03 Josip Jankovic Maja Laklija Povezanost Ranih Roditeljskih Poruka i Nezeljenih Oblika Ponasanja Djece Osnovnoskolske Dob (4)

27Josip Jankovi, Maja Laklija: Povezanost ranih roditeljskih poruka i neeljenih oblika ponaanja djece osnovnokolske dobi

Zaprimljeno: 12.09.2011. Izvorni znanstveni lanak

UDK: 159.92 : 364.28

POVEZANOST RANIH RODITELJSKIH PORUKA

I NEPOELJNIH OBLIKA PONAANJA DJECE

OSNOVNOKOLSKE DOBI

Josip JankoviFilozofski fakultet Sveuilita u Mostaru

Maja LaklijaPravni fakultet u Zagrebu,

Studijski centar socijalnog rada

SAETAKNamjera je autora dobiti uvid u doivljaj djece o roditeljskom ponaanju u odnosu prema njima te povezanosti doivljaja roditeljskih poruka s manifestiranim ponaanjima djece u socijalnom okruenju. U tom kontekstu u radu se iznosi koncept ranih roditeljskih poruka koji je u teoriju i praksu uveo tvorac Transakcijske analize E. Berne, a kod nas ga dalje razvijao i istraivao J. Jankovi sa su-radnicima. Rezultati anketnog istraivanja na uzorku od 179 uenika, pokazuju da su kod djeaka ee prisutna agresivna ponaanja i nepotivanje pravila u odnosu na djevojice te da s porastom dobi uenika raste i njihova tendencija ka nepotivanju pravila. Rezul-tati pokazuju da su poruke osnaivanja i poticanja od strane majki povezane s potekoama u psihikom funkcioniranju djece; poruke optuivanja te emocionalnog i fizikog kanjavanja s agresivnim i destruktivnim ponaanjem, nepotivanjem pravila i potekoama u psihikom funkcioniranju djece, dok su poruke majinske ljubavi i potvrivanja u negativnoj korelaciji s agresivnim i destruktivnim ponaanjima te nepotivanjem pravila. Nadalje, utvreno je da postoji pozitivna povezanost poruka optuivanja, emocionalnog i fizikog kanjavanja djece te negativna povezanost poruka ljubavi i potvrivanja od strane oeva s agresivnim i destruktivnim pona-anjima, nepotivanjem pravila i potekoama u psihikom funkcioniranju djece. Rezultati ukazuju na vanost razvijanja razliitih programa i treninga za razvoj i unapreenje roditeljskih vjetina i poticanja pozitivnog te kompetentnog roditeljstva.

Kljune rijei: djeca, rane roditeljske poruke, oblici ponaanja

1. UVOD

Ideja da roditelji ponaanjem i odnosom prema svojim potomcima odreuju njihovo ponaanje i funkcioniranje nije nova. Nalazimo je i u pokuaju objanjenja ponaanja djeteta iz perspektive stila roditeljstva, psiholoke kontrole i teorije privrenosti (Cases i sur., 2006; Siantz, Coronado i Dovydaitis, 2010; Meunier i sur., 2011). S aspekta ekoloke teorije obitelj je kritina okolina za razvoj djeteta. Ti obiteljski, poglavito roditeljski, utjecaji dolaze u interakciju s djetetovim osobnim obiljejima zadanim nasljeem, moderiraju ih i ue dijete kljunim elementima kulture u kojoj je roeno, brojnim znanjima i vjetinama meu kojima i onim socijalnim, ali isto tako mogu pridonijeti i razvoju psiholokih, osobito emocionalnih potekoa i problema u ponaanju (Kurdek, 2003; Lengua, Honorado i Bush, 2007; Desjardins, Zelenski

i Coplan, 2008; SkreitulePikse, Sebre i Lubenko, 2010; Meunier i sur., 2011). Istraivanja provedena u razliitim kulturama pokazuju da djeca imaju snanu potrebu da od roditelja budu prihvaena i voljena (Rohner i Britner, 2002). U sluaju da tu potrebu djece roditelji ne zadovolje, ona mogu postati agresivna, pretjerano ovisna ili buntovna, emocionalno hladna i nestabilna, niskog samopotovanja, sklona manifestiranju problema u ponaanju (udinaObradovi i Obradovi, 2006). U sluaju veeg deficita ljubavi i komunikacije u dojenakoj dobi moe doi do poremeaja u vidu marazma, s karakteristinim zaostajanjem u psihosomatskom razvoju, koje u ekstremnom sluaju mogu zavriti i smru.

Utjecaj roditelja na djecu kroz njihove odgojne stilove prouavali su brojni autori (npr. Baumrind, 1971; Maccoby i Martin, 1983; Rohner i Britner,

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 19 (2011) Br. 2, 112228

2002; Rohner, Khaleque i Cournoyer, 2005). Iako postoje razliite tiplogije, najpoznatija je ona Maccoby i Martin (1983) koji su ve postojeu podjelu Baumrind nadogradili tako da su uz promatranu dimenziju roditeljskog nadzora (kontrole) uveli i dimenziju roditeljske topline, tj. osjetljivosti na potrebe djeteta. Oni su ponudili podjelu na etiri osnovna roditeljska odgojna stila: autoritarni (autokratski), autoritativni (demokratskidosljedan), permisivni (prepopustljiv) i zanemarujui (zaputajui) odgojni stil. Djeca iji roditelji njeguju autoritativni roditeljski stil (postavljaju granice i provode nadzor, ali pokazuju toplinu i ljubav) pokazuju viu razinu motivacije za uspjehom u kolskom okruenu, imaju razvijenije vjetine rjeavanja problema i samokontrole ponaanja, te empatije to ih u drutvenom okruenju ini kompetentnijima i drutveno odgovornima (Bai i Jankovi, 2000; Gartstein i Fagot, 2003; Lengua, Honorado i Bush, 2007; Desjardins, Zelenski i Coplan, 2008). Djeca autoritarnih roditelja (veliki roditeljski zahtjevi, uz nedovoljno topline i ljubavi) u socijalnom okruenju ee su povuena, pokazuju manjak inicijative za uspostavom odnosa i imaju slabije razvijene socijalne kompetencije (Lengua, Honorado i Bush, 2007). Djeca permisivnih roditelja (nedostatak roditeljskih zahtjeva, uz veliku toplinu i potporu) imaju nisko samopouzdanje i motivaciju za uspjehom (McWayne i sur, 2008). Pokazalo se da je autoritaran i permisivan stil roditeljstva povezan s niim stupnjem samokontrole djeteta (Lengua, Honorado i Bush, 2007) te viim stupnjem fizike agresije djece (Rubin, Stewart i Chen, 1995). U podruju odnosa, neka roditeljska ponaanja poput uskraivanja panje, ljubavi i podrke (zanemarujui/zaputajui roditeljski stil) pogotovo ako se uestalo manifestiraju mogu dovesti do toga da se i dijete tako pone ponaati prema svojim vrnjacima te ih odbija od sebe (Laible i sur., 2004). Istraivanja pokazuju da su djeaci u odnosu na djevojice u viem stupnju rizika za razvoja eksternaliziranih (Keenan i Shaw, 1997; Spieker i sur., 1999), dok su djevojice sklonije razvoju internaliziranih problema u ponaanju (Stacks i Goff, 2006).

Shek (2006) istie vanost kontrole ponaanja djeteta od strane roditelja te navodi roditeljsko znanje/informiranost, roditeljska oekivanja (pravila i aspiracije djeteta), roditeljski nadzor (nadgledanje i praenje djeteta), roditeljsku disciplinu (nagraivanje i kanjavanje djeteta s obzirom na oekivanja) i sveobuhvatnu roditeljsku kontrolu. Prema Nelson i Crick (2002) roditeljevo uskraivanje ljubavi ili nedosljednost u emocionalnom ponaanju prema

djetetu dvije su vrlo znaajne dimenzije negativne psiholoke kontrole i manipulacije djecom koje onda oblikuju njihovo ponaanje u ostalim socijalnim interakcijama. Drugi oblici te negativne roditeljske kontrole su koritenje roditeljske prisile, nedosljednost u porukama, konfliktnost, kanjavanje i otra disciplina. Meunier i suradnici (2011) navode da se kod djece koja doivljavaju nizak stupanj podrke roditelja te vii stupanj negativne roditeljske kontrole javlja vii stupanj eksternaliziranih problema u ponaanju. Tako se, iz snano psiholoki kontroliranog i vrlo esto relacijski agresivnog odnosa kod djeteta moe razviti agresivni obrazac ponaanja prema vrnjacima. Meutim, na sreu, prema teoriji otpornosti, takvi oblici ponaanja djeteta nee se uvijek pojaviti (Siantz, Coronado i Dovydaitis, 2010).

O posljedicama razliitog odnosa roditelja i djece govori i Rohnerova teorija roditeljskog prihvaanja odbijanja (Rohner i Britner, 2002; Rohner, Khaleque i Cournoyer, 2003). Roditeljsko prihvaanjeodbijanje moe se prouavati iz najmanje dvije perspektive: fenomenoloke i bihevioralne. Ukoliko su ta opaanja razliita, Rohner, Khaleque i Cournoyer (2003, 2005) sugeriraju priklanjanje fenomenolokoj perspektivi, odnosno doivljaju djeteta. Kako roditeljsko prihvaanje/odbacivanje ne objanjava potpuno razvojne ishode i odgovorno je tek za 26% varijabiliteta djeje prilagodbe ovdje ostaje jo iroki prostor za istraivanje. U skladu s time, topli, podravajui i roditelji koji dosljedno koriste odgojne strategije, njeguju i potiu djetetovu komunikaciju u socijalnom okruenju i autonomiju, razvoj mehanizama samokontrole ponaanja te potkrepljuju djetetovo unutarnje vrednovanje sebe kao vrijedne osobe, a roditelja kao sigurnu bazu/utoite u situacijama stresa (Ciccheti i Toth, 1998; Lengua, Honorado i Bush, 2007). Ovdje je vano navesti i tople, njegujue roditelje koji prezatiuju dijete iz straha da mu se ne bi neto loe dogodilo (Zelenski i Larsen, 2002). U elji da preveniraju potencijalni rizik za dijete, ti roditelji prelaze preko postojeih potreba djece, poduzimaju neke od aktivnosti umjesto djece, ograniavaju ih u socijalnim interakcijama te ih time uskrauju za socijalno iskustvo. S druge strane, hladni, nepodravajui, nepristupani i zanemarujui roditelji alju odbijajue i otpisujue poruke djetetu kao nevrijednom i nekompetentnom, a djeca izloena takvom ponaanju manifestiraju agresivna, neprijateljska ponaanja te su u veem riziku za poinjenje rizinih i antisocijalnih ponaanja (Weiss i Schwarz, 1996). Meutim, ne moe se ne spomenuti da na ponaanje roditelja svakako


utjeu i razliita obiljeja djece (dob, spol, zdravstveno stanje, temperament i sl.) i njihovo socijalno okruenje kao to su kola, vrnjaka grupa i slino (Zelenski i Larsen, 2002). Nadalje istraivanja pokazuju da roditelji negativno reagiraju i na neka ponaanja koja se vezuju uz razdoblje puberteta i mladenatva kao to su tajnovitost, neiskrenost, manipuliranje i prkosno ponaanje (Kerr, Stattin i Pakalniskiene, 2008).

Djetetov doivljaj roditeljskog ponaanja, kako je empirijski dokazano, povezan je s emocionalnim i socijalnim ishodima razvoja djeteta (Lengua, Honorado i Bush, 2007; Desjardins, Zelenski i Coplan, 2008; McWayne i sur, 2008). Stoga ne udi da danas u svijetu raste ponuda programa i treninga za razvoj i unapreenje roditeljskih vjetina i poticanja pozitivnog (SkreitulePikse, Sebre i Lubenko, 2010) roditeljstva. Tako i kod nas kole za roditelje vie nisu novost, ali su rijetko u svakodnevnoj praksi vrtia i osnovnih kola.

Iako bi danas bilo za oekivati da oba roditelja uglavnom koriste sline strategije odgoja djece, jo uvijek istraivanja ukazuju na podatak da su majke vie nego oevi ukljuene u svakodnevnu interakciju s djecom te da lake uoavaju, prepoznaju i odgovaraju na potrebe djeteta, dok su oevi ee oni koji postavljaju zahtjeve pred dijete i u neto su distanciranijem odnosu s njim (Lewis i Lamb, 2003). Meutim, prema nekim istraivanjima (Maroevi i Jankovi, 1991; Jankovi, 1995; Jankovi i Ljubotina, 1996; Jankovi, Krito i Begi, 2011) majine percepcije ponaanja djece su, u sluaju veeg optereenja u drugim kontekstima, vie pod utjecajem njihovog osobnog biopsihosocijalnog stanja, nego stvarnog ponaanja i funkcioniranja djece. To znai da je potrebna kontrola moguih interferirajuih varijabli na stanje majki pri procjenjivanju ponaanja vlastitog djeteta. Nadalje, razlog isticanja vanosti majke u ovom aspektu moe se traiti i u manjem broju istraivanja koja u svom fokusu imaju oeve. Naime, tradicionalna uloga i odgovornost majke kao primarnog skrbnika mijenja se tako da sve vie raste svijest i o utjecaju oeva na psihosocijalni razvoj i dobrobit djeteta (Desjardins, Zelenski i Coplan, 2008; Meunier i sur., 2011).

Rane poruke roditeljaVanost ranih roditeljskih poruka shvatio je

Eric Berne (1957, prema anko, 1999) i ugradio u temelje svoje teorije i psihoterapijskog pravca Transakcijske analize (u daljnjem tekstu TA). Pod transakcijom on podrazumijeva poruku jedne osobe iz odreene pozicije (ego stanja) drugoj osobi, koja

odgovara iz svoje pozicije (ego stanja) i vidi ju kao jedinicu drutvenih odnosa. Time Berne prema miljenju Harrisa (1998) daje osnovnu jedinicu znanstvenog prouavanja i promatranja ime psihoterapiji omoguava relevantna znanstvena istraivanja, a s time i razinu znanstvenosti. Poruke su formulirane kao poticaj (stroke), koji predstavlja jednu transakciju, a ini ga poticajan ili otpisujui (discount) odgovor na prisutnost ili neku akciju druge osobe. Razmjena transakcija je komunikacija. Svaka osoba, pa i roditelji imaju tri ego stanja (roditelj, odrasli i dijete), pandane psihoanalitikom shvaanju linosti, pri emi roditelj moe biti njegujui i kritiki, odrasli je uvijek racionalan, dok dijete moe biti slobodno ili prilagoeno a ponekad i prkosno (Berne, 1989). Roditelji mogu iz svakoga od tih egostanja slati verbalne i neverbalne poruke svojoj djeci (anko, 1999) i to u vidu poticanja ili otpisivanja. Poticaj (stroke) Berne definira kao jedinicu pozitivne, a otpisivanje (discount), negativne komunikacije. I jedno i drugo mogu svojom formulacijom biti pozitivni i negativni, direktni i indirektni. Bitne razlike meu njima su: stroke kao odgovor na samo postojanje (direktni) ili neku osobinu, ponaanje, funkcioniranje (indirektni) osobe odgovara realitetu, istinit je, a discount ne, on prenaglaava bilo u pozitivnom ili negativnom smislu; stroke daje pravo na pozitivne promjene i potie napredovanje, dok discount znai odbacivanje i otpisivanje.

Berne ranim roditeljskim porukama (1972; prema Berne, 1984), uz odreenu genetsku predodreenost, pridaje veliki znaaj u formiranju linosti djeteta, a osobito stvaranju dominantne ivotne pozicije koja za osobu znai temeljno, ivotno vano odreenje prema sebi i svijetu oko sebe, ivotnog scenarija, koji nikada nije eksplicitno, vidljivo izraen, ali dijete vodi kroz ivot i igre, koje e, jo od djetinjstva kada ih formira, ponavljati bez obzira koliko ga onemoguavale u razvoju, napredovanju i inile nesretnim (Berne, 1984, 1989).

Ovisno o ranim (do 6./7. godine), a onda i kasnijim porukama, upuenim od prvih autoriteta i ideala roditelja, znaajnih drugih iz obitelji i socijalne mree, gradi se linost djeteta sa specifinim definicijama organizacije osjeaja, miljenja i socijalnog funkcioniranja (Jankovi, 2004). Temeljem tih verbalnih i neverbalnih poruka koje roditelji i znaajni drugi upuuju djeci, ograniavajui njihov ivotni prostor u psiholokom smislu, ona donose kljune odluke na temelju kojih stvaraju svoje vienje (definicije) sebe, drugih i svijeta. Te defi


nicije zapravo su rijenikom TA reeno ivotne pozicije (Berne, 1989; Harris, 1998) koje dalje razrauje Franck Ernst kao OK KORAL (Harris, 1998; Jankovi, 2004). Kombinacije pozitivnog i negativnog odnosa prema sebi i drugima daju etiri osnovne ivotne pozicije (ja sam u redu, ti si u redu ili + +, ja sam u redu, ti nisi u redu ili + , ja nisam u redu, ti si u redu ili + ja nisam u redu, ti nisi u redu ili ) i u mnogome utjeu na percepciju sebe i svijeta, a onda i komunikaciju, ponaanje, odnose i cjelokupan ivot osobe.

U dobi do tree godine donose se odluke s najdalekosenijim utjecajem na osobu, njezin stav prema sebi, blinjima i svijetu uope. No najvei broj odluka se donosi u dobi do este/sedme godine, a neke se utvruju ili korigiraju i u doba adolescencije, pa i kasnije, ovisno o porukama koje osoba prima iz svoje okoline (Jankovi, 2004), stresnim ili vie ili manje tekim traumatskim doivljajima. Ranim roditeljskim porukama uspostavljeni ivotni scenarij (skript), najee, je nesvjesni ivotni plan koji osobu vodi tijekom ivota kao jedan od glavnih orijentira i motivatora.

Proces usmjeravanja djeteta dobrim dijelom se odvija kroz roditeljsko programiranje to fenomenoloki gledano znai da je odgovor odreen roditeljskim nalozima (naredbama ili driverima i zabranama ili contradriverima) (Berne 1998; Goulding i Goulding, 2007). Kakve e odluke donijeti pojedino dijete u konanici, teko je unaprijed rei, jer one u mnogome ovise o vrsti i tonu brojnih roditeljskih poruka. Transakcionalisti se potpuno slau u tome da e poticaji (strokeovi) omoguiti djetetu zdrav i kvalitetan razvoj, a otpisivanje (discounti) e negativno utjecati na njegov razvoj. Ti utjecaji mogu se manifestirati kroz njihovo direktno djelovanje na dijete ili kroz djetetov izbor kljune ivotne pozicije, odnosno rjenikom transakcionalista donoenjem vanih skriptnih odluka odgovornih za to kako e dijete/odrasla osoba tijekom ivota vidjeti, shvaati i suoavati se s brojnim ivotnim iskuenjima te upadanje u odreene, najee samodestruktivne, igre. Roditelji su ti koji omoguavaju, ali i oteavaju ili onemoguavaju rast i razvitak autonomije djeteta (anko, 1999). U skupinu roditelja koji oteavaju ili onemoguavaju taj rast i razvitak ubrajaju se sljedei tipovi: a) Prekritiki roditelj alje tzv. otpisujue direktne i indirektne negativne poruke ili rjenikom Transakcijske analize reeno, discounte (Glup si, Nita ne moe dobro uraditi!); b) Prezatitniki roditelj e isto tako poslati poruke koje su otpisujue, ali u podtekstu

(Daj da to ja napravim umjesto tebe), pa i djeluju indirektno, ali jednako tako snano i negativno; c) Nedosljedan roditelj upuuje djetetu o istoj stvari sad jedan, a onda sasvim drugi stav (Jednu veer adolescent se mora vratiti kui do 23 sata, a drugu moe ostati koliko eli); d) Svaalaki roditelj stalno se i oko svega raspravlja, prepire i pobija svako djetetovo miljenje. Argumenti mogu biti glasni i tihi, racionalni i aljivi, ali smjer i posljedice su im iste; e) Neukljueni roditelj esto fiziki nije prisutan, a kada to i je ne slua ukuane, ne dijeli s njima osjeaje, zamisli, brige (Ne smetaj mi, vidi da radim, itam...); f) Preorganizirani roditelj stalno barata podacima, obrauje ih, ne pokazuje esto toplinu i impulzivnost niti kritiko ili njegujue roditeljsko ponaanje; g) Prezahtjevni roditelj neprestano oekuje da mu se ukazuje panja, da se o njemu vodi rauna, oekuje da ga se razveseljava, usrei ili oekuje da e biti kritiziran, ali i da mu se oprosti. Takav roditelj esto natjera svoju djecu da ona preuzmu roditeljske uloge u kui kako bi od njih dobio ono to mu treba i tako potpuno obre uloge.

Ovako viene i klasificirane roditeljske poruke postaju vaan izvor informacija, a onda i razumijevanja ponaanja djece i mladih, a osobito potekoa s kojima se ona susreu tijekom ivota. Na osnovi njih donosene su vane ivotne odluke pa su i predmet terapijskog djelovanja u transakcijsko analitikoj praksi, osobito redesizion pravca u emu su M. M. i R. L. Goulding (2007) posebno ingeniozni. Ove, uglavnom iskustvene spoznaje, imaju znaajnu vrijednost zbog iroke primjene u psihoterapijskoj praksi transakcionalista te se javio interes za njihovom znanstvenom provjerom u sklopu znanstvenog projekta Funkcioniranje i osnaivanje obitelji u rizinim uvjetima u Republici Hrvatskoj Josipa Jankovia podranog od Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske. U tom kontekstu ispitivala se povezanost ranih roditeljskih poruka i niza karakteristika djece (samopoimanja, strukture linosti, ponaanja itd.). Rane roditeljske poruke istraivane su upitnikom (RRP1) konstruiranim na temelju postavki transakcijske analize (Jankovi, Laklija i Blaeka Kokori, 2008), a koji je detaljnije opisan u djelu rada pod podnaslovom Instrumenti.

Cilj jednog segmenta navedenog projekta je istraivanje autora Jankovi i Avi (2009, prema Jankovi, Begi i Krito, 2011) i odnosio se na ispitivanje povezanosti izmeu percipiranih ranih roditeljskih poruka i samopotovanja djece. Istraivanje je provedeno na uzorku uenika/ca sedmih i osmih


razreda etiriju osnovnih kola u Osijeku. Rezultati su pokazali da postoji pozitivna povezanost percipiranih majinih i oevih poruka prihvaanja i samopotovanja djece. Isto tako, utvrena je negativna povezanost izmeu oevih poruka odbacivanja i samopotovanja. Nije utvren statistiki znaajan efekt spola u razini samopotovanja bez obzira na neke razlike u doivljavanju poruka majki u odnosu na spol djeteta (djeaci ee percipiraju odbijajue poruke majki).

Nadalje, u sklopu projekta provedeno je i istraivanje autora Jankovi i Poljak (2009, prema Jankovi, Begi i Krito, 2011) koje je za cilj imalo ispitati povezanost izmeu ranih roditeljskih poruka i problema u ponaanju uenika osmih razreda dviju osnovnih kola u Slavonskom Brodu. Rezultati su pokazali da postoji znaajna negativna povezanost izmeu majinih poruka ljubavi i ponaanja prkoenja i suprotstavljanja kod djece te osjeaja nesretnosti i depresivnosti. Utvreno je da su oeve poruke emocionalnog i fizikog nasilja pozitivno, a poruke ljubavi i potvrivanja te osnaivanja i poticanja, negativno povezane sa samodestruktivnim ponaanjem i nesretnim raspoloenjem te depresivnou djece kao i da su poruke osnaivanja i poticanja negativno povezane jo i s ponaanjima prkoenja i suprotstavljanja. Utvrena je via povezanost oevih poruka emocionalnog i fizikog kanjavanja s prkoenjem i suprotstavljanjem te negativna povezanost poruka ljubavi i potvrivanja s prkoenjem i suprotstavljanjem, osjeajem nesretnosti i depresije te autodestruktivnim ponaanjem nego to je to naeno kod poruka majki. Dobivene nalaze potvruju i rezultati istraivanja u podruju alkoholizma (Jankovi, 1984) gdje je utvreno da su oeve poruke znaajan imbenik prijenosa ovisnikog ponaanja, odnosno stila ivota.

Istraivane, u okviru istog projekta, povezanosti ranih roditeljskih poruka i problema u ponaanju uenika osmih razreda osam osnovnih kola u Zagrebu autora Jankovi i Hernaut (2009, prema Jankovi, Begi i Krito, 2011), pokazalo je da to vie majke alju djetetu poruke poticanja, to vie alju i poruke ljubavi, te da je vea vjerojatnost da e i otac slati pozitivne poruke (poticanja i ljubavi). Isto tako, to su vie majine poruke odbacujue, to je vea vjerojatnost da e i oevi slati istovjetne poruke. To ukazuje na pojavu da djeca u ovom uzorku koja nisu poticana od jednog roditelja, naalost najee nisu dobivala poticaje niti od drugog roditelja, i obratno. Nadalje, utvrena je znaajna povezanost majinih i oevih poruka odbacivanja s manifestiranjem ugroavajuih ponaanja proma vrnjacima,

nepotivanjem pravila te samodestruktivnim ponaanjima rizinim za zdravlje samih ispitanika.

U skladu sa svim navedenim cilj ovoga rad je dobivanje uvida u doivljaj ispitanika o ranim roditeljskim poruka, koje su im tijekom djetinjstva bile upuivane od majki i oeva, sa svrhom produbljivanja razumijevanja etiologije problema u ponaanju i funkcioniranju te njihove povezanosti s upuivanim roditeljskim porukama.

2. CILJEVI I HIPOTEZE ISTRAIVANJA

1. Dobiti uvid u razlike u uestalosti manifestiranja rizinih ponaanja uenika, obzirom na njihovu dob i spol.

2. Utvrditi povezanosti izmeu ranih roditeljskih poruka majki i oeva s uestalosti manifestiranih rizinih ponaanja i/ili potekoa u psihikom funkcioniranju ispitanika.

Sukladno teorijskom okviru te ciljevima rada postavljene su sljedee hipoteze:

H1 Oekuje se kako e djeaci u usporedbi s djevojicama, te uenici vie dobi u odnosu na one nie dobi, uestalije manifestirati rizina ponaanja.

H2 Oekuje se postojanje pozitivne povezanosti izmeu ranih roditeljskih poruka osnaivanja i poticanja te ljubavi i potvrivanja od strane majki i od strane oeva, kao i negativna povezanost istih s porukama optuivanja te emocionalnog i fizikog kanjavanja.

H3 Oekuje se pozitivna povezanost poruka optuivanja i emocionalnog i fizikog kanjavanja te negativna povezanost poruka osnaivanja i poticanja kao i ljubavi i potvrivanja s uestalosti manifestiranih rizinih ponaanja.

3. METODE ISTRAIVANJA

3.1. IspitaniciU istraivanju je sudjelovalo ukupno 179 uenika

osnovnih kola s podruja Grada Zagreba. Sudionici istraivanja su uenici od petog do osmog razreda. Uzorak je prigodni, a selekcija razreda ukljuenih u istraivanje vrena je metodom sluajnog odabira. Prosjena dob uenika u uzorku je 12,4 godina (st.d.= 1,175). Najnia dob sudionika istraivanja je deset godina, a najvia petnaest godina. Uzorkom je obuhvaeno 94 djeaka (52.5%) i 84 djevojica (46,9%), dok se jadan sudionik nije oitovao. Prema navodima uenika njih 77,1 % (N = 138) dolazi iz


dvoroditeljskih obitelji, 16,2% (N = 29) iz obitelji u kojima su roditelji rastavljeni ili ne ive zajedno, 2,2% (N = 4) ima samo jednog ivueg roditelja, dok se njih 8 (4,5%) nije oitovalo na ovo pitanje. Anketiranje je provedeno tijekom prosinca 2009. godine u razredima uenika, u okviru sata razrednika, uz prethodno traenje dozvole Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, kole i roditelja, potujui etika naela istraivanja. Sudjelovanje uenika u istraivanju je bilo dobrovoljno i anonimno.

3.2. InstrumentiU istraivanju je koriten set upitnika koji sadr

ava sljedee dijelove:

Upitnik o opim podacima sudionika istraivanja sastavljen za potrebe ovog istraivanja, a ispituje bitne informacije o sociodemografskim obiljejima sudionika istraivanja (spol, dob, razred), te strukturi njihove obitelji (tj. potpunost obitelji).

U ovom istraivanju koritena je modificirana verzija Upitnik ponaanja djece osnovnokolske dobi autora Maroevi i Jankovi (1991), koja se sastoji od 55 tvrdnji koje opisuju razliita ponaanja i reakcije djece (Privitak 1). Zadatak ispitanika je bio kriiem oznaiti koliko esto se tako ponaaju ili sudjeluju u opisanim dogaajima (1= nikad, 2= ponekad i 3= stalno). Na osnovi korelacije sume svih rezultata dobivenih na esticama upitnika sa svakom esticom u upitniku, izbaene su one estice koje su s ukupnim rezultatom imale nisku korelaciju (ispod 0,3). Na proienom upitniku izvrena je faktorizacija Varimax rotacijom. Ekstrahirana su tri faktora s pripadajuim esticama:

F1. agresivno destruktivno ponaanje sastoji se od 8 estica: 39, 40, 45, 47, 50, 52, 54 i 55. Agresivna destruktivna ponaanja su fiziki napad na nekoga, prijetnja orujem (noem, bokserom i sl.), opijanje alkoholnim piima, vonja automobila ili motora bez dozvole, nagovaranje prijatelja da se ne drue s nekim, provaljivanje u kiosk/trgovinu, izrazita destruktivnost (razbijanje, ruenje i sl.). Cronbach = 0,812;

F2. nepotivanje pravila sastoji se od 6 estica: 1, 3, 6, 16, 21 i 22, koje se odnose na sklonost otuivanju stvari, prianju neistina, nepotivanju pravila, nedostatku radnih navika, nametljivosti te ometanju nastave. Cronbach = 0,708;

F3. potekoe u psihikom funkcioniranju sastoji se od 8 estica:11, 13, 14, 15, 25, 26, 28 i 41, koje redom ukazuju na osjeaj usamljenosti, prestraenosti, sklonosti depresiji, naglom mijenjanju raspoloenja, nedostatku samopotovanja i

samopouzdanja, potekoe u izraavanju prilikom odgovaranja i slino. Cronbach =0,784.

Na temelju postavki transakcijske analize 2006. godine konstruiran je Upitnik o ranim roditelj-skim porukama autora J. Jankovia te je isti evaluiran od strane Jankovi, Laklija i Blaeka Kokori (2008) (Privitak 2). Upitnik se sastoji od 31 estice. Zadatak je ispitanika da uz svaku od ponuenih tvrdnji zaokrui posebno za majku i posebno za oca koliko se koja odnosi na njegovu percepciju roditeljskih poruka. Na skali procjene 0 oznaava nikad, a 3 uvijek. Faktorskom analizom ekstrahirane su tri faktora/subskale s pripadajuim esticama:

F1 Osnaivanje i poticanje odnosi se na poruke roditelja koje dijete upuuju na upornost u radu, autonomiju te pomaganje drugima (estice: 6, 12, 16, 18, 19, 20, 21, 22). Cronbach = 0,714 za poruke majke te Cronbach = 0,761 za poruke oeva.

F2 Optuivanje te emocionalno i fiziko kanja-vanje; poruke koje djetetu govore da je neeljeno, krivo za probleme roditelja, da s njim neto nije u redu, koje ukazuju na negativna ponaanja i pogreke, te nasilje nad djetetom (estice: 7, 8, 10, 11, 17, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31). Cronbach = 0,911 za poruke majke te Cronbach = 0,906 za poruke oeva.

F3 Poruke ljubavi i potvrivanja - odnosi se na poruke obojene toplim emocijama koje poruuju da je dijete najbolje takvo kakvo je te da je voljeno (estice: 1, 2, 3, 4, 5, 9, 13, 14, 15, 23). Cronbach = 0,832 za poruke majke te Cronbach = 0,881 za poruke oeva.

Cronbach (koeficijenti korelacije) dobiveni na uzorku uenika, ispitanika ovog istraivanja, ukazuju na zadovoljavajue visoku pouzdanost unutarnje konzistencije mjernog instrumenta.

3.3. Metode obrade podatakaPodaci prikupljeni opisanim mjernim instrumen

tima obraeni su uz pomo programskog paketa SPSS for Windows 18,0. Kako na pojedine estice odreeni broj ispitanika nije odgovorio, to je u kasnijoj analizi doprinijelo iskljuivanju odreenog broja ispitanika, nedostajue su vrijednosti u tim varijablama nadomjetene njihovom srednjom vrijednou. Taj postupak je primijenjen samo u sluajevima varijabli kod kojih je ukupan broj missing data iznosio najvie pet. Da bi se dobili odgovori na istraivake ciljeve koritene su metode deskriptivne statistike, za utvrivanje znaajnosti razlika primijenjen je ttest i ANOVUa, dok je povezanost testirana Pearsonovim koeficijentom korelacije.


4. REZULTATI I RASPRAVA

Sukladno prvom cilju istraivanja koji se odnosi na utvrivanje razlike u uestalosti manifestiranja rizinih ponaanja uenika u tablicama 1, 2 i 3 prikazani su rezultati.

Tablica 1. Uestalost manifestiranja rizinih ponaanja kod uenika prema dobivenim faktorima na upitniku po-naanja djece osnovnokolske dobi

Rizina ponaanja N Min. Max. M SDAgresivna destruktivna ponaanja

179 8,00 20,00 9,24 2,104

Nepotivanje pravila 179 6,00 15,00 8,294 1,934

Potekoe u psihikom funkcioniranju

179 8,00 24,00 12,424 3,014

Prema iskazima djece podaci u tablici 1 ukazuju na to da je nepotivanje pravila u prosjeku najmanje prisutno kod djece, te da nakon njega slijedi agresivno destruktivno ponaanje. Najee manifestirana ponaanja djece iz uzorka ulaze u podruje potekoa u psihikom funkcioniranju (osjeaj usamljenosti, prestraenost, naglo mijenjanje raspoloenja, nedostatak samopouzdanja i sl.). Dobiveni rezultati se mogu dijelom objasniti time da su ispitanici zali u razdoblje puberteta koji uz ostalo karakteriziraju i ove znaajke u ponaanju i doivljavanju (udinaObradovi i Obradovi, 2006), ali i vanjskim rizinim initeljima u prvom redu odnosa u obitelji i odnosa roditelja prema njima.

Tablica 2. Razlike u uestalosti manifestiranja ponaanja ispitanika s obzirom na spol

Rizina ponaanja

spol N M SD t df p

Agresivna destruktivna ponaanja

muko 94 9,76 2,393,563 176 ,000**

ensko 84 8,67 1,56

Nepotivanje pravila

muko 94 8,78 2,063,619 176 ,000**

ensko 84 7,76 1,64

Potekoe u psihikom funkcioniranju

muko 94 12,32 3,01,455 176 ,650

ensko 84 12,53 3,06

* p


Za propitivanje ranih roditeljskih poruka osmiljen je set varijabli koji se ne odnosi iskljuivo na propitivanje konkretnih roditeljskih postupaka ve na doivljaj djeteta o porukama koje su im slali roditelji rijeima, svojim ponaanjem i emocionalnom ukljuenou. Rezultati iz tablice 4 pokazuju podjednake srednje vrijednosti na promatranim subskalama ranih poruka majki i oeva, s tim da je neto manja prosjena vrijednost na subskali poruka ljubavi i potvrivanja od oeva. To se moe povezati s rezultatima nekih drugih istraivanja (Delale 2001; Lewis i Lamb, 2003; Desjardins, Zelenski i Coplan, 2008; Blaeka Kokori, Berc i Laklija, 2010, Meunier i sur., 2011) koja potvruju spolno stereotipni stav da su u roditeljskom paru majke te koje u veoj mjeri pruaju toplinu i prihvaanje, dok se oevi percipiraju manje emocionalno angairanim i manje ukljuenim u komunikaciju s djecom u odnosu na majke. Isto tako, prema Meunier i suradnicima (2011) u roditeljskom paru za razvojne ishode djeteta, poeljnija je upravo ta situacija, u kojoj e majka pruati neto vie ljubavi i emocionalnu toplinu djetetu, a oevi e roditeljskim stilom potkrepljivati pozitivna ponaanja, postavljati zahtjeve i disciplinirati dijete. Nadalje, uvidom u tablicu 5, vidljivo je da postoje znaajne interkorelacije izmeu ranih poruka majki i oeva.

Utvreno je da postoje znaajne i pozitivne korelacije izmeu doivljaja majinih poruka osnaivanja i poticanja te poruka ljubavi i potvriva

nja (r=0,499, p


Iz gornje tablice (tablica 6) vidljivo je da su poruke osnaivanja i poticanja koje alju majke znaajno povezane s potekoama u psihikom funkcioniranju (r=0,163, p


agresivnim i destruktivnim ponaanjima (r=0,627, p


vano u buduim istraivanja osmisliti longitudinalno istraivanje koje bi pratilo ispitanika u razliitim fazama ivota te ukljuivalo u model i ostale mogue moderirajue varijable (npr. privrenost, aspiracije, utjecaj vrnjaka i sl.). Nadalje, rezultati su u skladu s teorijskim postavkama utjecaja rizinih, odnosno zatitnih imbenika (Bai i Jankovi, 2000; Shek, 2006; Lengua, Honorado i Bush, 2007;

Desjardins, Zelenski i Coplan, 2008; McWayne i sur., 2008; Siantz, Coronado i Davydaitis, 2010; SkreitulePikse, Sebre i Lubenko, 2010) i njihova je vanost osobito velika u kontekstu pripreme za pozitivno, kompetentno i odgovorno roditeljstvo i s tim u vezi organizaciju i provedbu mjera prevencije problema u ponaanju i psihosocijalnom funkcioniranju djece i mladih.


LITERATURA:

Bai, J., Jankovi, J. (2000): Rizini i zatitni imbenici u razvoju poremeaja u ponaanja djece i mladih. Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremeaja u ponaanju djece i mladih i zatitu djece s poremeajima u ponaanju. Zagreb.

Baumrind, D. (1971): Current patterns of parental authority. Developmental Psychology Monograph. 4 (1). 1103.

Berne E. (1984): Koju igru igra? Nolit. Beograd.

Berne E.(1989): to kae posle zdravo? Nolit. Beograd.

Blaeka Kokori, S., Berc, G., Laklija, M. (2010): Doivljaj roditeljskog prihvaanja/odbacivanja u kontekstu razliitih socioekonomskih uvjeta odrastanja u primarnoj obitelji. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja. 46 (2). 118.

Casas, J. F., Weigel, S. M., Crick, N. R., Ostrov, J. M., Woods, K. E., Jansen Yeh, E. A., HuddlestonCasas, C. A. (2006): Early parenting and childrens relational and physical aggression in the preschool and home contexts. Journal of Applied Developmental Psychology. 27. 2092227.

Cicchetti, D., Toth, S. L. (1998): The development of depression in children and adolescents. American Psychologist. 53. 221 241.

udinaObradovi, M., Obradovi, J. (2006): Psihologija braka i obitelji. Golden marketing Tehnika knjiga. Zagreb.

Delale, E. A. (2001): Povezanost percepcije roditeljskog stila odgoja, nekih karakteristika adolescenata i njihove emocionalne inteligencije. Magistarski rad, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za psihologiju. Zagreb.

Desjardins, J., Zelenski, J. M., Coplan, R. J. (2008): An investigation of maternal personality, parenting styles and subjective wellbeing. Personality and Individual Differences. 44. 587597.

Gartstein, M. A., Fagot, B. (2003): Parental depression, parenting and family adjustment, and child effortful control: Explaining externalizing behaviors for preschool children. Journal of Applied Developmental Psychology. 24. 143177.

Goulding, M. M. i Goulding, R. L. (2007): Promeniti ivot. Psihopolis institute. Novi Sad.

Harris, T.A. (1998): Ja sam ok ti si ok. VBZ d.o.o. Zagreb.

Harris, A. B. i Harris, T. A. (1998): Ostati OK, V.B.Z.d.o.o. Zagreb.

Jankovi, J. (1984): Evaluacija uspjenosti lijeenja na Odjelu za alkoholizam Neuropsihijatrijske bolnice Dr. Ivan Barbot u Popovai. Magistarski rad. Zagreb: Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu. Zagreb.

Jankovi, J. (1989): Interakcijsko komunikativni pristup u socijalnom radu s porodicom alkoholiara. Doktorska disertacija, Fakultet politikih nauka Veljko Vlahovi. Sarajevo.

Jankovi, J. (1995): Potekoe prognane djece u vlastitom vienju i vienju majki. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada. 2. 712.

Jankovi, J. (2004): Savjetovanje u psihosocijalnom radu. Etcetera. Zagreb.

Jankovi, J., Begi, A., Krito, I. (2011): Znaaj i uloga ranih roditeljskih poruka u razvoju djece. U: VantiTanji, M. (ur.), Unapreenje kvalitete ivota djece i mladih. Tuzla. 4560.

Jankovi, J. Krito, I., Begi, A. (2011): Potekoe u koritenju procjena majki o stanju i ponaanju djece. U: VantiTanji, M. (ur.) Unapreenje kvalitete ivota djece i mladih. Tuzla. 187204.

Jankovi J., Laklija M., Blaeka Kokori S. (2008): Kvaliteta ranih roditeljskih poruka i dobrobit djeteta. U: Tatjana Katki Stani (ur.), Socijalni rad u promicanju ljudskih prava III. Konferencija socijalnih radnika Republike Hrvatske. Zagreb. 6969.

Jankovi, J., Ljubotina, D. (1996): Majke kao procjenjivai ponaanja svoje djece. Ljetopis socijalnog rada. 3. 2128.

Keenan, K., Shaw, D. (1997): Developmental and social influences on young girls early problem behavior. Psychological Bulletin. 121. 95113.

Kerr, M., Stattin, H., Pakalniskiene, V. (2008): Parents react to adolescent problem behaviors by worrying more and monitoring less. U: Kerr, M., Stattin, H., Engels, R.C.M.E. (ur.) What can parents do? New insights into the role of parents in adolescent problem behaviors. Wiley. London. 91112.

Kurdek, L. A. (2003): Correlates of parents perception of behavioral problems in their young children. Journal of Applied Developmental Psychology. 24 (4). 457473.

Laible, D., Carlo, G., Torquati, J., Ontai, L. (2004): Childrens perceptions of family relationships as assessed in a doll story completion task: Links to parenting, social competence, and externalizing behaviors. Social Development. 13. 551569.


Lengua, L. J., Honorado, E., Bush, N. (2007): Cumulative risk and parenting as predictors of effortful control and social competence in preschool children. Journal of Applied Developmental Psychology. 28. 4055.

Lewis, C. C., Lamb, M. E. (2003): Fathers in fluences on childrens develo pment: The evidence from twoparent families. European Journal of Psychology of Education. 18. 211228.

Maccoby, E. E., Martin, J. A. (1983): Socialization in the context of the family: parentchild interaction. U: Mussen, P., Hetherington E.M. (ur.), Handbook of Child Psychology. Wiley. New York. 4. 1101.

Maroevi S., Jankovi J. (1991): Procjene oblika ponaanja djece predkolske dobi u vrtiu i obiteljskoj sredini. Primjenjena psihologija. 12 (12). 2733.

McWayne, C. M., Owsianik, M., Green, L. E., Fantuzzo, J. W. (2008): Parenting behaviors and preschool childrens social and emotional skills: A question of the consequential validity of traditional parenting constructs for lowincome African Americans. Early Childhood Research Quarterly. 23 (2). 173192.

Meunier, J.C., Roskam, I., Stievenart, M., van de Moortele, G., Browne, D.T., Kumar, A. (2011): Externalizing behavior trajectories: The role of parenting, sibling relationships and child personality. Journal of Applied Developmental Psychology. 32 (1). 2033.

Nelson, D. A., Crick, N. R. (2002): Parental psychological control: Implications for childhood physical and relational aggression. U: Barber, B. (ur.), Intrusive parenting: How psychological control affects children and adolescents. American Psychological Association (APA) Books.Washington. 161189.

Rohner, R. P., Britner P. A. (2002): Worldwide Mental Health Correlates of Parental AcceptanceRejection: Review of CrossCultural and Intracultural Evidence. CrossCultural Research. 36 (1). 1647.

Rohner, R. P., Khaleque, A., Cournoyer, D. E. (2003): Crossnational perspectives on parental acceptancerejection theory. Marriage and Family Review. 35. 85105.

Rohner, R. P., Khaleque, A., Cournoyer, D. E. (2005): Parental acceptance rejection theory, methods, evidence, and implications. Ethos. 33. 299334.

Rubin, K. H., Stewart, S. L., Chen, X. (1995): Parents of aggressive and withdrawn children. U: Bornstein, M. H. (ur.) Handbook of parenting: Children and parenting. Erlbaum. Mahwah, NJ. 1. 225284.

Shek, D. T. L. (2006): Perceived parentchild relational qualities and parental behavioral and psychological control in Chinese adolescents in Hong Kong. Adolescence. 41. 563581.

Siantz M.L, Coronado N, Dovydaitis T. (2010): Maternal Predictors of Behavioural Problems Among Mexican Migrant Farmworker. Children Journal of Family Nursing. 16 (3). 322 343.

SkreitulePikse I, Sebre S, Lubenko J. (2010): Child behavior and motherchild emotional availability in response to parent training program: moderators of outcome. Procedia Social and Behavioral Sciences. 5. 14181424.

Spieker S, Larson N, Lewis S, Keller T, Gilchrist L. (1999): Developmental trajectories of disruptive behavior problems in preschool children of adolescent mothers. Child Development. 70. 443458.

Stacks A, Goff J. (2006): Family correlates of internalizing and externalizing behavior among boys and girls enrolled in head start. Early Child Development and Care. 176. 6785.

Zelenski, J. M., Larsen, R. J. (2002): Predicting the future: How affectrelated personality traits influence likelihood judgments of future events. Persomality and Social Psychology Bulletin. 28 (7). 10001010.

anko N. (1999): Osnove transakcijske analize. Alinea. Zagreb.

Weiss, L. H., Schwarz, J. C. (1996): The relationship between parenting types and older adolescents personality, academic achievement, adjustment, and substance use. Child Development. 67 (5). 21012114.


CORRELATION BETWEEN EARLY PARENTAL MESSAGES AND TYPES OF UNDESIRABLE BEHAVIOUR

IN PRIMARY SCHOOL CHILDREN

SUMMARYAuthors intention was to get an insight into the experience of children related to the parents behavior to them, and determine the cor-relation between experience of early parental messages and childs manifest behaviors in a social setting. This paper also discusses the concept of early parental messages which was in theory and practice introduced by the creator of transactional analysis E. Berne and has been further developed and researched by J. Jankovi and associates. The results of the survey conducted on a sample of 179 pupils, showed that boys more often than girls present aggressive behavior and disregard of the rules. That with increasing age of the pupils increases their tendency toward disregard of the rules. The results indicate that the mothers messages of empowering and encouraging was associated with difficulties in psychological functioning of children; messages of accusations and emotional and physical punishment with aggressive and destructive behavior, disregard of the rules and difficulties in psychological functioning of children, while the messages of love and affirmation is negative correlated with aggressive and destructive behavior and disregard of the rules. Furthermore, it was determined that there is a positive correlation between the fathers messages of accusation, emotional and physical punishment of children and a negative correlation between his message of love and affirmation with an aggressive and destructive behavior, disregard of the rules and difficulties in psychological functioning of children. The results indicate the impor-tance of developing programs and training for developing and improving parenting skills and encourage a positive and competent parenting.

Key words: children, early parental messages, behavioral patterns


Privitak 1

Upitnik ponaanja djece osnovnokolske dobi

Poznato je da svatko barem jednom u ivotu prekri neko pravilo ponaanja ili propis. Neki od nas kre ih ee, drugi rjee. Mi elimo dobiti sliku onoga to danas rade mladi, kako se ponaaju. Molimo te da ispuni ovaj upitnik iskreno i bez straha da e za tvoje odgovore bilo tko saznati. Tonih i netonih odgovora nema, ali te molimo da na sva pitanja odgovori paljivo. Tvoj zadatak je da paljivo proita opis pojedinih ponaanja. U odgovarajui stupac stavljanjem oznake X oznai koliko esto si se ponaao/la na odreeni nain.

Upii uestalost prisutnosti pojedinih dolje navedenih situacija, ponaanja, dogaanja

r.br. Ponaanja stalno ponekad nikad1. Dogaa mi se da ometam nastavu

2. Uspjeh mi je slab u odnosu na moje sposobnosti

3. Drugi kau da je moje ponaanje nametljivo a ponekad i nedolino

4. Dogaa mi se da ne pratim nastavu

5. Kau da sam agresivan/na prema drugoj djeci

6. Neki kau da mi nedostaje radnih navika

7. Neki govore da sam standardni ponavlja/ica

8. Kasnim i/ili neopravdano izostajem

9. Kau da mi nedostaje higijenskih navika

10. esto sam umoran/a, pospan/a, iscrpljen/a

11. Dogaa mi se da se teko izraavam, da budem zakoen/na

12. Teko se koncentriram

13. Dogaa mi se da pri odgovaranju mucam, znojim se, drhem, miii bivaju napeti...

14. Manjka mi samopouzdanja

15. Mislim da mi nedostaje samopotovanja

16. Kau da ne potujem pravila ponaanja

17. Teko mi je komunicirati s autoritetima

18. Znaju rei da omalovaavam vrnjake/inje

19. Ponekad sam ljut/a ili agresivan/na prema sebi

20. Znam neke klince prisiljavati da ine nepodoptine

21. Neki kau da sam sklon/a prianju neistina

22. Neki kau da sam sklon/a otuivanju stvari

23. Znam piti, puiti, snifati

24 Znam se totalno izdrogirati

25. Naglo mijenjam raspoloenje /iz veselja u ljutnju....

26. Sklon/a sam depresiji, plau

27. Znam se namjerno ozljeivati: npr. rezati si kou, bosti, udarati u neto tvrdo, paliti si kou i sl.

28. Znam se osjeati prestraeno

29. Imam trzanje usta, vrata, ramena, mirkam

30. Grizem nokte, zanoktice, usne...

31. Imam glavobolje, trbuhobolje..

32. Teko izgovaram neke glasove ili rijei

33. Znaju rei da sam predebeo/la

34. Neki se ude koliko sam mrav/a

35. Kau da sam preiv/a, hiperaktivan/a

36. Lako se povodim za drugima

37. Kau da nerealno procjenjujem sebe i druge

38. Govore da sam u loem drutvu

39. Izrazito sam destruktivan/a (razbijam, ruim... )


40. Znam udariti, istui one koji me povrijede

41. esto sam usamljen/a

42. Znam se potajno osvetiti onima koji me povrijede

43. Znam psovati drugima, kleti, govoriti rune rijei

44. Znam ispriati i neistine o onima koji me povrijede

45. Provalio/la sam u kiosk, trgovinu sam/a ili s drugima

46. Prodavao/la sam drogu drugim klincima

47. Nagovarao/la sam prijatelje da se ne drue s nekim

48. Sam/a ili s drugima sam gaao/la, muio/la ivotinje

49. Znam se umjeati u tuu i slino...na ili nakon utakmice

50. Vozio sam motor ili auto bez znanja roditelja

51. Nekad ostanem vani due nego to mi je doputeno

52. Opio/la sam se nekim alkoholnim piem

53. Snifao/la (udisao/la ljepilo).

54. Prijetio/la sam nekome orujem ( noem, bokserom...)

55. Napao/la sam nekoga sam ili sa kvadrom i pretukao/la ga


Privitak 2.

Skala Ranih roditeljskih porukaTijekom djetinjstva roditelji su Ti slali razliite poruke rijeima i ponaanjem. Prisjeti se, molimo Te,

kako esto su Ti slali sljedee poruke i kriiem u odgovarajuem kvadratiu to oznai za majku (lijevo) i oca (desno) tako da 0 znai nikada, 1 ponekad, 2 esto, a 3 uvijek !

MAJKA TVRDNJE OTAC0 1 2 3 0 1 2 3

Govorili su mi da me vole.

Grljenjem, ljubljenjem, milovanjem davali su mi do znanja da me vole.

Govorili su da dobro radim ono ega se prihvatim.

Ponaanjem, mimikom, pokazivali su zadovoljstvo onim to inim.

Govorili su mi da imaju povjerenja u mene.

Bez ustezanja ili rezerve davali su mi obavljati i vrlo sloene zadatke.

Govorili su da sam ja kriv za njihove probleme.

Svojim ponaanjem su pokazivali da sam ja kriv za njihove probleme.

Govorili su mi koliko im je vano da sam njihovo dijete.

Svojom brigom i panjom pokazivali su koliko sam im vaan/na.

Govorili su mi kako samnom neto nije u redu.

Svojim ponaanjem prema meni pokazivali su da samnom neto ne valja.

Govorili su mi da se prvenstveno oslanjam na sebe.

Dozvoljavali su da samostalno naem izlaze iz razliitih situacija.

Govorili su mi da sam najbolji/a upravo ovakav/kva kakav/kva jesam.

Pokazivali su ponaanjem kako su zadovoljni samnom.

Govorili su mi da ako elim uvijek mogu u svemu napredovati.

Davali su mi priliku da obavljam sve sloenije poslove.

Drali su mi predavanja koja mi samo idu na ivce.

Odgurivali i udarali su me gdje stignu zbog sitnica ili posve bez razloga.

Govorili su mi da treba biti zdrav i ne dopustiti da nas bolest savlada.

Svojim su mi primjerom pokazivali kako se ne treba prepustiti bolesti.

Govorili su mi da treba biti jak u svim situacijama.

Uvijek su imali dovoljno snage suoiti se sa svim potekoama.

Govorili su mi da budem uporan/na.

Svojom upornou pokazivali su kako se nosi s potekoama.

Govorili su mi kako treba vrijedno raditi.

Vrijedno radei pokazivali su mi kako je rad vaan u ivotu ovjeka.

Govorili su mi kako si ne treba postavljati previsoke ciljeve.

Bili su svjesni svojih mogunosti i nisu se uputali u ono to ne mogu.

Govorili su mi da treba pomagati drugima u onome u emu se moe.

Pomagali su drugima u svemu u emu su mogli.

Govorili su mi da ovjek treba nai vremena i za sebe.

Uz sve poslove znali su nai vremena i za sebe.

Govorili su mi da sam im teret.

Ponaanjem, mimikom, grimasama pokazivali su mi kako sam im teret.

Bez kraja i konca govorili su o mojim grekama.

Za greke su me pljuskali ili na neki drugi nain fiziki maltretirali.

Istovremeno su me rijeima i/ili ponaanjem hvalili i kudiliodbacivali.

Govorili su runo o meni predamnom i/ili pred drugima.

Govorili su da samnom nemaju to razgovarati.

Nisu me uope primjeivali

Govorili su mi da nastojim imati mjere u svemu.

U svemu su bili umjereni.

Documents

03 Josip Jankovic Maja Laklija Povezanost Ranih Roditeljskih Poruka i Nezeljenih Oblika Ponasanja Djece Osnovnoskolske Dob (4)