Seminarski - Menadžment trgovinskih kompanija.doc

Univerzitet u Travniku

Ekonomski Fakultet

Seminarski rad iz predmeta

Menadžment trgovinskih kompanija

Tema: Konkurencija u menadžmentu malog preduzeća

Mentor: Prof. Doc. Dr. Salih Bučuk Student: Dino Salkić

U Travniku, juna 2011. Godine

Sadržaj:

1. Uvod......................................................................................................12.

1. UVOD

2. KONKURENCIJA U MENADŽMENTU MALOG PREDUZEĆA

Konkurencija u menadžmentu malog preduzeća može, ali i ne mora biti problem. Naime, mala preduzeća rijetko da obraćaju posebnu pažnju menadžmentu kao procesu upravljanja preduzećem. To proizilazi prije svega iz činjenice da su menadžeri u malim preduzećima zapravo vlasnici-preduzetnici tih preduzeća. To su preduzeća koja zapošljavaju jako malo ljudi, i kao takva nemaju često problema sa konkurencijom unutar menadžmenta.

Međutim, činjenica da se radi o malom preduzeću, ne znači da takva preduzeća se ne susreću sa ovakvim problemom. S obzirom da se kao mala preduzeća karakterišu sva preduzeća koja zapošljavaju do 100, pa čak i preko 100 zaposlenih, naravno da može doći do sukoba interesa i nadmetanja između zaposlenih. Ključno rješenje ovog problema je dobar menadžment ljudskih resursa. Znati dobro upravljati zaposlenim u preduzeću znači znati dobro upravljati cjelokupnim preduzećem.

Danas mnogi nastoje u kratkom roku izgraditi svoju karijeru, ostvariti svoje poslovne ideje i na kraju profit otvaranjem vlastitih preduzeća. Ali isto tako mnogi griješe u svojim postupcima, i odma na početku prave probleme do kojih ne bi došlo da se sve krenulo mnogo sporije, s planom, vizijom i misijom.

Velika greška savremenih vlasnika-preduzetnika malih preduzeća jeste to što ne obraćaju pažnju na menadžment u svom preduzeću. Naime, da bi preduzeće zaista funkcionisalo treba izgraditi strategiju, treba napraviti plan razvoja, organizovat zaposlene, upravljati zaposlenim i još mnogo toga što spada u domen menadžmenta, no to mnogi vlasnici-preduzetnici ne shvataju niti žele da shvate, jer su zasljepljeni brzom zaradom, a menadžment kao proces upravljanja preduzećem smatraju nevažnim jer su njihova preduzeća mala.

Kroz naredna poglavlja ovog seminarskog, u kojim ćemo obraditi pojam malih preduzeća, menadžmenta u malim preduzećima, te menadžera i funkcija menadžmenta vidjet ćemo da je konkurencija u menadžmentu zapravo sitan problem s obzirom da mnoga mala preduzeća nemaju menadžment, ali i vidjet ćemo kako se odvija menadžment u onim preduzećima koja ga imaju, i da li se stvara konkurencija ili ne.

3. MENADŽMENT I MENADŽER U MALOM PREDUZEĆU

Da bi smo shvatili sve prethodno napisano neophodno je da definišemo i ključne pojmove. Ti ključni pojmovi su prije svega malo preduzeće, šta je i kako funkcioniše, a zatim menadžment kao proces upravljanja, i naravno menadžer i njegove funkcije.

3.1 Malo preduzeće

Definisanje veličine preduzeća zakonski je regulisano, pa se mala preduzeća o kojima je ovdje riječ djele na: mikro, male i srednje subjekte.

U okviru kategorije MSP-a, malo preduzeće se definira kao preduzeće koje zapošljava manje od 50 osoba i čiji godišnji promet i/ili ukupan godišnji bilans stanja ne prelazi 10 miliona €. U okviru kategorije MSP-a, mikro preduzeće se definira kao preduzeće koje zapošljava manje od 10 osoba i čiji godišnji promet i/ili ukupan godišnji bilans stanja ne prelazi 2 miliona €. Ona također definira neophodne mjere za prikupljanje i prezentiranje statističkih podataka o MSP-a da bi se identificirale sljedeće klase preduzeća po veličini: 0 – 1 osobe; 2 – 9 osoba; 10 – 49 osoba; 50 – 249 osoba.1

Snage malih preduzeća su:2

Broj malih preduzeća u privredi; Broj osoba koja upošljavaju mala preduzeća; Stopa povrata na dionički kapital; Stopa inovacija; Broj proizvoda koja plasiraju na tržištu; Stopa otvaranja novih radnih mjesta Postotak samozaposlenih osoba prema spolu. Privlačnost i dostupnost Prilagodljivost tržištu i tržišnim kretanjima Motivacija Mogućnost samozapošljavanja i zapošljavanja Kooperativnost s srednjim i velikim preduzećima Neposrednost kontakta Psihološka prednost

Slabosti malih preduzeća su:3

Mogućnosti bržeg propadanja Odsustvo društvene brige za mala preduzeća Nedovoljnost informiranosti Nedovoljan kapital Nedovoljna stručnost Ekonomija obima Psihološke nepogodnosti

Mnogi ljudi počeli su graditi svoje krarijere u malim preduzećima realizirajući svoje poslovne ideje osnivanjem vlastitog preduzeća. Pri donošenju odluke kojim oblikom

1 www.ef.unze.ba/docs/Poduzetnistvo/Poduzetnistvo%20IX.ppt2 IBIDEM3 IBIDEM

poslovanja realizovati svoju poslovnu ideju, te koje su karakteristike, prednosti i nedostatci malih preduzeća, pokretačima posla mnogo bi pomogla tuđa mišljenja i iskustva.

U literaturi o preduzećima autori se uglavnom bave poslovanjem „malih preduzeća“ koja zapošljavaju 100 i više ljudi, koje su usmjerene uglavnom na način poslovanja takvih preduzeća. Malo je literature koja bi omogućila vlasniku malog preduzeća koji zapošljava 2 ili više zaposlenih da analizira i uspoređuje svoja iskustva sa iskustvima drugih vlasnika malih preduzeća, da pronađe savjet za prevazilaženje svakodnevnih problema.

U prevladavanju problema s kojim se susreću «mikro subjekti» treba krenuti od činjenice da sve gore navedene vrste poduzeća sudjeluju u tržišnoj utakmici, te da dijele iste probleme financiranja, konkurentnosti, učinkovitosti, inovacija, rasta i razvoja, efikasnosti, organizacije…a jedina je razlika u broju stručnih ljudi koji sudjeluju u radu i odlučivanju, te iz toga razloga poduzetnici, a ujedno i vlasnici često su neorganizirani, zbrkani i redovito neučinkoviti, jer u velikom poduzeću sa većim brojem zaposlenih organiziraju se ljudi, a u manjem poduzeću sa manjim brojem zaposlenih organizira se posao, s tim da više poslova obavlja jedna osoba.

3.2 Menadžment u malom preduzeću

Sam pojam menadžmenta mnogi teoretičari izjednačavaju sa pojmom upravljanja. Naime, menadžment je proces upravljanja drugim i pomoću drugih na ostvarenju organizacionih ciljeva u promjenjivoj okolini, uz efektivnu i efikasnu upotrebu ograničenih resursa.4

Praksa je dokazala da je menadžment kao proces upravljanja izuzetno bitan i neophodan, kako za multinacionalne kompanije tako i za mala preduzeća. Međutim uprkos dokazanom, menadžmentu u malim preduzećima ne poklanja se dovoljno pažnje, prije svega zato što ulogu menadžera u malim preduzećima oponaša lice koje je istovremeno i vlasnik-preduzetnik tog istog preduzeća. Najveći razlog svemu ovome jeste činjenica da većina vlasnika-preduzetnika malih preduzeća, koji su istovremeno i menadžeri tog preduzeća, smatraju da je menadžment kao proces namjenjen velikim preduzećima, i da mu u njegovom preduzeću nije potrebno pridavati posebnu pažnju. Sve to nadalje dovodi do toga da se vlasnici-preduzetnici ne žele niti informisati o samom učinku menadžmenta kao procesa, a kamo li primjeniti ga u svom preduzeću.

3.3 Menadžer u malom preduzeću

4 Dujanić M. (2007) ; „Osnove menadžmenta“,Rijeka, Veleučilište u Rijeci, str.13

Menadžer je osoba čiji primarni zadaci proizlaze iz procesa menadžmenta. On planira, organizira rad i poslovanje, angažira i vodi ljude, kontrolira ljudske , materijalne i informacijske resurse. Ciljeve ostvaruje angažiranjem drugih ljudi. Menadžer mora biti i vođa. 5

U slučaju malih poduzeća ulogu menadžera igra vlasnik tog poduzeća, te stoga vlasnik malog poduzeća mora ovladati tehnikama i vještinama kojima vlada menadžer u velikom poduzeću, bez obzira što je menadžer u velikom poduzeću samo menadžer, a menadžer u malom poduzeću često još igra ulogu vlasnika, poduzetnika itd. Znači da menadžer malog poduzeća podnosi veću odgovornost i obavlja više različitih funkcija upravo zbog financijske ograničenosti, nego menadžer velikog poduzeća koji isti taj posao obavlja u mnogo užem specijaliziranom području. Menadžer malog poduzeća će uložiti više obavljanje potrebnih radnji nego menadžer posloprimac, a iz razloga osobnog uspjeha i raspolaganja vlastitim kapitalom, a o čijem načinu rada ovisi opstanak poduzeća i njega kao vlasnika.

4. FUNKCIJE MENADŽMENTA U MALOM PREDUZEĆU

5 IBIDEM, str.15

U teoriji se spominje pet funkcija menadžmenta i to: planiranje, organiziranje, vođenje i kontrola.

Praksa je dokazala da se navedene funkcije bez obzira na slijed nabrajanja, ne obavljanju redoslijedom navođenja, već se funkcije prilagođavaju problematici kojom se malo poduzeće svakodnevno susreće.

U malom poduzeću jedna osoba obavlja više funkcija menadžmenta, odnosno pokriva dvije odnosno tri hijerarhijske razine menadžmenta, tako da nije moguće navesti koliko se vremena posvećuje pojedinoj funkciji menadžmenta. Svaka funkcija podjednako je važna za postizanje krajnjeg cilja, a menadžer malog poduzeća, koji je najčešće i vlasnik malog poduzeća, odlučuje koliko će vremena posvetiti pojedinoj funkciji. Naravno odluka nije konstantna za cijelo razdoblje poslovanja, ona se mijenja ovisno o situaciji u eksternoj i internoj okolini, jer okolina je izvor prilika, ali i prijetnji za poduzeće. Stoga okolinu treba kontinuirano pratiti, te shodno tome provoditi funkcije menadžmenta.

Planiranje je polazna funkcija upravljanja malim poduzećem, a koja se temelji na ciljevima koje treba ostvariti, utvrđivanja preduvjeta za realizaciju tih ciljeva, te izbora metoda i tehnika za njihovo postignuće.

Početni problem koji se javlja kod malih poduzeća je kretanje u posao stihijski, bez jasno definirane vizije, a na kojoj se u budućnosti treba graditi identitet malog poduzeća.

Vizija pomaže menadžmentu da sagleda položaj poduzeća u budućnosti i počne se pripremati za budućnost koja dolazi. 6

Vizija i misija često se poistovjećuju, premda postoji velika razlika između njih, jer misija se bavi svrhom i razlogom postojanja malog poduzeća u sadašnjosti, dok vizija definira položaj malog poduzeća u budućnosti.

Prvi pogrešni korak koji čine vlasnici malog poduzeća jest poistovjećivanje naziva posla kojim će se baviti sa vizijom i misijom.Vidljivo je da na misiju poduzeća utječe eksterna i interna okolina

Interne snage mogu biti: visoka efikasnost, kvalitetni proizvodi, visoka kompetentnost ljudi, vrijedna oprema, izvrsnost u organizacijskim procesima, dobri kontakti s kupcima, dobavljačima i sl.Interne slabosti mogu biti: niska efikasnost, nekvalitetni proizvodi, niska kompetentnost ljudi, nedostatna oprema i drugi resursi, loša organizacijska kultura i organizacijski procesi, nepostojeći ili loši kontakti s kupcima i dobavljačima.

Eksterne prilike mogu biti: porast potražnje za proizvodima, pojava novih segmenata kupaca, trendovi u svijetu i gospodarstvu, stimulativne mjere u zakonskoj regulativi, nove tehnološke mogućnosti.

6IBIDEM, str.31

Eksterne prijetnje mogu biti: pad potražnje za proizvodima, pojava novih konkurenata, povećanje poreza i doprinosa, visoka razina vladinih mjera i regulativa, prijetnja supstitucijskih proizvoda. 7

Menadžer, odnosno vlasnik malog poduzeća mora biti svjestan svojih snaga, kao i slabosti, te pronaći način da ih kompenzira sa eksternim prilikama i prijetnjama. To može postići samo kontinuiranim praćenjem eksterne i interne okoline.

Planiranje uključuje osiguranje razumljivih, pažljivo promišljenih odgovora na pitanja : 8

Koji će se proizvod ili usluga proizvoditi / osigurati?

Koje će se tržište opsluživati?

Koji će se posao pokrenuti?

Kako će se posao voditi?

Koji će se posao financirati?

Najčešći problem danas je upravo odgovor na zadnje pitanje, izvor financiranja malog poduzeća, gdje se vlasnik-menadžer često nađe u situaciji da ne može prevladati svoje slabosti upravo zbog nedostatka financija, pri čemu za njegove poteškoće sluha nemaju niti nadležne institucije, niti banke, što ga dovodi do odustajanja od realizacije poslovne ideje ili se nađe u situaciji da radi vlastitog opstanka prihvaća najčešće nepovoljne kreditne linije,koje ga u konačnici opet dovode u prvotnu situaciju, još veću zaduženost.Organiziranje se može poistovjetiti sa menadžmentom, jer predstavlja povezivanje ljudi sa odgovarajućim sredstvima u cilju postizanja zajedničkog cilja. No organiziranje je samo jedna funkcija menadžmenta, kojoj menadžment posvećuje samo dio vremena.

Dobra organizacija omogućava optimalno korištenje svih resursa, uspješno odvijanje poslovnog procesa, da se ljudi pri radu ne preklapaju, te da vrijeme ne troše na nepotrebne poslove, dok se loša organizacija i nedostatak znanja često pokušavaju zamijeniti pretjeranom žurbom i nervozom, što rezultira neučinkovitošću.

Činjenica jest, da malo poduzeće raspolaže malim brojem radnika, a isto tako ima puno poslova koje mora učinkovito obaviti, tako da se u malom poduzeću mora organizirati posao, za razliku od velikog gdje se organizira veliki broj ljudi koji će zadane poslove obaviti.

Pogrešno se tumači da cjelodnevni rad vlasnika-menadžera donosi dobre rezultate, dobre rezultate donosi organizirani rad.

Postoji razlika između organizacije posla na početku poslovanja i nakon rasta. Upravo zbog te razlike se treba naučiti razlikovati važne stvari od žurnih, kreativne od rutinskih zadataka, definirati prioritete i planirati dnevne, tjedne i mjesečne aktivnosti.

7 Buble M., Cingula M., Dujanić M., Dulčić Ž., Božac M.G., Galetić L., Ljubić F., Pfaifer S., Tipurić D.(2005): „Strateški menadžment“, Zagreb, Sinergija, str 68.8 Deželjin J., Dujanić M., Tadin H., Vidoje V.,(1999): „Poduzetnički menadžment“, Zagreb,Alineja, str.230

Ukoliko se ne uspije kroz izvjesno vrijeme poslovanja steći rutina organiziranja, nakon nekog vremena mali poduzetnik će biti pretrpan manje važnim poslom, te neće uspjeti obavljati poslove od važnosti za nastavak poslovanja malog poduzeća.

Vođenje kao funkcija menadžmenta ima zadatak utjecati na zaposlenike kako bi najučinkovitije obavili zadatke čiji rezultati dovode do postizanja cilja.

Zaposlenici predstavljaju jedan od najvažnijih resursa u poduzeću. Razlika od ostalih resursa kojima malo poduzeće raspolaže je u načinu iskazivanja vrijednosti. Naime, svi resursi poduzeća koji su neophodni za obavljanje poslovnog procesa vrijednosno su iskazani u bilanci poduzeća, za razliku od ljudskog resursa koji se spominje u slučajevima troška školovanja i sl.

Bez obzira na činjenicu da malo poduzeće ima dvoje ili više zaposlenika, ne treba zanemariti važnost ove funkcije. Način vođenja dvoje ili stotinu ljudi zahtjeva od vođe iste sposobnosti poticanja i motiviranja zaposlenika, ovladavanje sukobima koji se mogu pojaviti u poslovanju itd. Zaposlenici kojima je menadžer uspio zadovoljiti potrebe ili ciljeve, izvršavati će postavljene zadatke bez stvaranja poteškoća nadređenome.

Temelj učinkovitog vodstva čini osmišljavanje zadataka postavljenog određenoj organizaciji i njegovo jasno i očigledno definiranje i utvrđivanje. Vođa postavlja ciljeve, određuje prioritete i utvrđuje i održava standarde, ali čini i kompromise.9

Glavni razlog slabe produktivnosti zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu nije nedostatak znanja i sposobnosti, već neadekvatan način vođenja zaposlenih i neulaganje u stručno usavršavanje za određeni dio posla, jer potreba ulaganja u proizvodnu tehnologiju, zahtjeva kontinuirano ulaganje u obrazovanje i stručno usavršavanje zaposlenih.Zbog svoje financijske ograničenosti mala poduzeća nisu u mogućnosti uz izdvajanje za ulaganje u tehnologiju, izdvajati sredstva za usavršavanje zaposlenika.Ostaje im na raspolaganju jedino dobra motivacija zaposlenih.

Ono što poslodavac malog poduzeća ne može izbjeći jest kompenzacija za obavljeni zadatak, odnosno plaća, koja je najveći motivator zaposlenih. Uz neto plaću, malo poduzeće opterećeno je velikim davanjima za doprinose mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a čemu je zakonodavstvo oslobađajući poslodavce plaćanja tih davanja uz uvjet zapošljavanja nezaposlenih, potaklo povećanje zapošljavanja i stimulaciju poduzetnika.

Kontrola je usporedba planiranih i ostvarenih rezultata u poslovnom procesu. Ukoliko je zanemarena prvotna funkcija menadžmenta - planiranje, nije moguće izvršiti kontrolu ostvarenih rezultata.

Prema Slocumu kriteriji efektivne kontrole su: povezanost sa željenim rezultatima, objektivnost (nepristranost), kompletnost (stupanj obuhvaćenosti), pravovremenost

9 Drucker P.(2005): „Najvažnije o menadžmentu“, Zagreb, M.E.P. Consult, str. 227

(osigurati informacije u pravo vrijeme) i prihvatljivost (da li je zaposleni prihvaćaju ili ne).10

Osnovni zadatak funkcije kontrole je ukazivanje na pozitivna i negativna odstupanja od planiranoga.

Ocjenjivanje postignutih rezultata zaposlenih u proizvodnim djelatnostima je relativno lako, za razliku od neproizvodnih djelatnosti, tzv. uslužnih, čije rezultate mogu prepoznati stručnjaci. Često zbog financijske ograničenosti, ne naručuju se usluge stručnjaka, već se pribjegava nestručnoj ocjeni uspoređujući rezultate postignute u prošlosti, ili postignute rezultate konkurenata, tako da takve ocjene u konačnici su neutemeljene i oslanjanje na njih mogu malo poduzeće odvesti u smjeru neuspjeha.

5. ZAKLJUČAK

10 Dujanić M.(2007): „Osnove menadžmenta“, Rijeka,Veleučilište u Rijeci, str. 173

6. LITERATURA