View
258
Download
3
Category
Preview:
Citation preview
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
1/49
Elektrina postrojenja
Zavrna poglavlja
Prof. dr. sc. Slavko Krajcar
Doc. dr. sc. Marko Delimar
2007/2008
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
2/49
2 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Gdje smo?
uvod simetrine komponente
modeliranje elemenata sustava
proraun kratkog spoja
elementi postrojenja sheme spoja
zatita elektrinih postrojenja
zavrna poglavlja o elektrinim postrojenjima mjerenja u elektrinim postrojenjima kompenzacija jalove snage
uzemljenje u elektrinim postrojenjima
elektrino naprezanje izolacije
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
3/49
3 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Mjerenja u postrojenjima (1)
pogonska mjerenja mjerenjima koja se obavljaju u pogonu
pogonski mjerni instrumenti:
pokazni mjerena vrijenost moe se oitati samo u trenutku oitanja
registracioni mjerena vrijenost moe se oitati u trenutku oitanja, ali se i registrira
integracioni (brojila) registriraju koliinu (sumarno) potroene/preane energije
buudi se mjerni instrumenti prikljuuju na sekunarnu stranu mjernih transformatora
njihove nazivne struje su 5A, a nazivni napon 100V
klasa tonosti instrumenata:
1.5 2.5 za postrojenja bez posade
0.5 za brojila prema kojima se provoi obraun elektrine energije
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
4/49
4 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Mjerenja u postrojenjima (2)
Uobiajena mjerenja
iznos napona
fazni
linijski
frekvencija radna snaga*
jalova snaga*
iznos struje*
* u granama npr. vod
injekcije npr. generator
Neka ostala mjerenja
kut napona
u najnovije vrijeme
sloeno i skupo - kut napona nije
mogude izmjeriti jeniminstrumentom na jednom mjestu,
takvi instrumenti moraju biti povezani
(mjeri se pomak)
omjer broja zavoja reg.
transformatora
kod transformatora s reg. napona
fazni zakret regulacijskih
transformatora
kod transformatora s reg. kuta
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
5/49
5 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Mjerenje struja i napona
mjerni instrumenti prikljuuju na sekunarnu stranu mjernih transformatora kod nekih mjerenja, ukoliko je mjernu vrijednost potrebno znati samo u trenutku
oitanja, moe se koristiti i smanjeni broj mjernih instrumenata
npr. mjerenje napona:
ukoliko nije potrebno istovremeno mjerenje sva tri linijska ili sva tri linijska i fazna napona,
dovoljan je jedan voltmetar za mjerenje:
a) preklopka koja omogudava mjerenje
svih linijski napona jednim voltmetrom
b) preklopka koja omogudava mjerenje
svih linijski i faznih napona jednim voltmetrom
(za potrebe mjerenja uz preklopku prikazanu na slici
potreban je i slog od tri jednopolno izolirana naponska
mjerna transformatora koji nije prikazan na slici)
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
6/49
6 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Mjerenje djelatne snage (1)
cos( )
cos( )
cos( )
R R R
T T T
S S S
P I V
I V
I V
za tono mjerenje jelatne
snage u trofaznom sustavu
koristi se vatmetar
s tri mjerna sustava
kroz svaki od mjernih
sistema protjee struja
jedne faze, dok je na
naponski svitak narinut
fazni te iste faze zakretni moment vatmetra
proporcionalan je djelatnoj
snazi u trofaznom sustavu
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
7/497 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Mjerenje djelatne snage (2)
Mjerenje snageu Aronovom spoju
mjerenje snage pomoduvatmetara s dva mjerna sustava
tono mjeri jelatnu snagu samou trofaznom sustavu s izoliranomnutokom
ako je nultoka uzemljena prekoprigunice ili neposrenopokazivanje vatmetra nije tonopri jednopolnom ili dvopolnomkratkom spoju sa zemljom,odnosno pri zemnom spoju
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
8/498 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Mjerenje djelatne snage (3)
Mjerenje snageu Aronovom spoju
cos(30 ) cos(30 ) R RS R T TS TP I U I U
cos(30 ) cos(30 )
(cos30 cos sin 30 sin
cos30 cos sin30 sin )
3 cos
P IU
IU
IU
u simetrinom
sluaju
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
9/499 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Mjerenje djelatne snage (4)
Mjerenje snageu Aronovom spoju
u mreama s neposrenouzemljenom nultokom spoj sa
zemljom je kratki spoj kojeg trebaiskljuiti za najvie nekolikosekuni pa pogreka pokazivanjagotovo a i ne utjee na mjerenje
nasuprot, zemni spoj u mreiuzemljenoj preko prigunice moetrajati i dulje pa je za to vrijemepokazivanje vatmetra s dvamjerna sistema pogreno
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
10/4910 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Mjerenje jalove snage (1)
za mjerenje jalove snage koristi se instrument koji je izveden isto kao i vatmetar
zove se varmetar
a bi umjesto opteredenja jelatnom snagom pokazivao opteredenje jalovom
snagom, potrebno je na naponski svitak prikljuiti napon koji je za 90 zakrenut
prema naponu potrebnom za mjerenje opteredenja jelatnom snagom
ako se fazni napon VR zakrene za
90 u smjeru kazaljke na satu
obiti de se fazor koji se poklapa s
linijskim naponom UST
analogno, za fazni napon VS to je
linijski napon UTR
za fazni napon VT to je linijski
napon URS
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
11/4911 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Mjerenje jalove snage (2)
kaa bi na naponske svitke mjernih sistema bili narinuti ogovarajudi linijski naponi
onda bi moment na osovinu varmetra bio proporcionalan snazi:
to je snaga za 3 puta veda o stvarne
jalove snage pa je, da bi pokazivanje
varmetra bilo ispravno, potrebno
smjestiti predotpore u naponske grane
tada je moment na osovinu varmetra
proporcionalan jalovoj snazi u
trofaznom sustavu Q=Q/ 3
'
'
cos(90 ) cos(90 ) cos(90 )
sin sin sin
R ST R S TR S T RS T
R ST R S TR S T RS T
Q I U I U I U
Q I U I U I U
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
12/4912 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Mjerenje jalove snage (3)
u sluaju kapacitivnog opteredenja odi de o suprotnog otklona kazaljke
spram onog pri inuktivnom opteredenju
a bi u sluaju kapacitivnog opteredenja otklon bio pozitivan ovoljno je
zamijeniti stezaljke strujnih grana
induktivno kapacitivno
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
13/4913 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Mjerenje jalove snage (4)
kao i ko jelatne snage, u oreenom broju sluajeva upotrebljava se
varmetar s dva mjerna sustava
u sluaju va mjerna sustava potrebno je na naponske svitke narinuti napone
koji su za 90 zakrenuti prema naponima narinutim na naponske svitke
vatmetra s dva mjerna sistema (URS i UTS) => -VT i VR
3 cos(90 (30 )) cos(90 (30 ))
3 sin(30 ) sin(30 )
R T R T R T
R T R T R T
Q I V I V
Q I V I V
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
14/4914 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Brojila djelatne energije
trofazna brojila, kao i vatmetri, mogu biti izvedena s tri ili dva mjerna sustava,
odnosno tri ili dva para elektromagneta
jednofazna brojila imaju jedan par elektromagneta
kroz svitak jenog elektromagneta protjee struja proporcionalna struji opteredenja
(strujni elektromagnet)
kroz svitak rugog elektromagneta protjee struja proporcionalna faznom naponu(naponski elektromagnet)
elektromagneti smjeteni su jean nasuprot rugome i zajeno formiraju zakretni moment
na aluminijsku plou koja se nalazi izmeu njih (M1 = c1P)
osim u polju elektromagneta aluminijska ploa vrti se meu polovima permanentnog
magneta pa se javlja koni moment proporcionalan brzini vrtnje ploe (M2=c2n)
aluminijska ploa de se vrtjeti onom brzinom pri kojoj su zakretni i koni moment
jednaki (M1=M2 P ~ N)
u tom je sluaju brzina vrtnje proporcionalna jelatnoj snazi
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
15/4915 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Kompenzacija jalove snage (1)
magnetsko polje spremnik energije
(gotovo) svi (stvarni) elementi mree i sva (stvarna) troila
troe jelatnu i jalovu energije
iznosi jalove snage kredu se o 50% Sn kod asinkronih motora pa do kabela koji (ako
su slabo opteredeni) prestavljaju izvor jalove energije
(dogovor: induktivno troilo, kapacitivno izvor jalove energije)
razlikujemo:
serijska troila jalove energije (jalova snaga ovisna o struji tereta)
paralelna troila jalove energije (jalova snaga nije ovisna o struji tereta)
kombinirana troila
S
Pcos
coscos IUSP
sinsin IUSQ
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
16/49
16 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Kompenzacija jalove snage (2)
Primjeri 1: transformatori
struja praznog hoda transformatora iznosi 1-6% In(manji iznosi se onose na vede transformatore)
priblino isti postotak vrijei i za onos jalove snage praznog hoa i nazivne
snage transformatora
kaa je transformator optereden njegova potronja jalove snage raste priblinoproporcionalno porastu opteredenja, tako a ko nazivne snage iznosi priblino
uk% od nazivne snage transformatora
22
2
2 2
00 2
n Cu Cuk k
n n n
n Fe Fe
n n n n
U P P Z j u
S S S
S P I PY j
U S I S
U2, cos
2U
1, cos
ZK
I2I1
Y0/2 Y
0/2
I01
I02
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
17/49
17 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Kompenzacija jalove snage (3)
Primjeri 2: asinkroni motori
u elektromotornim pogonima najede se koriste asinkroni motori pa su oni
ujeno i glavni potroai jalove energije u EES-u
npr. za NN asinkroni motor 50 kW ved u praznom hou jalova snaga iznosi 35%
Sn, a sa porastom opteredenja jalova snaga se povedava o iznosa 50% prinazivnom opteredenju (cos=0.87)
mogude je zakljuiti a naroito lo faktor snage imaju slabo opteredeni
asinkroni motori
meu ostale potroae s loim faktorom snage spaaju lune pedi (cos=0.5-
0.7), inukcione pedi (cos=0.5), ispravljai, fluorescentne cijevi (cos=0.5).
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
18/49
18 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Kompenzacija jalove snage (4)
Djelovanje jalove snage na prilike u mrei - zbog protjecanja jalove komponente struje umrei javljaju se slijeede negativne posljeice:
pa napona na uzunim reaktancijama
ako je (to naroito vrijei za VN prijenosne mree) X>>R ona je jelovanje jalove
komponente struje na pa napona izraenije o jelovanja jelatne komponente struje
stabilnost elektroenergetskog sustava
kut izmeu napona na poetku i kraju elementa mree ovisi o poprenom pau napona,odnosno o iznosu jalove komponente struje ili snage
kako je stabilnost pogona elektroenergetskog sistema direktno ovisna o kutnoj razlici
napona u pojeinim tokama, viljivo je negativno jelovanje jalove struje na stabilnost
sustava
povedani gubici na jelatnim otporima elementa u mrei
gubici na jelatnim otporima u mrei su:
za =45gubici na jelatnim otporima su 2x vedi nego u sluaju kaa je =0
potrebno povedano imenzioniranje proizvonih i prijenosnih elemenata mree
elementi mree imenzioniraju se prema privinoj snazi (struji) pa de i imenzioniranje
(investicije) elementa biti vede ukoliko je za neku jelatnu snagu potrebna veda jalova (a
time i prividna) snaga
2 2 2 2 23 3 3 1g r j r P I R I I R I R tg
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
19/49
19 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Kompenzacija jalove snage (5)
Razlikujemo dva osnovna razloga kompenzacije:
kompenzacije iz tehnikih razloga
smanjenje gubitaka u mrei, paovi napona, stabilnost EES-a
kompenzacije iz ekonomskih razloga
uslije nepovoljnog jelovanja jalove snage na prilike u mrei isporuiteljelektrine energije reovito zahtijeva o kupaca a ogranie preuzetu jalovu
energiju
obino je to ogranienje efinirano oreenim faktorom snage (cos)
ukoliko kupac preuzme vie jalove energije nego to ogovara propisanom
faktoru snage (npr. u RH 0.95), isporuitelj napladuje viak isporuene jalove
energije prema unaprije oreenom tarifnom moelu (tarifi)u tu svrhu ugrauju se na obraunskom mjernom mjestu ogovarajudi mjerni
ureaji iji opseg ovisi o veliini potroaa (kategoriji potronje, kupca)
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
20/49
20 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Kompenzacija jalove snage (6)TARIFNI SUSTAV
za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge
lanak 15.Prekomjerno preuzeta jalova energija (kVArh) je pozitivna razlika izmeu stvarno preuzete jalove energije i
jalove energije koja odgovara faktoru snage cos = 0.95, odnosno to je preuzeta jalova energija koja prelazi33% preuzete radne energije.
lanak 16.Ako kupac ne raspolae brojilom za mjerenje potronje jalove energije, prekomjerno preuzeta jalova energija
se utvruje povremeno ugraenim mjernim ureajima za tu energiju.Povremeno mjerenje jalove energije, prema vlastitoj potrebi ili na zahtjev kupca vri isporuitelj. Vrijeme
mjerenja odreuje isporuitelj i ono mora trajati najmanje 24 sata.
Prekomjerno preuzeta jalova energija izraunata na temelju povremenog mjerenja, primjenjuje se do
ponovnog mjerenja i na temelju tog prosjeka obraunava se prekomjerno preuzeta jalova energija do prvog
dana obraunskog razdoblja u kojem e se izvriti novo mjerenje.
Iznos troka prekomjerno preuzete jalove energije izraunava se mnoenjem iznosa prekomjernopreuzete jalove energije s odgovarajuom tarifnom stavkom, koja se iskazuje kao jedinina cijena jalove
energije.
Naknada za prekomjerno preuzetu jalovu energiju (tarifni sustav za povlatene kupce) (od 1. kolovoza 2010.):
kupci na naponu 110 kV (tarifni model vn, bijeli) - 0.15 kn/kVArh kupci na naponu 35 i 10(20) kV (tarifni model sn, bijeli) - 0.15 kn/kVArh kupci na naponu 0.4 kV (nn poduz., plavi, bijeli i crveni) - 0.15 kn/kVArh ostali kupci na naponu 0.4 kV (kuanstva i javna rasvjeta) ne plaaju
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
21/49
21 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Kompenzacija jalove snage (7)
Proizvodnja jalove energije:
sinkroni generatori
(glavni) znatni proizvoai jalove snage
ualjeni o potroaa pa se grae za vedi nazivni faktor snage (to jest manju nazivnu jalovu
snagu)
sinkroni kompenzatori
sinkroni strojevi sa uzbunim sistemom slinim onome ko sinkronih generatora
nakon stavljanja u pogon na sinkroni broj okretaja, u motornom reimu uzimaju iz mree
potrebnu ranu snagu za pokrivanje gubitaka vrtnje i gubitaka u bakru, a u mreu aju jalovu
snagu do svoje nazivne snage
takvi su strojevi uglavnom neznatno mehaniki opteredeni (pa su na taj nain i ogovarajude
konstruirani)
koriste se uglavnom za proizvonju vedih iznosa jalove snage (nazive snage 50-200 MVAr)
reovito se postavljaju u transformatorske stanice izmeu prijenosnih i srenje-naponskih
razjelnih mrea sa zaadom a mijenjajudi svoju uzbuu oravaju stalnim napon na kraju
prijenosnog voda
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
22/49
22 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Kompenzacija jalove snage (8)
Proizvodnja jalove energije:
sinkroni motori
za kompenzaciju u inustrijskim mreama esto su priklani sinkroni motori koji uz svoju
motorsku ulogu usput proizvoe i jalovu snagu uz relativno niske trokove (ka su
nauzbueni ili u praznom hou)
to je mogude koristiti samo ona kaa mane sinkronog stroja (problem pokretanja,nemogudnost promjene broja okretaja) ne prestavljaju potekode u pogonu
kondenzatorske baterije
glavni proizvoai jalove snage u razjelnim mreama srenjeg i
niskog napona
nazivne snage od nekoliko desetaka kVAr do nekoliko desetaka
MVAr
ovi posljednji se sastoje od niza kondenzatorskih elemenata
spojenih u tzv. kondenzatorske baterije
po pojmom kompenzacije najede se upravo porazumijeva
ugranja konenzatorskih baterija ogovarajude jalove snage
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
23/49
23 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Kompenzacija jalove snage (9)
Vrste kompenzacije (s obzirom na nain spajanja) paralelna kompenzacija
serijska kompenzacija
kombinirana kompenzacija
Efekti koji se postiu kompenzacijom: kompenzacijski efekt koji se sastoji u popravku faktora snage i smanjenju
gubitaka elektrine energije
regulacijski efekt koji se sastoji u smanjenju pada napona
Smjetaj ureaja za kompenzaciju: S obzirom na mjesto ugranje izvora jalove energije kompenzacija moe biti
izvedena kao pojedinana, grupna, centralna ili kombinirana.
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
24/49
24 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Kompenzacija jalove snage (10)
Paralelna kompenzacija
u sluaj paralelne kompenzacije kompenzacijski ureaj spaja se paralelno troilu jalove
snage
CUQ 22C
)tgtg(PQP
Qtg
P
QQtg
P
Qtg
'C
CC'
potrebna snaga
kompenzacijskog ureaja za
postizanja faktora snage cos
na sabirnicama potroaa
negativan regulacijski efekt
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
25/49
25 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Kompenzacija jalove snage (11)
Serijska kompenzacija
u sluaju serijske kompenzacije kompenzacijski ureaj spaja se serijski troilu jalove
snage
ako konenzatorom tee struja I
reaktancija kondenzatora
pad napona na kondenzatoru
gubitak jalove snage
kapacitivna snaga je po iznosu proporcionalna kvaratu struje i ona de sigurnooprinositi poboljanje faktora snage zbog ega je rije o kompenzaciji
C
1jXC
C
IjUC
C
IjQ
2
C
Xc
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
26/49
26 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Pojedinana kompenzacija - primjer
koristi se ko troila vede snage s velikim brojem
pogonskih sati (motori crpki ili kompresora,
transformatori, inukcione pedi,..)
provoi se uz samo troilo tako a se istoobno s
troilom uklapa i isklapa konenzator u periodima
niskih opteredenja jalova snaga ne ie u mreu (iz
konenzatora) to u pravilu isporuitelj elektrineenergije ne eli
prednosti:
smanjenje gubitaka u instalaciji
bolje iskoritenje sklopnih aparata
zahtjeva vedu snagu konenzatora jer se oni
imenzioniraju s obzirom na punu snagu troila koje se
kompenzira
nije potreban ureaj za regulaciju kompenzacije
nedostaci:
skupo - radi se o manjim kondenzatorima
oni ne mogu posluiti za kompenzaciju rugih potroaa
ka je njima pripaajudi potroa iskljuen
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
27/49
27 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Grupna kompenzacija - primjer
primjenjuje se na grupu o vie troila
istim se konenzatorom, jelomino ili
potpuno, ovisno o faktoru istovremenosti
kompenzira jeno ili vie troila
ovakva kompenzacija jeftinija je od
pojeinane kompenzacije, pogotovo ako je
faktor istodobnosti znatno manji od 1
neostatak je to voovi o mjesta ugranje
konenzatora o motora nisu rasteredeni o
jalovih struja pa samim time niti od njihova
negativnog djelovanja
ako su motori iskljueni, a konenzatori
ukljueni treba voiti rauna o stupnjukompenziranosti postrojenja kao cjeline
potrebni su ureaji za ukljuivanje i
iskljuivanje konenzatora
ugradnjom automatike, kojoj
kao informacija slui ukupna
jalova struja grupe motora,
mogu se pojedini kondenzatori
iskljuivati ili ukljuivati
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
28/49
28 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Sredinja kompenzacija - primjer
industrijsko postrojenje ili cijela grupatroila
cijela snaga kompenzacije smjetena jena jednom mjestu, to jest centralno i tou pravilu na sekundarnoj stranitransformatora preko kojih seisporuuje elektrina energija
potrebna jalova snaga sada je najmanjajer se uzima u obzir faktoristovremenosti cijelog postrojenja
mane:
cijela mrea unutar postrojenja je i aljeopteredena jalovim strujama, a
regulacija snage kompenzacije gotovo jeneizbjena (potreban brojkondenzatorskih tipskih jedinicaspojenih paralelno uklapa se automatskiimpulsom iz releja koji reagira napoeeni cos )
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
29/49
29 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Kombinirana kompenzacija - primjer
jedan dio jalove snage se kompenzira
centralno na niskonaponskoj strani
transformatora 35/6 kV
motori koji se napajaju preko uih
kabela (1) kompenziraju se pojeinano
grupna kompenzacije primjenjuje senpr. za motore 2 napajane preko kabela
6 kV i transformatora 6/0.4 kV
ako je rasvjeta u postrojenju izvedena
preteno fluorescentnim cijevima biti
de je opravano kompenzirati grupno
crtkano su prikazani kondenzatori koji
pripaaju rjeenju s kombiniranom
kompenzacijom, a kondenzatori
prikazan punom linijom predstavlja
centralnu kompenzaciju
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
30/49
30 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Uzemljenje u rasklopnim postrojenjima (1)
po uzemljenjem razumijevamo voljivi spoj neke toke mree, ili ijela postrojenja,sa zemljom preko uzemljivaa,
ta toka u normalnom pogonu nije po naponom ali iz bilo kojeg razloga moe odi
s obzirom na uloge uzemljenja razlikujemo:
pogonsko uzemljenje
uzemljenje ijela mree (npr. nultoke
transformatora) koje provodi svoju funkciju u
normalnom pogonu
zatitno uzemljenje
uzemljenje u svrhu zatite ljustva (npr. metalne
mase, sekundarne strane mjernih transformatora),
a u funkciju dolaze za vrijeme kvara na izolaciji
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
31/49
31 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Uzemljenje u postrojenjima (2)
uzemljenje odvodnika prenapona
ovoenje statikih naboja, ovoenje lutajudih struja
(u kabelskom platu)
izvedba uzemljenja
dijelovi koje je potrebno uzemljiti (npr. potporni izolatori naslici) spojeni su vodovima uzemljenja na sabirni vod, a preko
voa uzemljivaa na uzemljiva
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
32/49
32 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Uzemljenje u postrojenjima (3)
Oblici uzemljivaa:
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
33/49
33 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Uzemljenje u postrojenjima (4)
veliina struje kroz uzemljiva ovisi o nainu u uzemljenja nultoke mree
prolaskom struje kroz uzemljiva u zemlju povrina zemlje (ali i slojevi ispo nje)
olazi na oreeni potencijal
raspodjela potencijala (oblik i razmak ekvipotencijalnih
linija) oko uzemljivaa ovisi o:
obliku uzemljivaa
veliini struje
specifinom otporu tla
otpor uzemljenja porazumijeva otpor zemlje izmeu
uzemljivaa i ovoljno ualjene toke u kojoj je
potencijal zemlje jednak nuli
(otpor voova o uzemljivaa, otpor samog uzemljivaa i
prelazni otpor uzemljiva/tlo mogude je reovito zanemariti)
cijevni
uzemljiva
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
34/49
34 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Uzemljenje u postrojenjima (5)
napon uzemljivaajenak je umnoku struje kroz uzemljiva i otpora uzemljenja
prilikom oreivanja a li je uzemljenjem postignuta ovoljna sigurnost
mjerodavna su dva napona:
napon koraka
napon dodira
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
35/49
35 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Uzemljenje u postrojenjima (6)
dozvoljene vrijednosti napona dodira i napona koraka propisane su standardima ovise vrsti postrojenja (npr. unutranje vanjsko), uzemljenju nultoaka, brzini zatite
na ovom primjeru prikazani
su propisi o oputenim
naponima dodira i koraka
ovisno o trajanju struje
kroz uzemljiva za
VN postrojenja iznad 1 kV
napon dodira napon koraka
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
36/49
36 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Elektrino naprezanje izolacije (1)
u svim ureajima ili elementima postrojenja koji su po naponom javlja se
elektrino (naponsko) naprezanje izolacije
a bi se osigurala sigurnost pogona i okoline nuno je aekvatno imenzionirati
izolaciju kako bi mogla izrati naponska naprezanja
pojaanje izolacije zahtijeva vede investicije zbog ega je izolaciju potrebno
ograniiti, ali i koristiti i ruge mjere za spreavanje tetnih posljeica naponskihnaprezanja (prenapona)
skup mjera u postupku imenzioniranja izolacije sa svrhom spreavanja teta o
prenapona naziva se koordinacija izolacije
za svaki je io mree oreenog nazivnog napona stanarizirana vrijenost
maksimalno ozvoljene najvie vrijenosti napona koji se moe pojaviti u normalnim
pogonskim prilikama i trajati neogranieno
njime je utvren nivo (stupanj) izolacije
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
37/49
37 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Elektrino naprezanje izolacije (2)
za svaki je nivo izolacije definiran:
podnosivi napon frekvencije 50 Hz u trajanju 1 minute
podnosivi udarni napon 1.2/50 s
u postupku koordinacije izolacije potrebno je osigurati da je izolacioni nivo u
tidenom ijelu mree veio zatitnog nivoa (proranog napona) ovonika
prenapona ovonik prenapona ograniava prenapone na iznos preostalog napona samo na
mjestu ugradnje odvodnika
s porastom udaljenosti od odvodnika raste i
iznos napona
zatitna zona zona ovonika protee se na
dio voda ispred i iza odvodnika prenaponaXa
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
38/49
38 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Elektrino naprezanje izolacije (3)
Xaje ualjenost o ovonika na kojoj prenapon osee vrijenost izolacionog nivoa
(za atmosferske i sklopne prenapone) tzv. zatitna zona
oznake:
Uz = zatitni nivo ovonika prenapona
s = strmina prenaponskog vala
v = brzina irenja vala voom Ui = izolacioni nivo tidenog elementa
Xa
za onaj dio upadnog naponskog vala koji
je iznosom vedi o zatitnog nivo Uz,
odvodnik predstavlja kratki spoj, pa se
taj dio naponskog vala reflektira sa
suprotnim predznakom
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
39/49
39 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Elektrino naprezanje izolacije (4)
Podjela napona i prenapona (prema IEC 71-1 /1/):
trajni napon pogonske frekvencije
ima konstantnu efektivnu vrijenost i trajno je prikljuen na stezaljke opreme
privremeni prenapon
oscilatorni prenapon pogonske frekvencije relativno dugog trajanja (par sekuni ili ak nekoliko
sati) koji moe biti i slabo priguen (u nekim sluajevima njegova frekvencija moe biti veda ili
manja od pogonske)
prijelazni prenapon
kratkotrajni prenapon (trajanja nekoliko milisekuni ili krade), oscilatoran ili neoscilatoran,
obino jako priguen
podjela:
polaganog porasta ela (sklopni prenaponi)
brzog porasta ela (atmosferski prenaponi)
vrlo brzog porasta ela
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
40/49
40 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Elektrino naprezanje izolacije (5)
Vrste napona i ispitivanja:
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
41/49
41 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Elektrino naprezanje izolacije (6)
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
42/49
42 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Primjer prenapona atmosferski prenapon
atmosferska pranjenja nije mogude izbjedi, a uzrokuju najvede prenapone u mreama
(MV, desetine kA)
atmosferski prenaponi u mrei mogu
nastati na razliite naine:
a) udar groma u okolicu
b) udar groma u stup
c) uar groma u zatitno ue
d) uar groma u fazni voi
zatitno ue
a
d
c
b
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
43/49
43 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Primjer prenapona atmosferski prenapon
ispitivanje izolacije na elektrina naprezanja pri atmosferskim prenaponima:
za svaki stupanj izolacije standardom je propisan udarni napon kojeg
ispravno imenzionirana izolacija mora izrati bez proboja
udarni napon je tjemena vrijednost napona
standardnog oblika, prema slici, kojeg
ureaj mora izrati u 5 uzastopnih
ispitivanja, a a ne oe o proboja ili
preskoka ako oe o jenog preskoka ona mora
izrati jo 10 uzastopnih ispitivanja bez
proboja
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
44/49
44 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Projektiranje elektrinih postrojenja
Projektni zadatak
Idejni projekt
Glavni projekt
(Prethodne) suglasnosti
Lokacijska dozvola
Suglasnosti
Vlasniki onosi
Graevna ozvolaIzvedbeni projekt
Projekt izvedenog stanja Graenje
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
45/49
45 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Nekoliko slika EES za kraj
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
46/49
46 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
47/49
47 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Centar daljinskog upravljanja
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
48/49
48 FER-ZVNE, 2010/11, Elektrina postrojenja: Zavrna poglavlja
Devet ica ine jedan vodi u snopu promjera skoro 2 metra
8/3/2019 Predavanje 12 (ElPos) Web
49/49
Nadzemni vod u blizini Disney World-a, Orlando, Florida
Recommended