03 ARHAJSKA DRUŠTVA IZMEĐU ALPA I EGEJA

8/14/2019 03 ARHAJSKA DRUTVA IZMEU ALPA I EGEJA

1/32

ARHAJSKA DRUTVA

izmeu Alpa i Egeja


2/32

Mediteranski prostor


3/32

Mrano doba u Grkoj

mrano doba: 1100. 800/750. g.pr. Kr.

nestanak pisma (linear B) arheoloki i kasniji pisani izvori(homerski epovi)

statino razdoblje, relativnosiromano povijesnim dogaajima

znatno smanjen broj stanovnika depopulacija i iseljavanje

razvoj aristokracije u njega vj. ulaze

i ostaci mikenskog plemstva odnos: aristoi(najbolji) demos(puk) plemstvo je vladajui sloj: dricivilnu, sudsku, religijsku i vojnu vlast bazirano na tradiciji

plemii uzor u mikenskojaristokraciji nasljedni kralj -basileus: malo vee ovlasti od ostalihplemia

cilj plemike elite aret(krepost) odvanost, snaga, lukavstvo,pravinost

Homerovi epovi slika drutva togvremena

Protogeometrijska keramika


4/32

Mrano doba u Grkoj

gospodarstvo: manje povrine podobradom nego u mikensko doba manja produkcija hrane stoarstvo:jaa grana gospodarstva

smanjen opseg trgovine i pomorstva

stare veze s istokom su ipak opstale nema monumentalne arhitekture ne

postoje palae i masivni obrambenisustavi

eljezo polako ulazi u upotrebu 1050.

900. g. pr. Kr. novo orue i oruje utjecaj istoka: Cipar, Anadolija umjetnost: protogeometrijska faza: 11.

i 10. st. pr. Kr. 9. i 8. st. pr. Kr.:geometrijski stil glavna manifestacija:ukraavanje keramikih posuda

isprva pravilni geometrijski motivi 9/8. st. pr. Kr. pojava prikaza ivihbia na keramici

prikazi: tualjke za mrtvim i pogrebnepovorke na grobnim posudama,junaki bojevi, pomorske bitke

Geometrijski stil, krater, 8. st. pr Kr.


5/32

Mrano doba u Grkoj

oko 900. g. pr. Kr. poboljanjegospodarskih prilika napredakpoljoprivrede vea koliina hrane porast broj stanovnitva

porast blagostanja bogatiji grobniprilozi vie nakita i luksuznih

predmeta: bogati ukopi Lefkandi(Eubeja) i Atena razvoj eljezne metalurgije i rudarstva

metalna orua i oruje postaju svedostupniji

novi metal: u mnogome bolja svojstva vrstoa, trajnost, otrina

oklop i dijelovi tita i dalje odbronce problem nabave kositra:prekid starih trgovakih ruta

u 9. st. pr. Kr. naznake razvoja

kasnijih polisa okupljanjestanovnitva oko kraljevskog sjedita:plemstvo, obrtnici, trgovci uz seljakeu okolici jaa meusobnapovezanost i ovisnost

razvoj luke, izgradnja bedema,

Jonija Atika i Atena najpoznatijiprimjeri ovakvog razvoja u Grkoj

Geometrijski stil, dipilonska amfora, 8. st. pr Kr.

Atenska akropola


6/32

Arhajsko doba u Grkoj razvoj polisa

izlazak iz mranog razdoblja 800/750. g. pr. Kr. arhajsko doba oko 750. g. pr. Kr. razvoj polisa

grada-drave osnovne teritorijalnecjeline antike Grke

geografsko-reljefna uvjetovanost

rascjepkanost i nepovezanost mogui uzori: gradovi-drave Cipra i

Fenikije postepeno stjecanje trojake

samostalnosti: autarkija, autonomija,

eleuterija polis: teritorij grada i okolni agrarniprostor prostorne sastavnice grada:akropola, agora

stanovnici: od aristokracije do robova politika prava imaju odrasli

mukarci podjela na file (plemena) i fratrije

(bratstva) plemstvo ima vodstvo ufilama

polisi nose ime zajednice graana

Atenjani, Lakedemonjani, Korinani oligarhija, tiranija, demokracija oblici vladavina u polisima

Ostaci Sparte

Dananja Sparta i gorje Tajget u pozadini


7/32

Karta antike Grke


8/32

Arhajsko doba u Grkoj velika kolonizacija

velika kolonizacija: 750. 550. g. pr.Kr. uzroci: prenapuenost (porast

stanovnitva nakon mranog doba),socijalna previranja, irenje trgovine

glavna podruja kolonizacije: Italija,

Sicilija, Francuska, panjolska, obaleCrnog mora Eubeja: oko 800. g. pr. Kr. Al-Mina

(Sirija), 775. g. pr. Kr. Ischia Pitekusa (Napuljski zaljev)

glavni kolonizatori: Milet (Crno more,Naukratis), Fokeja (Eleja, Masilija),Halkida (Kume), Megara (Bizancij),Korint (Sirakuza)

glavni grad (metropolis) pripremaiseljenje oikist: voa putovanja i

osniva novog naselja esti sukobi s lokalnim stanovnitvomi konkurentima Feniani, Etruani

izvoz preko kolonija: keramika, tekstil,nakit uvoz: ito, metal, vuna, lan,jantar

veze matinog grada i kolonije istikultovi, pomo u ratovima

Hram u Akragantu, Sicilija

Krater iz Vixa, 6. st. pr. Kr.


9/32

Matini grki prostor i kolonije, oko 550. g. pr. Kr.


10/32

Arhajsko doba u Grkoj

obiljeje grkog svijeta: rascjepkanost zajednika homerska tradicija zajednika religija kultovi se ire

kolonizacijom velike sveanosti: Istmijske igre (u ast

Posejdona) Korint, Pitijske igre(Apolon) Delfi, Nemejske igre (Zeus) Argolida

najvanije: Olimpijske igre (Zeus) od776. g. pr. Kr. po njima raunanjevremena (Olimpijade)

atletska natjecanja uvode sepostepeno: tranje (prvo natjecanjeIgara), petoboj, konjske trke, hrvanje,akanje, pankration, utrka hoplita

Milon iz Krotona najpoznatijipobjednik pet puta u hrvanju prvi

put 540. g. pr. Kr. zajedniko pismo: alfabet kraj 9./po.8. st. pr. Kr. nastao od fenikog pisma

kovani novac kraj 7. st. pr. Kr. umaloazijskim grkim gradovima pouzoru na lidijski novac

hopliti i falanga nov nain ratovanja

Zeusov hram u Olimpiji

Pankration, kombinacija akanja i hrvanja, pretea suvremenih okrutnih borilakih vjetina


11/32

Arhajsko doba u Grkoj

Atenski kovani novac

Feniko pismo

Grki alfabet


12/32


13/32

Arhajsko doba u Grkoj kultura

razvoj svih grana umjetnosti arhajskaumjetnost pjesnitvo: Homer, Heziod, Kalin, Arhiloh,

Tirtej, Ezop, Alkej, Sapfo, Anakreont,Pindar

arhitekura: razvoj hramova dorski ikasniji jonski stil

kraj 7. i 6. st. pr. Kr. rani hramovi: Herinhram u Olimpiji, Artemidin na Krfu,arhajski Atenin hram na Akropoli

arhajsko kiparstvo: samostalna plastika i

reljefno kiparstvo zatvorenije forme statian poloaj tijela keramika slikarstvo na posudama

vana grana umjetnosti kraj geom. razdoblja prijelaz s 8. na 7.

st. pr. Kr. 7. st. pr. Kr. orijentalizirajua umjetnost:

utjecaj istoka, ivotinjski frizovi korintskistil: ljudske i ivot. figure

6. st. pr. Kr. crnofiguralni stil oslikavanjaposuda od 530. 520. g. pr. Kr.:

crvenofiguralni stil Atena preuzimaprimat u keramikoj proizvodnji

Korintska kermika, 6. st. pr. Kr. Kouros

Herin hram u Olimpiji


14/32

Arhajsko doba u Grkoj Atena i Sparta Atena i Sparta sredita grkog svijeta Atika oko 1000. g. pr. Kr. preivjela

mikenska tradicija atenska akropolapostaje sredite novog polisa

uklanjanje monarhije arhonti areopag:aristokratska skuptina

Drakon 621. g. pr. Kr.: kodifikacija Solon594/593. g.: uspostava timokracije Pizistrat 546. 527. g.: tiranida Klisten508/507. g.: 10 teritorijalnih fila vijee 500

Atena put prema demokraciji gospodarski i kulturni uspon Atenapostaje sredite grkog svijeta

Sparta nastala oko 900. g. pr. Kr. od760. g. pr. Kr.: irenja teritorija polisa

podjela drutva: slobodni graani(spartijati), slobodni seljaci (perijeci), heloti

(dravni robovi) vojno ustrojeno drutvo mitski kralj Likurg: ustav dva kralja naelu drave: zapovjednici u ratu u vrijememira vlada pet efora i geruzija (vijeestaraca)

uspon Sparte vojno najmoniji grki polis

sredinom 6. st. pr. Kr. Peloponeskisavez uzrok sukoba s Atenom

Solon

Likurg


15/32

Arhajsko doba u Grkoj ostatak grkog svijeta

Korint jak centar u 7. i 6. st. pr. Kr. povoljan poloaj na prevlaci: prometni znaaj snana keramika proizvodnja i izvoz

na zapadu razvoj snanih gradova naSiciliji i junoj Italiji Gela, Sirakuza,Akragant, Kime tiranida uobiajen nain

vladavine u 6. i 5. st. pr. Kr. na Siciliji povezivanje vie polisa: zaeci teritorijalnedrave

Masilija znaajna kolonija kontakti shaltatskim krugom i Keltima u unutranjostiEurope

na istoku gradovi iz Male Azije kolonizirajuCrno more Milet i Efez dobri odnosi s lidijskom dravom grki

gradovi priznaju lidijsku vrhovnu vlast pritisak Kimerana i Skita na Malu Aziju bez

velikog utjecaja na grke gradove na istoku uspon nove sile Perzijanci 547. g. pr. Kr. prodor u Malu Aziju ruenje lidijskedrave Sard postaje glavni grad satrapije

Milet se dobrovoljno predaje ostali gradovipokoreni dio Grka se odseljava

znatno otean poloaj grkih gradova Perzijanci preferiraju Feniane Perzijski car Darije I

Teatar u Miletu


16/32

Arhajsko doba u Grkoj ratovi s Perzijancima jonski ustanak protiv Perzijanaca 500. do

493. g. pr. Kr. pomo Atene i Eretrije sEubeje slom ustanka povjesniar Herodot glavni izvor za ratove

s Perzijancima 492. g. pr. Kr. Mardonije vodi perzijski

pohod da Makedoniju i Trakiju Temistoklo izabran za arhonta pa prognan perzijski kazneni pohod na Atenu i Eretriju

Datis i Artaferno 490. g. pr. Kr. osvojenjekikladskih otoka, Roda i Eubeje razaranjeEretrije

Maraton istona Atika iskrcavanje 20 000Perzijanaca Miltijad vodi Atenjane (oko 10000) poraz Perzijanaca Datisova flotaodustaje od osvajanja Atene

politiki nemiri u Ateni Temistoklo se vraaiz progonstva gradi flotu od 180 brodova priprema se za novi rat

481. g. pr. Kr. skuptina grkih gradova uKorintu proglaen opi meugrki mir bojni savez (simahija) vodstvo povjerenoSpartancima

novi perzijski vladar Kserkso I (486. 477. g.pr. Kr.) mlai Darijev sin slama pobune uvie dijelova carstva

Grka falanga (suvremeni crte)

Bitka kod Maratona


17/32

Arhajsko doba u Grkoj ratovi s Perzijancima

proljee 480. g. pr. Kr. iz Sarda kreevelika vojska (cca. 200 000 ljudi) prekodva pontonska mosta na Helespontu prati ih velika flota (1 000 brodova)

klanac Termopile Leonida dri obranu soko 7 000 ljudi izdaja: Perzijanci

zaobilaze klanac Leonida otputa vojsku ostaje 300 Spartanaca i 700 Tespijaca bore se do posljednjeg ovjeka

grka flota se brani kod rta Artemizija iotoka Argironeza nanose teke gubitkePerzijancima

Temistoklo povlai stanovnitvo s Atike naEginu i Salaminu na Akropoli mala vojnaposada Perzijanci je osvajaju i rue

bitka u tjesnacu kod Salamine porazPerzijanaca flota i vojska se povlae

prema Beotiji i Maloj Aziji 479. g. pr. Kr. potpuno potuenaperzijska vojska kod Plateje u Beotiji(Pauzanije) i flota kod kod rta Mikale uJoniji (Leotihida)

nova pobuna jonskih gradova Atena

sklapa saveze s nekim od tih gradova zaetak prvog atikog pomorskog savezaTemistoklo

Bitka kod Termopila i Salamine


18/32

Italija u eljeznom dobu bronano doba: apeninska i

terramare kultura do krajabronanog doba novi prodor indoeuropskih naroda sa

sjevera oko 1000. g. pr. Kr. dioire europske populacije, nositeljakulture polja sa arama

irenje novog naina ukopavanja naitavu Italiju i Siciliju jo uvijekobiljeja bronanodobne kulture malo eljeznih predmeta

novo stanovnitvo se stapa s

starosjedilakim nastaju italskeskupine italiko stanovnitvo dvije jezine

grupe: manja latino-faliskijska (Latini,

Falisci) vea oskijsko-umbriko-sabelska

grupa (Umbri, Volani,Sabinjani, Samniani, Oski,Lukanci, Vestini) brdoviti krajeviApenina

plemenski organizirano stanovnitvo naselja seoskog tipa centri nautvrenim uzvisinama

Karta s etnikim zajednicama u eljeznodobnoj Italiji, 8. 6. st. pr. Kr.


19/32

Italija u eljeznom dobu

Ligurija i Lombardija ostacipredindoeuropskog stanovnitva Liguri jadranska obala Piceni dananja

pokrajina Marche veze s Liburnima slinost materijalne kulture mogueseobe s istonojadranske obale

Apulija: Dauni, Japigi i Mesapijsci mogue ilirsko porijeklo slinost imenaJapiga i Japoda slinost materijalnekulture prema Herodotu: Japigi iMesapijci su s Krete

Veneti SI Italija Veneto, Furlanija, juniTirol slinost s histarskom kulturom

Vilanovska kultura (1000. 700. g. pr. Kr.) Emilia-Romagna i Toskana lokalitetVillanova kod Bologne eponimni lokalitet spaljivanje mrtvih i arni ukopi jedna odosnova razvoja etruanske civilizacije

grka kolonizacija: Kume (740. g. pr. Kr. Halkida i Eretrija), Sirakuza (733. g. pr. Kr. Korint), Megara Hibleja (728. g. pr. Kr. Megara)

na Sardiniji nastavak kulture nuraghija

do 8. st. pr. Kr. kontakti s Fenianima kojikoloniziraju obale Sardinije i Korzike

Daunijska keramika

Mesapijska keramika


20/32

Italija Etruani

tri glavne teorije o porijeklu Etruana:istono porijeklo iz Male Azije(Herodot), autohtono porijeklo (Dionizijeiz Halikarnasa), sa sjevera (Livije) kombinacija ova tri elementa vjerojatnorjeenje ovog pitanja

tri elementa postanka Etruana autohtona bronanodobna kultura uToskani vilanovska kultura utjecaji sistoka: egejsko-maloazijski prostor (8. st.pr. Kr.) priljev stanovnika iz Male Azije

Etruani Raseni, Tireni, Tusci

matino podruje Toskana irenjeprema jugu (do Kapue u Kampaniji) isjeveroistoku (Umbrija, Emilia Romagna,do rijeke Po i Jadrana) kulturni utjecajina Retijce u Alpama

Etruani bez centralne organizacijedrave samostalni gradovi spripadajuim teritorijem na elu im jelukumon (kralj) oko 600. g. pt. Kr.:savez 12 gradova

najvaniji gradovi: Caere (Cerveteri),

Populonia, Veji, Vetulonija, Tarkvinija,Volturnum (Capua), NolaSarkofag iz Cerveterija


21/32

Italija Etruani najvii stupanj civilizacije druga polovica 6.

st. pr. Kr. pobjeda nad grkom flotom kodAlalije 540. g. pr. Kr.

oko 525. g. pr. Kr. Etruani prelazeApenine osnivaju gradove na jadranskojobali Rimini, Ravenna, Spina razvoj

trgovine po Jadranu gospodarstvo: napredna metalurgija (oruje,nakit, situle) i keramika proizvodnja oponaanje grke keramike

razvijena poljoprivreda navodnjavanje iisuivanje istonjake tradicije

gradovi razvijena komunalna infrastruktura gradnja velikih grobnica grobni humci ili

komore u stijeni religija izraen kult mrtvih vrhovni bog

Tinija (ekvivalent Jupitru), Uni (Junona),

Meniva (Minerva) etruanski hramovi utjecaj na kasnijerimske stupovi samo na proelju

slikarstvo i kiparstvo sauvano ugrobnicama grki utjecaj

pismo deifrirano jezik ostao nerazumljiv nastalo pod utjecajem grkog alfabeta vj. izKume Freska iz etruanskog groba, Tarkvinija

Etruanski grobni humci u Cerveterija


22/32

Italija poeci Rima oko 1000. g. pr. Kr. prva mala naselja na

rimskim breuljcima iznad movarnog tla unizinama prijelaz preko Tibera trgovaki put soli na Forumu iz sredine 9. st. pr. Kr.

vilanovski arni grobovi neto kasnije

grobovi s hrastovim ljesovima ili kamenomarhitekturom inhumacija dva grobna ritusa upuuju na suivot dvije

razliite skupine ljudi na Palatinu Roma Quadrata najstarije

naselje vj. utvreno Latini

na Kvirinalu obitavali Sabinjani naseljeni i Eskvilin, Viminal i Celij Sabinjani na Kvirinalu mogua podloga za

nastanak legende o otmici Sabinjanki druga legenda trojanski junak Eneja

praotac Latina prema legendi Rim osnovan 753. g. pr. Kr. Ab Urbe conditaraunanje vremena (Varon) Romul i Rem: Enejini potomci izoravanjebrazde etruanski obiaj

prema arheolokim podacima osnutakgrada oko 575. g. pr. Kr. osnivai suEtruani Roma (Ruma) etruansko ime

Romul i Rem s vuicom

eljeznodobni ostaci na Kapitoliju


23/32

Italija poeci Rima

razdoblje kraljeva sedam kraljeva: Romul,Numa Pompilije, Tul Hostilije, Anko Marcije,Tarkvinije Prisko, Servije Tulije, TarkvinijeSuperbo (Superbus Ohol) povjesniarTit Livije: Ab Urbe Condita povijest Rima

uz kralja vlada Senat predstavnici

uglednih obitelji patres familias Romul: vj. mitski lik ostali povijesnelinosti kraljevska titula nije nasljedna

Tul Hostilije rat protiv grada Alba Longa Anko Marcije osvojio ue Tibera

osnovao luku u Ostiji sagradio prvi vrstimost preko rijeke nizvodno od rijenogotoka u Rimu

Rim podijeljen na 3 plemena (Ramnes,Luceres, Tities) 30 kurija vojna sila odoko 3000 pjeaka i 300 konjanika

Tarkvinije Prisko Etruanin vlast slinagrkoj tiranidi dolazak gradske kulture izEtrurije

Forum prvo poploenje: oko 575. g. pr. Kr. postaje politiko, vjersko i gospodarskosredite

proirenje senata: gentes minoresuvoenje gladijatorskih igara

Karta ranog Rima

Rimski forum


24/32

Italija poeci Rima

T. Prisko uvodi tovanje kapitolijske trijade Jupiter, Junona, Minerva podie hramJupiteru Optimu Maksimu

Servije Tulije Latin podie prvi gradski zid oko 8 km u duljinu

uveo staleko ustrojstvo ordinesi gradusdigninatis ukidaju se tri stara tribusa i uvodeporezni razredi

nova 4 gradska i vie seoskih tribusa ukidase znaaj rodovske i plemenske pripadnosti uvodi se teritorijalna podjela

Tarkvinije Superbo (Oholi) ubija S. Tulija povratak etruanske dinastije despotskikarakter vlasti nastoji pridobiti iroke masegraevnom djelatnou procvat etruanskeumjetnosti u Rimu

Lucije Junije Brut protjerivanje T. Superba

legenda o silovanju Lukrecije od stranekraljevog sina Seksta povod za ruenjekraljevske vlasti

prijelaz je vjerojatno bio postupniji kraljevi supolako gubili mo

osnutak republike oko 509. g. pr. Kr.

podudara se s padom etruanske moi konzuli zadravaju neka kraljevska obiljeja

Lucije Junije Brut


25/32

eljezno dobana hrvatskom

povijesnom prostoru 8. st. pr. Kr. nove veze

panonskog prostora s kavkasko-pontskim i donjodunavskimpodrujem prodor eljeznemetalurgije, pojava konjanika-ratnika

tzv. trako-kimerijski prodor kraj kasne KP u Panoniji manje grupe nosioca KP-a

povlae se na zapad sudjelujuu formiranju eljeznodobnekulture na jugoistonoalpskomprostoru pod utjecajem istonoghaltatskog kulturnog kruga budue jezgro visoke kulture kojee utjecati na Z i SJ Hrvatsku 8. st. pr. Kr. vei dio Europe nova razvojna etapa civilizacije u kulturnom, gospodarskom iduhovnom smislu

nai krajevi na rubu novegrke, italske i etrurskecivilizacije


26/32

Starije eljezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru panonski prostor prilino

opustoen stanovnitvo izbjeglou predalpski brdski prostor

leita eljezne rudae smanjen broj ukopanih ostava novi kontakti s balkanskimprostorom pojava skeletnihukopa u Panoniji

daljska grupa naslijee iz

razdoblja KP: zadravanjearnog ukopa novi utjecaji sistoka konjika oprema,keramika s istoka, zlatni nalazi,tehnika lijevanja bronce na proboj

u SJ Hrvatskoj pojava ivotinjskeplastike od bronce i keramike

kulturna grupa Martijanec Kaptol rano elj. doba SZ Hrvatske tradicija KP (arni ukop) i novihelemenata sahranjivanjeistaknutih pojedinaca podtumulima uz brojne priloge


27/32

Starije eljezno dobana hrvatskom

povijesnom prostoru tumuli u Martijancu kod Varadina i Kaptolu

kod Poege ratniki (tzv. kneevski)grobovi s lanovima obitelji (3 5 pokojnika)

najvei tumul u Jalabetu vis. 8, prom. 70m grobna arhitektura od kamenih ploa u Kaptolu uz konjsku opremu nalaz

korintske kacige, grko-ilirske kacige i grkihknemida svjedoci o kontaktima 7. i 6. st.pr. Kr. slini nalazi u Makedoniji i BiH

(Glasinac) ratnici slini prikazima s dolenjskih situla

na njima ratnici nose italske ili alpske tipovekaciga

utvrena naselja (Kaptol, Budinjak)

oko 550. g. pr. Kr. kraj kult. grupeMartijanec Kaptol i vj. daljske grupe novi utjecaji s balkanskog prostora

posebno u Slavoniji i Srijemu u 5. i 4. st. pr. Kr. prvi kontakti s keltskim

svijetom na sjeveru 3. st. pr. Kr. latenska kultura i Kelti u SZ

Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu


28/32

Starije eljezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru

Histarska grupa kontinuirankulturni razvoj od KBD doRimljana 6 razvojnih faza od 11.

st. do 177. g. pr. Kr. jasnorazvijen etnik Histra 9/8. st. pr. Kr. veze sa

sjevernom Italijom kulturniutjecaji iz Marche i Veneta slinost kulture Veneta (Este),

Notranjske, Istre, Picenuma iLiburna uvoz etrurskih metalnih predmeta

te apulske i grke slikanekeramike

nalazi situla s figuralnim prikazima kamena plastika 6. st. pr. Kr. gradinska naselja centri drutva:

Picugi, Beram, Pula, Katel kodBuja predurbana i protourbanafaza

Nezakcij centar plemenskogsaveza


29/32

Starije eljezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru Japodska grupa (9. 4. st. pr. Kr.)

nastavlja se do dolaska Rimljana japodski etnik Lika, dio ist. Slovenije i

zap. Bosne Pokuplje kontaktna zona sKolapijanima

gradinska naselja: Prozor, Kompolje,Viniica (Josipdol)

u podnoju gradina: grobni humci iravni grobovi biritualnost prijevoj Vratnik komunikacija s

morem obrada bronce karakteristini nalazi

japodskih kapa, bronane figuriceivotinja, dvodijelne fibule (tip Prozor)

kontakti s prekojadranskim etrursko-italskim prostorom importi figuralneplastike od jantara iz podruja rijekePo: 6. 5. st. pr. Kr.

u 4. st. pr. Kr. poinju kontakti skeltsko-latenskim utjecajima sa sjeveraGradine Veliki i Mali Vital, Prozor kod Otoca


30/32

Starije eljezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru Liburnska grupa (9. 4. st. pr. Kr.)

nositelji Liburni prostor od Rae doKrke

eljezno doba od 9. st. pr. Kr. jadranska orijentacija odvojenostod balkanskog zalea

734. g. pr. Kr. sukob oko Krfa sGrcima (Korint) o tome pieStrabon

podatak koji govori o liburnskojpomorskoj moi vrhunac urazdoblju 9. pol. 6. st. pr. Kr.

veliki broj gradina 600 registriranih Bribir, Nadin, Aserija na kopnupostoji sustav putova dobroorganiziran i povezan jedinstvenikulturni prostor

nema izrazitog sredita poputNezakcija niti tragova centralizacije

Zadar i Nin nizinski primorski centri

importi apulske i korintske keramike(vj. iz korintskih kolonija u Italiji)

Liburna

Bribirska glavica

St ij lj d b


31/32

Starije eljezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru Delmatska skupina (9. 4. st. pr.

Kr.) od Krke do Neretve dubokou unutranjost: JZ Bosna i Z

Hercegovina etniki nejedinstven prostor tek od4. st. pr. Kr. ujedinjen poddominantnim Delmatima

gradinska naselja oko 400registriranih

od 6. st. pr. Kr. Delmati imajuratnike ukope s dugakim krivimnoevima (slino grkim mahairama) takve ukope nemaju Liburni i Histri

brojni nalazi grko-ilirskih kaciga uvozi s Jonskog mora

od 4. st. pr. Kr. megalitski naingradnje zidova Tor na Hvaru utjecaj grkih naseobina

od 6. st. pr. Kr. uvoz grkekorintske keramike Solin i Korula

dokaz grke plovidbe Jadranom uto vrijeme Kula Tor na Hvaru

Grko-ilirska kaciga iz rijeke Cetine

A h j k d t i Al i E j


32/32

Arhajska drutva izmeu Alpa i Egeja Literatura:

Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002Cunliffe, Barry: The Oxford Illustrated History of Prehistoric Europe, Oxford: Oxford UniversityPress, 1994

Dimitrijevi, Stojan Teak-Gregl, Tihomila Majnari-Pandi, Nives: Prapovijest, Zagreb:Naprijed, 1998

Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale London: YaleUniversity Press, 2000

MacKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York: CambridgeUniversity Press, 2004

Novak, Grga: Prolost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljea, knj. 1., Split: Marjan tisak,

2004Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,

2007Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,

2007Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 5, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i

umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanoloka istraivanja, 1987ii, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada kolskih knjiga,

1925The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray,Oxford: Oxford University Press, 2001

The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford: OxfordUniversity Press, 2001

Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 3, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Kerovani,1974

Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Kerovani,1974

Documents

03 ARHAJSKA DRUŠTVA IZMEĐU ALPA I EGEJA