View
458
Download
65
Category
Preview:
Citation preview
P R I N C I P I R V I Z I
unrdn p r spk t iv
1 unrdn rvizi
Prgld
1.1 Uvd Rvizi, k i runvdstv, im dugu istriu. ntrplzi su prnli zpis rvizrskih
ktivnsti ki dtiru iz vrmn rng Vviln (3000 gdin pri nv r). Pstl
rvizrsk ktivnst i u drvn Kini, Grk i Rimu. U ltinskm ziku, ri "auditor"
iml znnj "hearer" ili "listener"-"slulc", r su u strm Rimu rvizri ssluvli
prsk bvznik, k t su zmlrdnici, ki su dvli vn izv rzulttim svg
pslvnj i przu ki su mrli d plt k i prispl prsk bvzi.
Kd gvrim mdrn rvizisk prksi, mrm s vrtiti n ptk mdrn
krprcion rgnizci, u svit industrisk rvluci. n, b k i runvdstvn
prfsi, vdi prikl iz ktsk, iz 1853. gdin. U tm pridu, kmpni su bilil
ngli rst u pgldu thnlgi, unprnj kmunikci i trnsprt, k i u pgldu
kspnzi n svtskm tritu, k s stln iril. Zbg tg ptrb z kpitlm
prduz, kim su uprvlli njihvi vlsnici, brz prvzil kmbinvn-ukupn rsurs
vlsnik, ki su s sstli d njihv utvin i ptncil smih prduz d stvr
bgtstv, dnsn stvr dbit. Nstl nunst d privrd kntrli, dnsn d
rspl tdnjm clkupn drutvn zdnic. dvl d nstnk i rzv
sfisticirnih trit hrti d vridnsti i krditnih instituci rdi zdvlvnj
finnsiskih ptrb vlikih ncinlnih, k i sv vg br intrncinlnih krprci.
Krtnj finnsiskih srdstv d invstitr, dnsn ulg prm krprcim, k
i cili prcs lkci finnsiskih rsurs putm trit hrti d vridnsti, u vlik
mri pstl zvisn d izvt k pdnsi uprv prduz. dn d nvniih
krktristik vih krprci gld s u injnici d vlsnitv nd njim gtv u
ptpunsti dvn d njihv uprv. Uprv im kntrlu nd runvdstvnim
sistmim tih prduz i n sm d dgvrn z finnsisk izvt k pdnsi
ulgim, v vln i d drdi prciznu prirdu izv injnicm i uvrnjim
k in sstvni di tih izvt.
utim, tk s m kivti d uprv u tm prcsu zuzm ptpun npristrsn i
bktivn stv. Finnsiski izvti vrdnuu fiksnst km uprv bvl sv
dunsti i stvr bvz. Istvrmn, izvti imu bitn utic n plt uprv, n
vridnst njihvih kci k imu u pr- duzu, p k i n prdutk njihvg rdng
dns u kmpnii. dn d prmis "gencytheory" (1. ri k s bvi
dnsim izmu principl i psrdnik, npr. kcinr i gnt ki s bvi kupprdm
kci. 2. ri k ptrnju z rvizim bnjv k lu uprv d s bvi rvizi
r s tim pvv vrdstnst finnsiskih izvt), k rzmtrn u pglvlu
2-trit rvizi. D bi s pvl pvrnj invstitr i krditr u t finnsisk
izvt, u njim dt i nzvisn i strun milnj vrdstnsti i puzdnsti
izvt. milnj d rvizr.
1.2 Ciljevi unj
Nkn t izuit v pglvl, trbli bist mi d:
1. Rzumit snvnu dfiniciu rvizi finnsiskih izvt u intr ncinlnm
kntkstu.
2. Znt rzliku izmu rzliitih vrst rvizi.
3. Znt rzliku izmu rzliitih vrst rvizr, k i njihv buk, licncirnj i
vlnj.
4. Nvdt kmpnnt mdl pstupk rvizi.
5. pit kk su rgnizvn munrdn runvdstvn firm i dgvrnsti
rvizr n rzliitim nivim rgnizci.
6. Nvdt rgnizci k utiu n rviziu.
7. brzlit unrdn stndrd rvizi prm IFAC-u .
1.3 Rvizr, krprci i finnsisk infrmci Funkci rvizi d finnsiskim izvtim bzbidi krdibilitt. Z finnsisk
izvt dgvrn uprv, z njihvu vrdstnst dgvrn rvizr. Putm
pstupk rvizi, rvizr pblv krisnst i vridnst finnsiskg izvt, li n
tk pvv i vrdstnst stlih, nrvidvnih infrmci k uprv
bvil.1
Klik vnst rvizi dns, lk s m shvtiti k s nj sudi n snvu
brzg rst u pgldu vliin li i br vlikih krprci, i dunik i vlsnik hrti
d vridnsti in izuztn vn di tdnih ulg ulnih u privrdu. rit kpitl
dnstvn n bi mgl funkcinisti d n psti pvrnj u rd rvizr, dnsn
uvrnj d t rd dprinsi vrdstnsti finnsiskih izvt.
Sv vi s shvt klik kmpni bitn k mgui gnrtr bgtstv, k i
utic ki ktivnsti kmpni imu n drutv i n krunj u clini. nvl
invstitr n kivnj d s kmpnii prui mng vi infrmci ng t pruu
gli finnsiski izvti. kivnj drutvn zdnic idu dl i ukluuu pitnj k
t su:
D li kmpni rdvn pslu i d li s d nj ku d trn pslvti?
D li ztin d prvr?
D li s njm uprvl n dgvrui nin?
D li njn bz pdtk istinit?
D li dirktri rsplu puzdnim i dkvtnim infrmcim z dnnj
dluk?
Psti li dkvtn kntrl?
Kkv utic prizvdi i nusprizvdi kmpni imu n klinu?
li nk "nsprtn grk" bciti kmpniu n kln?
su pitnj vzn z vnj krprci, k i izvtvnj, sv su i t kk vn z
rvizr.
Rvizri su vm bitni z dirktr tih krprci. Ser drian Cadbury t vk
kmntris2:
Nzvisni rvizri n prdstvlu di tim kmpni, li su prdsdvui (lnvi
brd dirktr/uprvng dbr krprci/drutv) dirktn zintrsvni d im s
bzbidi sigurnst u pgldu fiksnsti mtd rvizi u njihvim kmpnim. Ni
dn prdsdvui n vli iznnnj, pgtv kd s rdi finnsiskim stvrim.
dns izmu rvizr i mndr trb d bud tkv d s rvizrim u kmpnii
bzbidi rd s dgvruim ludim, li i d s t rd zsniv n striktn bktivn i
prfsinln snvi, dnsn d s nikd n izgubi iz vid injnic d su ni tu u im
kcinr. Prdsdvuim su ptrbni rvizri ki s, kd t ptrbn, dupriti
uprvi i ki , bz klivnj, izrziti bil kkvu sumnju u vzi s ludim ili pstupcim
rvizrsk kmisi. Slbi rvizri izlu prdsdvu psnstim.
D bi mg vriti svu funkciu, n sm d ptrbn vlik strun znnj, r rvizr
mr d bud kmptntn i pzn finnsisk runvdstv, br nlik klik
kmptntn nstrunii d njgvih klint, v rvizr mr d bud i strunjk, ki
znti dluiti ki su dkzi nphdni d bi s ptvrdil izv dt u finnsiskim
izvtim. U ri ksplzivn uptrb infrmcin thnlgi,3 rvizr mr imti
dvln strung znnj, k zdn s pznvnjm pslvnj prduz, trb d mu
mgui d dbi i prtumi sv dkz nphdn z rzumn uvrnj4 d su
finnsiski izvti rln i bktivnfr przntvni. Nv klnsti, u kim s bvl
rvizi, d rvizr zhtivti nv vtin, uklik l d ispun sv ulg
izvt i prcnjiv rukvnj i vrdnvnj prduz, dnsn finnsiskih
izvt.
S sigurnu s m ri d gdinji izvti u blisk budunsti sdrvti
finnsisk izvt, npmn uz finnsisk izvt i izvt rvizr. utim,
prd tih izvt, pst i izvt uprv5, izvt dirktr vnju krprci6
(ukluuui i izvt fiksnsti unutrnj kntrl7, trnsti pslvnj prduz i
sglsnsti s prvilim i prpisim pnnj), k i izvt ztiti prirdn klin8.
N knfrncii F/IFAC/NIVRA drn 1995. gdin, prfsr .P. Perccy, prtnr
Grant horton- i prfsr berdn univrzitt, d prsk budu ulg rvizr9. U
skr budunsti, rvizri biti dgvrni n sm z finnsisk, v i infrmci k
nisu finnsiskg krktr. Prd tg, gdinji izvti n sdrvti sm infrmci
prtklim dgim, v , u sv v mri, przntvti pdtk buduim
dgim. vnst u clini sv vi zhtivti d brd dirktr-uprvni dbr
ngu i nzvisn i intrn prcnjiv. Splni-nzvisni prcnjivi prcnjivti
istinitst infrmci i usklnst vnj pslvnj s ptprihvnim prvilim i
prpisim, intrni prcnjivi vriti prcnu fiksnsti sistm i njihvu
prilgnst stvrnim ptrbm. Nzvisni dirktri ili prcnjivi , rdi u sklpu
brd dirktr u im kcinr, sigurti prviln vnj drutv u skldu s
ptprihvnim stndrdim i nlim.
Sdr knjig
v knjig sdri slid tm: trit rvizi, tiku prfsinlnih r- unv, lmnt
pstupk rvizi, prihvtnj klint, plnirnj rvizi, intrn kntrl i njn
kmpnnt, slnjnj n intrnu kntrlu u pstupku rvizi, dkzn tstv-zvrtk
rvizi, izvt nzvisnih rvizr, rvizi krk p krk i rvizi psli 2000.
gdin.
Pglvl 2 s dnsi n trit rvizi i buhvt rzrdu tri, krtku istriu rvizi,
tri pnud i ptrnj rvizrskih uslug, prtivrnsti vzn z rvizrsku prfsiu,
zknsk bvz i dgvrnsti, rvizrsk firm, kvlitt rvizi i drivnj nknd z
vrnj rvizrskih uslug.
Pglvl 3 s bvi tmm tik prfsinlnih runv i tim rzmtrnjim pm
tik, munrdnim tikim stndrdim, snvm tik i smrnicm rlvntnim z sv
runv, tikm k s dnsi n runv u vnm sktru, dgvrnstim prm
klintim i nkim lmntim musbng dns tik i zknsk bvz.
Pglvl 4 s dnsi n lmnt pstupk rvizi, bvi s pstupkm rvizi u dn
multincinln kmpnii, svukupnim cilvim rvizi, dgvrnu uprv,
izvtm vnju krprci i dgvrnu rvizr. v pglvl ns upzn s
mdlm stndrdng pstupk rvizi i njgvim fzm: prv fz, prihvtnj klint;
drug fz, pristup rvizii putm plnirnj i diznirnj; tr fz, prikuplnj dkz
tstirnjm; i tvrt fz, prcn i izvtvnj. Zklun tm vg pglvl su rizik i
"materiality" -znnst u pstupku rvizi i utvrivnj cilv rvizi n snvu izv
uprv prduz finnsiskim izvtim, mtdm njihv priprm, t ninu
vnj prduz.
Prihvtnj klint, prdmt pglvl 5, prdstvl prvu fzu mdl stndrdng
pstupk rvizi. Pznvnj pslvnj klint, krinj drugih prfsinlc,
strunjk z rviziu, uslvi ngvnj rvizr, prihvtnj d strn klint, k i
ugvr s klintm vrnju rvizi, su glvn tm vg pglvl.
Plnirnj rvizi, drug fz stndrdng pstupk rvizi, dtln bnjn u
pglvlu 6. v mdl rvizi sdri slid pstupk:
1. sticnj znnj kmpniiiprivrdn grni;
2. prduzimnj prliminrnih nlitikihpstupk;
3. upznvnj s runvdstvnim mtdm i sistmm; unutrnj kntrl;
4. plnirnj i utvrivnj znnsti;
5. prcn rvizirskg rizik; i
6. izrd mmrndum s plnm i prgrmm rvizi.
Pglvl 7 i 8 sdr skup infrmci intrnj kntrli. Pglvl 7 rz mtr intrnu
kntrlu i njn kmpnnt, u vlik mri n snvu izvt COS- (Committee n
Sponsoring Organizations - Kmitt ki spnzri rgnizci) intrn kntrli,
pglvl 8 rzmtr slnjnj n intrnu kntrlu u pstupku rvizi.
Pglvl 7 pinj dfinisnjm intrn kntrl, ztim rzmtr vnst intrn
kntrl i njn rzliit spkt; dministrtivnu i runvdstvnu kntrlu. Kmpnnt
intrn kntrl su prcn rizik, kntrln ktivnsti, infrmci, kmunikci i
ndgldnj.
slnjnj n intrnu kntrlu u pstupku rvizi tm pglvl 8, k d nlizu
prcn runvdstvnih mtd i sistm intrn kntrl t nin prcn kntrlng
rizik, pnvnu prcnu kntrlng rizik i utic prcn kntrl n dkzn tstv.
Dkzn ispitivnj brn u pglvlu 9. U prvm dilu s gvri rviziskim
dkzim i thnikm prikuplnj dkz k t pstvlnj pitnj, psmtrnj,
inspkci (fiziki dkzi i prvr dkumntci), izrunvnj (ispitivnj tnsti
mhnikim putm ili pnvn runnj), knfirmci(ptvrd sld) i nlitiki pstupci.
N kru s vr dkzni tstvi sld i trnskci.
Zvrni pstupci rvizi prdstvlu zvrnu fzu pstupk rvizi, njn nliz
dt u pglvlu 10. Zvrn fz buhvt slid pstupk:
1. svukupn prgld;
2. prvru rdi tkrivnj nkndnih dg;
3. ispitivnj finnsiskih izvt i stlg mtril iz izvt;
4. wrap up, zkluni pstupci rvizi;
5. znn stvri n k prtnri trb d brt pnju i
6. pdnnj izvt brdu dirktr-uprvnm dbru.
snvn tm k su rzmtrn u pglvlu 11 su glvni izvt rvizr i izvti
nzvisnih rvizr. U kviru tg pglvl su brn i slid tm: snvni lmnti
izvt rvizr, vrst izvt u kim s izrv milnj rvizr, mdifikci
izvt rvizr k sdri pzitivn rvizrsk milnj, klnsti k mgu d dvdu
d milnj k ni pzi- tivn, nsn k mgu d dvdu d mdifikci izvt
zbg rzrv ku iznsi rvizr n di finnsiskg izvt prduz iu rviziu vri i
finlizci izvt rvizr finnsiskim izvtim. U vm pglvlu prdstvln i
blik pirng izvt rvizr.
Kk bi itlc mg d rzumi n ki nin s vri stvrn rvizi, u pglvlu 12
brzln pstupk pstupn, krk-p-krk rvizi. U vm pglvlu vm
nminjn mst vz; vi st f rvizi. Pstupk rvizi buhvt instrukci z
rviziu kncrn, psbn pstupk vzn z rviziu finnsiskih izvt prv gdin,
mmrndum plnu rvizi- strtki di pln, mmrndum plnu rvizi - dtlni
di, k i znn pdru rvizi i runvdstvn pitnj. Prvnj prgrm
rvizi, ukluuui i dtln pstupk rlizci tg prgrm, ini glvni di vg
pglvl. U zdnjm dilu pglvl brn mmrndum zvrtku rvizi.
Prd rvizrim su zist vrmn pun uzbunj. Pglvl 13, rvizi psli 2000,
nm kzu i zt.
1.4 Runvdstvni i rviziski stndrdi snvn funkci rvizr d finnsiskim izvtim, k priprmil uprv,
bzbidi krdibilitt. k splni krisnici finnsiskih izvt trb d s sln n rd
rvizr kim t struk, z rvizrsku prfsiu vn d im frmulisn bktivn i
fiksn stndrd k svi pripdnici struk sn i ndvsmisln prihvtu i primnjuu.
ng zml su izdl lkln rvizisk stndrd n snvu kih s vri rvizi
finnsiskg pslvnj kmpni. Pitnj , mutim, t priminiti kd s rdi
mdrnim krprcim, i pslvnj s bvl u nklik rzliitih zml, k imu
rzliit rvizisk stndrd. Kk riiti prblm invstitr iz dn zml ki li d
ul u kci kmpni i s cntrl nlzi u drug zmli?
unrdni runvdstvni stndrdi
unrdni runvdstvni stndrdi su rzvini i izdti, d bi invstitri iz rzliitih
zml mgli rzumti finnsisk izvt u svim zmlm u kim ulu i d bi mgli
d dns rzumn dluk kk bi multincinln kmpni, prilikm vnj pslv
svih zvisnih prduz u rzliitim zmlm, mgl pri izrdi finnsiskih izvt
priminiti ist runvdstvn prvil, bz bzir n zmlu u k s nk d zvisnih
prduz nlzi. International Accounting Standards Committee (IASC) - Kmitt z
munrdn runvdstvn stndrd, 20 gdin rdi n hrmnizcii munrdnih
runvdstvnih stndrd. unrdni runvdstvni stndrdi, prpisni d strn
IASC-, su u mngim zmlm k nmu usvn vlstit runvdstvn stndrd,
prihvni k ncinlni runvdstvni stndrdi, ili kd njih psti uvrnj d
sglsnst s munrdnim stndrdim nphdn. unrdni runvdstvni
stndrdi su dini stndrdi ki su rzvini i frmulisni primnm mtd pt
sglsnsti i prihvtnj u cilm svitu. IASC ul npr kk bi sini kmpltnu
listu RS- usglnih s unrdnm rgnizcim kmisi z hrti d vridnsti
International Organization of Securities Commissions (IOSCO) d 2000. gdin. b
rgnizci m dtlni pruiti ksni, u vm pglvlu.
unrdni stndrdi rvizi
S sv vm primnm unrdnih runvdstvnih stndrd, lgiki s nmtnul
ptrb z dgvruim munrdnim rviziskim stndrdim. Rvizisk stndrd su
zhtivl multincinln krprci kim bil ptrbn knzistntn, visk
kvlittn rvizi finnsiskih izvt, ptprihvn u svitu.
B k t munrdni ulgi mgu bl shvtiti finnsisk izvt prvln u
drugim zmlm, k su ni bzirni n unrdnim runvdstvnim stndrdim, ist
tk, sigurnst tih ulg u vrdstnst finnsiskih izvt biti utlik v,
uklik znu d s mgu slniti n stndrd usvn i primnjn d strn rvizr
nk drug zml. k nki ulg zn d su rviziski stndrdi ki s primnjuu u
drug zmli istvtni rviziskim stndrdim ki s krist u njgv zmli, td
milnj rvizr, ki ni iz njgv zml, grntvti istu vrdstnst finnsiskih
izvt u drugim zmlm, kkvu pru milnj dmg rvizr, kd s rdi
finnsiskim izvtim dmih krprci.
unrdni stndrdi rvizi pdstiu i zml u rzvu i pmu im d usv
zknski rgulisn st ncinlnih rviziskih stndrd. dgvrui kristn uink u
rzvu ncinlnih runvdstvnih stndrd zml u rzvu s m kivti i k
rzultt rd Kmitt z munrdn runvdstvn stndrd. ng zml u rzvu
s u vlik mri slnju n strn ulgnj, strni ulgi pri usmriti sv
srdstv u nku zmlu u rzvu, k imu pvrnj u rvizisk i runvdstvn
stndrd ki s krist u t zmli. N primr, zml pput Kin su usvil
unrdn runvdstvn stndrd (Zkn prduzim iz 1993. gdin) u prcsu
prlsk n kpitlistiki sistm privrivnj10. I u vrpi u tku krtnj k ugrdnji
unrdnih runvdstvnih stndrd u ncinln stndrd (n primr, t prcs
u tku u Nmk, Frncusk i Itlii).
unrdni stndrdi rvizi pst d kd psti unrdni svz runv
(International Federation of Accountants - IFAC), ki snvn n inicitivu pkrnutu
1973. gdin, k rlizvn 1977. gdin. IFAC pkr, krdinir i usmrv
nstnj d s pstignu munrdn thnik, tik i brzvn nl z clkupnu
runvdstvnu prfsiu. Stlni kmitt IFAC-, Kmitt z munrdn rvizisk
stndrd (International Auditing Practices Committee - IAPC), izd izv z itv niz
rvizrskih funkci i tstirnj (unrdnih stndrd rvizi - ISAs).
Prm frmulcii iz njgvg sttut, zdtk IFAC- "rzv i nj
runvdstvn prfsi spsbn d knzistntn prui viskkvlittn uslug d vng
intrs". lnstv u IFAC-u mgu imti sv runvdstvn til k su u svim
zmlm snvn prm zknskim prpisim, ili psti pti knsnzus d su n
ncinln rgnizci d bitng ptdrutvng zn. IFAC u kviru svih til
prdstvl lnstv vi d 1,200,000 runv iz vng i privtng sktr, k i
sktr brzvnj drvnih slubi.
Ik s ISA- n zhtivu u svk zmli, ni u v knjizi biti krini k
snvni stndrdi, budui d ni n nvim nivu i n nbli nin prdstvlu
ptprihvn rvizisk stndrd u cilm svitu. unrdni stndrdi rvizi nisu
istvtni s munrdnm rvizim; t su usklni stndrdi, i primn prmvi
dsldnu rviziu irm svit. ri i prks munrdn rvizi, prd pznvnj
unrdnih stndrd rvizi (ISA-), buhvt i rzmtrnj stndrd kntrl
kvlitt, lkci znnsti, bvlnj pstupk rvizi, krdinciu munrdnih
izvt i rdng sbl, itd.
Spisk unrdnih stndrd rvizi dt u ilustrcii 1.1.
1.5 Dfinici rvizi Prcs brzvnj iz blsti munrdn rvizi pinj rzumivnjm pm rvizi -
t zprv zni rvizi. U unrdnim stndrdim rvizi zprv n psti zsbn
dfinici rvizi. Dfinici dt u ISA (SR) 200 k d cil rvizi,11
... finnsiskih izvt d mgui rvizru d izrzi milnj d li su finnsiski
izvti priprmlni, u svim bitnim spktim, u skldu s utvrnim prvilim i
prpisim finnsiskg izvtvnj. Frz k s krist z izrvnj milnj
rvizr su: "du istinit i fr prikz", ili " d n fr nin prikzuu sv bitn sgmnt",
t su sinnimi.
Prblm kd v dfinici, n sm kd gvrim cilu rvizi i frzlgii k s
kristi z izrvnj milnj, u tm t n grniv rviziu n ispitivnj
finnsiskih izvt i t s nki rvizri n slu d su trmini kvivlntni. Ik s u
dnnj vrim rvizi uglvnm svdi n finnsisku rviziu, pslvn rvizi
(operational auditing)12 i rvizi usklnsti s prpisim (compliance auditing),13
pstu sv znnii tipvi rvizi. Nki rvizri smtru d su knstrukci:
"prdstvlu fr" i "istinit i tn prikz", rzliiti trmini. Prdstvlu fr, ku ni, zni
u skldu s zknm, prvilim i prpisim. Istiniti i fr ukluu mgunst dstupnj d
zkn, prvil i prpis kd dstupnj bzbu "istinit" prikz.
Bl i pti dfinici rvizi dfinici ku d mriki svz runv
(merican Accounting Association):14
Rvizi sistmtin prcs bktivng dbinj i prcn dkz vznih z izv
uprv prduz knmskim ktivnstim i dgim, kk bi s drdi stpn
sglsnsti izmu tih tvrdnji i ustnvlnih kritri, dbini rzultti prnili
zintrsvnim krisnicim.
Ilustrci 1.1 Spisk unrdnih stndrd rvizi
100-199 Uvdna pitanja
100 Prdgvr unrdnim stndrdim z rviziu i slin uslug
110 Rnik trmin
120 kvirni prikz SR
200-299 dgvrnsti
200 Cil i pti principi rvizi finnsiskih izvt
210 Uslvi ngvnj rvizr
220 Kntrl kvlitt rd rvizi
230 Dkumntci
240 Prvr i grk
250 Rzmtrnj prvil i prpis u pstupku rvizi finnsiskih izvt
300-399 Planiranj
300 Plnirnj
310 Pznvnj pslvnj prduzd
320 Znnst rvizi|
400-499 Intrna kntrla
400 Prcn rizik i intrn kntrl
401 Rvizi u uslvim primn runrskih infrmcinih sistm
402 Rvizi u uslvim kd pslvn rgnizci krist srvisn rgnizci
500-599 Dkumntcia i dkazi rvizra
500 Dkumntci i dkzi rvizr
501 Dkzi rvizr - ddtn brzlnj z spcifin stvk
510 Ptni pstupci - ptn sld
520 nlitiki pstupci
530 stirnj n snvu sttistikg uzrk
540 Rvizi runvdstvnih prcn
550 Pvzn strn
560 Nkndni dgi
570 Prduzd k rdvn pslu
580 Izv injnicm ili uvrnjim uprv
600-699 Krinj rad drugih
600 Kridnj rd drugg rvizr
610 nliz rd intrn rvizi
620 Kridnj rd strunjk
700-799 Zkluci rvizr i pdnnj izvt
700 Izvt rvizr finnsiskim izvtim
710 Kmprtivni prgld
720 stli pdci i infrmci u dkumntim ki sdr rvidvn finnsisk izvt
800-899 Spcilizvn pdrua
800 Izvt rvizr kd s rdi psbnm ngmnu rvizor z spciln nmn
810 Ispitivnj bududih finnsiskih infrmci
900-999 Uslug srdn rvizii
910 Pstupci ispitivnj finnsiskih izvt
920 Pstupci vrnj dgvrnih pstupk vznih z finnsisk infrmci
930 Pstupci kmpilci finnsiskih infrmci
Rvizi pdrzumiv sistmtin pristup. Rvizr pstup u skldu s unprid
priprmlnim, dkumntvnim plnm. U pstupku rvizi, rvizri nliziru
runvdstvn vidnci kristi itv niz rzliitih ptprihvnih thnik. Rvizi
mr d bud plnirn i priprmln n tkv nin d ni, ki vr rviziu, mgu u
ptpunsti d ispitu i nliziru vn dkz.
Rvizi s prvdi bktivn. Rvizi nzvisn, bktivn i strun ispitivnj i
prcn dkz. Rvizri su ptni i n dzvlvu d prdrsud ili pristrsnst
prvldu njihvu bktivnst. ni uvik zdrvu npristrsn stv.
Rvizr dbi i prcnju dkz. Rvizr prcnju puzdnst i dvlnst pdtk
sdrnih u runvdstvnim vidncim-pslvnim knjigm prduz s prtm
dkumntcim i drugim izvrim pdtk, tk t:
) pruv, nlizir i prcnju runvdstvn sistm i sistm intrn kntrl
n snvu kih trb d drdi prirdu, bim i trminski rsprd stlih pstupk
rvizi; i
b) vri sv stl ispitivnj, istrivnj putm upit i drug pstupk vrifikci
runvdstvnih trnskci i sld run k smtr dgvruim (z k
smtr d su nphdni) u knkrtnim klnstim.
Dkzi dbini i prinjni d strn rvizr s tiu izv knmskim ktivnstim
i dgim. snvni cilvi pstupk prikupln dkz, ng t dkz mr "dkzti",
su izv uprv. Izv uprv-Assertions- su pisn tvrdnj uprv prduz
finnsiskim izvtim, mtdm njihv priprm t ninu vnj prduz,
ksplicitn ili n, uklun su u finnsisk izvt. Izv uprv knmskim
ktivnstim d sv ktiv-srdstv nvdn u bilnsu stnj stvrn pst n dn
bilns stnj. srdstv su stvrn, n fiktivn. tvrdnj ili izv stvrnm
pstnju. Prd tg, tim uprv tvrdi d su sv srdstv vlsnitv kmpni. n n
pripdu nikm drugm. izv prvim i bvzm.
Rvizr utvru niv usklnsti izmu izv uprv i ustnvlnih kritri. Prgrm
rvizi prdvi prvru vin izv, kk fiziku prvru pstnj dkumnt, tk i
knfirmciu, upit i psrvciu. Rvizr prvrv dkz u vzi s izvm uprv
finnsiskim izvtim i bvlivnjim, kk bi utvrdi d li su ti izvti sinjni u
skldu s primnlivim kvirnim prvilim i prpisim izvtvnj, k t su
unrdni runvdstvni stndrdi, lklni stndrdi ili zknsk drdb, prvil i
prpisi. stli ustnvlni kritrii ki s ispituu vzn z izv uprv su kritrii
prcn i vrdnvnj.
Cil rvizi prnnj rzultt zintrsvnim krisiicim. Rvizi s vri u cilu
izrvnj strung i vrdstng milnj, u vidu pisng izvt. Kd s rdi
rvizii finnsiskih izvt rvizri mru nvsti d, p njihvm milnju, izvti
"du istinit i tn prikz", ili "przntuu tn i istinit, u svim bitnim spktim"
finnsiski pl kmpni. Svrh nzvisng strung milnj d finnsiskim
izvtim siguru krdibilitt.
Prvnj rvizi d strn nzvisng rvizr, vri s krz ktivnsti i prcdur
(attest function). U rvizii, milnj nzvisng rvizr (ttestation), d li finnsiski
izvti n fr nin prikzuu finnsisku pziciu i pslvni rzultt prduz, nziv s
rviziski izvt (vidi pglvl 11).
pti principi rvizi finnsiskih izvt
Ik s vni rvizr m bviti i ispitivnjm infrmci k nisu finnsisk prird, k
t ispitivnj d li su n sglsn s zcrtnm pslvnm plitikm prduz ili
prpisim ztiti prirdn srdin, nvi di rviziskg ngmn dnsi s n rviziu
finnsiskih izvt. Finnsiski izvti i s rvizi vri prm munrdnim
stndrdim15 su bilnsi stnj, bilnsi usph16 i izvti gtvinskim tkvim17, k i
njihv npmn. Prvi unrdni stndrd rvizi ISA (Stndrd 200),18 rzmtr
princip kim s trb rukvditi pri rvizii finnsiskih izvt.
ISA 200 (1) prpisu d rvizr trb d rdi sglsn s Kdksm pnnj z
prfsinln runv (Code of Ethics for Professional Accountants) ki izd
IFAC (vidi pglvl 3). tiki principi kim rvizr trb d s rukvdi u svm rdu,
vzni su z prfsinlnu dgvrnst rvizr su: nzvisnst, intgritt, bktivnst,
strunst, dun bzrivst, pvrlivst, prfsinln pnnj i zdvlvnj
thnikih stndrd.
ISA 200 dl nvdi d rvizr trb d bvl rviziu u skldu s unrdnim
stndrdim rvizi. Rvizr trb d plnir i vri rviziu s dzm strung skpticizm,
priznvui d mgu pstti klnsti k mgu pruzrkvti d finnsiski izvti
budu materially misstated - znn pgrn19iskzni20.
rmin "bim rvizi" s dnsi n pstupk rvizi ki s, u dtim klnstim,
smtru nphdnim z stvrnj cil rvizi. ISA 121 k:
Pstupk, ptrbn d s izvri rvizi u skldu s unrdnim stndrdim rvizi,
trb d utvrdi rvizr, imui u vidu zhtv unrdnih stndrd rvizi,
rlvntnih prfsinlnih til, zkndvstv, prvil i prpis i tm gd t
ptrbn, uslv rvizrskg ngmn i zhtv k mr ispuniti izvt u pgldu
sdr i struktur.
Rvizi, u skldu s ISA, diznirn d bzbidi rzumn uvrnj22 d su
finnsiski izvti, gldn u clini, vrdstni, dnsn d nisu pgrn iskzni.
Rzumn uvrnj s dnsi n tnst finnsiskih izvt.
Pst drn grninj k su svstvn rvizii, utiu n spsbnst rvizr d
tkri znn pgrn izv. grninj prizlz iz fktr k t su uptrb
drnih tstv-uzrkvnj, inhrntn grninj svih runvdstvnih sistm i
sistm unutrnj kntrl, k i injnic d vin rviziskih dkz im krktr
ubnj, n stvrng dkz. Prd tg, rd ki bvl rvizr d bi frmir milnj
prtkn prcnm, ukluu prsuivnj, psbn kd s rdi prirdi i bimu
rviziskih dkz i izvnju zkluk n snvu dkz skuplnih rvizim. Ist tk,
pst i drug grninj k mgu uticti n ubdlivst rsplivih dkz.
Dk rvizr dgvrn z frmirnj i izrvnj milnj finnsiskim izvtim,
z priprmu i przntciu finnsiskih izvt dgvrn uprv prduz. utim,
rvizi finnsiskih izvt n umnju dgvrnst uprv.
1.6 ipvi rvizi Pst tri snvn tip rvizi: rvizi finnsiskih izvt, rvizi pslvnj i rvizi
sglsnsti s prvilim i prpisim.
Rvizi finnsiskih izvt
Rvizi finnsiskih izvt pdrzumiv ispitivnj finnsiskih izvt rdi
utvrivnj, d li ni du istinit i tn prikz ili istinit przntuu finnsisk pdtk u
skldu s nvdnim kritriim. i kritrii mgu biti ptprihvni runvdstvni
principi, k t slu u Sdinjnim Drvm, ncinlni zkni prduzim, k t
slu u zmlm svrn vrp, ili zkni przim, k u un mrici. U v
knjizi s prvnstvn bvim rvizim finnsiskih izvt.
Rvizi pslvnj Rvizi pslvnj s prvnstvn bvi ispitivnjm nk rgnizcin dinic rdi
vrdnvnj uspnsti njng pslvnj. U sklpu prtivn rvizi, bvl s nliz
pdinih ili svih pslvnih ktivnst i rgnizcin dinic rdi prcn fiksnsti i
rntbilnsti pslvnja. fiksnst prdstvl mril n snvu kg s utvru u k
mri rgnizci stvru zcrtn cilv pslvnj. Rntbilnst pslvnj pkzu
kolik dbr rgnizci kristi sv rsurs z stvrnj pslvnih cilv. v
ispitivnj n mru biti grnin n runvdstv, v mgu buhvatiti i prcnu
rgnizcin struktur, mrkting, prizvdnih mtd, kmputrskih prci, k i bil
kg drugg pdru pslvnj z k rgnizci smtr i zhtiv prcnu. Nrvn,
p zvrtku ispitivnj, uprvi s du prpruk u pgldu mgunsti pblnj
pslvnj.
Pslvnj primng dlnj prizvdng prduz, n primr, m s prciniti u
pgldu njgv fiksnsti, dnsn, njgv spsbnsti d uspn rlizu cilv i
dgvrnsti k dlnj, li i u sklpu pslvnj cilg prduz. Uspnst
pslvnj s utvru prk rntbilnsti, t. utvru s d li dlnj kristi rspliv
rsurs n nbli mgui nin, dnsn, klik ih usp n kristi. Pt kritrii z
fiksnst i rntbilnst nisu ustnvlni tk sn k usvni runvdstvni principi,
prvil i prpisi, rvizi pslvnj, u izvsn mri, zhtiv vi subktivnih prcn,
ng t t slu s rvizim finnsiskih izvt, ili rvizim usklnsti s prvilim
i prpisim.
Rvizi usklnsti s prvilim i prpisim
Rvizi usklnsti ispitivnj pslvnj rgnizci d bi s utvrdil d li t
rgnizci ptu drn pstupk, prvil i prpis, dfinisn d strn vi instnc.
Rvizi usklnsti prcnju d li su drni pdci, k klint przntu, u skldu
s ustnvlnim kritriim. Nin vrnj i uspnst rvizi usklnsti zvisi d
pstnj prvrivih pdtk, t. pdtk ki s mgu dkzti i prizntih kritri ili
stndrd, k t su ustnvln prvil i prpisi, ili usvn plitik i prvil pslvnj
rgnizci. N primr, m s urditi prcn sbl k rdi u runvdstvu d bi s
utvrdil d li n rdi u skldu s pslvnm plitikm i prvilim k drdil uprv
prduz. Rzultti rvizi usklnsti s du u izvtu ki s pdnsi uprvi
rgnizcin dinic u k s vri rvizi.
Nk plitik i prcdur mgu biti ustnvln d strn nkg splng subkt: n
primr, ugvrni rnmni s zmdvcim, zkni pltm, prvil i prpisi k
dru drv. U nkim sluvim rvizr ki vri rviziu usklnsti m d bud u
slubi rgnizci k izd prvil i prpis i zhtiv usklnst s tim prpisim.
Primr z t rvizi prskih bvznik rdi prvr, d li ni plu prz u skldu
s zknm przim, n primr, rvizi prskih priv d strn rvizr drvn
gnci z prz, k t Internal Revenue Service (IRC) - Prsk uprv u SD-u.
Rvizi usklnsti su ssvim ubin kd nprfitnih rgnizci, k br
dlimin finnsir drv. ng vldin rgnizcin dinic i nprfitn rgnizci,
k primu finnsisku pm d svzn vld, mru bviti rviziu usklnsti.
kv rvizi s vr d bi s utvrdil d li s finnsisk pm tri u skldu s vim
zknskim prpisim.
Svki d nvdnih tipv rvizi im ptrbu z spcilizvnim rvizrm, dnsn
nzvisnim rvizrm, intrnim rvizrm i drvnim rvizrm. Svki d njih m d vr
sv tri tip rvizi, li su ni uglvnm spcili- zvni z drni tip rvizi. Nzvisni
rvizr s uglvnm bvi rvizim finnsiskih izvt, intrni rvizr nvi pnj
pklnj prtivn-poslovnoj rviziji, drvni rvizr n s bvi s rvizim
usklnsti s prvilim i prpisim. utim, imui u vidu rzv infrmcin
thnlgi, sv vi dlzi d intgrci rzliitih prcs, k psldic tg,
rzlikvnj vih tipv, dnsn njihv rzdvnj, uskr pstti sm u dmnu
tri.
Ilustrci 1.2 d st prikz v tri tip rvizi.
1.7 Vrst rvizra Pst dvi snvn vrst rvizr: nzvisni rvizri i intrni rvizri. Drvni rvizri
bvlu i funkciu intrnih i funkciu nzvisnih rvizr. U slidm dlmku m
gvriti nzvisnm rvizru i njgvim kvlifikcim.
Intrni rvizri ng vlik kmpni i rgnizci imu stln zpsln slubnik z intrnu rviziu.
Pdin kmpni zplvu intrn rvizr kk bi z ptrb uprv vrili ispitivnj
i prcn fiksnsti pslvnj kmpni. Nihv pnj vlikim dilm usmrn n
prcnu unutrnj kntrl. Vliki di njihvg psl s dnsi n pslvnu rviziu; prd
tg, ni mgu d vr i rviziu usklnsti. U mngim zmlm, intrni rvizri su i t
kk ngvni n bvlnju finnsisk rvizi. U tkvim sluvim, nzvisni rvizr
trb d prvri ps ki bvln d strn intrng rvizr.
Ilustrci 1.2 ipvi rvizi
Revizija finansijskih izvjetaja
Operativna revizija ili revizija poslovanja
Revizija usklaenosti - s pravilima i propisima
Ispitu finnsisk izvt, utvru d li ni du istinit i tn prikz ili tn przntuu finnsisk pdtk.
nliz knkrtn pslvn dinic nk rgnizci rdi prcn uspnsti njng pslvnj.
Ispitivnj pstupk i finn siskih vidnci nk rgnizci k s vri d bi s utvrdil d li t rgnizci pstup prm spcifinim prcdurm, prvilim i prpisim prdvinim d strn vi instnc/ndlng vig rgn.
dlnj intrnih rvizr u vlikim kmpnim m d zplv i prk 100 lic ki
pdns izvt dirktn prdsdniku uprvng dbr. Intrni rvizr mr biti
nzvisn, dnsn n njgv rd n mgu uticti fvi dlnj i drugi rukvdici ii
rd ispitu. Ipk, intrni rvizri nikd n mgu biti nzvisni u nm smislu u km su t
nzvisni rvizri, zt t su ni zpslni u kmpnii u kojojvr rviziu.
Nzvisni splni rvizr: buk, licncirnj i vlnj Nzvisni rvizri su uglvnm vlni, ili d strn prfsinln rgnizci, ili
drvn gnci. vlni rvizri, s nzivu:
1. Certified Public Accountants (CPA) - vln vn runv u ustrlii,
Blizu, Slvdru, Gvtmli, Hng Kngu, Izrlu, pnu, Knii (CPA(K)),
Kri, lzii, lvi, inmru, Filipinim, Singpuru, vnu, Zpdn Smi
i Sdinjnim Drvm.
2. Chartered Accountants (C) - vln runv u ustrlii (C), Bhmim,
Brmudm, Bcvni, Kndi, Kmnskim strvim, Islndu, Kipru, Fidiu,
Gvni, rsk, Indii, mki, Nigrii, riniddu, Nvm Zlndu, Ppunsk
Nv Gvini, Sudisk rbii, un frici (CA-S), vicrsk (CS)(SD),
Udinjnim rpskim mirtim, Vlik Britnii i Zimbbvu.
3. Contador Publico (CP) u rgntini, Brzilu (Contador), ilu, Klumbii (CP
Titulado), Kstriki (CP Autorizado (CP), Dminiknsk Rpublici (CP),
kvdru (CP), ksiku, Pnmi (CP) i Pruu.
4. xpert Comptable u Frncusk (ili Commissaire aux comptes), Luksmburgu i
Snglu.
5. uditor u Bhrinu, k Rpublici, Ktru i Slmnskim strvim.
6. stl titul su: Registeraccountants(R) i ccoountant Administratie Consulten ()
u Hlndii i Hlndskim ntilim; Wirthschaftsprufer u ustrii i Nmk;
Statautoriseret Revisor u Dnsk i Nrvk, Dottore Commercialista (CONSOB) u
Itlii; Revisor Oficial de Contas (ROC) u Prtuglu; uktoriserad Revisor (AR) u
vdsk; Wirthschaftsprufer i Expert Comptable u vicrsk. Reviseur dEnteprises
u Blgii; KH ili CGR u Finsk; Soma Orkton (SOL) u Grk; Licenciado en
Contaduria Publico u Vnculi; kuntan Publik u Indnzii; Loggilturendurskodandi
u Islndu; Licensed Accountant (LA) u Irku; chnicien Superior u Libnnu; i
Sworn Financial Advisor (SFA) u ursk.
Primrn dunst vih nzvisnih rvizr d vr rviziu bvlnih finnsiskih
izvt kmpni k vn psluu, vin vlikih kmpni k n psluu vn, k
i mngih mlih kmpni. Nk zml imu nklik kls rvizr ki imu rzliit
funkci.
U vini zml nzvisni rvizr funkciu tstirnj ili ptvrivnj putm dkz d su
finnsiski izvti puzdni i tni, bvl n snvu zkn trgvini ili zkn
prduzim. U nkim sluvim (n primr, u SD-u i Kndi) pdin pkrin ili
drv znn kntrliu i vr slkciu strunjk ki mgu pstti rvizri, ili dvnj
vltnj z rd u rvizii. ng zml imu k rgnizci prfsinlnih runv
k tk mgu znn uticti n dbir rvizr i dvnj vlnj z bvlnj
rvizrsk funkci.
U vini zml, rvizr j nk k j pr univrzittski prgrm buk i zdvlv
drn zhtv dbinj dzvl z rd k vlni rvizr. Zhtvi u nkim
zmlm ukluuu minimlnu strsnu db, psdvnj drvlnstv, fkulttski niv
brzvnj i pln kvlifikcini ispit z vlng rvizr. sm dirktiv U23
(vrpsk uni) zhtiv rdn iskustv d nmnj tri gdin, dk u SD-u nphdn
imti iskustv u stru- ci d sm gdinu ili dvi. U Kndi i SD-u s bin pst
prfsinlni runv u dbi d dvdst d dvdst pt gdin, dk u Nmk i
pnu, mngi pstu vln runv tk plvinm tridstih gdin ivt.24
sm dirktiv U25 prpisu minimum kvlifikci nphdnih z vln rvizr.
P v dirktivi, pdinc mr d im zvrnu brm srdnju klu, mr d pr krz
trtsku nstvu, d im nmnj tri gdin prktin buk i pln ispit prfsinln
sposblnsti. Prd tg, sm dirktiv bvzu zml, lnic U, d siguru d
s zknsk rvizi vri s prfsinlnim intgrittm t d ncinlni zkn bzbidi
dgvru mr k tititi nzvisnst rvizr.
1.8 dl pstupk rvizi U svrmnim uslvim munrdng pslvnj, prfsinlni rvizr n vri sm
rviziu finnsiskih izvt, v dirktn ili indirktn, i rviziu intrn kntrl,
usklnsti s plitikm, sglsnst s zknm, prvilim i prpisim, k i prvilim
pnnj. utim, bz bzir t snvni cil rvizi, dnsn t snvn t
rvizr trb d dk, pstupk rvizi s vri p strg dfinisn mtdlgii, kk bi
rvizr mg d prikupi dvln rlvntnih dkz.
Pstupk rvizi bi s mg uprditi s mpiriskim nunim ciklusm.26 mpiriski
nuni ciklus sistmski prcs izvnj ksprimnt ki pinj s pstvlnjm cil
istrivnj, nkn tg s plnir mpirisk ispitivnj ng t s istru, ztim s vri
ispitivnj, nliziru s dbini rzultti (feedback) i knn, nunik dnsi sud i
izrv milnj. ilnj nunik m d bud, d ksprimntln hiptz tn
ili d ni tn, ili vntuln, d ispitivnj nubdliv, p sud ni knn. Ik
mngi sudvi stvrni tkm rvizi finnsiskih izvt (vzn z mtd ki s kristi
pri rvizii, sttistiki uzrk, rvizrski rizik, itd.) in rviziu vi vtinm ng nukm,
pstupk rvizi ipk sistmski prcs. Pstupk rvizi pinj zhtvm klint z
rvizim finnsiskih izvt, ptm dlzi pln rvizi i ispitivnj dkz, zvrv
s dnnjm milnj. ilnj rvizr m biti pzitivn, t zni d su finnsiski
izvti klint tni i puzdni; mdifikvn, t zni d rvizr izrv rzrvu ili
uzdrnst, s bzirm n nk spkt rvizi, ili s rvizri mgu ptpun uzdrti d
dvnj milnj finnsiskim izvtim, dnsn dbiti d du milnj.
Nunik pstvl prblm ; t slin pstvlnju zhtv klint rvizru d izvri
rviziu finnsiskih izvt. Dnsi s pln z izvnj ksprimnt, dnsn pln
rvizi. Nunik tstir svu triu i vri prcnu dkz, rvizr ispitu izv i
nvd dt u finnsiskim izvtim. Nunik pi izvt ksprimntu, rvizr pi
izvt vrdstnsti i puzdnsti finnsiskih izvt, n snvu pdlg ku ini
runvdstvn vidnci.
U v knjizi s kristi mdl stndrdng pstupk rvizi, zsnvn n nunm
mpiriskm ciklusu, ki s ssti iz tiri fz:
1. prihvtnj klint (prdplnirnj),
2. plnirnj i frmulisnj mtd rvizi,
3. ispitivnj dkz,
4. zkluivnj rvizi i izdvnj izvt rvizr.
Ilustrci 1.3 prdstvl prikz mdl rvizi u tiri fz i njgv snvn
pdkmpnnt.
Fz I Prihvtnj klint
Rvizrsk firm bvl rviziu i z pst i z nv klint. Kd s rdi rdvnim
klintim, ni ptrbn mng rd d bi s prihvtil rvizi finnsiskih izvt tih
klint u slid gdini. Rvizrsk firm pzn kmpniu i v im vliki br
infrmci k su nphdn z dnnj dluk. utim, k s utvrdi d rizik ki
rvizr trb d prihvti u bvlnju rvizi suvi visk (klint ili skln prvri ili
pslu nzknit), rvizr u tm sluu m d prispit nstvk srdnj s klintm.
Rvizrsk firm imu striktn prcdur n snvu kih s utvruu ngmni viskg
rizik. Kd s budui klinti brt rvizrsk firmi s zhtvm d knkuri z rviziu
njihvih finnsiskih izvt, firm mr d ispit uslv pd kim prduz pslu
(bussines background), finnsisk izvt i privrdnu grnu u k klint pslu.
Firm tkr mr d ubidi klint kk bi prihvti njnu rviziu.
Prcs prihvtnj klint ukluu i prcnu bigrfi klint, dbir sbl z
rviziu i prcnu ptrb i zhtv z krinjm uslug drugih prfsinlc. Kd
rvizr prns ps n pmnik, ili kristi ps urn d strn drugih rvizr ili
strunjk, n i dl dgvrn z frmirnj i izrvnj milnj finnsiskm
izvtu.
Fz prihvtnj klint u mtdlgii rvizi dtln brn u pglvlu 6 -
plnirnj.
Ilustrci 1.3 dl stndrdng pstupk rvizi
Fz I Prihvtnj klint
Cil Utvrdit prihvtnj klint i prihvtnj d strn klint. dluit d li prihvtt nvg klint ili
nstvlt dns s pstdim klintm, k i vrstu i br ptrbng sbl.
Pstupci: (1) Prcinit "bigrfiu" klint i rzlg z rviziu;
(2) Stupit u vzu s prthdnim rvizrm; (3) Utvrdit d li psti ptrb z drugim
strunjcim; (4) Priprmit pridlg ugvr
s klintm; (5) bzbidit prihvdn pism ngvnju (engagement letter); (6) dbrit
sbl k d vriti rviziu.
Fz II Plnirnj
Cil Utvrdit bim i vrstu dkz i ispitivnj ptrbnih d bi s rvizr uvri d finnsiski izvti n
sdr znn pgrn nvd.
Pstupci: (1) Skupit pdtk ptim i spcifinim klnstim pslvnj vznim z dtu privrdnu grnu;
(2) Istrit zknsku rgultivu;
(3) Izvdit ptn nlitik pstupk; (4) Izvrit pstupk nphdn z sticnj sznnj
intrn kntrli; (5) N snvu dkz, prcinit rizik i utvrdit znnsti; i (6) Nprvit
prgrm rvizi.
Fz III Ispitivnj i dkzi
Cil Ispitt dkz vzn z intrnu kntrlu i istinitst (fir) finnsiskih izvt.
Pstupci: (1) stirt kntrl; (2) Izvrit sutinsk tstirnj trnskci;
(3) nlitiki pstupci; (4) stirnj sld; (5) Pribvit izv(pism) i dkumnt prvn slub-
dvkt; (6) bzbidit pisn izv uprv injnicm i uvrnjim; i (7) Prikupit knn
dkz i prvrit nvidntirn bvz.
Fz IV Prcn i milnj
Cil Zvrit pstupk rvizi i dt milnj.
Pstupci: (1) Izvrit kmpltnu nlizu; (2) Izvrit pstupk d bi st utvrdili nkndn dg; (3) Izvrit
prgld finnsiskih izvt i drugih lmnt izvt; (4) Izvdit zklun pstupk; (5) Npiit
pitnj n k prtnr trb d brti pnju; (6) Pdnsit izvt uprvnm dbru; i (7) Urdit
izvt rvizii.
Fz II Plnirnj
Rvizrsk firm mr pliirti sv rd d bi mgl bvlti rviziu fiksn, kvlittn i
blgvrmn. Plnvi trb d budu zsnvni n pznvnju pslvnj klint. Plnvi
s prv nkn t s stknu snvn sznnj ptim uslvim pslvnj, uslvim pd
kim s bvl kntrl27(control environment), kntrlnim prcdurm,28
runvdstvnm sistmu klint, i pt s izvdu nltiki pstupci29. Drugi di prcs
plnirnj s ssti u utvrivnju niv rizik ngmn i niv znnsti. N kru,
rvizr izru prgrm rvizi30 u km nvdi prirdu psl ki s bvl, trminski
rsprd, k i bim rvizrskih pstupk nphdnih d bi s skupili ptrbni dkzi.
dn d nir prihvnih kncpt u rvizii vnst "struktur intrn
kntrl31klint z gnrisnj puzdn finnsisk infrmci. k klint im
dkvtnu intrnu kntrlu z prvru puzdnih pdtk i ztitu srdstv i pslvn
vidnci, bim ptrbnih i plnirnih rvizrskih dkz zntn mnji ng u
sluvim kd intrn kntrl ndkvtn. Prm tm, prcn intrnih kntrl
vm vn di prcs plnirnj.
Prcn rizik tk vn di plnirnj (vidi pglvl 6).
Fz plnirnj rvizi dtln bnjn u pglvlu 6 - pnirnj. nlitiki
pstupci su rzmtrni u pglvlu 9 - dkzni tstvi.
Fz III Ispitivnj i dkzi
Rviziu trb d bvlu i izvt priprmu sb k su prl dkvtnu buku,
imu dvln iskustv i k su strunjci z tu blst, kk bi ps bvili prfsinln
i s dunm pnjm. Kk t nlu munrdn prvil pnnj u prfsii, rvizi
trb d bud nzvisn, rzultt rvizi trb smtrati pvrlivim.
"Dun prfsinln pnj" zni d rvizr prfsinlc ki dgvrn z
mrliv i pliv vrnj sv dunsti. Dun pnj ukluu i kmpltnst rdn
dkumntci, dvlnst rviziskih dkz i dkvtnst blik i sdr izvt
rvizii. tik rzmtrn u pglvlu 3- prfsinln tik.
Fz ispitivnj i prikuplnj dkz u rvizii, pri svg, pdrzumiv ispitivnj
svih kntrl n k rvizr ku d s slni. stvi kntrl su tstvi usklnsti
ili sglsnsti. Nkn t izvri tstv ktrl, rvizr mr d dlui, d li ptrbn
vriti ddtn dkzn tstv. Dvln rzumivnj kntrl nphdn d bi s
mgl utvrditi ku vrstu tstirnj trb vriti, kd ih trb vriti (trminski rsprd) i u
km bimu ih trb vriti.
Rvizr trb d prikupi dvln dgvruih rviziskih dkz prvnjm
pstupk ispitivnj usklnsti i dkznih pstupk, kk bi n snvu tg mg
izvui rzumn zkluk n kim zsnivti sv milnj finnsiskim pdcim.
stvi kntrl su tstvi n snvu kih trb d s stvri rzumn uvrnj d s intrn
kntrl, n kim s rvizi zsnivti, zist primnjuu. Dkzni tstvi trb d du
dkz ptpunsti, tnsti i vlnsti pdtk k gnris runvdstvni sistm.
Pst dvi vrst dkznih tstv:32 tstvi ispitivnj bilnsnih pzici i trnskci i
tstvi nliz znnih kficint i trndv, ukluuui i psldinu prvru
nubinih fluktuci pdinih stvki. Rviziski dkzi su dtln rzmtrni u
pglvlu 9 - dkzni tstvi.
Uprv dgvrn z drvnj dkvtn struktur intrn kntrl k dgvr
bimu i prirdi pslvnj. Rvizr mr d stkn rzumn uvrnj d runvdstvni
sistm, ki s primnju, dkvtn. Uvrnj d su sistm intrn kntrl i
runvdstvni sistm dkvtni d sutinskg zn z tumnj brnih
finnsiskih infrmci k gnri runvdstvni sistm.
Intrn kntrl pslvng subkt buhvt niz snvnih ktgri plitik i pstupk
k uprv frmuli i implmntir d bi sigurl rzumn uvrnj d cilvi kntrl
biti zdvlni. Kmpnnt intrn kntrl su:33
1. kntrln krunj,
2. prcn rizik,
3. pstupci kntrl,
4. infrmci i kmunikci i
5. ndgldnj.
Kntrln krunj pdrzumiv ukupn pnnj, pnju i pstupk dirktr i
uprv vzn z sistm intrn kntrl i njnu vnst u prduzu (vidi pglvl 8).
Prcnu rizik vri uprv d bi s utvrdi njn rizik u pstiznju cilv k drdil,
k i ktivnsti k su nphdn d bi s ti cilvi stvrili. Kntrlni pstupci su n
plitik i pstupci k ustnvil uprv rdi pstiznj spcifinih cilv prduz.
Infrmci mr biti idntifikvn, vidntirn i prnsn u tkvm bliku i
vrmnskm rku, d mgui ludim bvlnj ptrbn kntrl i stl dunsti z k
su dgvrni. Ukupn prcs s mr ndgldti i prtiti, k t ptrbn, i
mdifikvti. Intrn kntrl dtln pisn u pglvlim 7 i 8.
Fz IV Prcn i milnj Rvizr trb d izvri nlizu i prcnu zkluk dbinih n snvu prikuplnih
dkz rvizi n kim zsnvti sv milnj finnsiskim infrmcim. v
nliz i prcn buhvt frmulisnj svukupng zkluk u smislu:
) d li su, u priprmi finnsiskih infrmci, dsldn primnjn v
runvdstvn plitik;
b) d li su finnsisk infrmci uskln s rlvntnim prvilim i zknskim
prpisim;
c) d li ukupn prikz finnsiskih infrmci u sglsnsti s sznnjim rvizr
pslvnju prduz iu rviziu bvl; i
d) d li bvlivnj svih znnih pitnj dkvtn s bzirm n zhtv
przntci pdtk.
Z v n psti unrdni stndrd rvizi.
Pri pisnj izvt rvizii, rvizr mr d bvi zvrn pstupk rvizi.
Rvizr mr d dbi izv dvkt ili prvnik sprvim, utvrdi nkndn dg,
prvd ukupnu nlizu, izvri prgld i nlizu kmpltng mtril ki id u gdinji
izvt, pdns izvt uprvnm dbru, dbi pisn izv uprv, izvri knn
nlitik i drug pstupk i istkn pitnj k su bitn z prtnr.
Izvt rvizr trb d sdri sn usmn izrn milnj finnsiskim
infrmcim. Pzitivn rvizrsk milnj zni d rvizr zdvln s svim
znnim spktim pmnutim u prthdnm prgrfu. Kd dt milnj s rzrvm
uzdrn milnj u pgldu nkg d spkt rvizi, ngtivn milnj, ili rvizr
dbi d d milnj, izvt rvizr trb d sdri sn i pirn brzlnj z
dvnj tkvg milnj.
Zvrni pstupci rvizi su dtln pisni u pglvlu 10- zvrni pstupci. Izvti
rvizr su dtln rzmtrni u pglvlu 11.
1.9 unrdn rvizrsk firm Pt nvih rvizrskih firmi u svitu (pzntih k "Vlik ptrk") imu bitn utic n
munrdnu rviziu zbg njihvg svkdnvng ngvnj u mngim zmlm i
njihvg lnstv u vini svtskih prfsinlnih runvdstvnih rgnizci. Nmnj
d tih firmi imu prihd u milirdm dlr. Vliku ptrku in: Arthur Andersen &
Co., Deloitte & Touche, Ernst & Young, KPMG i PriceWaterhouseCoopers.
rgnizcin frm, ku su n smm ptku kristil v multincinln rvizrsk
firm, s zsnivl n prtnrskim dnsim ili su iml blik prfsinln srdnj. v
prvni blik uvik prvlu, mutim pst i drugi prvni blici srdnj kk
izmu pdinih zml tk i izmu pdinih firmi. U zdnj vrim, vm irku
primnu im blik rgnizvnj u vidu prtnrskg dns s grninm dgvrnu
Limited Liability Partnership (LLP).
Prtnri zplvu prfsinln sbl k im sistir u bvlnju pslv.
rgnizcin m dn tipin munrdn rvizrsk firm, p hirrhiskm
rdslidu, ukluu prtnr, mndr, suprvizr, vln rvizr(snir) i ml
rvizr t runv firm. Nvi slubnik bin pinj d rdi k mli rvizr i
nklik gdin prvd n svk klsifikcin lstvici, pri ng t vntuln stkn
sttus prtnr.
U dlnjm tkstu vg dlmk, rzmtrim kk s vri pdl psl u rvizii. Ipk,
trb imti n umu d s dbir kdrv i njihv rsprivnj m rzlikvti d dn
d drug rvizrsk firm. i m rzmtriti ubin blik rgnizvnj.
li rvizri (ili sistnti rvizr)
Nk k privi put ulzi u prfsiu vng runvdstv, prv pinj d rdi n mstu
bing rvizr (ki s nziv sistnt ili mli rvizr). rvizr bin bvl
zdtk ki su rutinski di dtln rvizi. sistnti rvizr prt prgrm buk ki s
rgnizuu i prvd ili "unutr ku", ili ih spnzriu prfsinln rgnizci.
vln runv (ili suprvizri)
vlni rvizr (in charge auditor) ili suprvizr zdun z rd n trnu i bin
im dvi ili vi gdin rdng iskustv u vnm sktru. vlni rvizr bvl nvi
di psl u prcsu plnirnj rvizi i prvshdn dgvrn z bvlnj rvizi u
prduzu klint. Plnirnj i suprvizi slniih rvizi m u prcs plnirnj d
uklui i prtnr, dnsn mndr, kd s rdi suprvizii ngmn.
vlni rvizr ndgld rd sistnt rvizr, prvrv i nlizir rdnu
dkumntciu i srdstv rspdln z drn vrmnsk prid, t pm u
skicirnju izvt rvizii. vlni rvizr vdi stlnu vidnciu rdnim stim
sistnt rvizr u svk fzi rvizrskg ispitivnj, vdi run d s prfsinlni
stndrdi striktn primnjuu u rdu n trnu (u mstu klint) i dun d prti i sprii
vntulni vliki br prkvrmnih sti zpslng sbl. Ngv rd pdli cni i
dbrv g mndr i prtnr.
ndri
ndri prt i ndgldu rvizi k prvd vlni rvizri. ni pmu
vlnim rvizrim u plnirnju i sstvlnju prgrm rvizi, pridin vr prgld
rdn dkumntci i du drug nphdn smrnic z rd. ndr dgvrn z
utvrivnj pstupk rvizi ki s primnjuu u spcifinim rvizim, k i z
drvnj stndrdng prfsinlng niv u rdu n trnu. ndri st imu
zdtk d sstvlu i skuplu fktur k firm ispstvl klintu z kg s bvl
rvizi. ndr, ki bin im br pt gdin rdng iskustv, mr vm dbr d
pzn i prti zkn przim, runvdstvnstndrd i drvn prpis. ndr
st spcilizvn z runvdstvn zhtv spcifin privrdn grn.
Prtnri/dirktri
Prtnri su vlsnici rvizrsk firm. Prmn u zknsk rgultivi nkih zml dvl
d tg d s umst rnig nziv prtnr, sd kristi nziv dirktr. ni su bitn
ukluni u plnirnj rvizi, prcnu rzultt i drivnj rviziskg milnj. Stpn
njihvg ngvnj n pmnutim pslvim biti rzliit u rzliitim firmm i n
rzliitim zdcim, r firm mru sigurti d njihvi prtnri rsprd sv vrim n
dgvrui nin. Prtnri prniti t mgu vi di psl n iskusn mndr i
vln rvizr. Zprv, t v rvizrsk firm, u prksi pstti vi vrici,
zvisn d prird ngmn.
Drugi di dunsti dirktr s ssti u drvnju kntkt s klintim, rvnju
kntrvrzi k s mgu pviti, k i prisustvvnju sstncim kcinr klint, kk
bi mgli dti dgvr n pitnj vzn z finnsisk izvt ili izvt rvizr.
Dirktri, ist tk, mgu d zpsl nv slubnik, nliziru rdnu dkumntciu
rvizr, ndgldu zpsln slubnik i ptpisuu izvt rvizii, zvisn d
slnsti rvizrskih pslv ki su pruzti. Prtnri, ist tk, mgu d budu
spcilizvni z drnu blst, k t su zkni przim ili nk spcifin
industrisk grn. Prtnr sb k mr dniti knnu dluku, ukluuui i
nslni milnj.
rgnizcin struktur tipin rvizrsk firm dt u prikzu 1.4.
Ilustrci 1.3 dl stndrdng pstupk rvizi
PRNR
Vlsnici firm
NDR Vri suprviziu rvizi k su bvili
vldni rvizr
VLNI RVIZRI (ILI SUPRVIZRI)
Zduni z rviziu u prduzdim (n trnu) i bin imu dvi ili vi gdin rdng iskustv u vn rvizii
LI RVIZRI (ILI SISNI)
ipin prv rdn mst z ng k prvi put ulzi u prfsiu vnih runv
1.10 rgnizci k utiu n rviziu rgnizci k dns utiu n munrdnu rviziu su unrdn fdrci
runv (IFAC) k prpisu unrdn stndrd rvizi (ISA-), Kmitt z
munrdn runvdstvn stndrd (IASC), vrpsk uni i drug rgnizci k
t su vrpski svz prfsinlnih runv (Federation des Experts Comptable
Europeens), unrdn rgnizci - Kmisi z hrti d vridnsti (International
Organization of Securities Commissions - IOSCO), itd.
unrdn fdrci Runv (IFAC)
Kk rni rn u vm pglvlu, unrdn stndrd rvizi (ISA-), frmuli i
prpisu unrdn fdrci runv (IFAC), prk Kmitt z munrdn
stndrd rvizi (IAPC).
IFAC, ki snvn 1977. gdin, ul npr u cilu rzv thnikih, tikih i
brzvnih smrnic z rvizr, k i rciprn priznvnj strunih kvlifikci rvizr
i runv. Kmitt z munrdn stndrd rvizi s zl d njgv smrnic
budu intrncinln prihvn n dbrvln snvi. Zbg tg, unrdni stndrdi
rvizi (ISA-), nmu z cil d pdrd ili budu ndrni ncinlnim prvilim i
prpisim vznim z rviziufinnsiskih izvt. unrdni stndrdi rvizi nmu
zknsku sngu k, rcim, prpisi dbr z rvizisk stndrd (ASB), u Sdinjnim
mrikim Drvm.
Kmitt z munrdn stndrd rvizi (IAPC) stlni kmitt Vi IFAC- ki
prpisu unrdn stndrd rvizi. Nihv cil d pblu dnbrznst
rvizisk prks i s njm pvznih uslug u cilm svitu, izdvnjm prpis z itv
niz rviziskih funkci. lnv IAPC- imnuu lnsk til u zmlm k Vi
IFAC- dbr z slubu u IAPC-u.
Kmitt z munrdn runvdstvn stndrd -
(IASC)
P sv prirdi, rvizi zhtiv prnj dkz iz stvrng pslvnj i finnsiskih
trnskci s runvdstvnim stndrdim. Stndrdi s kim dn munrdni rvizr
prdi izvt su ili stndrdi zml u k izvt pisn (knmsk uni (U) u
vrpi), ili munrdni stndrdi k prpis Kmitt z munrdn
runvdstvn stndrd (IASC). snvn 1972. gdin d strn prdstvnik
prfsinlnih rgn 11 zml, prdstvlui n krktn nin 70 zml, IASC izd
unrdn runvdstvn stndrd i sru s zmlm n prmcii i usvnju tih
stndrd. D dns IASC izd 31 unrdni runvdstvni stndrd (RS).
Dvstruki cilvi IASC- su:
1. Frmulisnj i publikvnj runvdstvnih stndrd ki trb d s ptuu pri
izrdi finnsiskih izvt rdi ptg vng intrs i prmci njihvg
usvnj t ptvnj u cilm svitu; i
2. Rd n ptm pblnju i hrmnizcii prpis, runvdstvnih stndrd i
pstupk vznih z przntciu finnsiskih izvt.
IASC im rzliit utic u rzliitim zmlm. U nkim zmlm, gd runvdstvni
stndrdi nisu prpisni, RS s mgu usviti k vlstiti drvni stndrdi. U drugim
zmlm mgu usviti princip k prmviu RS k snvu z ncinln
stndrd z drnu blst. m gd ncinlni stndrdi v pst, zml mgu d
izvr njihv prnj s RS i d pkuu uklniti znn rzlik. U zmlm u
kim kvir z runvdstvnu prksu frmulsn zknm, til IASC- ulu npr
d ubid rlvntn prdstvnik vlsti u krisnst usvnj RS-.
Kmitt z munrdn runvdstvn stndrd ni zknski vln d ustnvi
runvdstvn stndrd z bil kg, p zbg tg mr d s slni n pdrku svih
lnv i njihv dbrvln ktivnsti, k i pdrku zintrsvnih grup. Uprks tm,
unrdni runvdstvni stndrdi (RS), k prpis IASC, imu znnu
munrdnu pdrku d strn ncinlnih brzi, svih vlikih munrdnih prfsinlnih
rgnizci, Udinjnih nci, rgnizci z knmsku srdnju i rzv (rganization
for Economic Cooperation and Developement - OECD) i ptg sprzum trgvini
uslugm (General Agreement on Trade and Services - GATS).
vrpsk uni (U)
vrpsk uni (U), snvn 1970. gdin, izdl itv niz runvdstvnih stndrd
z lnic vrpsk zdnic. vrpsk kmisi (K) stvru sv zknsk cilv
pmu dv instrumnt: dirktivm, k mru biti ugrn u zkn zml lnic; i
prpisim, ki pstu zkni u cil U, bz procdur usvnj d strn ncinlnih
zkndvnih til.
Ik sv dirktiv U utiu n munrdn runvdstv, sm dirktiv, k s
dnsi n Zkn prduzim, psbn primnliv n rviziu. dirktiv prpisu
minimum zhtv ki s mru ispuniti u pgldu stpn bunsti i iskustv u
runvdstvn prfsii.
1.11 Rzim Dunst rvizr u svrmnim uslvim pslvnj d finnsiskim i gdinjim
izvtim munrdnih krprci bzbid vrdstnst. Prd ptvrd
vrdstnsti finnsiskih infrmci, d rvizr s m zhtivti d ptvrdi i kvlitt
dtih pdtk ki nisu finnsisk prird, k t su bvlivnj u fusntm, izvti
uprv, izvti dirktr, kdks prfsinlng pnnj i intrn kntrl.
unrdn stndrd rvizi (International Standards on Auditing (IASs)) izd
Kmitt z munrdn rvizisk stndrd (IAPC) unrdn fdrci runv
(International Federation of Accountants (IFAC-)). unrdni kmitt runv
inicir, krdinir i usmrv npr z rlizciu munrdnih thnikih, tikih i
brzvnih prpis rlvntnih z runvdstvnu prfsiu, k i izdvnj prpis
rzliitim rvizrskim funkcim i funkcim izdvnj ptvrd d su finnsiski izvti
tni i puzdni.
Rvizi s m dfinisti k sistmtin prcs bktivng dbinj i prcn
dkz vznih z tvrdnj i izv knmskim ktivnstim i dgaim, kk bi s
utvrdi stpn njihv sglsnsti s ustnvlnim kritriim i prnili rzultti
zintrsvnim krisnicim.
Ik rvizr m d s bvi ispitivnjm izvsnih pdtk ki nisu finnsisk prird,
k t su pslvn plitik kmpni i pslvn krunj, glvnin rvizrskg psl
vzn z finnsisk izvt. Finnsiski izvti, i s rvizi vri prm
munrdnim stndrdim, su bilns usph, bilns stnj i izvt gtvinskim
tkvim. Prvi unrdni stndrd rvizi ISA 200, bvi s principim rvizi
finnsiskih izvt. v stndrd nvdi, d rvizr mr d rdi u skldu s Kdksm
pnnj z prfsinln rvizr, ki prpisl unrdn fdrci runv.
Rvizi s dili u tri vrst: rviziu finnsiskih izvt, rviziu pslvnj i rviziu
usklnsti. t s ti rvizr, pst dv snvn tip: nzvisni rvizri i intrni
rvizri.
Prcs rvizi s dvi p striktn dfinisn mtdlgii kk bi rvizr mg d
skupi dvln rlvntnih dkz. U v knjizi s kristi mdl stndrdg pstupk
rvizi, ki s ssti d tiri fz, bzir s n nunmpiriskm ciklusu. Fz rvizi
su:
1. prihvtnj klint (prdplnirnj);
2. plnirnj i frmulisnj mtd rvizi;
3. ispitivnj dkz-tstvi rdi utvrivnj dkz;
4. zkluivnj rvizi i izdvnj izvt rvizr.
rgnizci k utiu n munrdnu rviziu su: pt nvih privtnih
runvdstvn/rvizrskih firmi u svitu (pzntih k Vlik ptrk); Kmitt z
munrdn runvdstvn stndrd (IASC), ki izd unrdn runvdstvn
stndrd (RS-IAS); unrdn fdrci runv (IFAC) k rdi n izrdi
unrdnih stndrd rvizi (ISA); vrpsk uni (U); unrdn kmisi z
hrti d vridnsti (IOSCO), k prdstavl rgultrn til trit kpitl u cilm
svitu; i drugi.
1.12 Note
1 Infrmci k nisu finnsiskg krktr mgu s ukluiti u bvlivnj u fusnt-m, u frmi izvt uprv,
izvt dirktr, k i cili gdinji izvt.
2 drian Cadbury, he Company Chairmanp, Prdsdnik kmpni, drug izdnj, Prentice Hall, Hemel Hemstead,
England, 1995, str. 116
3 Infrmcin thnlgi (1), infrmcin thnlgi z uprvlnj runskim, kmunikcinim i uprvlkim
sistmim. v thnlgi ukluu kmputrsk hrdvrsk i sftvrsk sistm, k t su prtivni sistmi,
mr, bz pdtk i prtivn plikci (brd pdtk, przntci, sistmi mnitring i diznirnj), k i
kmunikcini sistmi.
4 Rzumn uvrnj kncpt vzn z skuplnj rviziskih dkz ptrbnih d bi rvizr mg zkluiti d n
pst znni pgrni nvdigrk u finnsiskim izvtim u clini. uvrnj d bi bil kkvi znn
pgrn iskzni pdci u finnsiskim izvtim bili tkrivni.
5 Izvt uprv ptrbn z kmpni k vn psluu u SD-u.
6 Ptrbn su kmini k s nlz n listingu lndnsk brz. Prpruni su 1992. gdin d strn Kmitt z
finnsisk spkt uprvlnj. snv izvt ini Code of Best Practice - Kdks, ii cil pstiznj nphdnih
viskih stndrd pnnj lnv krprci.
7 Commitee of Sponsoring Organisations of the Treadway Commission (COSO) - Kmitt spnzrskih rgnizci
rdv kmisi 1992. gdin d prpruk d uprv trb dstviti pisni izvt intrn kntrli. 1989.
gdin dn vn prduz, d ukupn tiri, n nki nin izvstil intrn kntrli, Z Frtun krprciu,
k u svm sstvu im 500 prduz, t br iznsi k 60 pst.
8 European Community Commission EMS Regulation (Environmental Management and Audit Scheme), dl
prpruk d s izvti prirdn klini mgu pdnsiti n dbrvln snvi. rgnizci z munrdn
stndrd (180) snvl hniki kmitt K 207 rdi izrd nv sri stndrd ISO 14xxx rdi rgulisnj
blsti ztit prirdn srdin i pslvng krunj. ISO 14001, 14000 i 14010-12 bi mgli biti dirktn bvzuui
prm Prvilim i prgsim S-.
9 .P. Percy, The Relevance of Research in the Development of Interpersonal Skills for Accountants (F/IFAC 1955
unrdn fdrci runv, 12. m 1995. gdin, u mstrdmu i Bruklnu, Hlndi).
10 Rfrt Lynford Grahama n Simpziumu munrdnih rvizr, drnm 22. m 1995. gdin u ksnrdu,
Klifrni, u km n isti d Kin ni kpirl RS, v d im sv vlstit, pdnstvln RS.
11 IFAC Handbook Technical Pronoucements 1998, International Standards on Auditing No.1., Objective and General
Principles Governing and Audit of Financial Statements (SMN 200), pr. 2, International Federation of Accountants,
New York, 1998.
12 Rvizi pslvnj rvizi spcifin pslvn dinic nk rgnizci (k t dlnj, filil ili zvisn
prduz) rdi prcnjivnj fiksnsti i uspnsti pslvnj t rgnizcin dinic.
13 Rvizi usklnsti ispitivnj pstupk i finnsiskih vidnci rgnizci d bi s prvril d li su ni u
skldu s spcifinim prcdurm, prvilim i prpisim, utvrnim d strn nkg vig rgn.
14 Statement of Basic Auditing Concepts (snvni kncpti rvizi, merican Accounting Association, Sarasota,
Flrid, 1971, strn 2.
15 n t igldn ndst unrdnim runvdstvnim stndrdim stndrd ki s dnsi n przntciu
finnsiskih izvt, ik s nki stndrdi, k t su RS 1; 5 i 13; bv drnim spktim t prblmtik.
16 IASC, International Accounting Standard 8, Net Profit or Loss for the Period, Fundamental Errors and Changes in
Accounting Policies, prgrfi 6,16,20,24,38,49 i 54; International Accounting Standards Commitiee (IASC), 1998.
17 IASC, International Accounting Standard 7, Cash Flow Statements; prgrfi 10 i 18; International Accounting
Standards Commitiee (IASC), 1998.
18 IFAC Handbook Technical Pronoucements 1998, International Standards on Auditing No.1, s^u psZ pg1
Rgts1r1b ugpt p isIg G R1pps11 b11tp1:b (bK 200), Objective and General Principles Governing
and Audit of Financial Statements (SMN 200), International Federation of Accountants, New York, 1998.
19 Znnst. Infrmci znn k njn izstvlnj ili pgrn nvnj uti n dnnj dluk krisnik
finnsiskih izvt. Znnst zvisi d vliin stvk ili grk k s cnju u knkrtnim klnstim u
kim dl d izstvlnj ili pgrng nvnj infrmci. Prm tm, znnst prdstvl nku vrstu
prg ili tk prsk, pri ng primrnu kvlittivnu krktristiku, ku infrmci mr d im d bi bil
krisn.
20 isstatementt /Pgrn izv/, grk u finnsiskim infrmcim k mgl nstti bil k rzultt slun
grk ili k rzultt nmrn prvr.
21 IFAC Handbook Technical Pronoucements 1998, International Standards on Auditing No.1., Objective and
General Principles Governing and Audit of Financial Statements (SMN 200), pr. 2, International Federation of
Accountants, New York, 1998.
22 Vidi npmnu 4 rdi dfinici rzumng uvrnj.
23 Coucil of European Communities, sm dirktiv Vi d 10. pril 1994, ln 24, fficial Journal of the European
Communities, br. 1, 126, 1994.
24 Prsn strsn db pri upisu n fkultt u Nmk 18 d 20 gdin, prsn strst kd ptk prktin
buk 25 d 27 gdin. Prsn strsn db kd sticnj strunih kvlifikci 32 d 34 gdin, prm
izvtu vrspk studntsk uni runv, Izvt brzvnju i buci studnt runvdstv iz nur
1994. gdin. Union of European Accountancy Students, European Accountancy Education & Training Report, January 1994.
25 Coucil of European Communities, sm dirktiv Vi d 10. pril 1994, ln 24, fficial Journal of the European
Communities, br. 1, 126, 1994.
26 Philip Wallage , International Audit, European Accounting Review, 1993, br.Z, strn 555- 578.
27 Kntrln krunj u km s bvl kntrl pdrzumiv ukupn pnnj, s dgvrnsti i ktivnsti
dirktr i uprv u pgldu sistm intrn kntrl i zn KI n im z pslvni subkt.
28 Kntrlni pstupci su n plitik i prcdur, k , prd kntrlng krunj, ustnvil uprv rdi stvrivnj
zcrtnih cilv prduz
29. nlitiki pstupci s sst iz nliz bitnih pkztl i trndv, ki ukluuu i nphdn istrivnj
fluktuci i dns ki nisu knzistntni s stlim rlvntnim infrmcim, ili dstupu d prdvidivih izns.
30. Prgrm rvizi dkumntci k sdri dtln zbir uputstv z prikuplnj dkz z prvnj dn
kmpnnt, ili clkupn rvizi. Prgrm rvizi nvdi dtlnu listu svih rviziskih pstupk k rvizr
nmrv prvsti pri rvizii finnsiskih izvt.
31 Struktur intrn kntrl zbir plitik i pstupk frmulisnih d bi uprv iml rzumnu sigurnst, d
krtkrni i dugrni cilvi k n smtr vnim, biti ispunjni.
32 Prm .. rens & .K. Loebeck, uditing An Integrated Approach, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey,
1997.
33 Committe of Sponsoring Organisations of the Treadway Commission (COSO), Internal Control-Integrated
Framework: Framework, Chapter 1 Definition, American Institute of Certified Public Accountancy, Jersey City, New
Jersey, 1992.
1.13 Pitnj, vb i primri
Pitnj 1-1 Ukrtk nvdit i bsnit fktr ki su dvli
d ptrb z munrdnm rvizim.
1-2 cnit v nvd: "Svk munrdn prduz,
vlik ili ml, trb d im gdinju rviziu, d strns
nzvisng rvizr." Zt rvizr mr d bvi rviziu
finnsiskih izvt prduz svk gdin?
1-3 t bi glvni rzlg snivnj Kmitt z
munrdn runvdstvn stndrd (IASC)? N
ki nin su unrdni stndrdi rvizi li
unrdn runvdstvn stndrd?
1-4 t ukluu prks i tri munrdn rvizi,
prd pznvnj unrdnih stndrd rvizi ?
1-5 t dfinici rvizi prm unrdnim
stndrdim rvizi?
1-6 K pstupk prduzim rvizr d bi prcini
puzdnst i dvlnst infrmci sdrnih u
runvdstvnim vidncim?
1-7 t zni izv-tvrdnj pstnju? t prdstvl
izv prvim i bvzm? Kk rvizr ispitu izvu?
1-8 Nvdit nk d prfsinlnih dgvrnsti prm
IFAC-vm Kdksu pnnj runv?
1-9 Klik im vrst rvizi? Nvdit i krtk dfiniit
svki d tipv rvizi.
1-10 K su slinsti i rzlik izmu rvizi
finnsiskih izvt, rvizi usklnsti i rvizi
pslvnj? t snvni cil rvizi pslvnj?
1-11 K rgnizci mgu kivti d kd njih biti
prvdn rvizi usklnsti? Zt?
1-12 K su dv tip rvizr? Krtk ih dfiniit.
1-13 N ki nin Philip Wallage prdi mpiriski nuni
ciklus s prcsm finnsisk rvizi?
1-14 K su tiri fz pstupk rvizi? Ukrtk pit
svku fzu.
1-15 t s pdrzumiv pd "dunm prfsinlnm
pnjm"? Zt t vn?
1-16 Kih pt kmpnnti im intrp kntrl? piit
svku dnm rnicm.
1-17 N snvu kih cn iz fz 4. rvizrskg prcs
(prcn i milnj) s dns knni zkluci?
1-18 Nvdit tiri snvn rdn mst u sklpu
rgnizcin struktur rvizrsk firm i piit
dunsti svkg d njih.
1-19 Nvdit tri uticn munrdn rgnizci u
runvdstvn struci prd IFAC-.
Vb 1-20 z imu kivnj s prcpcim vnsti, i
rvizrvg milnj d d n t d. Psti pt
vn milnj d rvizr grntu tnst finnsiskih
izvt. D li t tn? Zt? Kkv pt
milnj psti rvidvnim finnsiskim
izvtim?
1-21 Rvizi. Brz u Lndnu, Nurku i kiu, prd
stlg, zhtivu gdinju rviziu finnsiskih izvt
kmpni i hrti d vridnsti ktiru n njim. Ki
su mgui rzlzi tg zhtv?
1 -22 prtivn rvizi ili rvizi pslvnj. Nvdit
tiri primr knkrtnih prtivnih rvizi k m
prvsti intrn rvizi u prizvdnm prduzu. piit
kk bi vi prvli svku d tih rvizi.
1-23 Rzlzi z rviziu. Nvdit rzlg zbg kih u
pmnutim rgnizcim nzvisni splni rvizr trb
d bvi gdinju rviziu:
a) dbr ki uprvl cntrlnim bnkm u SD-u
(US Federal Reserve Board).
b) Prduz k s bvi mlprdm n
lndnsk brzi.
c) Kmpni Vlt Dizni (Walt Disney).
d) mnesty International (mnsti intrnnl).
e) l bklnic u Pnt Grsu, Brzil.
f) Lkln bptistik crkv u Lubku, kss.
1-24 Zdci rvizi. Dl su nvdni zdci k rvizri
n bvlu:
1 Kmpilci kvrtlnih finnsiskih izvt z ml
prduz k nm runv ki su spsbni d
urd finnsisk izvt.
2 Ispitivnj prsk priv prdsdnik krprci
rdi prvr d li n ukluil svu przivu dbit.
3 Ispitivnj ktivnsti primng dlnj vlik
prizvdn kmpni, s psbnim nglskm n
fiksnst rd inspkci mtril.
4 Prcn kmputrskg sistm
kmpni d bi s utvrdil d li s kmputr
fiksn kristi.
5 Ispitivnj png bnk bz nv. Nglsk
stvln n vrifikciu gtvinskih ptrivnj i
ptrivnj p zmvim, k i usklnst
pslvnj s klifrniskim Zknm bnkrstvu.
6 Ispitivnj vidnci rdi utvrivnj, d li su zpslni
ptvli plitiku kmpni dvsdminm
plnm dsustvu.
7 Rvizi mlg kld, d bi s utvrdil d li kld
ptv zhtv sprzum uslvim izdvnj
bvznic.
8 Ispitivnj finnsiskih izvt nminjnih
dinirim kd pst intrni rvizri.
9 Rvizi njmk vldin gnci d bi s utvrdil
d li gnci ptvl plitik njmk vld.
10 Rvizi gdinjih finnsiskih izvt
ki s pdns mrik kmisii z
izdvnj i trgvinu hrtim d
vridnsti US Securities Commission
(SEC), rgultrn gncii z vlik i
kmpni k vn psluu.
11 Ispitivnj grnt ki frncusk vld dbril
privtn kmpnii d bi s utvrdil d li bil
izvdliv pstii isti cil uz mnji trk n nk
drug strni.
12 Rvizi izvt gtvinskim upltm i
ispltm nminjng krditru.
Ptrbn :
Z svki d gr nvdnih primr, nvsti
nvrvtnii tip rvizr (nzvisni, drvni,
ili intrni) i nvrvtnii tip rvizi
(finnsisk, rvizi usklnsti ili rvizi
pslvnj).
1-25 Cilvvi rvizi: Tracy Keulen, dinm vlsniku ml
pkr, rn d finnsisk izvt prduz mr
d ispit nzvisni vlni runv (vlni rvizr-
R). Keulen sm priprml finnsisk izvt
prduz, pt iml drng knjigvdstvng
iskustv, i ni sn zt t izvt mr d ispit
R. Keulen tm rzgvrl s Petrom Dassen (R) i
zmlil d bsni zt s rvizi smtr vnm.
Ptrbn
. pisti cilv nzvisn rvizi.
B. Nvsti pt nin n k nzvisn
rvizi m biti d kristi Keulen-v.
1 -26 sbin rvizr. v su nk sbin k bi
mgl biti krisn z rvizr: thnik spsbnst t.
pznvnj runvdstvn i rvizrsk struk u
thnikm smislu; ndzrn spsbnst, spsbnst
kmunikci, spsbnst dbrg prsuivnj i pt
spsbnst dnnj dluk.
Ptrbn dgvriti:
Ku d vih linih sbin vni d im: .Prtnr?
B. Runv ptnik?
1-27 dgvrnst rvizr. Rzgvru tiri pritl,
studnt rvizi. n k d rvizr prvnstvn
dgvrn z dkvtnst bvlivnj u finnsiskim
izvtim, dgvrnst z fusnt li n rvizru
zdunm z rviziu n trnu. iling k d glvnu
dgvrnst im prtnr ki zdun z ngmn.
bdul k d su ndgvrni ni runv k
priprmu izvt i fusnt.
Yalanda smtr d dgvrn klint.
Ptrbn dgvriti: Ki studnt u prvu i zt?
1-28 Rviziski trmini i kncpti. Svki rviski trmin u
prv klni usk pvzn s trminm u drug klni.
Ptrbn :
drditi usk pvzn trmin u klnm dn i dv.
Nprvit dvi kln. Prvu klnu prpiit u drugu
klnu uvrstit trmin ki pvzn s trminm iz
kln 1.
1-29 Stvvi i rvizri. ri slid izvt prdstvlu
stvv i milnj n k pnkd nilz prfsinlni
rvizri.
1 Rvizi, ku vri nzvisni rvizr, u sutini
ngtivn i n dprinsi ni ukupnm ncinlnm
prizvdu ni ptm blgstnju drutv. Rvizr n
krir, vs sm prvrv n t nk drugi
urdi. -
2 Dnnj rvizi s svdi sm n ispitivnj
dbrnih trnskci.
psn, r ispitivnj zvisi d milnj
rvizr, k m d bud pgrn. U rviziu s
m puzdti sm k vrifikvn svk
trnskci.
3 rb itti npmn uz finnsisk izvt, ik su
n st pisn thnikim rnikm i nisu rzumliv.
Rvizr m d umnji stpn rizik n bvzu tr
strn, nvnjm u ntm ng t ptpun u
suprtnsti s nim t przntvn u bilnsu stnj
ili bilnsu usph.
Ptrbn :
Dti cnu svk d gr nvdnih tvrdnji i nzniti:
. n pdru s kim st sglsni, k ih im.
B. Pdru gd mislit d s rdi pgrnm
rzumivnju, t. dilv nvd ki su nptpuni ili
Kln Kln
1.
prtivn rvizi . Dun pnj
2.
Intrn kntrl b. Dkzi
3.
bvlivnj c. Nm prdrsud
ili pristrsnsti
4.
snvni rzlg d. Vrdnvnj fktiv-
pstnj vn nsti i uspnsti runvdstvn rgnizcin prfsi dinic prduz
5.
Rvidirni . snv z tstirnj n finnsiski snvu sttistikg
izvti uzrk i ispitivnj
6.
bkgivnst f. C
7.
Dun prfsi- g. Funkci tstirnj
nln pnj tnsti izv
8.
CP uprve vznih z
9.
Dkumntci finnsisk izvt
10. Dkzni pstupci h. Krdibilitt
i. Vn infrmci
. Kmpltnst, tnst i
vlnst pdtk.
ntni, k tkvih im.
(prilgn iz ICP-)
1-30 Intrn i nzvisn rvizi: K-Haled 1-zubari
dn d izvrnih dirktr i ln uprvng dbr ntil
krprci. N psldnjm sstnku dbr szvnm rdi
rzmtrnj finnsiskg pln z 20x4. gdinu, gspdin
1-Zubari tkri dv plnirn izdtk z rviziu. U
budtu dlnj kntrl n ktivnsti intrn
rvizi, u budtu dlnj finnsi prn
prdrun z gdinju rviziu 20x4. gdin ku bviti
nzvisni rvizr kmpni.
Gspdin 1-Zubari ni mg shvtiti ptrbu z dv
rzliit izdtk z rviziu.
Pt nknd z gdinju kstrnu rviziu bil mnj
d nknd z intrnu rviziu, prdli ukidnj
funkci intrn rvizi.
Ptrbn :
. bsniti gspdinu 1-Zubari rzliitu svrhu ku
imu dvi pmnut vrst rvizi.
B. Kkv kristi m spln firm, k bvl rviziu
finnsiskih izvt, d im d intrn rvizi?
(prilgn S)?
Vb
1-31 Kvlifikci rvizr: S Intrntvg vb-st
"uditing texticom" (kliknit "CASES" i "Cases from
Principles of Auditing: An International Perspective")
skinit "C ight Company Law Directive" (sm
dirktiv - Zkn prduzim U) ki s dnsi n
kvlifikci i rd rvizr.
Ptrbn :
N snvu sm dirktiv, dgvri n slid pitnj:
. Klik gdin rdng iskustv mr imti
rvizr pri ng t dbi srtifikt
vlng rvizr?
B. Klik gdin brzvnj mr imti rvizr pri
dbinj srtifikt?
C. Nvdi nk d zhtv z rd rvizr.
1-32 Dun prfsinln pnj. Prkmntriit sudsk
sprv nstl zbg pristupnj s ndvlnm
prfsinlnm pnjm.
Ptrbn :
. Ni primr sudskih sprv zbg ndvln
prfsinln pnj, kristi biblitku, bz
pdtk k t u Lexis, Nexis ili Internet.
nlizirt br dv tkv spr.
B. Ukrtk pisti knnu dluku sud i rzultt sudsk
dluk.
(Npisti: hai/silver i Shirlene Xicotencatl)
1.14 Intrvu s Drew Wallaceom Slidi intrvu s gspdinm Drew Wallaceom, CP, munrdnim rvizrm iz firm Deloitte &
Touche, LLP. n gvri svm shvtnju nkih d klunih pitl munrdn rvizi dns.
Prd stlg brzvnj, gspdin Wallace diplmir Bussiness Administration n Knt
univrzittu. Rdi u runvdstvu v 30 gdin, prtnr 16 gdin. Vi d tri gdin prvdn
u Ri d niru, u Brzilu, i prk tiri gdin Frnkfurtu, u Nmk, t ini di njgvg
rdng i ivtng iskustv vzng z rd firmi.
Kmntri g.Wallace-a u vm pglvlu su stnvit uvng rvizr s duggdinjim
iskustvm i n trbu biti shvni ni k stnvit firm Deloitte & Touche, ni k ptsprihvn
milnj.
K vlni rvizr iz Svrn mrik, g.Wallace vm dbr pzn mrik stndrd i
st s pziv n njih. i, k kutri, smtrm d bi s IFAC-vi stndrdi trbli u ptpunsti
sliditi, li sm d mriki stndrdi imu munrdni utic i d su rlvntni z
rzumivnj munrdn rvizi.
Ulg munrdn rvizi
Kd gvrim multincinln (intrncinln) rvizii, gvrim kmpnii s s- ditm u
SD-u s k 50 strnih zvisnih prduz k psluu u drugim zmlm svit. mrik
rvizrsk firm dgvrn z dvnj milnj knslidvnim rzulttim t kmpni.
Finnsiski rzultti pslvnj u SD-u, k i rzultti pslvnj 50 prduz irm svit, s
sstvlu i knsliduu u skldu s dnim skupm runvdstvnih princip, mrikim
ptprihvnim runvdstvnim principim (United States Generally Accepted Accounting
Principles US GAAP), t, gldn iz runvdstvng ugl, zni d mt imti 50 zml s
vm rzliitim runvdstvnim principim zbg zhtv lklng zkndvstv.
U mngim zmlm svit, pst zknm prpisni zhtvi ki s dns n izvtvnj.
N primr, u Nmk, k kmpni iznd drn vliin, n mr pdniti izvt d
ptu i rdi u skldu s drnim "zknskim" zhtvim. U Nmk, runvdstv
finnsiskih izvt mr biti u skldu s prskim zknim, t zni d s runvdstv n
lklnm nivu rzliku d runvdstv u SD-u. N primr, Dimler Benz, kd su njgv
hrti d vridnsti bvln n mrik brzi k kci strng drutv (DR merican
depsitory receipt), mrl su s vditi p US GAAP-u, slik nt dbiti u finnsiskim izvtim
rnim prm njmkim runvdstvnim stndrdim, bil ssvim drugi d nt dbit
prm stndrdim SD-.
Dkl, mt imti 50 zml ii runvdstvni sistm m, n mr, d dgvr
ptrbm runvdstvn knslidci u SD-u. Svi s izvti skuplu u SD-u i svi mru
d s uskld s runvdstvnim nlim US GAAP- .
D bi rvizr u SD-u mg d izrzi milnj tim finnsiskim izvtim, n ili n mru
d ku d rvizi bvln u skldu s ptprihvnim stndrdim rvizi (Generally
Accepted Auditing Standards (GASS)). i optprihvni rviziski stndrdi u mrici su zknm
prpisni (SAS, Statements of Auditing Standards) rvizirski stndrdi. su stndrdi ki s
mru kristiti u cilm svitu d bi s dl milnj v mrik kmpnii.
Rd ki su bvili drugi
Kk s u munrdn rvizii kristi rd ki su bvili drugi, ki rd izvn nil rvizrsk firm?
d njih dbim drn izv d ni pznu SEC runvdstv, US GAAP, mrik
runvdstvn stndrd, k i d ispunjvu zhtv nzvisnsti. Ztim, prvrvm njihvu
prfsinlnu rputciu i pl t firm. Ik nm pruzti dgvrnst z ps ki su bvili
drugi rvizri, vrvtn m, k zvisn prduz dvln znn, ispitti njihv rd, d bi
sm s uvrili d ni bil prblm.
Nzvisnst, pvrlivst i dun prfsinln pnj
t zni biti "nzvisn"u munrdnm kntkstu? t s pdrzumiv pd pmm "pv
rlivst"? t "dun prfsinln pnj"?
SEC pstvl drn zhtv vzn z nzvisnst d klint. Pst mng prvil k s
mru ptvti, nk d njih ku d n mt imti kci u kmpnii klint, n mt d
njg uzimti ili imti krdit, k i d rvizrsk firm n m pruti knjigvdstvn uslug. U
svitu psti rzlik u zhtvim p pitnju nzvisnsti, tk d mrm sigurti d bil k iz
n firm ki d rvizrsk uslug nkm d nih klint, pstup prm SEC stndrdim.
t s ti pvrlivsti, tu zist u svitu nm pun rzlik. Svi rvizri trtiru infrmci,
k su im dstupn u tku rvizi, s viskim stpnm pvrlivsti. rb znti d mi vrim i
rviziu knkurntnih kmpni, tk d pvrlivst dn d tml ng intgritt.
N primr, vrim rviziu knkurntnih prduz u industrii utmbil. Kd tkvih
ngmn, n sm d vm bitn dbrti lud s viskim stpnm pvrlivsti, v ist
tk bitn n ddiliti ist lud rvizii knkurntng prduz. nm stvr mng prblm u
rzliitim zmlm svit. Dkl, n sm d s mr strg vditi run pvrlivsti, v s
mr brinuti i tm kkv s utisk stvl. Zt s druu rzliiti ludi, tk d n psti k ni
pvni mmnt ki bi vntuln mg ugrziti nl pvrlivsti, dnsn izzvti prblm
pvrnj. Stvr u tm, n sm d bzbut pvrlivst, v sigurvt d t bud
igldn. Nikd s n dvdit u situciu k bi mgl d bud knfliktn.
Dun prfsinln pnj - v vn frz, bz bzir n km mstu s nlzit. frz,
"dun prfsinln pnj" vn zbg stln brig d vm s n dsi d vs ptu z
nkmptntn rd. Nki vrpsk zml su grniil dgvrnst. utim, ni ni priblin
nmu tliki br sudskih sprv kliki ih mi imm.
"Dun prfsinln pnj" z mn zni d mrm d bvim rviziu u skldu s rvizrskim
stndrdim k prpisl m prfsi. Dun prfsinln pnj zni d sm sigurn d
rdim u skldu s svim zhtvim m prfsi d nsitniih dtl - zkn, slv, n-tg stpn,
tk n "i" i crt n "t". z mn dun prfsinln pnj.
sbl k rdi u munrdn rvizii
Ka lic iz rvizrsk firm su uklun u munrdnu rviziu?
Uzmim n vlstit knclri. di psl prbcim n nku knclriu u instrnstvu i kum
d su ludi ,ki tm rd, n rvizii prli strunu buku iz runvdstv i rvizi ki s
primnjuu u SD-u. kum d svk strn knclri k ddlim ps.
i, k firm, imm rsprn sv lud u cilm svitu d bi bili sigurni d s tk rdi.
sm bi dn d tkvih sb n dv mst gd imm knclri, u un mrici i vrpi.
Vrnj buk tk dn d bvz tg lic; d n lklnm nivu sigur d ludi stknu
ptrbn znnj iz runvdstv i rvizi SD-. lic bin i ln rvi- zrskg tim
drng klint km s du uslug rvizi u dnm d vm vlikg br rvizrskih
ngmn bzirnih n mrikim rviziskim stndrdim.
Kkv su ubin zdunj prtnr kd bvl rviziu zvisnih prduz multinacionalne
kmpni?
t rdi prtnr? Im mng pitnj k s mru riiti, n primr: mru s dfinisti uslvi
ngmn, struktur ndknd, imnvti sbl, ustnvlvnj kntkt s klintm, k i niv
znnsti rvizi. Nglvm d mng lk, k dn intrncinln firm v dvl
uslug u svim zmlm (u svih 50 zml irm svit).
Ps prtnr, s runvdstvn strn, ni tk tk kk bi st mgli pmisliti, r vin
vlikih mrikih krprci (km'"vin", r sv t nmu) im runvdstvn prirunik
k izruu u SD-u i lu u svih tih 50 zml. ni ku: "Vdit svu runvdstvnu
vidnciu z ptrb SD- u skldu s vim runvdstvnim prirunikm. Dkl, k mrt d
vdit i sv lkln pslvn knjig rdi usklnsti s lklnim zknskim prpisim, vi st z t
dgvrni, li z ptrb u SD-u, v nin n ki trbt d vdit vidnciu." Zpmtit,
snvn prduz, prduz-mk u ptpunsti dgvrn d sigur d strn zvisn
prduz vdi pslvn knjig p US GAAP-u.
GAAP i SEC nlu d s i rvizii z mriku kmpniu, mr drditi glvni rvizr.
kncpt ki z vinu ,u stlm dilu svit, vrvtn strn. zni d k Deloitte & Touch
li d bud glvni rvizr kmpni, mi k firm, zbg dnstvnig bvlnj psl, mrm d
izvrim rviziu vi d 50 pst prihd, nt dbiti i srdstv t kmpni. k n izvrim
rviziu vi d 50 pst, mi s n smtrm glvnim rvizrm, t trtski zni, d n mm d
dm milnj tim knslidvnim finnsiskim izvtim.
Z vinu mrikih kmpni s strnim zvisnim prduzim tst d 50 pst n
prdstvlti prblm. li k , rcim, XYZ krprci kupil njmku kmpniu, kmpni
inil, rcim, 30 pst prihd i dbiti, p stg bil i vm znn kmpni z
knslidvnu grupu, rviziu vril lkln firm seph Schmidt, lklni ludi ku: "N lim
d minjm rvizr. Vlim seph Schmidt, n sn vk i s njim rdim gdinm.
Nm minjti rvizr!" k sm ddnm, k mriki rvizr, uvik glvni rvizr r
bvlm vi d 50 pst rvizi, li sd imm i drug rvizr.
Sd imm drugii prblm. Zmislit sd situciu: seph Schmidt sdi ngd tm u
Nmk, n znm kkv mgui kvlitt njgvih rvizrskih pstupk i n lim d
pruzmm dgvrnst z njgv rd. U vkv situcii, pri izrvnju milnj rvizr,
dzvln pzvti s n drugu rvizrsku firmu. k t kd nkih mrikih kmpni nii n
pzivnj n drug rvizr. U smm prgrfu ki s dnsi n bim rvizi, nvdi s d mi
nism izvrili rviziu finnsiskih izvt XYZ kmpni, nvdi s vliin prihd i srdstv i
isti d su t stvk rvidvn d strn drug firm.
ilnj rvizr bvln rvizii u SD-u, klik mni pznt, din mst n
svitu gd vm biti kristln sn brzln bim rvizi k bvln. Kd nk
rvizrsk firm n urdi st pst rvizi zvisnih prduz, t psttk znn (bin
prk 5 pst), n s pzvti n tg drugg rvizr ki urdi t psttk psl.
U sluvim kd nk drug runvdstvn firm bvi di rvizi finnsiskih izvt
kmpni, n t minimum ki mrt d dbit d t firm pisn izv d rvizri ki
bvlu uslug rvizi z klint pznu runvdstv SD-; d pznu US GAAP i d su
nzvisni d klint prm stndrdim SEC-. Prm tm, vi svkk mrt d urdit t stvri,
bz bzir t s mt n njih pzvti u svm milnju i n mrt pruzti dgvrnst z njihv
rd. rt d urdit nk stvri k nrmln n bist mrli d rdit d imt psl s
strunjcim iz.nk d knclri vlstit firm.
Rzlik izmu mrik i vrpsk rvizi: Intrvu s Krel van Hulleom, EC
(Evrpsk kmisi)
Prfsr Kr1 van Hulle f dlnj z finnsisk infrmci i zknu prduzim pri
Glvn dirkcii vrpsk kmisis z unutrnj trit i finnsisk uslug (Financial Information
and Company Law, Directorate-General XV Internal Market and Financial Services at the European
Commission.)
Kkv rzlik izmu rvizi u SD-u i vrpi?
Vrum d psti vlik rzlik izmu mrik i vrp u pgldu pristup, kk runvdstvu
tk i rvizii, zbg tg t s u vrpi, trdicinln stvl vi nglsk n prfsinln
milnj. pvzn i s kulturnim rzlikm, li i s sistmm i prninim pstupcim. Ni
dvln d k rvizr urdit sv prvr prm unprid priprmlnim listm prvr -"k-
listm" i nkn tg kt d sv u rdu. Kd t "k-list" pku d nt ni u rdu, td
mr d tpn prcs rzmilnj ki n trb d buds zvrn. Bim s d m mi u vrpi
imti vi prm u rvizii finnsiskih izvt, k s u budunsti bud prvi insistirl n
mrikm pristupu, mtdi primnjn u priruniku z kuvnj - kuvr mtd ("Cookbook
Aproach"), r ludi vd nisu nvikli n tkv pristup.
Npmn
i. itlc trb d im n umu d US GAAP vrl specifin u dnsu n U, u k su
runvdstvni prpisi
"hrmnizvni".
ii. v ist mriki ug gldnj. International nije isto to i SEC.
iii. dgvrnst u vrpskm smislu s m smtrti grninm sm u prnju s vm
dgvrnu u SD-u. Svi rvizri, u svim zmlm, su dgvrni z vlnst njihvih
rvizrskih milnj, nrit u Vlik Britnii, gd v bvz slin n u SD-u.
iv. unrdn rvizrsk kmpni, ipk lu instrukci k ukluuu i spcifin
runvdstvn zhtv rvizrim tih zvisnih prduz.
v. k drug runvdstvn firm dn d Vlik ptrk, rzlik izmu rvizr ni
tk vlik k t bi s mgl zkluiti n snvu v sugsti. Svi iz Vlik ptrk znu
u svim milnjim d s pzvu n GS/GAAP/SEC.
2 Rvizisk trit
2.1 Cilvi unja Nkn izuvnj vg pglvl, trbli bist mi d:
1. Rzumit ptu istriu runvstv i rvizi.
2. Znt rzliku izmu tri plicc, tri pvnj vrdstnsti, tri
umrnih grnci, kvzisudsk tri, tri pvng pvrnj i tri
mndrsk ptrnj z rvizrskim uslugm.
3. pit mndrsku triu.
4. bsnit z imu kivnj, prcpci vnsti i stv rvizr rvizrsk
prfsii i dgvrnsti rvizr i t t zni z rvizr.
5. Nvdt i pit dunsti rvizr s spkt kivnj vnsti.
6. Znt dgvrnsti rvizr vzn z tkrivnj prvr i nzknitih rdnji.
7. brzlit tri stndrd p kim rvizi pdli zknsk dgvrnsti.
8. bsnit rzlik izmu firm iz Vlik ptrk i rvizrsk firm k n pripd
Vlik ptrci.
9. Nvdt nin n k trit prcnju rvizr n snvu strun
spsblnsti i n snvu kvlitt rd; thniki i funkcinlni spkt kvlitt
rvizi.
10. Rzumit snvn uslug rvizr u smislu dvnj uvrnj u pgldu istinitsti i
puzdnsti finnsiskih izvt i drugih spkt pslvnj.
v pglvl vm pruiti uvid u rzliit spkt trit rvizi. Prv m ukrtk
rzmtriti istriu rvizi. Istriski rzv rvizi bnjn pmu nklik snvnih
tri. Nvm nk d tri. Kristi milnj pristkl iz tih tri,
prnlizirm dgvrnsti rvizr i suprtstvln milnj vzn z tu tmu,
dnsn rsprvu k s u strunim krugvim nziv diskusi "zu" izmu ng t
rvizr misli d trb pstii, i ng t vnst d njg ku. Uz rsprvu
dgvrnstim rvizr, pisn i zknsk dgvrnst rvizr. N kru dt pti
prgld nklik pitnj vznih z trit rvizi, k t su kncntrci n tritu rvizi,
kvlitt rvizi i drivnj ndknd z rvizrsk uslug.
2.2 Krtk istri rvizi Istri rvizi ,u vlik mri, drn istrim runvdstv ili knjigvdstv. Ik
im dkz pstnju vm rzvinih knmskih sistm k i u drvnim kulturm
sptmi, gipt, Grk i Rim, rgistrvnj injnic ili dg bil grnin
n vidntirnj pdinnih trnskci, tk tlik d s zdri krtktrn snj n
pslvng prtnr. Knjigvdstv k pmni mhnizm z drivnj dbiti ili
bgtstv, ili pmni sistm pri dluivnju rdi pstiznj mksimlng prfit. u snvni
bil npznt. Rcinln mksimizirnj bgtstv ili prfit ni s uklpl u sistm
vih kultur. Bgtstv ni bil funkci vtg prduztnitv ili mudrih pslvnih
trnskci n bzi kritri ispltivsti, prihvtnj trgvin sm k krist v d
trk. bil nk vrst ngrd z llnst drvi ili ivlnj u skldu s vrskim i
mrlnim principim i prvilim (n primr, Biblim i Kurnm).
Id mksimlizci prfit s pavil krm srdnjg vik, s pvm vlikih
trgvkih ku u Itlii. rgvnj s vi ni svdil sm n pdine trgvk putnik;
n sd bil krdinisn iz dng cntr, n luksuznim tzgm Vnci, Firnc ili
Piz. kmunikciu uinil sutinski znnm. Zt n iznnu t sistm
dvstrukg knjinj pri put pisn u Itlii, u knjizi Luca Paciolija, Summa de Arithmetica,
Geometria Proportioni et Proportionalita, d 20. nvmbr 1494.
k ni uvnj knjigvdstv s sistmm dvstrukg knjinj ni bil dvln d s
stvr uslvi z pvu rvizr u dnnjm smislu. Z tu pvu bil ptrbn drug
rvluci: industrisk rvluci, k pl u Vlik Britnii k 1780. gdin.
rvluci dvl d pv vlikih industriskih prduz s slnim birkrtskim
strukturm, pstpn i d ptrb z trnjm vnjskih izvr finnsirnj, dlnj
kspnziirnj pslvnj: rzdvnj, bzbivnj kpitl i rzv mndmnt.
vi dgi su rzultirli ptrnjm z uslugm strunjk z knjigvdstv i rviziu
intrnih finnsiskih izvt i izvt bnittu prduz nminjnih vnjskim
krisnicim. Institucinlizci rvizrsk prfsi pstl sm pitnj vrmn.
Gdin 1853, u dinburgu snvn Drutv runv (the Society of Accountants).
U Vlik Britnii s pvil nklik instituci, k su s 1880. gdin spil u
Institut vlnih runv nglsk i Vls (Institute of Chartered Accountants in
England and Wales). drvni institut bi prt institutim svih zpdnih zml
krm dvtnstg vik, k n primr, institut u SD-u 1886, ili u Hlndii, 1895.
gdin. Sv vi stp dvnj vlsnik funkci d funkci uprvlnj, pvnj
kmplksnsti prduz k i nklik finnsiskih skndl ki su s dsili (n primr, s
Grdskm bnkm u Glzgvu (City of Glasgow Bank) 1883; Afrikaanche
Handelsvereeniging 1879.1 gdin, dvli su d ubrzng rzv rvizrsk prfsi.
2.3 ri pnud i ptrnj rviziskih uslug Ptrnj z uslugm rvizi bnjn pmu nklik rzliitih tri. Pri ng t
pim gncisku triu - k s bin smtr mdrnm knmskm trim
ptrnj rviziskih uslug - ukrtk m rzmtriti nklik drugih tri. (Vidi npr.
Prtr,1990.)2
ri plicc
tri k bil ptprihvn d trdstih gdin dvdsrg vik. Rvizi
bil usrdsrn n ritmtiku tnst t sprvnj i tkrivnj prvr. utim, zbg
nmgunsti v tri d bsni pmk rvizi k vrifikcii istinitsti i tnsti, ini s
d tri plicc izgubil mng d svg snvng spkt-mi, d bsni pm n
ki s dnsi. Uprks tm, vn rsprv k s i dns vdi u vzi s dgvrnu
rvizr z tkrivnj i bvlivnj prvr, nlzi svu snvu u idm izrnim vm
trim.
ri dvnj krdibilitt
P v trii, primrn funkci rvizi dvnj krdibilitt finnsiskim izvtim.
Rvidirn finnsisk izvt kristi uprv d bi pvl pvrnj principl - trih
strn u slubu i smnjil simtriu infrmci. utim, Porter. (1990, str. 50) st
pnvl zkluk iz fficient Market School-a d, "rvidvn infrmci z invstitr
ni primrni snv kd dnnj dluk ulgnju". S drug strn, st psti tvrdnj d
funkci finnsiskih izvt ptvrd prthdn dt izv. Ipk, trb zkluiti d k
tkv, tri n m d bsni mng drug funkci k krisnici finnsiskih izvt
kuu: d rvizr pruzm ,k di funkci, dkzivnj puzdnsti i tnsti finnsiskih
izvt.
ri umrnih grnci
P v trii, vn d svi vitlni usnici u rgnizcii, nstv i dl d ddtn ulu
u prduz. D bi s nstvil t ulgnj, vn d svk grup vru d prim
prvdn di dbiti kmpni. Budui d d milnj tnsti bilns usph, rvizr s
psmtr k "psrdnik rzliitih intrs ki su prdstvlni u tk prikznim iznsim".
utim, ni v tri n m bsniti stl tribut funkci dvnj milnj d su
finnsiski izvti puzdni i tni, niti bnjv prnnj pnj n nv spkt
finnsiskih izvt, sglsn zhtvim nvg vrmn.
Kvzisudsk tri
P v trii, n rvizr s gld k n sudiu u prcsu distribuci finnsiskih
infrmci. utim, pt: (1) dluk rvizr i prcs dnnj dluk nisu vn
dstupni; (2) rvizi n grntu dktrinu prsdn krz knzistntnsti; i (3) psti
rzlik izmu nzvisnsti rvizr i nzvisnsti sudi, r s primnju rzliit sistm
ngrivnj, Porter (1990) zkluu d v tri ndriv.
ri pvng pvrnj
vu triu , u ksnim dvdstim gdinm prlg vik, rzvi hlndski prfsr
heodore Limperg. Suprtn prthdnim trim, Limpergova tri s bvil i
ptrnjm i pnudm rvizrskih uslug. Prm Limpergu, ptrnj z rvizrskim
uslugm dirktn psldic u vnjskih zintrsvnih strn (trih strn) u
kmpnii. r strn, z sv dprins k d kmpnii, z uzvrt zhtiv
dgvrnst uprv. Pt infrmci k d uprv mgu biti pristrsn, zbg mgug
rzilnj intrs uprv i tr strn, nphdn rvizi tkvih infrmci. S bzirm
n niv sigurnsti rvizi, ku rvizr trb d bzbidi (spkt pnud), Limperg
usvi nrmtivni pristup. Ps rvizr trb d
Recommended