rata protiv Turske(1911.-1912.) Italija anektira Tripoli i Cirenaiku u Afri-ci (Talijanska Libija) i okupira Dodekanez u Egejskommoru.

10.2 Prvi svjetski rat

U Prvom svjetskom ratu Italija isprva proglaava neutral-nost, ali 1915. s Velikom Britanijom, Francuskom iRusijom sklapa tajni Londonski ugovor, koji je za ula-zak u rat jamio stjecanje posjeda du istonojadranskeobale. Iste godine stupa u rat u kojem do pred sam kraj (iintervencije anglo-francuskih postrojbi) uglavnom biljeineuspjehe (bojite na Soi, bitka kod Kobarida).

10.3 Italija izmeu dva rata

Mirom u St. Germain-en-Layeu (1919.) i Rapalskimugovorom s Jugoslavijom (1920.) pripao joj je juni

10.4 Drugi svjetski rat 7

Benito Mussolini

Tirol, Istra s Trstom, Gorica, otoci Cres, Loinj, Lastovoi Palagrua, te Zadar.

Faistiki pohod na Rim 1922. god.

God. 1919. iredentistiki prvak Gabriele D'Annunziosa svojim ardentima zauzima Rijeku, koju e Italijaanektirati 1924. god. istodobno se u unutarnjoj politi-ci jaa faistiki pokret i 1922. god Faisti, predvoe-ni Benitom Mussolinijem, preuzimaju vlast (pohod naRim) i uvode diktaturu. Dravna uprava i sve sastav-nice javnog ivota u cijelosti prelaze pod izravni nadzorfaistike stranke na elu s duceom, koji je ve 1925. osi-gurao diktatorske ovlasti. Totalitarni Mussolinijev reimpovezuje se od sredine 1930-ih s HitlerovomNjemakomi Francovim diktatorskim reimom u panjolskoj. God.1935. talijanske postrojbe upadaju u Etiopiju te nakonvojnih pobjeda praenih okrutnim razaranjem i genoci-dom nad domaim stanovnitvom, anektiraju je 1936.,a kralj Viktor Emanuel III. proglaava se carem Etiopi-je. U duhu politike sila Osovine, Italija pristupa anti-kominternskom savezu i istupa iz Drutva naroda 1937.god. U travnju 1939. god. talijanske postrojbe zauzi-maju Albaniju, a Viktor Emanuel proglaava se i kraljem

Albanije.

10.4 Drugi svjetski rat

U 2. svjetskom ratu staje na stranu nacistike Njema-ke 10. lipnja 1940. god. Iste godine s Njemakom iJapanom potpisuje Trojni savez. U listopadu 1940. Itali-ja je napala Grku, ali je talijanska vojska potisnuta akdo granica s Albanijom, i od potpunog poraza spasila juje tek njemaka vojna intervencija. Na afrikom bojitubritanski protunapad prisilio je Talijane na uzmak (kraj1940. i poetak 1941.) i gubitak Cirenaike. PremoSaveznika u Sredozemlju potvrdila je i pobjeda nad tali-janskommornaricom kraj Matapana u oujku 1941. god.U travanjskom ratu 1941. Italija je sudjelovala u raz-diobi Jugoslavije; stjee junu Sloveniju, dio Hrvatskogprimorja i vei dio Dalmacije. U NDH je kraljem imaopostati talijanski princ, vojvoda Aimone od Spoleta. Od-govor na talijansku okupaciju bio je snaan antifaistikipokret diljem istonojadranske obale.

Iskrcavanje Saveznika na Siciliji u srpnju 1943. god.

Tijekom 1942. god. talijanske postrojbe u Africi doiv-ljavaju nove poraze (gubitak Libije). Porazom u Tunisu1943. god., Italija je potpuno istisnuta iz Afrike. Poetakkraja faistike vladavine oznaen je iskrcavanjem savez-nika na Siciliji (srpanj 1943.). Veliko faistiko vijeeoduzima Mussoliniju vrhovne ovlasti i predaje ih kralju.Mussolini je interniran, a nova vlada marala P. Badogliau tajnosti 3. rujna 1943. potpisuje kapitulaciju Italije, zato je javnost doznala tek 8. rujna.U sjevernu Italiju ulaze njemake postrojbe, zauzimajuRim i oslobaaju Mussolinija koji na Lago di Gardi us-trojava Talijansku Socijalnu Republiku (Republika Sal).Istodobno se s juga odvija snaan prodor saveznika pre-ko Anzija. Njemake postrojbe kapitulirale su 28. trav-nja 1945., to je Amerikancima omoguilo da 4. lipnjaoslobode Rim. Mussolini biva uhien, streljan i potomobjeen.

8 11 POSLIJERATNA ITALIJA

11 Poslijeratna ItalijaPodrobniji lanak o temi: Povijest Republike ItalijeReferendumom o monarhiji, 2. lipnja 1946., stvorenaje Republika Italija. Od tada do dananjih dana jedinastvarna opasnost po tada stvoren ustavni poredak je bioBorgheseov pu iz prosinca 1970. godine. Teko razo-rena u 2. svjetskom ratu, Italiji je gospodarski oporavakzasnovala na sredstvima Marshalova plana, usmjeravaju-i se na jaanje krupne industrijske proizvodnje (pogla-vito talijanskog sjevera).Parikim mirovnim ugovorom 1947. god. Italija seodrekla svih svojih kolonija i okupiranih podruja na is-tonom Jadranu. Trst je proglaen demitaliziranim slo-bodnim podrujem. God. 1949. Italija pristupa Sjever-noatlanskom savezu i Europskom vijeu, a od 1950. la-nica je Zapadnoeuropske unije[5]

God. 1954. Londonskim memorandumom Italija stjeeTrst i dio tzv. zone A Slobodnog Teritorija Trsta.

Aldo Moro u zatoenitvu Crvenih brigada 1978. god.

Italija je 1957. godine bila jedan od utemeljitelja EU (ta-da Europska Ekonomska Zajednica). To joj je uvelikedoprinijelo u gospodarskom i politikom smislu. Postalaje jedna od vodeih zemalja svijeta i spada u skupinu G8.Od 1945. do 1953. god. u italiji djeluje 7 koalicijskihvlada A. de Gasperija u kojima su uz najjau politikustranku (demokrane) sudjelovali i republikanci, liberalii socijaldemokrati, a povremeno i socijalisti i komunisti.Tijekom 1960-ih Italija doivljava snaan gospodarskinapredak, ali koncentracija industrije i kapitala na sje-veru produbljuje gospodarske i socijalne razlike izmeu

Neofaistika bomba na eljeznikom kolodvoru u Bologni 2.kolovoza 1980. god.

talijanskog sjevera i juga. U 1970-ima Italiju potresa po-litiki terorizam ekstremnih skupina desnice (Nacionalnafronta) i ljevice (Crvene brigade).God. 1975. Italija je sklopila Osimske sporazume saSFRJ (raticirani 1977.), kojima su napokon reguliranegranice na istoku.Teku graansko-politiku i dravnu krizu izazvala je ot-mica i smrt voe demokrana i jednog od najutjecajnijihtalijanskih politiara Alda Mora (1978.), za koju su biliodgovorni teroristi Crvenih brigada.

Zastava talijanskog predsjednitva

Na mjestu talijanskog predsjednitva smjenjivali suse: Luigi Einaudi (1948.1955.), Giovanni Gron-chi (1955.1962.), Antonio Segni (1962.1964.),Giuseppe Saragat (1964.1971.), G. Leone(1971.1978.), Sandro Pertini (1978.1985.),Francesco Cossiga (1985.1992.), Oscar Luigi Scalfaro

9Talijanski premijer Silvio Berlusconi s predsjednikom SAD-aGeorgeom Bushom u listopadu 2005. god.

(1992.1999.), Carlo Azeglio Ciampi (1999.2006) iGiorgio Napolitano (od 15. svibnja 2006.).Na izmaku 20. st, nestabilnosti unutarnje politike pri-donosili su esti nancijski i politiki skandali, korupci-ja i postojanje jake maje. Tijekom 1990-ih u Italiji serazvijaju nove politike organizacije: Sjeverna liga (Le-ga Nord) i Naprijed Italijo (Forza Italia); potonja stran-ka desnice S. Berlusconija pobjeuje na izborima 2001.god.

12 Biljeke[1] Krunidba Otona I. u Rimu bila je simbol njegovih tenji i

orijentacije njegove politike prema jugu i Italiji.

[2] Papa Grgur VII. ekskomunicirao je cara Henrika IV.1076. godine.

[3] Wormski konkordat 1122. god. je okonao borbu zainvestituru.

[4] Ime lista poslije postaje istoznanica za talijanski naci-onalni pokret

[5] Italija je otpoetka lanica saveza NATO i Europske Uni-je.

13 Vanjske poveznice Povijest Firence Tricolore.Net Sve o Italiji Povijest Italije Povijesni arhivi slika

10 14 TEXT AND IMAGE SOURCES, CONTRIBUTORS, AND LICENSES

14 Text and image sources, contributors, and licenses14.1 Text

Povijest Italije Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest%20Italije?oldid=4377200 Suradnici: Argo Navis, Andrej alov, Sombrero,Marijan, Seiya, Flopy, SpeedyBot, CommonsDelinker, Alpha Centaury, SieBot, Mario ami, Loveless, Prof saxx, DragonBot, Saxum,BodhisattvaBot, MelancholieBot, Vitek, Luckas-bot, ArthurBot, MaGa, EmausBot, ZroBot, Presbite, Ebrambot, WikitanvirBot, Mer-lIwBot, XaneZeggi, Addbot i Anonimno: 2

14.2 Images Datoteka:40_lire_1808.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d3/40_lire_1808.jpg Licencija: CC-BY-SA-3.0

Prinositelji: ? Originalni umjetnik: ? Datoteka:Aldo_Moro_br.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/70/Aldo_Moro_br.jpg Licencija: Public doma-

in Prinositelji: http://www.fabioruini.eu/blog/wp-content/uploads/2008/03/morob.jpg Originalni umjetnik: a member of the Red Brigades Datoteka:BattagliaLegnano.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1c/BattagliaLegnano.jpg Licencija: Public

domain Prinositelji: Originally from it.wikipedia; description page is/was here. Originalni umjetnik: Original uploader was Faberh atit.wikipedia

Datoteka:Cappella_dei_magi,_lorenzo_il_magnifico.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/47/Cappella_dei_magi%2C_lorenzo_il_magnifico.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: AA.VV., Palazzo Medici Riccardi e la Cappella BenozzoGozzoli, Biblioteca de Lo Studiolo, Becocci/ Scala, Firenze 2000. Originalni umjetnik: Benozzo Gozzoli

Datoteka:Carlo_Coppola_-_Resa_di_Napoli_a_Don_Giovanni_d'Austria_nel_1648.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c9/Carlo_Coppola_-_Resa_di_Napoli_a_Don_Giovanni_d%27Austria_nel_1648.jpg Licencija: Public domainPrinositelji: Museo di San Martino Originalni umjetnik: Carlo Coppola

Datoteka:Castello_Normanno.JPG Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4c/Castello_Normanno.JPG Licencija:CC BY-SA 3.0 Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: Marcuscalabresus

Datoteka:Commons-logo.svg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4a/Commons-logo.svg Licencija: Public do-main Prinositelji: This version created by Pumbaa, using a proper partial circle and SVG geometry features. (Former versions used to beslightly warped.) Originalni umjetnik: SVG version was created by User:Grunt and cleaned up by 3247, based on the earlier PNG version,created by Reidab.

Datoteka:Flag_of_Italy.svg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/03/Flag_of_Italy.svg Licencija: Public domainPrinositelji: There has been a long discussion on the colors of this ag. Please read the talk page before editing or reverting this image.Pantone to RGB performed by http://www.pantone.com/pages/pantone/colorfinder.aspx Originalni umjetnik: see below

Datoteka:Francesco_Hayez_023.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/aa/Francesco_Hayez_023.jpg Licenci-ja: Public domain Prinositelji:The Yorck Project: 10.000 Meisterwerke der Malerei. DVD-ROM, 2002. ISBN3936122202. Distributed by DIRECTMEDIA Publishing GmbH. Originalni umjetnik: Francesco Hayez

Datoteka:George_W._Bush_welcomes_Silvio_Berlusconi.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b2/George_W._Bush_welcomes_Silvio_Berlusconi.jpg Licencija: Public domain Prinositelji:

http://www.whitehouse.gov/news/releases/2005/10/images/20051031-1_d-0329-515h.html Originalni umjetnik: Eric Draper Datoteka:Italia_1796.png Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/26/Italia_1796.png Licencija: CC-BY-SA-3.0 Pri-

nositelji: ? Originalni umjetnik: ? Datoteka:Italie_-800.JPG Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fc/Italie_-800.JPG Licencija: CC-BY-SA-3.0 Pri-

nositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: Vincnet Datoteka:Italoturca1.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Italoturca1.jpg Licencija: Public domain Prino-

sitelji: Lombardi Historical Collection Originalni umjetnik: Photograph by API Datoteka:Landing_beach_on_the_opening_day_of_the_invasion_of_Sicily.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/

commons/6/61/Landing_beach_on_the_opening_day_of_the_invasion_of_Sicily.jpg Licencija: Public domain Prinositelji:IWMCollections IWM Photo No.: A 17916 Originalni umjetnik: Post-Work: User:W.wolny

Datoteka:Map_of_Italy_(1494)-it.svg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/97/Map_of_Italy_%281494%29-it.svg Licencija: Public domain Prinositelji: Image:Italy 1494 shepherd.jpg Originalni umjetnik: F l a n k e r

Datoteka:March_on_rome_1.png Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7b/March_on_rome_1.png Licencija: Pu-blic domain Prinositelji: http://nhs.needham.k12.ma.us Originalni umjetnik: Nepoznat

Datoteka:Mons_Lactarius.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/64/Mons_Lactarius.jpg Licencija: Public do-main Prinositelji: Originally from de.wikipedia; description page is/was here. Originalni umjetnik: Original uploader was Captain Blood atde.wikipedia

Datoteka:Mussolini1.gif Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a2/Mussolini1.gif Licencija: Public domain Prinosi-telji: [1] Originalni umjetnik: ?

Datoteka:Presidential_flag_of_Italy_(mod.1992).svg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/8d/Presidential_flag_of_Italy_%28mod.1992%29.svg Licencija: Public domain Prinositelji: www.quirinale.it, internet site of the President of the ItalianRepublic Originalni umjetnik: F l a n k e r

Datoteka:RomaAltarePatriaTramonto.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b3/RomaAltarePatriaTramonto.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: ? Originalni umjetnik: ?

14.3 Content license 11

Datoteka:Roman_Republic_Empire_map.gif Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/ea/Roman_Republic_Empire_map.gif Licencija: CC-BY-SA-3.0 Prinositelji:

Background map based on Image:BlankMap-Europe-v3.png Originalni umjetnik: Roke (d) Datoteka:Scena_di_duello_R6_-_Foppe_-_Nadro_(Foto_Luca_Giarelli).jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/

commons/e/eb/Scena_di_duello_R6_-_Foppe_-_Nadro_%28Foto_Luca_Giarelli%29.jpg Licencija: CC BY-SA 3.0 Prinositelji: Vlastitodjelo postavljaa Originalni umjetnik: Luca Giarelli

Datoteka:Siege_of_Nice_(1543).jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/36/Siege_of_Nice_%281543%29.jpgLicencija: Public domain Prinositelji: darse.org; original at the Royal Library in Turin Originalni umjetnik: Toselli, after an engravingby Aeneas Vico

Datoteka:Strage_di_bologna_002.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9f/Strage_di_bologna_002.jpg Licen-cija: CC-BY-SA-3.0 Prinositelji: http://www.stragi.it/index.php?pagina=associazione&par=archivio Originalni umjetnik: Beppe Briguglio,Patrizia Pulga, Medardo Pedrini, Marco Vaccari

14.3 Content license Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0

PrapovijestPredrimski narodiEtruani

Stari RimBarbarska ItalijaLangobardska i Bizantska ItalijaFranaka i Arapska Italija

Srednjovjekovna ItalijaVrijeme talijanskih gradovaTalijanski ratoviItalija u 17. i 18. stoljeuNapoleonova upravaUjedinjenje ItalijeKraljevina ItalijaTalijansko kolonijalno carstvoPrvi svjetski ratItalija izmeu dva rataDrugi svjetski rat

Poslijeratna ItalijaBiljekeVanjske povezniceText and image sources, contributors, and licensesTextImagesContent license