Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Maja LaklijaBranka Sladović Franz
Maja Laklija / Branka Sladović Franz
INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE U UDOMITELJSKOJ OBITELJI
Nakladnik: Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje
Za nakladnika: Mirela Miharija
Recenzentice: prof. dr. sc. Kristina Urbanc
doc. dr. sc. Ivana Jeđud Borić
Autorice: doc. dr. sc. Maja Laklija
prof. dr. sc. Branka Sladović Franz
Grafička priprema i dizajn: Silva Miharija
Lektura: Maja Silov Tovernić
Tisak: Stega tisak d.o.o., Zagreb
Naklada: 250 primjeraka
CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 844281.
ISBN: 978-953-57670-0-8
Ovaj priručnik je izrađen uz financijsku potporu Ministarstva socijalne politike i mladih u okviru provedbe programa “Kvalitetno udomiteljstvo za sretno djetinjstvo” 2010. - 2013.
Maja Laklija
Branka Sladović Franz
INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE U UDOMITELJSKOJ OBITELJI
PREDGOVOR
Dragi kolege, suradnici i stručnjaci,
ovaj priručnik nastao je u okviru programa Kvalitetno udomiteljstvo za sretno djetinjstvo usmje-renog razvoju usluga i aktivnosti koje pridonose kvaliteti udomiteljstva i kvalitetnijem planiranju udomiteljske skrbi te povećanju broja udomitelja za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Program je započeo 2010. godine uz financijsku potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a sada Ministarstva socijalne politike i mladih.
Partneri u programu bili su nam Centar za socijalnu skrb Zaprešić i Centar za socijalnu skrb Nova Gradiška, a suradnik Centar za socijalnu skrb Slavonski Brod. Nizom aktivnosti, prije sve-ga radionicama, predavanjima i savjetodavnim radom, nastojali smo pružiti potrebna znanja i vještine udomiteljima i onima koji to žele postati te im na taj način pomoći u obavljanju jedne od najzahtjevnijih uloga koje život može donijeti i olakšati im je – u odgoju sretne, uspješne i zadovoljne djece koja nisu imala sreću odrastati u svojoj biološkoj obitelji. Naš uspjeh u ispu-njavanju postavljenih ciljeva velikim je dijelom ovisio o dobroj suradnji s djelatnicima centara za socijalnu skrb. Tako su određene aktivnosti bile usmjerene upravo djelatnicima tih centara, a ova je publikacija proizišla iz spomenutih aktivnosti.
U fokusu je ovog priručnika dobrobit udomljenog djeteta i pronalaženje najboljih mogućih po-stupaka za ostvarivanje toga cilja. Tekst koji slijedi trebao bi stručnjacima poslužiti kao alat za postizanje željenog učinka. Dosadašnji način rada, koji je uključivao i planiranje, nije bio jasno i detaljno definiran. Jedinstveni predlošci s jasnim uputama i objašnjenjima postupaka trebali bi unaprijediti brigu za samo dijete te olakšati postupanje kako samim socijalnim radnicima tako i udomiteljima.
Richard Cushing rekao je: „Planirajte unaprijed. Nije kišilo kada je Noa počeo graditi arku.“ (http://www.lifeplancommunity.com/features.asp?ID=937). Nadamo se da će ova publikacija poslužiti kao veliki kišobran kojim će socijalni radnici štititi udomljenu djecu od posljedica nepo-voljnog životnog početka u kojem su se našla.
Koristim se ovom prilikom da u ime djelatnikā i suradnikā Siriusa zahvalim na suradnji djelatni-cima CZSS-ova koji su primjedbama i prijedlozima pridonijeli kvaliteti ove publikacije: Andreji Medovarski i Romani Prigorec iz CZSS-a Zaprešić, Miri Maćešiću iz CZSS-a Nova Gradiška i Kata- rini Betević Dadić iz CZSS-a Zagreb. Veliku zahvalu upućujemo i svim udomiteljima s kojima smo
tijekom tri godine surađivali i ugodno se družili. Iako je naša uloga bila prenošenje znanja i vje-ština, učenje je bilo obostrano i obogatilo je i nas – i kao stručnjake i kao ljude. Uz zahvalnost Ministarstvu na mogućnosti da se ovakav program provede, izražavamo nadu da će se slične aktivnosti nastaviti te da će naše društvo prepoznati i naučiti više cijeniti trud i nesebičnost koju udomitelji ugrađuju u svoj „rad“ brinući se o onima koji to najviše zaslužuju, o djeci.
Dr. sc. Lovorka Brajković, predsjednica udruge
SADRŽAJ
UVOD .........................................................................................................................................9
OSNOVNA POLAZIŠTA PRI INDIVIDUALNOME PLANIRANJU SKRBI ZA DJECU .........................11
Na kojim osnovnim načelima počiva individualno planiranje skrbi? ......................................15
Što se nalazi u individualnom planu skrbi za udomljeno dijete? ............................................16
Zašto je potrebno izraditi individualni plan skrbi za dijete? ....................................................16
Izrađuje li se individualni plan skrbi u svim slučajevima smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj? ...............................................................................................................16
Kada se individualni plan skrbi izrađuje i do kada treba biti gotov? ......................................17
Tko izrađuje individualni plan skrbi za dijete? ........................................................................17
Uključivanje biološke obitelji u proces individualnog planiranja ............................................19
Uključivanje djece u proces individualnog planiranja ............................................................20
PROCES IZRADE I PROVEDBE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI .................................................22
Procjenjivanje kao temelj planiranja .......................................................................................24
Informiranje udomitelja o djetetu...........................................................................................26
PRAĆENJE, EVALUACIJA I REVIZIJA INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ........................................29
PLANIRANJE ZA POTREBE DJECE U SPECIJALIZIRANOM UDOMITELJSTVU .............................31
Dojenčad i djeca u dobi do tri godine .....................................................................................31
Specijalizirano udomiteljstvo ..................................................................................................32
ZAVRŠNA NAPOMENA I PRIMJERI ...........................................................................................34
Primjer individualnog plana skrbi za specijalizirano udomiteljstvo ........................................35
Primjer individualnog plana skrbi za dijete iz dječjeg doma ...................................................39
Primjer individualnog plana skrbi za novorođenče .................................................................43
Primjer individualnog plana skrbi za udomljeno dijete bez adekvatne roditeljske skrbi ........48
SMJERNICE ZA ISPUNJAVANJE PREDLOŽAKA VEZANIH UZ PLANIRANJE SKRBI ZA DIJETE U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI................................................................52
POPIS LITERATURE ...................................................................................................................57
Predložak za procjenjivanje stanja i potreba djeteta u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi ....60
Predložak IPS-a ........................................................................................................................70
Predložak - opće informacije o djetetovu boravku u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi ...73
9
UVOD
U ovom se priručniku daju smjernice i preporuke namijenjene praktičnom radu stručnjaka koji se bave udomiteljstvom djece, u prvom redu socijalnim radnicima, odnosno voditeljima sluča-ja, koji su nadležni za dijete. No kako u procesu zaštite djece nužno trebaju sudjelovati i druge značajne osobe, u tom je smislu ovaj priručnik doprinos njihovu zajedničkom razumijevanju procesa planiranja. Nadalje, priručnik se može primijeniti na svu djecu u alternativnoj skrbi uz uvažavanje specifičnosti navedenog oblika skrbi i pojedinog djeteta, a ne samo na udomljenu djecu jer načela i postupci jednako vrijede i za ostale oblike skrbi. Primjeri koji su ovdje navedeni izrađeni su u suradnji s kolegama iz prakse i na tome im zahvaljujemo. U priručniku se stručnjake upućuje i na druge stručne izvore te je njegova primjenjivost i uspješnost u uskoj vezi sa znanji-ma i provedbom postupaka koji su u drugoj literaturi detaljno opisani. Naime, kako je pružanje udomiteljske skrbi samo dio sustava zaštite djece mjerom izdvajanja djeteta iz biološke obitelji, nužno je da su svi njegovi dijelovi, odnosno postupci i intervencije, međusobno usklađeni i usmjereni istim ciljevima na dobrobit djeteta.
U središtu ovog priručnika jest individualno planiranje skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji, no da bi udomiteljska skrb za dijete bila uspješna, važno je kvalitetno obaviti niz drugih profe-sionalnih zadataka nakon čega se može očekivati da će kvaliteta udomiteljske skrbi biti veća, broj slučajeva prekidanja smještaja u udomiteljskim obiteljima manji, a sustav podrške i pomoći obiteljima (biološkoj i udomiteljskoj) efikasniji. Neki su od tih profesionalnih zadataka ovi:
• procjena djeteta i obitelji (biološke i udomiteljske);
• odabir, priprema i edukacija udomitelja;
• usklađenost djeteta i udomitelja;
• rad s djetetom;
• podrška udomiteljima;
• kontinuiran rad s biološkom obitelji;
• pomoć prilikom susreta između djeteta i članova biološke obitelji;
• pažljiva izrada individualnog plana skrbi za dijete;
• redovito praćenje i evaluacija poduzetih aktivnosti;
• kontinuirana edukacija udomitelja i dr.
10
O povijesti udomiteljstva u Hrvatskoj, pravima i obvezama udomitelja i stručnjaka centara za socijalnu skrb te postupku smještanja predlažemo priručnik za udomitelje djece “Dajući dom da-jemo sebe” autora Kronstein i Škrabić-Aničić (2010.). Kako je individualizirani pristup planiranju skrbi za korisnike u hrvatskoj praksi noviji stručni pojam, tako su prisutne i određene termino-loške, zakonske i praktične nedorečenosti koje su podložne daljnjim promjenama. Neovisno o njima, a vodeći se međunarodnim standardima, suvremenim istraživanjima i modelima prakse, ovim se priručnikom želi ukazati na načela, korake i mogući model pristupanja individualnom planiranju za djecu u sustavu udomiteljske skrbi te dati prijedlog za standardizaciju postupnosti radnji pri planiranju i vođenju dokumentacije.
11
OSNOVNA POLAZIŠTA PRI INDIVIDUALNOME PLANIRANJU SKRBI ZA DJECU
Znanstvene spoznaje i stručna znanja o razvoju djece, odredbe Konvencije o pravima djeteta (2010.), zahtjevi i politika Europske unije, UN-ove Smjernice za alternativnu skrb o djeci (2010.), Standardi kvalitete socijalnih usluga (MSPIM, 2010.) te niz drugih dokumenata daju svoj do-prinos reformi sustava socijalne skrbi u području unapređivanja sustava zaštite djece. Njezin je cilj, između ostalog, i unapređenje udomiteljstva (Ivković i Žižak, 2010.). Smanjivanje broja djece smještene u klasične institucije potpomognuto je i poticano pokušajima rekonstruiranja institucionalne skrbi, preporukama za jačanje preventivnih mjera i provedbu ranih intervencija te poticanjem alternativnih oblika skrbi, odnosno procesom deinstitucionalizacije (Ajduković, 2004.). Naime, proces deinstitucionalizacije skrbi o djeci, koji je već dulje vrijeme u Hrvatskoj u tijeku, uključuje, s jedne strane, razvoj suvremenog udomiteljstva, a s druge razvoj programa podrške obiteljima kako se djeca ni ne bi izdvajala iz obitelji (Laklija, 2011.). Pozornost stručne javnosti svakako se treba jače usmjeriti i na razvoj programa podrške obiteljima iz kojih su djeca već izdvojena radi omogućavanja povratka djece u obitelj (tzv. reunifikacije). Ako se u tome ne uspije, nužno je pronaći drugi, trajan i stabilan, oblik alternativne obiteljske skrbi – bilo dugo-trajno udomiteljstvo bilo posvojenje.
Udomiteljstvo kao oblik alternativne skrbi može zadovoljiti ključne potrebe djeteta upravo stoga što je riječ o skrbi u obiteljskom okruženju i odrastanju u lokalnoj zajednici. Ono omogućuje da se paralelno s razvijanjem odnosa privrženosti udomiteljima zadržava odnos privrženosti bio-loškim roditeljima i identifikacije s njima (ako je moguće) te da se pruža prilika biološkim rodite-ljima za sudjelovanje u skrbi o djetetu u nekim aspektima (Kletečki Radović i Kregar Orešković, 2005.). S obzirom na važnost održavanja osobnih obiteljskih veza i s drugim članovima obitelji izuzev s roditeljima, stručnjaci trebaju posvetiti posebnu pozornost braći i sestrama, bakama i djedovima, kumovima i dr. Poticanje održavanja odnosa s članovima uže i šire obitelji i zajednice ulaganje je u socijalnu mrežu koja može prihvatiti dijete nakon izlaska iz sustava skrbi (uz rodi-telje ili neovisno o njima) te u smanjivanje rizika od socijalne isključenosti djece koja odrastaju u sustavu skrbi.
UN-ove Smjernice za alternativnu skrb o djeci (Vidović i Ivković, 2010.: 22) u točki 57. ukazuju na to da se odluke „…moraju temeljiti na procjeni, planiranju i ispitivanju…“, a u točkama 61. i 63. navodi se da planiranje pružanja i trajnosti skrbi treba provesti prije nego što dijete uđe u sustav skrbi. U planu treba jasno navesti ciljeve smještaja te mjere pomoću kojih će se ti ciljevi ostva-riti. Planiranje se spominje i u točki 68., prema kojoj „dijete treba pripremiti na sve promjene u
12
okruženju u kojemu mu se pruža skrb, a koje su posljedica postupaka planiranja i procjene“. O važnosti procjenjivanja govori smjernica broj 67., prema kojoj svakom djetetu obuhvaćenom pri-vremenom skrbi treba osigurati „…pravo na redovitu i temeljitu procjenu (poželjno barem svaka tri mjeseca) primjerenosti skrbi i postupanja, koja osobito uzima u obzir osobni razvoj djeteta i sve promjene u potrebama ili događanjima u djetetovu obiteljskom okruženju te prikladnost i potrebu za postojećim smještajem u tim okolnostima. Tu procjenu trebaju izvoditi kvalificirane i ovlaštene osobe, a u nju u potpunosti treba uključiti kako dijete, tako i sve značajne osobe u djetetovu životu.“ (Vidović i Ivković, 2010.: 23).
Slika 1. Tronožac provedbe intervencija
U temelju intervencija u socijalnom radu s djecom nalaze se tri zasebna postupka koja se me-đusobno nadopunjuju: procjenjivanje, planiranje i praćenje (slika 1). Redoslijed navedenih po-stupaka iznimno je bitan u početku zaštite djeteta, a kasnije se postupci mogu provoditi i samo-stalno, odnosno u dijelu koji je potreban. Procjenjivanje je preduvjet planiranja te je potrebno napraviti početnu ili sveobuhvatnu obiteljsku procjenu dok je dijete još u biološkoj obitelji, a određene dijelove procjene provoditi i nakon smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj (Sladović Franz, 2008.). Procjenjivanje podrazumijeva identificiranje kako poteškoća tako i resursa i snaga djeteta, njegove obitelji i zajednice te je samo na temelju uvida u sve aspekte života i okruženja moguća individualizacija ciljeva u kontekstu pojedinog djeteta i njegovih specifičnih potreba. Ni praćenje intervencije nije moguće bez prije provedenog planiranja kako bi se vrednovalo je li se postiglo ono što se namjeravalo (što iznova počiva na prethodnom procesu procjenjivanja i prvobitno prikupljenim podacima), odnosno jesu li, ako su nastupile neke promjene, potrebne prilagodbe. Ako se ne provodi jedan od navedenih postupaka, sama intervencija nije održiva (tronožac „pada“ bez jedne noge), odnosno nije moguće postići potrebnu ravnotežu ni iskoristiti važnost međuovisnosti postupaka.
Prilikom poduzimanja profesionalnih intervencija, a onda i prilikom procjene i planiranja, valja razlikovati procjenu sigurnosti djeteta (je li dijete u životnoj opasnosti i/ili mu je u ozbiljnoj mjeri
PROVEDBA INTERVENCIJA
PROC
JENJ
IVAN
JE
PLAN
IRAN
JE
PRAĆ
ENJE
13
ugroženo zdravlje) od procjene razine razvojne ugroženosti (postoji li i/ili kolika je vjerojatnost da je ugrožen pravilan razvoj djeteta, zadovoljavanje njegovih potreba i ostvarivanje potencijala unutar postojećih životnih okolnosti?). Slijedom toga valja razlikovati trenutačne aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se osigurala sigurnost djeteta (u obliku hitne intervencije ili donošenja plana sigurnosti ako je potrebno) od dugoročnih aktivnosti i mjera potrebnih za umanjivanje čimbenika koji su rezultirali nesigurnim uvjetima i razvojnim rizicima za dijete ili nepovoljnim ishodima (Sladović Franz i Ajduković, 2008.). Ako je dijete smješteno u udomiteljsku obitelj, tada pozornost treba usmjeriti i na sigurnost djeteta prilikom posjeta roditelja ili odlazaka u posjet, odnosno na procjenu sposobnosti i spremnosti udomitelja da se nose s posjetima roditelja.
Sukladno suvremenim trendovima u području socijalne skrbi za djecu valja razlikovati postupke planiranja i vrste planova koji se mogu donositi i prema kojima treba postupati, ali koji se mogu donositi istovremeno ili u različitim trenucima provedbe intervencija za zaštitu i dobrobit djeteta i njegova boravka u sustavu alternativne skrbi (slika 2).
Slika 2. Individualno planiranje za dijete u alternativnoj skrbi
Izrada individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji predmet je ovog priručnika, dok je za izradu drugih planova potrebno upoznati se sa specifičnostima u drugim aktualnim stručnim tekstovima. Ovdje se navode samo neke moguće okolnosti njihove izrade u kontekstu alternativne skrbi za djecu. S obzirom na to da je za djecu izdvojenu iz biološke obitelji potrebna stabilnost, a ne promjena, te kako se ona nalaze „u sustavu alternativne skrbi“, rabi se naziv in-dividualni plan skrbi te se na taj način razlikuje od planova promjena koje trebaju ostvariti druge odrasle osobe u kontekstu cjelovite intervencije za dobrobit djeteta. Isto se tako u Standardima za izvanobiteljsku skrb u Europi, u Standardu 6, navodi da se „proces izvanobiteljske skrbi djece vodi (se) individualnim skrbnim planom“ (SOS - Kinderdorf International, 2007.: 27).
Individualni plan promjena za udomiteljsku obitelj
Vrste popratnih individualnih planova za djecu u alternativnoj skrbi:
Paralelni plan Plan izlaska iz sustava skrbi
Plan sigurnosti
Individualni plan skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji
Individualni plan promjena za roditelje
INDIVIDUALNO PLANIRANJE ZA DIJETE U ALTERNATIVNOJ SKRBI
14
Individualni plan promjena za udomiteljsku obitelj potrebno je izraditi iznimno u situacijama kada je u interesu djeteta (npr. zbog stabilnosti i/ili trajnosti smještaja te privrženosti članovima udomiteljske obitelji) ostanak u istom okruženju, a udomiteljima je potrebna stručna pomoć i podrška u pružanju skrbi, bilo zbog specifičnosti djeteta, bilo zbog promijenjenih okolnosti u njihovoj obitelji, bilo zbog određenih novonastalih potreba djeteta (npr. poteškoće u ponašanju djeteta, smrt udomiteljeva partnera, teža bolest udomitelja). Ako je udomitelj koji je suočen s tim novonastalim okolnostima odlučan u tome da prekine udomiteljstvo i odbija pomoć/po-dršku, individualni se plan promjena za udomitelje, naravno, ne izrađuje; njegovoj se izradi pristupa ako je udomitelj motiviran za nastavak brige o djetetu te ako je ono u interesu djeteta. Prethodno je potrebno napraviti procjenu stvarne spremnosti i mogućnosti udomitelja da se mi-jenja i da u novim uvjetima pruži prikladnu skrb za dijete kako se ne bi mijenjao oblik smještaja i kako se ne bi prekidale uspostavljene veze. Svrha toga plana može biti i priprema udomitelja za prihvat djeteta (npr. ako udomljuje dijete s teškoćama u razvoju, a koje je brat ili sestra prije udomljenog djeteta, edukacija udomitelja sukladno stanju i potrebama udomljenog djeteta itd.).
Individualni plan promjena za roditelje u ovom kontekstu izrađuje se radi stjecanja uvjeta za povratak djeteta u obitelj ili radi poticanja i održavanja kontakata s djetetom tijekom boravka u sustavu alternativne skrbi, a obično se provodi u obliku neke mjere obiteljskopravne zaštite. O izradi programa mjere nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi i specifičnostima postavljanja ciljeva detaljno su pisale Ajduković i Sladović Franz (2008.).
Paralelni plan jest plan kojim se nastoje osmisliti daljnji koraci i mjere za slučaj da povratak dje-teta u biološku obitelj ne uspije u očekivanom vremenu ili radi osiguravanja potrebnih uvjeta i okolnosti. Njime se nastoje identificirati drugi oblici osiguravanja skrbi za dijete ako se procijeni da nije moguće ponovno spajanje djeteta s obitelji. Sadržaj paralelnog plana u smislu daljnjih mjera kojima se štiti dijete (obično težih) nije predmet pregovaranja i dogovaranja s roditeljima. Njegova je funkcija motivirajuća za roditelja i sigurnosna za socijalnog radnika kako bi stručnja-ci u slučaju pogoršanja situacije za dijete imali već unaprijed osmišljene strategije kojima se osiguravaju daljnji postupci. Paralelno planiranje jest „proces rada prema reunifikaciji obitelji dok se u isto vrijeme osmišljava zamjenski plan ukoliko to ne bude uskoro moguće… čime se namjerava brže premjestiti dijete iz neizvjesnosti… u sigurnu i stabilnu trajnu obitelj“ (Shene, 2001:1). Paralelni plan može se kratko navesti u zaključcima sveobuhvatne obiteljske procjene ili u općem predlošku koji se odnosi na skrb o udomljenom djetetu (vidi prilog 3) ili se može zasebno i detaljno razrađivati (npr. u slučaju povremene udomiteljske skrbi o djetetu majke iz jednoroditeljske obitelji koja boluje od karcinoma tijekom njezina boravka u bolnici, a za slučaj majčine smrti).
15
Plan izlaska iz sustava skrbi potrebno je početi izrađivati kad je dijete u dobi 15 – 16 godina ako je riječ o dugotrajnom udomiteljstvu. Taj bi plan mladu osobu trebao pripremiti za samostalan život i osigurati joj mehanizme podrške u obitelji i/ili lokalnoj zajednici ako se vraća u prijašnje okruženje (Wheal, 2005.). Prije izlaska iz sustava skrbi nužno je identificirati ili osmisliti resurse koji se trebaju iskoristiti radi daljnje podrške djetetu (posebno u području stanovanja, zapošlja-vanja, financiranja, obrazovanja i sl.), osobito u prvoj godini nakon izlaska iz sustava skrbi, ali i tijekom sljedećih godina (Stein, 2009.).
Plan sigurnosti ima za cilj osmišljanje aktivnosti za suočavanje s prijetećom opasnosti kada se pojavi te provedbu sigurnosne intervencije koja mora imati trenutačan i potpun učinak – odmah zaštititi djetetov život i zdravlje (Lund i Renne, 2009.). Plan sigurnosti djeteta uključuje barem sljedeće elemente: identificirane rizike i opasnosti, definirane postupke osiguravanja sigurnosti i djelovanja u situacijama manifestiranja prijeteće opasnosti te stupanj svjesnosti o postojanju prijeteće opasnosti i spremnosti za provedbu sigurnosne intervencije udomitelja/roditelja/skrb-nika/djeteta (NAPCWA, 2009.). U kontekstu udomiteljske skrbi plan sigurnosti izrađuje se ako postoji povremena prijeteća opasnost za dijete, npr. tijekom susreta s roditeljem.
Cilj individualnog planiranja za djecu u sustavu alternativne skrbi izradom navedenih planova jest svrsishodno i djelotvorno odgovaranje na potrebe i zaštitu djece u sustavu alternativne skrbi. Iako na prvi pogled može djelovati zahtjevno i složeno, ako se provodi na opisani način, ono pruža više sigurnosti i osnažujuće je kako za dijete tako i za udomitelje, ali i za stručnjake koji rade u tom području.
Na kojim osnovnim načelima počiva individualno planiranje skrbi?
Planiranje u sustavu zaštite djece provodi se u partnerstvu i suradnji s roditeljima i drugim zna-čajnim osobama koje su privatno ili profesionalno uključene u djetetov život, uključivši i osobe koje mogu poduprijeti obitelj (biološku i udomiteljsku) u kriznom razdoblju. Plan skrbi za dijete slikovito se opisuje i kao putokaz prema sigurnosti, stabilnosti i dobrobiti djeteta i njegove obi-telji. No posebna vrijednost plana skrbi za dijete jest u tome što planirane intervencije poveća-vaju vjerojatnost poželjnih razvojnih ishoda (Shonkoff i Phillips, 2000.) te je nužnost donošenja planova zapravo vezana uza samu kvalitetu skrbi za djecu. U fokusu individualnog plana skrbi uvijek je jedno dijete. Ako se iz obitelji izdvaja više djece, za svako se dijete izrađuje zaseban in-dividualni plan skrbi, neovisno o tome smještaju li se djeca zajedno ili ne. Iako se plan skrbi zapi-suje i uručuje svim nositeljima njegove provedbe, valja napomenuti da naglasak nije na samom dokumentu već na procesu planiranja, čije se važne izmjene slijedom novonastalih okolnosti ili redovitog praćenja uvijek trebaju uzimati u obzir i prikladno bilježiti.
16
Što se nalazi u individualnom planu skrbi za udomljeno dijete?
Individualni plan skrbi za udomljeno dijete sadrži jasno definirane ciljeve, aktivnosti i za njih od-govorne nositelje, vremenski okvir i kriterije praćenja uspješnosti provedbe ciljeva u područjima skrbi za dijete koji su posebno važni. Navedeno se odnosi na udomljeno dijete, njegovu biološku i udomiteljsku obitelj i njihove članove te za svaku skupinu stručnih suradnika koji se uključuju u rad na promjenama imajući u fokusu interes djeteta. Tako se na dijete odnose izravne aktivnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne i specifične potrebe djeteta, dok se na roditelje odnose aktivnosti kojima se osigurava i podupire prikladna skrb o djetetu ako u nekom dijelu i nadalje brinu o njemu te održavanje osobnih kontakata, odnosno povećanje sigurnosti i dobrobiti dje-teta. Što se tiče udomitelja, u individualnom planu skrbi nalaze se i aktivnosti koje se odnose na identificirane potrebe udomitelja kojima će se povećati njihov kapacitet za osiguravanje pri-kladne skrbi i dobrobiti djeteta dok je kod njih smješteno, uključivši npr. potrebu za prijevozom, savjetovanje za probleme u ponašanju djeteta, edukaciju o pravilnoj prehrani djeteta oboljelog od dijabetesa i sl.
Zašto je potrebno izraditi individualni plan skrbi za dijete?
Potrebno ga je izraditi zato što se na taj način osigurava jasno postupanje svih uključenih u brigu o djetetu kako bi se zbog nužnosti pravovremenog postupanja i osiguravanja trajnih i stabilnih uvjeta odrastanja ili omogućio povratak djeteta biološkoj obitelji ili utvrdila potreba za pokretanjem drugih mjera obiteljskopravne zaštite (Inkelas i Halfon, 2002.; DePanfilis i Salus, 2003; Johnson i Wagner, 2005, ADHC, 2011.). Stoga je i za roditelje koji pružaju roditeljsku skrb nužno definirati koje ciljeve, aktivnosti i promjene trebaju poduzeti i ostvariti kako bi se osigu-rao siguran povratak djeteta u obitelj. Izradom i primjenom individualnog plana pomaže se u svladavanju prijelaznog razdoblja tijekom djetetova boravka u udomiteljskoj obitelji i održavanju kontinuiteta i dosljednosti u njegovu životu.
Izrađuje li se individualni plan skrbi u svim slučajevima smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj?
Plan je potrebno izraditi za svako dijete koje se nalazi u udomiteljskoj obitelji, neovisno o vrsti i planiranom trajanju udomiteljstva. No individualni plan skrbi ne mora nužno sadržavati sve di-jelove, odnosno sva područja (vidi prilog 1 – Predložak za procjenjivanje stanja i potreba djeteta u udomiteljskoj (alternativnoj) skrbi), već samo one relevantne za određeno dijete. Individualni plan skrbi tako može biti kraći ili dulji, s manje ili više ciljeva i aktivnosti ovisno o specifičnim potrebama djeteta i ukupnim okolnostima. Planiranje i procjena provode su u onom opsegu i sadržaju koji je važan za dobrobit djeteta. Tako se na primjer, ako se radi o dnevnom, tjednom ili vikend udomiteljstvu, u individualnome planu skrbi definiraju ciljevi skrbi, vrijeme boravka u sustavu skrbi, aktivnosti udomitelja i djeteta tijekom boravka u udomiteljskoj obitelji te očeki-vano trajanje udomiteljstva, ali taj plan može sadržavati i aktivnosti i zadaće koje se odnose na
17
roditelje u dijelu koji se tiče udomiteljstva (npr. dolazak po dijete u određeno vrijeme, prijevoz i praćenje na slobodnu aktivnost i sl.).
Kada se individualni plan skrbi izrađuje i do kada treba biti gotov?
U idealnom slučaju trebao bi se izraditi još za vrijeme boravka djeteta u vlastitoj obitelji, prije nego što je dijete izdvojeno iz obitelji ili unutar 3 – 4 tjedna nakon smještanja djeteta u udo-miteljsku obitelj (Government of British Columbia, 2001.). Ako je dijete izdvojeno uslijed hitne situacije, rok za izradu individualnog plana skrbi iznosi do 90 dana zbog specifičnosti situacije, tj. nužnosti provedbe postupka procjene djeteta te obiteljskih i okolinskih čimbenika (ADHC, 2011.). Valja razlikovati situaciju u kojoj se u obitelji otprije provode određene mjere i interven-cije a usprkos njima dođe do hitnog izdvajanja djeteta od situacije kada do trenutka izdvajanja obitelj i dijete nisu bili poznati sustavu socijalne skrbi. U tom je slučaju potrebno dulje vrijeme za prikupljanje informacija, procjenu djetetovih potreba i planiranje.
Tko izrađuje individualni plan skrbi za dijete?
Za postupak planiranja skrbi za dijete odgovoran je nadležni centar za socijalnu skrb, odnosno voditelj slučaja. Pod planiranjem se podrazumijeva i uključivanje drugih relevantnih osoba u postupak, organizacija zajedničkih sastanaka te praćenje svih bitnih okolnosti. Voditelj slučaja, osim što treba izraditi individualni plan skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji, treba pratiti i pro-vedbu toga plana, odnosno koordinirati, moderirati i facilitirati procese skrbi ako se za to pojavi potreba na razini biološke i udomiteljske obitelji, lokalne zajednice te sustava socijalnih politika osiguravajući ukupni kontekst u kojem se skrb za udomljeno dijete provodi.
Ako udomiteljska obitelj i dijete nisu iz istog mjesta prebivališta, nužno je da usko, aktivno i s kolegijalnim povjerenjem surađuju centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu udomi-telja i centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu djeteta i njegove biološke obitelji. Voditelj slučaja i postupka planiranja ostaje stručnjak nadležan za dijete prema djetetovu prebi-valištu, no on sam ni u kojem slučaju ne može izraditi realan i kvalitetan individualni plan skrbi.
Osim socijalnog radnika, odnosno voditelja slučaja, te članova njegova tima, odnosno socijal-nog radnika udomitelja, u izradi individualnog plana skrbi za dijete treba sudjelovati i niz drugih osoba, kao što je prikazano na slici 3 (prilagođeno prema Mosek, 2004.). U prvom redu u izradi plana treba sudjelovati sámo dijete na koje se plan odnosi, i to sukladno svojoj dobi i zrelosti. Nadalje, važno je sudjelovanje djetetovih roditelja i/ili drugih članova obitelji (majka i otac ili druga osoba koja je do tada bila in loco parentis – očuh, maćeha, teta, djed) te djetetova skrbni-ka ako je iz nekih razloga određen. Udomitelj i drugi članovi udomiteljske obitelji koji su izravno uključeni u skrb o djetetu trebaju imati priliku unaprijed utjecati na sadržaj individualnog plana skrbi jer je većina provedbe plana, kvaliteta skrbi i izvedivost planiranih aktivnosti u najužoj vezi s njihovim razumijevanjem i mogućnostima. Poželjno je da u planiranju sudjeluju i bilo koje druge podržavajuće osobe, a koje je dijete samo odabralo, odnosno ima u njih povjerenja (npr.
18
kum ili susjeda). Ako je smještanju djeteta u udomiteljsku obitelj prethodio boravak djeteta u ustanovi socijalne skrbi, preporučuje se pozvati na sudjelovanje i predstavnika ustanove, a oso-bito osobu koja je izravno skrbila o djetetu, što je najčešće odgajatelj. Ako postoji razlog za to, na sudjelovanje se trebaju pozvati i svi drugi stručnjaci koji osiguravaju specijalizirane usluge, npr. zdravstvene, rehabilitacijske ili druge tretmanske usluge, odnosno sve osobe koje imaju informacije korisne u planiranju ili u nekom dijelu koji se odnosi na segment dobivanja drugih relevantnih informacija (npr. odvjetnik obitelji).
Socijalni radnik - voditelj slučaja djeteta
Socijalni radnik udomitelja
Dijete
Djetetovi roditelji (majka i otac ili osoba
«in loco parentis» - očuh, maćeha, teta, djed)
Djetetov skrbnik (ako je određen) i/ili drugi članovi obitelji
Udomitelj i drugi članovi udomiteljske obitelji
direktno uključeni u skrb o djetetu.
Druge podržavajuće osobe za dijete (koje je
dijete samo odabralo, u koje ima povjerenja).
Predstavnik ustanove ukoliko je smještaju djeteta
u udomiteljsku obitelj prethodio njegov boravak u ustanovi socijalne skrbi
Drugi stručnjaci koji osigu-ravaju specijalizirane usluge
npr. zdravstvene skrbi i sl.
Druge osobe koje imaju informacije koje mogu pomoći u planiranju.
Odgajatelj, učitelj, rehabilitator i sl.
U izradi Individualnog plana skrbi za dijete mogu sudjelovati:
Slika 3. Tko sve može biti uključen u izradu individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji?
Popis osoba koje mogu sudjelovati u izradi individualnog plana dug je (slika 3), no u svakom pojedinom slučaju treba odrediti tko sve s navedenog popisa treba sudjelovati u njegovoj izradi, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja. Dakle u malom broju slučajeva u izradu plana potre-bno je uključiti baš sve sudionike s popisa. Uključenost može varirati od uzimanja u obzir ranijih podataka i informacija koje su dio stručnjačke ili korisničke perspektive do aktivnog planiranja i sudjelovanja na sastanku tima ili obiteljskoj konferenciji na kojoj se planira individualna skrb za dijete u udomiteljskoj obitelji. Važno je prilikom pristupanja planiranju promisliti o tome tko sve treba sudjelovati u njemu te koji je način uključivanja primjeren i poželjan imajući u vidu raspoloživo vrijeme i ukupni doprinos za specifičnu situaciju. Najvažnije je uključivanje biološke obitelji i djeteta u izradu plana.
19
Uključivanje biološke obitelji u proces individualnog planiranja
Pod biološkom se obitelji u ovom kontekstu misli na roditelje djeteta i/ili osobe koje su obav-ljale roditeljsku skrb, odnosno živjele u zajedničkom kućanstvu s djetetom, dakle braću i sestre, bake i djedove itd. Uključivanjem biološke obitelji u skrb može se ostvariti niz pozitivnih ishoda (Reeding, Fried i Britner, 2000.):
• poboljšava se suradnička veza između biološke i udomiteljske obitelji i sustava, jer članovi biološke obitelji imaju osjećaj da ih se čuje, poštuje i uvažava;
• osigurava se transparentnost djelovanja i uloga svih strana uključenih u skrb o djetetu;
• olakšava se ulaganje resursa biološke obitelji u realizaciju ciljeva, zadataka i ishoda prema individualnom planu skrbi;
• osnažuju se pojedinci za poduzimanje radnji potrebnih za promjenu ponašanja i uvjeta koji tome pridonose prema individualnom planu promjena;
• osigurava se da napori svih budu usmjereni k istim ciljevima u smislu osiguravanja dobrobiti i najboljeg interesa djeteta.
Uključivanjem biološke obitelji u proces procjene i izradu individualnog plana skrbi identificiraju se i prepreke za povratak djeteta u obitelj te područja funkcioniranja obitelji na kojima je potreb-no raditi. Nakon toga može se pristupiti izradi individualnog plana promjena radi osiguravanja usluga koje će pridonijeti povratku djeteta u obitelj. Roditelji i drugi članovi obitelji trebaju znati koje se promjene u ponašanju trebaju dogoditi da rezultiraju povratkom djeteta u obitelj i/ili za-tvaranjem slučaja. Uključivanje djetetovih roditelja, odnosno osoba koje su obavljale roditeljsku skrb, u planiranje važno je i stoga što je – što su uključeniji u planiranje – veća vjerojatnost da će imati pozitivan stav prema promjenama i da će biti motiviraniji za promjene usmjerene povratku djeteta u obitelj, odnosno da će biti spremniji za suradnju, da će imati povjerenja u udomitelje te da će se nakon povratka djeteta u obitelj nastaviti samostalno ili uz manju podršku sustava socijalne skrbi brinuti o svojem djetetu.
Tri su temeljna razloga za uključivanje roditelja u planiranje alternativne skrbi o djetetu:
a) roditelji zadržavaju odgovornost za svoje dijete te se vrednuje, usprkos teškoćama roditelj-stva ili drugim razlozima, njihova nezamjenjiva važnost za dijete, odnosno potiče se održavanje osobnih odnosa i privrženosti;
b) roditeljima se omogućuje da bolje razumiju sustav socijalne skrbi te svoja prava i obveze tije-kom boravka djeteta u alternativnoj skrbi;
c) roditeljima se pomaže u zauzimanju realne perspektive o tome što se može ostvariti, na koji način i koliko će dugo proces trajati te se usmjerava na ono što roditelj može učiniti unutar na-vedenog zakonskog i stručnog okvira.
20
Navedeni razlozi ujedno su i za voditelja slučaja zadaci koje treba ostvariti i/ili na prikladan ih način pojasniti roditeljima, odnosno potaknuti roditelje da se aktivno uključe u sustav skrbi o svojem djetetu. Prilikom pozivanja roditelja u proces planiranja skrbi u udomiteljskoj obitelji važno im je naglasiti sljedeće: „…(radi se o) planu za dobrobit Vašeg djeteta te sudjelovanjem u izradi i primjeni plana i nadalje brinete o svojem djetetu na način koji je sada potreban…“ Na-kon što se napravi individualni plan skrbi poželjno je pitati roditelje što je najgore što se može dogoditi pri realizaciji toga plana, odnosno koje su njihove brige i bojazni u svezi s provedbom alternativne skrbi o djetetu u određenoj udomiteljskoj obitelji prema dogovorenim ciljevima. Sukladno roditeljskim brigama potrebno je osmisliti i postupanje u tim okolnostima (npr. udo-mitelj će voditi dijete nedjeljom u crkvu ili će osigurati pristup telefonu ili mobitelu da bi dijete moglo nazvati roditelja kad poželi).
Što znači da je roditelj aktivno uključen u proces planiranja?
• Sudjelovao je u procesu procjene djeteta, osobito u identificiranju njegovih prednosti i potreba.
• Sudjelovao je u određivanju usluga i pružatelja usluga (po mogućnosti i u odabiru udomitelja).
• Sudjelovao je u postavljanju ciljeva u izradi individualnog plana skrbi i individualnog plana promjena.
• Sudjelovao je u procesu evaluacije napretka u postizanju ciljeva.
• Aktivno je raspravljao na sastancima praćenja i revizije individualnog plana skrbi.
• Izvršavao je svoje aktivnosti i zadatke prema dogovorenom planu u korist djeteta.
Kako se ne može očekivati da će se svi roditelji aktivno uključiti u sve aspekte intervencije, važno je odrediti, osobito prilikom razmatranja daljnjih mjera i postupaka, u kojima je od navedenih područja roditelj sudjelovao te u kojoj mjeri i na koji način.
Uključivanje djece u proces individualnog planiranja
Sudjelovanje djeteta potrebno je osigurati u skladu s djetetovom sposobnošću razumijevanja okolnosti u kojima se nalazi, što je u najužoj vezi s dobi i razvojnim stupnjem djeteta (UN KPD, 2010.) Važno je osigurati realizaciju djetetova prava da izrazi mišljenje o svim stvarima koje ga se tiču. Načini uključivanja djeteta u proces planiranja mogu varirati od crteža preko igre s lutkama do povjerljivog razgovora ili aktivnijeg sudjelovanja u izboru mjesta udomiteljstva (npr. ostanak u selu ili odlazak u grad zbog srednjoškolskog obrazovanja). Djeca se smatraju pouzdanim izvori-ma informacija o sebi i svojem ponašanju, obitelji itd. (Žižak i Koller-Trbović, 2006.), te je njihovo aktivno sudjelovanje iznimno vrijedno i u postupku procjenjivanja i u planiranju skrbi.
21
U objašnjenju Standarda 11. (SOS-Kinderdorf International, 2010.: 39) navodi se sljedeće: „Dije-te se prepoznaje kao stručnjak za svoj život. Dijete se informira, sluša i shvaća ozbiljno i njegov otpor prepoznaje se kao jak potencijal. Dijete se ohrabruje da izražava svoje osjećaje i iskustva.“
Uzimanje u obzir mišljenja nikako ne znači traženje da dijete odluči o bitnim pitanjima, kao npr. o tome kada će se izdvojiti iz obitelji ili kod kojeg će udomitelja biti smješteno. S obzirom na to da razgovor s djetetom o izdvajanju iz obitelji i smještanju k udomitelju podrazumijeva pojašnja-vanje razloga koji su do toga doveli, valja skrenuti pozornost na to da o djetetovim roditeljima treba govoriti s pažnjom i uvažavanjem u mjeri u kojoj je to prikladno, neovisno o problematič-nom ponašanju i okolnostima. O potrebi i važnosti pozitivnog ili neutralnog govorenja o rodite-ljima udomljenog djeteta potrebno je razgovarati i s udomiteljima, njihovom biološkom djecom i drugim osobama koje žive zajedno s njima. Dakle, ako se radi o starijoj djeci, osobito adoles-centima, poželjno ih je u većem stupnju uključiti u planiranje, te ona mogu biti aktivni kreatori plana (ponegdje i aktivniji od roditelja) sukladno potrebi razvijanja odgovornosti za vlastiti život. Najvažnija suvremena preporuka upravo se i odnosi na potrebu za većim uključivanjem djece u proces planiranja i uvažavanjem djece prilikom izdvajanja iz obitelji i promjene smještaja. U vezi s tom preporukom i drugim pitanjima udomiteljske skrbi u Hrvatskoj iz perspektive djece preporučuje se knjiga Što nam djeca govore o udomiteljstvu (Žižak i suradnici, 2012.).
Udomiteljeva biološka djeca važan su dio ukupnog obiteljskog okruženja u kojem se pruža skrb za udomljeno dijete, pa je potrebno uzeti u obzir i njihovo mišljenje kako prilikom promišljanja stručnjaka o odabiru potencijalne udomiteljske obitelji za pojedino dijete tako i prilikom plani-ranja skrbi. Ako se biološko dijete ne može prilagoditi novonastaloj situaciji i prihvatiti potrebne promjene u obiteljskom životu, ono će najčešće izražavati tu poteškoću na različite načine u ophođenju u obitelji, susjedstvu i školi te ometanjem roditelja dok se bavi potrebama udo-mljenog djeteta (Twigg, 1994.). Negativne se posljedice mogu spriječiti ili barem ublažiti ako se biološkoj djeci pruži jednaka pažnja kao i udomljenom djetetu te ako se i njihovo mišljenje uzima u obzir pri donošenju odluka koje imaju utjecaj na cijelu obitelj (Spears i Cross, 2003.). Naime, pokazalo se da biološka djeca udomitelja iskazuju veći stupanj zadovoljstva (i sukladno tome suradljivije se ponašaju) ako im obitelj i stručnjaci iskazuju podjednaku količinu pažnje kao i udomljenom djetetu (Redding, Fried i Britner, 2000.; Spears i Cross, 2003.). Svakako je potreban veći angažman socijalnog radnika oko biološke djece i njihovih novonastalih potreba (Younes i Harp, 2007.).
U iznimnim se slučajevima udomljavanjem razdvajaju braća i sestre jer je ponekad roditeljstvo dovoljno dobro za djecu neke dobi ili određenih potreba, dok za drugu nije ili se dijete smješta u udomiteljsku obitelj zbog potreba obrazovanja i/ili tretmana. Tada je potrebno razgovarati s braćom i sestrama o načinima održavanja kontakta s udomljenim djetetom te planirati posjete odvojeno ili zajedno s roditeljima ili drugim osobama u udomiteljskom domu ili prilikom posjeta djeteta vlastitoj obitelji.
22
PROCES IZRADE I PROVEDBE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI Proces izrade i provedbe individualnog plana skrbi za dijete u sustavu udomiteljske skrbi sastoji se od triju faza (ADHC, 2011.):
1. faze procjene – uključuje aktivnosti koje se trebaju provesti prije samog smještaja dje-teta u udomiteljsku obitelj, a u slučaju da se radi o hitnom udomiteljstvu, neposredno nakon ulaska djeteta u udomiteljsku obitelj, odnosno tijekom praćenja djeteta u sustavu udomitelj-ske skrbi i revizije plana;
2. faze razvoja – uključuje aktivnosti definiranja ciljeva i željenih ishoda skrbi, uz aktivnu participaciju djeteta u procesu informiranja o postupku izdvajanja koji slijedi i procesu indivi-dualnog planiranja te pripreme djeteta za sam čin izdvajanja iz obitelji ili njegova premješta-nja iz institucije u udomiteljsku obitelj (što uključuje npr. organiziranje posjeta udomiteljskoj obitelji i/ili posjeta školi radi upoznavanja s djecom iz razreda i sl.),
3. faze implementacije – odnosi se na aktivnosti koje se trebaju provesti nakon samog smještanja djeteta/mlade osobe u udomiteljsku obitelj te tijekom boravka djeteta u susta-vu skrbi sukladno definiranim ciljevima (npr. poboljšavanje školskog uspjeha, uključivanje u usluge rane intervencije, uključivanje u sportske aktivnosti i sl.); ova faza uključuje praćenje i revidiranje individualnog plana skrbi i drugih planova (ako su izrađeni).
Iako su faze procesa izrade i provedbe individualnog plana skrbi u tekstu razdijeljene, one se međusobno preklapaju i nadopunjuju. Tako faza razvoja plana skrbi neprestano pred stručnjaka postavlja niz pitanja (na koja on ponekad treba odgovoriti vraćajući se u fazu procjene i priku-pljanja informacija), a ona, s druge strane, donose nove sadržaje (potrebe, izmijenjene okolno-sti, prepreke i sl.) koji usmjeravaju proces razvoja plana skrbi. Za vrijeme boravka djeteta kod udomitelja sve navedene faze trebaju paralelno i cirkularno egzistirati, iako je u načelu važno znati u kojoj se fazi planiranje pretežno nalazi.
23
Faza razvoja IPS-a • prepoznati djetetove emocionalne, zdravstvene, obrazovne, razvojne i druge potrebe i odgovoriti na njih;• osigurati pripremu i smještaj djeteta u udomiteljsku obitelj;• pripremiti biološke roditelje djeteta na to da će dijete biti smješteno u udomiteljsku obitelj;• pratiti prilagodbu djeteta na novonastale okolnosti smještanja u udomiteljsku obitelj;• navesti specifične zadatke udomitelja u odnosu na potrebe udomljenog djeteta i njegovu biološku obitelj u skladu s
potpisanim ugovorom o udomiteljstvu te definirati rokove;• navesti specifične zadatke roditelja/skrbnika u odnosu na djetetove potrebe te definirati rokove;• predložiti i ostvariti preduvjete za odgovarajuće postupanje i stručnu obradu bilo djeteta bilo udomiteljske ili biološke
obitelji djeteta;• očuvati postojeće obiteljske i socijalne veze djeteta (ako je to u najboljem interesu djeteta);• očuvati djetetovo religijsko i kulturno naslijeđe;• omogućiti uvjete za kvalitetnu socijalizaciju i rekreaciju djece;• osigurati udomiteljima pripremu i edukaciju za pristupanje konkretnom djetetu;• raditi s biološkim roditeljima na ostvarivanju uvjeta za povratak djeteta u obitelj na temelju individualnog plana promjena; • pratiti međusobne kontakte bioloških roditelja s udomljenim djetetom i njegovim udomiteljima te voditi računa o pri-
rodi i kvaliteti tih kontakata;• osigurati kontinuiranu podršku djetetu, udomiteljima i biološkoj obitelji djeteta.
Faza procjene• procjena djeteta i biološke obitelji;• procjena, odabir, informiranje i edukacija udomitelja;• procjena zdravstvenog stanja i potreba djeteta, procje-
na područja djetetova identiteta, procjena djetetovih odgojnih i obrazovnih potreba (vidi priložene predloške);
• opažene promjene u djetetovu ponašanju;• pozitivna postignuća djeteta;• promjene djetetovih rutina;• svaki incident ili događaj koji može dovesti dijete u rizik
od opasnosti;• usklađenost djeteta i udomitelja/udomiteljske obitelji;• aktivnosti pripreme djeteta za proces izdvajanja i smje-
štaja u udomiteljsku obitelj;• neodobrena odsutnost iz udomiteljskog doma; • kontakti s biološkim roditeljima (redovitost kontakata i
susreta, aktivnosti tijekom susreta, ponašanje djeteta prije, tijekom te nakon susreta s roditeljima te braćom i sestrama itd.).
Faza implementacije IPS-a• provedba definiranih ciljeva, aktivnosti, rokova, tj. vre-
menskog ograničenja, nositelja aktivnosti (udomljenog djeteta/biološke/udomiteljske obitelji te stručnja-ka);
• preispitivanje/provjeravanje plana te prema potrebi redefiniranje ciljeva;
• kontinuirani rad s djetetom/udomiteljima/ biološkom obitelji;
• praćenje i facilitiranje susreta između djeteta i biološke obitelji;
• organiziranje provedbe aktivnosti i očekivanih ishoda skrbi;
• aktivacija paralelnog plana ili plana sigurnosti;• vođenje evidencija;• planiranje kontinuirane edukacije stručnjaka/udomite-
lja/bioloških roditelja i sl.
Proces izrade i praćenja provedbe individualnog plana skrbi za dijete u sustavu udomiteljske skrbi
Faza „uparivanja“ djeteta i udomitelja
Faza procjene Faza implementacije IPS-a
Faza razvoja IPS-a
Slika 4. Proces procjene, razvoja i implementacije individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskom sustavu
24
OBILJEŽJA STRUČNE PROCJENE
Sveobuhvatna: Primjereno široka i duboka pri procjeni različitih područja fizičkog, emoci-onalnog i kognitivnog razvoja i zdravlja djeteta, okolinskih čimbenika te područja odnosa i ponašanja djeteta, odnosno članova biološke i udomiteljske obitelji.
Integrativna: Odnosi se na utjecaj koji neko područje funkcioniranja i života djeteta/obite-lji/sustava ima na drugo područje.
Razvojna: Primjerena dobi, što znači prikupljanje i interpretaciju podataka preko provjere-nih instrumenata i tehnika procjene koji su osjetljivi na promjene u razvoju.
Preventivna: Usmjerena na ranu identifikaciju čimbenika rizika i rane intervencije.
Longitudinalna: Temeljena na podacima prikupljenima redovitim praćenjem djeteta i obi-telji (biološke i udomiteljske) tijekom duljeg perioda u određenim vremenskim intervalima radi utvrđivanja pojavnosti čimbenika rizika, praćenja i identificiranja smjerova promjene te ostvarivanja zaštite dobrobiti djeteta.
Zbirna: U stanju je sintetizirati i sabrati sva stručna mišljenja i rezultate radi određivanja prioriteta na razini potreba i intervencija.
Kulturološki osjetljiva: Osjetljiva na različite kulturalne, etničke i duhovne vrijednosti, zna-čenja i identitet djeteta/obitelji.
Usmjerena na dijete: Provedena s postavkama da je dijete u središtu intervencije, zaštiće-no i da se osjeća ugodno.
Standardizirana: Osjetljiva, specifična, valjana i pouzdana.
Usklađena sa sustavom: U skladu s normama, standardima i ciljevima sustava socijalne skrbi za djecu, odnosno obrazovnog i zdravstvenog sustava.
Sažeta, ekonomična: Trajanje procjene, analiza i zaključenje u razumnom vremenu.
Procjenjivanje kao temelj planiranja
Stručna procjena koja se provodi u različitim trenucima zaštite djece (prije izdvajanja, nakon smještaja, prije reintegracije djece u obitelj, u redovnim razmacima itd.), neovisno o tome koje se područje procjenjuje, uvijek bi trebala biti istovremeno sveobuhvatna, integrativna, razvojna, preventivna, longitudinalna, zbirna, kulturološki osjetljiva, usmjerena na dijete, standardizirana, usklađena sa sustavom skrbi o djeci te sažeta i ekonomična1.
1 Prilagođeno prema American Academy of Pediatrics (2000.)
25
Osnovna područja procjene stanja i potreba djeteta i udomiteljske, ali i biološke, obitelji dje-teta, koji čine temelj procesa planiranja skrbi za dijete i potrebnih promjena, navedena su u donjem okviru. Na temelju provedenih procjena u tim područjima identificiraju se potrebe djeteta i problemska područja čije se zadovoljavanje i unapređivanje treba obuhvatiti indivi-dualnim planom skrbi za udomljeno dijete i individualnim planom promjena za biološku i/ili udomiteljsku obitelj djeteta.
PODRUČJA KOJA SE TREBAJU OBUHVATITI PROCJENOM POTREBA DJETETA U SUSTAVU ALTERNATIVNE SKRBI
a) Područje djetetova identiteta (osobnog, obiteljskog, religijskog, kulturalnog, etničkog i sl.): • posjedovanje djetetovih osnovnih dokumenata, uključujući dokumente zdravstvenog
osiguranja; • informacije o podrijetlu obitelji;• informacije o djetetu značajnim osobama iz njegove socijalne mreže;• informacije o djetetu važnim osobnim stvarima;• djetetovo posjedovanje Knjige života s osobnim fotografijama, crtežima i sl. radi očuva-
nja njegovih kontakata s osobnom povijesti;• djetetove važne dnevne rutine…
b) Područje odnosa u obitelji i kontakata:• odnos privrženosti djeteta s njegovim roditeljima;• mogućnost ulaženja u trag „nestalom“ roditelju ili nekom drugom članu obitelji;• na koji način treba osnaživati, poticati i čuvati odnos između djeteta, njegove biološke
obitelji i ostalih važnih osoba iz djetetova života;• postojanje sudske zabrane kontaktiranja djeteta s nekim članom obitelji;• očuvanje kontakta djeteta s njegovim prijateljima/socijalnom mrežom;• reakcije djeteta na kontakt s članovima obitelji;• potreba za podrškom udomiteljima tijekom susreta djeteta s biološkom obitelji/rodite-
ljima…
c) Područje zdravstvenog stanja djeteta:• opća procjena fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta (grube i fine motoričke vještine, ko-
gnitivne sposobnosti, govorno i jezično funkcioniranje itd.);• specijalistička procjena, uključujući procjenu logopeda, radnog terapeuta, psihologa,
psihijatra i sl.;• postojeća terapija ili uključenost djeteta u medicinske tretmane/liječenje;• opći stupanj razvoja, uključujući zastoj u razvoju s obzirom na djecu iste dobi;• zdravlje zubi, uključujući i nalaz ortodonta;• procijepljenost djeteta;• ostale tretmanske intervencije važne za fizičko ili mentalno zdravlje te razvoj djeteta;• važne informacije vezane za fizičko zdravlje djeteta kao što su dijeta, fizioterapija i sl.
26
O specifičnostima procjenjivanja i instrumentima socijalnog rada koji se pri tome mogu pri-mjenjivati pisano je u knjizi Pravo djeteta na život u obitelji koju su uredile Ajduković i Radočaj (2008.) te u radu Značajke procesa odlučivanja u socijalnoj skrbi za djecu (Sladović Franz, 2011.).
Informiranje udomitelja o djetetu
Kada se dijete smješta u udomiteljsku obitelj, udomitelji imaju pravo dobiti uvid u osnovne informacije o djetetu i o njegovoj obitelji koje su važne za skrb o djetetu te su sastavni dio pro-cesa uparivanja djeteta i prikladne udomiteljske obitelji. Ako se radi o hitnom udomiteljstvu, pri čemu dijete često nije otprije poznato sustavu socijalne skrbi, informacije o djetetu bit će skromne te će biti nužno daljnje prikupljanje podataka i procjena. No kada se pristupa odabiru i informiranju udomitelja, stručnjak se treba pripremiti za predstavljanje djeteta udomitelju te za odgovaranje na niz udomiteljevih pitanja, od kojih su neka navedena u donjem okviru.
d) Područje odgoja i obrazovanja – socijalizacijskih i edukacijskih potreba djeteta: • mogućnost okoline u koju se smješta dijete da osigura poticaje potrebne djetetu za
razvoj i unapređenje njegovih kognitivnih vještina, vještina izražavanja i komunikacije;• mogućnost okoline u koju se smješta dijete da odgovori na obrazovne potrebe djeteta;• procjena obrazovnih aspiracija djeteta;• procjena postojećeg iskustva djeteta s promjenom škole;• prepoznavanje područja/predmeta/gradiva u čijem usvajanju dijete ima poteškoće kako
bi mu se pravovremeno osigurala dodatna podrška;• djetetovi interesi i talenti;• način na koji dijete provodi slobodno vrijeme;• uključenost djeteta u kulturne i sportske aktivnosti;• redovitost u polaženju nastave i vladanje u sklopu odgojne/obrazovne institucije…
e) Područje emocionalnog i ponašajnog funkcioniranja djeteta:• utjecaj iskustva bivanja žrtvom zlostavljanja ili zanemarivanja na sadašnje ponašajne i
emocionalne poteškoće djeteta;• prepoznavanje problema u ponašanju kod djeteta u školskom okruženju te strategije
suočavanja sa stresom;• postojanje potrebe za edukacijom udomitelja/učitelja i dr. za reagiranje u situacijama
manifestiranja problema u ponašanju i/ili reagiranja na emocionalne poteškoće djeteta;• potrebe za tretmanskim intervencijama…
f) Područje životnih vještina i vještine brige za sebe:• kuhanje, spremanje, pranje rublja i obavljanje ostalih poslova održavanja kućanstva;• razvijenost radnih navika;• razvijenost higijenskih navika; • vještina rada na računalu; • vještina upravljanja novcem i sl.
27
NEKA OD PITANJA KOJA UDOMITELJI MOGU POSTAVITI SOCIJALNOM RADNIKU RADI DOLAŽENJA DO INFORMACIJA O DJETETU
(modificirano prema Government of British Columbia, 2001.):
• Zašto se dijete smješta izvan svoje obitelji?
• Kakva su prethodna iskustva djeteta sa sustavom alternativne skrbi?
• Koji je djetetov pravni status?
• Kakva je obiteljska situacija djeteta?
• Koliko je očekivano trajanje djetetova boravka u udomiteljskoj obitelji?
• Kakav je paralelni plan skrbi o djetetu?
• Hoće li dijete prije samog smještanja doći u prethodni posjet udomiteljima?
• Razumije li dijete zašto je odvojeno od svojih roditelja?
• Gdje su roditelji?
• Ima li dijete braću ili sestre? Gdje su oni? Koje su dobi?
• Hoće li roditelji ili članovi šire obitelji posjećivati dijete? Koliko često? Postoje li osobe kojima nije dozvoljeno posjećivati dijete ili ostvarivati kontakte s njime?
• Hoće li dijete ponekad ići u biološku obitelj?
• Kada će socijalni radnik doći u posjet i koliko će učestalo dolaziti?
• Kada će od socijalnog radnika dobiti dokumentaciju s osnovnim informacijama o djetetu?
• Kada će dobiti djetetovu zdravstvenu dokumentaciju?
• Kada je dijete bilo na posljednjem sistematskom pregledu?
• Kada je obavljen zadnji stomatološki pregled?
• Kakvo je zdravstveno stanje djeteta? Što je s alergijama, imunizacijom, lijekovi-ma, stomatološkom skrbi?
• Postoje li neka religijska, kulturološka ili etnička pitanja bitna za dijete?
• Koji vrtić/školu/razred dijete pohađa? Postoje li kod djeteta neke poteškoće vezane uz pohađanje odgojno-obrazovne institucije?
• Ima li dijete neke posebne probleme u ponašanju ili neobične navike?
• Može li neki oblik djetetova ponašanja predstavljati rizik za drugu djecu?
• Hoće li dijete sa sobom imati odgovarajuću odjeću?
• Što će djetetu najviše pomoći da se osjeća kao kod kuće (koju hranu voli, omiljene priče, igračke i sl.)?
• Koga se može nazvati nakon radnog vremena CZSS-a, na koji broj telefona?
• Kada će se sastati sa socijalnim radnikom radi planiranja i praćenja skrbi o djetetu te definiranja odgovornosti udomitelja?
28
Dobivanje svih navedenih informacija može dovesti do odluke udomitelja da određeno dijete ne bude smješteno u njegovu obitelj ili značiti da je potrebno poduzeti dodatne korake pri planira-nju smještaja djeteta i pružanju podrške i edukacije udomiteljima. Udomitelji isto tako u nekim slučajevima trebaju ostati i trajni izvor podrške i mjesto za budući hitni smještaj djeteta u slučaju potrebe i o tome je ponekad potrebno s njima unaprijed porazgovarati.
Iznimno je važno da udomitelji poštuju i štite povjerljivost informacija koje su dobili o djetetu i njegovoj obitelji. Druge osobe, uključujući i drugu djecu koja žive u udomiteljskoj obitelji, tre-baju biti upoznate samo s onim informacijama koje se tiču sigurnosti i dobrobiti njih samih i/ili drugih. Ako udomitelj ima bilo kakvih dilema vezanih uz to koje informacije i na koji način smije podijeliti s ostalima, potrebno ga je uputiti da se za pomoć obrati voditelju slučaja.
Uvijek kada je to moguće upoznavanje djeteta s udomiteljima treba teći postupno (iznimke su slučajevi hitnog udomljavanja). Prilikom razmatranja duljine razdoblja upoznavanja valja voditi računa o djetetovu poimanju i razumijevanju vremena te o djetetovoj dobi i razvojnoj fazi. Vrlo malom djetetu vjerojatno neće biti potrebno razdoblje upoznavanja dulje od dva tjedna, dok će adolescentu možda biti potrebna i dva mjeseca (American Academy of Pediatrics, 2000.).
29
PRAĆENJE, EVALUACIJA I REVIZIJA INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI Kao što je uvodno navedeno u načelima, individualni plan skrbi „živi“ je dokument koji se po potrebi, sukladno rezultatima praćenja i evaluacije, revidira. Ako je samo manji dio okolnosti promijenjen ili se provede praćenje užeg segmenta skrbi za dijete, potrebno je navedene spo-znaje, događaje i nalaze dopisati u dokumentaciju uz naznaku datuma. Ako se radi revizija nakon duljeg vremena, a obvezno nakon godine dana, tada je potrebno provesti cjelovito procjenji-vanje i izraditi potpuno nov individualni plan skrbi. U te postupke praćenja, evaluacije i revizije mogu biti uključene sve osobe koje su pristupile izradi prvobitnog plana skrbi za dijete, ali i neke druge, nove osobe koje se smatraju važnima za djetetovu dobrobit. Reviziju plana potrebno je činiti uvijek kada se bitnije promijene neke okolnosti važne za provedbu individualnog plana skr-bi; ako nema promjena okolnosti, poželjno je napraviti reviziju plana najmanje jedanput u šest mjeseci. Revizija plana provodi se iz dva smjera: jedan se odnosi na biološku obitelj udomljenog djeteta, a drugi na dijete i udomiteljsku obitelj.
Kada je u fokusu biološka obitelj udomljenog djeteta, a planiran je povratak djeteta u obitelj, potrebno je provesti trodijelnu strukturiranu evaluaciju (Johnson i Wagner, 2005.):
a. evaluaciju trenutnog funkcioniranja obitelji i stupnja promjena koje su provedene u pripre-mi okruženja i ponašanju roditelja za povratak djeteta u obitelj;
b. procjenu kvalitete interakcije roditelja s djetetom tijekom posjeta djetetu u udomiteljskoj obitelji (poželjna je i uporaba Upitnika za procjenu privrženosti i kvalitete odnosa (vidi u: Ajduković i Radočaj, 2008.);
c. procjenu sigurnosti obiteljskog okruženja za povratak djeteta.
Prilikom revizije potrebno je uzeti u obzir i sva izvješća udomitelja te zabilješke o telefonskim kontaktima i posjetima socijalnog radnika udomiteljskoj obitelji.
Prema dogovorenom ritmu i vremenskim intervalima koji su navedeni u individualnom planu skrbi za dijete, udomiteljeva je dužnost izvještavati nadležnu osobu pismeno, a o važnim pro-mjenama i usmeno, odnosno telefonom, o djetetovu napretku te svim drugim važnim aspek-tima djetetova života kao što su (modificirano prema Government of British Columbia, 2001.):
• kontakti s biološkim roditeljima;
• pitanja vezana uz školovanje djeteta;
• pitanja zdravstvene skrbi;
30
• opažene promjene u djetetovu ponašanju;
• pozitivna postignuća djeteta;
• promjene djetetovih rutina;
• svaki incident ili događaj koji može dovesti dijete u rizik od opasnosti;
• neodobrenu odsutnost iz udomiteljskog doma.
VOĐENJE BILJEŠKI I EVIDENCIJE VAŽNO JE:
• jer omogućuje praćenje intervencije u smislu vođenja evidencije o vremenu koje dijete provodi u udomiteljskom domu i u sustavu skrbi;
• jer pomaže u planiranju za dijete dajući uvid u stanje i promjene okolnosti u skrbi za dijete;
• jer pomaže udomiteljima i nadležnom socijalnom radniku kao bilješka za razgovor o stanju i potrebama djeteta/udomitelja;
• jer se evidentiraju promjene u ponašanju tijekom vremena koje dijete provede u udo-miteljskom domu;
• jer se bilježe iskustva djece u udomiteljskom domu, što pomaže socijalnom radniku u razumijevanju iskustava djeteta u sustavu skrbi.
Osim udomiteljevih bilješki, važno mjesto u pogledu evidentiranja važnih događaja iz djetetova života ima tzv. Knjiga života (eng. Lifebook). Knjigu života čine neformalne bilješke o osobama i događajima u djetetovu životu u vrijeme dok se nalazi u alternativnoj skrbi. Svako dijete za koje se planira smještaj u alternativnoj skrbi dulji od šest mjeseci trebalo bi imati svoju Knjigu života (Laklija, 2009.). Izradom i sadržajem prati se život djeteta u sustavu skrbi, a izrađuje je pružatelj skrbi, najčešće udomitelj ili odgajatelj ili drugi pružatelj skrbi (npr. SOS mama), zatim samo dijete te djetetov socijalni radnik. Knjiga života omogućuje djetetu da ima osjećaj osobne povijesti i kontinuiteta te je ono nosi sa sobom kada odlazi iz skrbi ili se premješta iz jednog oblika skrbi u drugi. U Knjigu života stavljaju se djetetove fotografije; zajedničke fotografije s članovima bio-loške/udomiteljske obitelji i/ili osoba iz ustanove u koju je dijete bilo smješteno; imena i adrese važnih osoba iz djetetova života; suveniri, potvrde o postignućima, školski radovi ili projekti, uspomene s putovanja, koncerata, sportskih događaja i sl.
31
PLANIRANJE ZA POTREBE DJECE U SPECIJALIZIRANOM UDOMITELJSTVU
Dojenčad i djeca u dobi do tri godine
Okruženje u najranijoj dobi i brižni odnosi ključni su za razvoj dojenčadi, odnosno male djece u dobi do tri godine, i najuže su povezani sa zdravljem i dobrobiti roditelja, odnosno onih koji o djetetu brinu, te je u tom smislu dobro odabrana udomiteljska obitelj i precizan individualni plan skrbi prioritet. Rizici, odnosno indikatori razvojnih poteškoća koje valja uzeti u obzir jesu prerano rođenje, niska porođajna težina, zlostavljanje ili zanemarivanje te prenatalna izloženost upotrebi sredstava ovisnosti. Indikatori emocionalnih rizika jesu: kronično spavanje ili poteškoće s hranjenjem, izniman nemir, učestalo plakanje sa slabom sposobnošću samoumirivanja te više-struki zastoj u rastu (Dicker i Gordon, 2004.). Udomitelj u prvom redu treba biti upoznat sa svim zdravstvenim rizicima jer je skrb o zdravoj bebi i bebi s nizom razvojnih teškoća vrlo različita.
Pitanja i primjeri koji trebaju utjecati na odabir udomiteljske obitelji i planiranje skrbi za djecu u dobi do tri godine (prema Dicker i Grodon, 2004.):
• Koje su medicinske potrebe ovog djeteta? (npr. atopijski dermatitis zahtijeva poseban pristup uvođenju namirnica u jelovnik bebe)
• Koje su razvojne potrebe ovog djeteta? (npr. odlazak fizijatru i na rehabilitacijske vježbe zbog distonije)
• Kakva je privrženost ovog djeteta i koje su njegove emocionalne potrebe? (npr. nerazvi-jena privrženost, razvojno neprikladan strah od drugih osoba)
• Koji su izazovi s kojima je suočen ovaj udomitelj koji mogu utjecati na njegovu sposob-nost skrbi za bebu? (npr. briga o starijoj osobi u kućanstvu)
• Koje su mogućnosti dostupne da se poveća zdrav razvoj ove bebe i vjerojatnost stabil-nosti i trajnosti? (npr. odabir udomitelja koji je ujedno i na listi posvojitelja)
U osiguravanju zdravog razvoja beba u udomiteljskoj skrbi svakako valja posvetiti posebnu po-zornost pedijatrijskom nadzoru i praćenju razvoja (visina, težina, obujam glave), kompletnom cijepljenju, dobroj prehrani i ukupnoj sposobnosti udomitelja da zadovolje djetetove osnov-ne zdravstvene i emocionalne potrebe, ali i strukturiraju poticajno okruženje prikladno drugim posebnim potrebama djeteta. S obzirom na cjeloživotnu važnost razvoja sigurne privrženosti posebno je važno oblikovanje trajne emocionalne veze s primarnim skrbnikom, najčešće rodi-
32
teljem i/ili malim brojem drugih stabilnih i osjetljivih osoba koje reagiraju na potrebe djeteta. Stoga je nužno održavanje učestalih kontakata s biološkim roditeljima ako se planira povratak djeteta u obitelj ili postupan prijelaz i upoznavanje s posvojiteljima kako bi se održala ili razvila djetetova privrženost i olakšala promjena smještaja.
Paralelno planiranje osobito je važno u skrbi za malu djecu te se može izraditi zaseban paralelni plan ili elementi paralelnog planiranja mogu biti dio individualnog plana promjena i individu-alnog plana skrbi. Navedeno se u prvom redu odnosi na simultane napore stručnjaka socijalne skrbi i samih roditelja da se beba vrati u biološku obitelj, odnosno – ako se to ne procijeni kao vjerojatno ili poželjno – tada se odnosi na simultane aktivnosti da se pronađe trajan alternativni obiteljski smještaj. Stoga je odabir udomiteljske obitelji koja je ujedno na listi posvojitelja po-sebno prikladan jer se smanjuje prekid odnosa privrženosti ako reunifikacija s biološkom obitelji ne bude uspješna. Prilikom odabira udomitelja svakako valja uzeti u obzir i njihovu sposobnost na poticanje održavanja veza s biološkim roditeljima. Ako se udomitelji nadaju posvojenju udo-mljenog djeteta, moguć je sukob njihovih i roditeljskih interesa u skrbi za dijete te je praćenje i podrška stručnjaka socijalne skrbi u tom osjetljivom području posebno važna. Ako posvojenje djeteta nije vjerojatno, udomitelju valja unaprijed jasno naglasiti njegova prava i obveze u po-gledu skrbi za dijete te kontakata s djetetovim biološkim roditeljima.
Specijalizirano udomiteljstvo
Cilj specijaliziranog udomiteljstva jest pružanje kvalitetne skrbi djeci s ozbiljnim emocionalnim, psihičkim i fizičkim teškoćama te problemima u ponašanju kojima je potrebna tretmanska ili terapijska pomoć i podrška. Ono se temelji na svakodnevnoj interakciji i radu udomitelja koji posjeduju potrebna znanja, tehnike i posebne metode rada s određenom skupinom djece kojoj je potrebna visokospecijalizirana skrb (Redding, Fried i Britner, 2000.). Specijalizirano udomi-teljstvo najčešće se i veže uz tzv. tretmansko, odnosno terapeutsko, udomiteljstvo zbog svojih specifičnosti i oblika usluga i pomoći koje pruža djeci tijekom njihova boravka u obitelji kao od-govor na zdravstvene/medicinske i socijalizacijske potrebe djece u sustavu skrbi. Sukladno tome specijalizirani udomitelji trebaju biti posebno educirani pojedinci koji imaju određena znanja, vještine, tehnike i posebne metode rada s djecom s teškoćama u razvoju (Redding, Fried i Brit-ner, 2000).
Osim navedenih poteškoća djeteta, korisnici specijaliziranog udomiteljstva mogu biti i malo-ljetne trudnice, trudnice s malom djecom, maloljetne majke ili oba roditelja s djetetom ako je zajednički smještaj u najboljem interesu djeteta. Uza specijalizirano udomiteljstvo, u kontekstu djece s teškoćama često se spominje i udomiteljstvo kao kratak odmor za biološke roditelje u tzv. kontakt obiteljima (Laklija, 2011.; Laklija, Vukelić i Milić Babić, 2012.). Udomiteljstvo kao kratak odmor odnosi se na kratkotrajno udomiteljstvo (vikend i/ili poludnevni boravak) djece u specijaliziranim udomiteljskim obiteljima kako bi se biološka obitelj na kraće vrijeme rasteretila
33
intenzivne svakodnevne psiho-fizički izazovne skrbi. Kontakt obitelji (eng. back up family) pruža-ju podršku (informativnu, emocionalnu, instrumentalnu itd.) biološkoj obitelji djeteta u situacija-ma nepovoljnih životnih okolnosti ili potreba koje bi mogle privremeno ugroziti dobrobit djeteta.
Djeci s teškoćama u razvoju i problemima u ponašanju od najranije je dobi potrebna podrška službe za ranu intervenciju, kontinuirano savjetovanje, česti posjeti specijaliziranim liječnicima i drugim stručnjacima, stalni odlasci na terapiju i rehabilitaciju, a u kasnijoj dobi posebni oblici obrazovanja i podrška u obrazovanju. Tako se u udomiteljske obitelji smještaju i djeca za koju se roditelji žele skrbiti, ali su zbog nedovoljne prilagođenosti i kapaciteta okoline (nepostojanje prilagođenih odgojno-obrazovnih ustanova, specijaliziranih ustanova za habilitaciju i rehabilita-ciju i sl.) ili nedostatnih obiteljskih mogućnosti ili roditeljskih sposobnosti prisiljeni dijete uputiti u veća gradska središta i po cijenu odvojenog života djeteta od obitelji.
Prilikom smještanja sve djece, a osobito kad je riječ o specijaliziranom udomiteljstvu, potrebno je posvetiti iznimnu pažnju odabiru i pripremi udomitelja, njegovoj spremnosti na udomljavanje djeteta sa specifičnim teškoćama te na daljnju edukaciju i uključivanje u grupe podrške ili super-viziju, a kasnije im pružati kontinuiranu podršku upravo zbog iznimne zahtjevnosti koja stoji pred specijaliziranim udomiteljem. U tom je smislu posebno prikladan predložak koji se odnosi na plan edukacije udomitelja koji je sastavni dio predloška za procjenjivanje stanja i potreba djeteta u alternativnoj skrbi. Osim posebnih zadataka za udomitelje, u individualnom planu skrbi po-trebno je definirati tko će snositi troškove koji se mogu pojaviti slijedom posebnih medicinskih ili tretmanskih potreba, npr. hrana, prijevoz na rehabilitaciju i sl.
34
ZAVRŠNA NAPOMENA I PRIMJERI Iako je udomiteljstvo namijenjeno ponajprije kratkotrajnom smještanju djeteta u udomiteljsku obitelj do povratka u vlastitu obitelj, u određenom broju slučajeva ono traje do djetetove odra-sle dobi te je svojim obilježjima donekle, osim u pravnom smislu, izjednačeno s posvojenjem zahvaljujući osjećaju pripadnosti djeteta obitelji i svakodnevici obiteljskog života. Ako se radi o starijem djetetu koje ima izražen osjećaj identiteta i snažna sjećanja na biološku obitelj, i/ili postoji mogućnost za budući smještaj (npr. nasljeđivanjem imovine od biološke obitelji i sl.), a dijete je uspješno uklopljeno u život udomiteljske obitelji i lokalne zajednice, dugotrajan ostanak djeteta u udomiteljskoj obitelji može biti u najboljem interesu djeteta. Najbolji interes djeteta u takvoj situaciji ogleda se u potrebi za osiguravanjem stabilnosti i trajnosti u djetetovu životu te neprekidanja stvorenih veza privrženosti (uz kontakte s biološkom obitelji, bez tih kontakata ili samo s djelomičnim kontaktima). Na taj se način djetetu pružaju sigurnost, stabilnost i dobrobit, a zadržava se pravo na obiteljski život, održavanje osobnih odnosa i pripadnost biološkoj obitelji, koja i nakon punoljetnosti ima važnu ulogu u životu mlade osobe, osobito kroz razvijanje odnosa sa braćom i sestrama i drugim rođacima u smjeru socijalne podrške i smanjenja izoliranosti i socijalne isključenosti djece koja odrastaju u sustavu alternativne skrbi.
Primjeri koji slijede izrađeni su u suradnji s kolegama iz prakse, a odnose se na stvarne i aktualne slučajeve iz prakse u svim bitnim elementima, uz manja odstupanja radi zaštite privatnosti djece i iz edukativnih razloga.
35
PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO
Dječak u dobi od 5 godina upućuje se u udomiteljsku obitelj u grad Zagreb radi tretmana i uključivanja u Polikliniku Suvag. Odrastao je s majkom, ocem i bratom (14 godina), koji žive u oskudnim materijalnim uvjetima i uz narušene obiteljske odnose među supružnicima. Dječak je bio izložen ozbiljnom zanemarivanju u području svakodnevne skrbi i odgoja te, uz poteš-koće slušanja i govorenja (govori mali broj riječi vrlo nerazumljivo, prethodna obrada nije pokazala oštećenja sluha), povremeno iskazuje i određene oblike agresivnog i asocijalnog ponašanja (baca stvari, udara sebe i druge, trči bez cilja i ne zaustavlja se).
INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE IBRICA OIB 11111111111
nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju od ožujka do kolovoza 2013.
PREDLOŽAK IPS-a
SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA DIJETE (moguć jedan odgovor):
a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obiteljb. kratkotrajan smještaj do posvojenjac. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obiteljid. smještaj u stambenoj zajednicie. samostalno stanovanjef. nešto drugo: rehabilitacija slušanja i govorenja
PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI-DUALNIM PLANOM SKRBI (moguće označiti više područja):
VAŽNO:
Sukladno potrebama djeteta potrebno je urediti jedno ili više područja, pri čemu jedno područje može biti odre-đeno kroz jedan ili više ciljeva, uz na-pomenu da nije potrebno navoditi one aktivnosti koje se podrazumijevaju jer su svakodnevne i redovne (npr. hra-njenje, higijena i sl.) osim ako postoje neke specifične potrebe i načini postu-panja.
a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i svakodnevna skrb
b. zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta)
c. obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.)
d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivanja)
e. odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djete-tova života)
f. socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udomi-teljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje)
g. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djetetah. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. ku-
ćanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.)i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanjaj. neko drugo područje: rehabilitacija slušanja i govorenja
36
PODR
UČJ
E KO
JE S
E U
REĐ
UJE
INDI
VIDU
ALN
IM P
LAN
OM
SKR
BI R
ehab
ilita
cija
sluš
anja
i go
vore
nja
Cilj/
evi:
Aktiv
nosti
/zad
aci/
mje
re/s
truč
ni
post
upci
N
osite
lji (a
ktivn
osti,
m
jera
i/ili
stru
čnih
po
stup
aka)
:
Vrije
me
prov
edbe
(n
aves
ti po
četa
k i
kraj
):
Plan
pra
ćenj
a pr
oved
be c
ilja
(k
ada,
tko
i na
koji
nači
n):
Pobo
ljšati
sluš
anje
i g
ovor
enje
kak
o bi
se
dje
čak
mog
ao
uklju
čiti
u re
dovn
o šk
olov
anje
Ukl
juči
vanj
e u
prog
ram
reha
bili-
taci
je u
Slu
žbi z
a m
edic
insk
u re
habi
litac
iju d
jece
pre
dško
lske
dobi
Pol
iklin
ike
Suva
g
• U
dom
itelj
• Po
liklin
ika
Suva
g –
vodi
telj
odgo
jne
skup
ine
• So
cija
lni r
adni
k u
Tim
u za
ud
omite
ljstv
o
Ožu
jak
– lip
anj 2
013.
•
Udo
mite
lj će
pisa
ti i
dost
avlja
ti m
jese
čno
izvje
šće
soci
jaln
oj r
adni
ci u
Tim
u za
udo
mi-
teljs
tvo
• So
cija
lna
radn
ica
u Ti
mu
za u
dom
iteljs
tvo
kont
aktir
at ć
e je
danp
ut m
jese
čno
odgo
jnu
skup
inu
u ko
ju je
dije
te u
klju
čeno
Educ
iranj
e ud
omite
lja za
rad
s dj
ečak
om k
od k
uće
• Po
liklin
ika
Suva
g –
član
ovi S
truč
nog
tima
• So
cija
lni r
adni
k
Ožu
jak
– tr
avan
j 20
13.
• So
cija
lni r
adni
k ko
ntak
tirat
će
udom
itelja
na
kon
zavr
šetk
a ed
ukac
ije ra
di is
pitiv
anja
za
dovo
ljstv
a ed
ukac
ijom
i po
treb
e za
do
datn
om e
duka
cijo
m i
podr
škom
st
ručn
jaka
(CZS
S-a,
Suv
aga
itd.)
Educ
iranj
e ro
dite
lja za
kom
unik
a-ci
ju i
potic
anje
gov
ora
djet
eta
nako
n nj
egov
a po
vrat
ka u
obi
telj
• So
cija
lni r
adni
k (u
m
jest
u st
anov
anja
ro
dite
lja)
• Po
liklin
ika
Suva
g –
član
ovi S
truč
nog
tima
Trav
anj –
lipa
nj
2013
.
• So
cija
lna
radn
ica
Tim
a za
udo
mite
ljstv
o pr
atit ć
e ko
ntak
te ro
dite
lja i
djet
eta
• So
cija
lni r
adni
k Ti
ma
za u
dom
iteljs
tvo
kont
aktir
at ć
e so
cija
lnog
radn
ika
u Po
liklin
ici
Suva
g ra
di d
obiv
anja
info
rmac
ije o
dol
asku
ro
dite
lja n
a sa
stan
ke sa
Str
učni
m ti
mom
Po
liklin
ike
i njih
ovu
sudj
elov
anju
u ti
m
sast
anci
ma
37
PODR
UČJ
E KO
JE S
E U
REĐ
UJE
INDI
VIDU
ALN
IM P
LAN
OM
SKR
BI Z
drav
lje d
jete
ta
Cilj/
evi:
Aktiv
nosti
/zad
aci/
mje
re/s
truč
ni
post
upci
N
osite
lji (a
ktivn
osti,
m
jera
i/ili
stru
čnih
po
stup
aka)
:
Vrije
me
prov
edbe
(n
aves
ti po
četa
k i
kraj
):
Plan
pra
ćenj
a pr
oved
be c
ilja
(kad
a, tk
o i n
a ko
ji na
čin)
:
Prov
jeriti
razv
ojni
i ps
ihija
trijs
ki st
atus
dj
etet
a
Nar
učiti
i od
vesti
dije
te n
a ps
i-hi
jatr
ijsku
obr
adu
zbog
izra
zite
agre
sivno
sti u
pon
ašan
ju
• U
dom
itelj
• Dj
ečji
psih
ijata
rTr
avan
j 201
3.•
Udo
mite
lj će
dos
tavi
ti so
cija
lnom
radn
iku
u Ti
mu
za u
dom
iteljs
tvo
i Pol
iklin
ici S
uvag
na
laz p
sihija
tra
Prov
esti
psih
ološ
ku o
brad
u ra
di
utvr
điva
nja
kogn
itivn
ih sp
osob
nosti
•
Polik
linik
a Su
vag
Ožu
jak
2013
. •
Soci
jaln
i rad
nik
Tim
a za
udo
mite
ljstv
o za
-tr
ažit
će n
akon
zavr
šetk
a ob
rade
nal
az
Prov
esti
kom
plet
no
cije
plje
nje
Oda
brati
ped
ijatr
a i p
rijav
iti d
ijete
k
njem
u te
ga
doci
jepi
ti zb
og
prop
ušte
nih
redo
vnih
cije
plje
nja
• U
dom
itelj
• Pe
dija
tar
Svib
anj 2
013.
• So
cija
lni r
adni
k Ti
ma
za u
dom
iteljs
tvo
prou
čit ć
e zd
ravs
tven
i kar
ton
u za
dnje
m
tjedn
u sv
ibnj
a
Prov
esti
stom
atol
ošku
ob
radu
O
dabr
ati d
ječj
eg st
omat
olog
a i
prija
viti
dije
te k
nje
mu
• U
dom
itelj
• St
omat
olog
Svib
anj 2
013.
• So
cija
lni r
adni
k Ti
ma
za u
dom
iteljs
tvo
prou
čit ć
e zd
ravs
tven
i kar
ton
u za
dnje
m
tjedn
u sv
ibnj
a
PODR
UČJ
E KO
JE S
E U
REĐ
UJE
INDI
VIDU
ALN
IM P
LAN
OM
SKR
BI O
dnos
i i k
onta
kti s
biol
oško
m o
bite
lji
Cilj/
evi:
Aktiv
nosti
/zad
aci/
mje
re/s
truč
ni
post
upci
N
osite
lji (a
ktivn
osti,
m
jera
i/ili
stru
čnih
po
stup
aka)
:
Vrije
me
prov
edbe
(n
aves
ti po
četa
k i
kraj
):
Plan
pra
ćenj
a pr
oved
be c
ilja
(kad
a, tk
o i n
a ko
ji na
čin)
:
Zadr
žati
pove
zano
st s
član
ovim
a ob
itelji
Ro
dite
lji ć
e sv
ake
veče
ri od
ržav
a-ti
tele
fons
ku v
ezu
s dje
teto
m
Rodi
telji
i br
at p
osje
tit ć
e di
jete
dv
a tje
dna
nako
n sm
ješt
anja
u
udom
iteljs
ku o
bite
lj
• Ro
dite
lji•
Udo
mite
ljO
žuja
k –
lipan
j 201
3.•
U sk
lopu
mje
sečn
og iz
vješ
ća u
dom
itelj
će v
oditi
evi
denc
iju k
onta
kata
dje
teta
s ro
dite
ljim
a i b
iljež
iti d
jete
tovo
pon
ašan
je
tijek
om ti
h ko
ntak
ata,
odn
osno
dje
teto
ve
reak
cije
na
kont
akt s
rodi
telji
ma
• U
sklo
pu m
jese
čnog
izvj
ešća
udo
mite
lj će
ev
iden
tirati
dat
um i
traj
anje
pos
jeta
te
opaž
enu
reak
ciju
dje
teta
na
održ
ani s
usre
t s
član
ovim
a ob
itelji
.
Dječ
ak ć
e tij
ekom
ljet
nih
praz
ni-
ka b
orav
iti k
od ro
dite
lja
Rodi
telji
Sr
panj
– k
olov
oz
2013
.•
Soci
jaln
i rad
nik
u m
jest
u bo
ravk
a ro
dite
lja
posje
ćiva
t će
dije
te.
38
Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. veljače za razdoblje od ožujka 2013. do kolovoza 2013.
Dogovoreni datum revizije individualnog plana skrbi: 31. kolovoza 2013.
U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi):
Roditelji
Udomitelj
Socijalni radnik Tima za udomiteljstvo
Socijalni radnik iz mjesta stanovanja roditelja
Psiholog Poliklinike Suvag
Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi:
Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je:
Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete:
Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti?
Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će socijalni radnik Tima za udomiteljstvo u mjestu u kojem se nalazi dječak. Udomitelj će se javljati telefonom jedanput tjedno i pisati mjesečna izvješća, a socijalni radnik napisat će prvo evaluacijsko izvješće u lipnju 2013., nakon završetka prve rehabilitacije, na osnovi dobivenih informacija iz različitih izvora te uključenih nositelja aktivnosti.
Socijalni radnik u mjestu stanovanja roditelja pratit će obitelj za vrijeme boravka djeteta tijekom ljetnih praznika u obitelji te će o tome sastaviti izvješće, koje će dostaviti socijalnom radniku Tima za udomiteljstvo u mjestu u kojem je dječak smješten u udomiteljsku obitelj.
Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe:
39
PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA DIJETE IZ DJEČJEG DOMA
Djevojčica Maja (4 godine) nalazi se već treću godinu u Domu za djecu. Smještena je u dom na temelju Zakona o socijalnoj skrbi uz pristanak majke. Očinstvo nije poznato. Djevojčica ima sestru (12 godina) i majku, koje žive zajedno. Sestre se međusobno ne poznaju niti su ikada bile u kontaktu. Majka je u izvanbračnoj vezi s muškarcem koji se nalazi na odsluženju zatvorske kazne, a trenutno je prijavljena na području Hercegovine. Povremeno se javlja tele-fonom i ne pristaje na posvojenje već iskazuje namjeru preuzimanja skrbi „kad se sredi“. Dje-vojčicu su do prije godine dana, kad joj je umro djed, redovito u domu posjećivali baka i teta po majci (kod koje je dijete bilo tijekom prve godine života, no zbog starije dobi nije mogla dalje brinuti o njoj). Sudu je upućen prijedlog za lišavanje roditeljske skrbi majke, te se planira kratkotrajno smještanje djeteta u udomiteljsku obitelj do posvojenja. Dijete je prosječnog psihomotornog razvoja uz određene socijalne inhibicije (sramežljivost, slabe vještine skrbi za sebe). Osnovna dilema stručnjaka CZSS-a bila je oko toga je li bolje smjestiti dijete u lokalnoj zajednici kako bi se olakšao kontakt s bakom i tetom i uspostavio kontakt s polusestrom ili ga pak udomiti kod potencijalnih posvojitelja koji ne bi trebali biti poznati biološkoj obitelji. Ovaj IPS izrađuje se nakon odluke da se za dijete odaberu udomitelji koji su ujedno na listi posvojitelja te koji pristaju na udomljenje uz neizvjesnost vezanu uz daljnje sudske postupke. U najboljem je interesu djeteta da napusti institucionalnu skrb te da odmah bude smješteno u obitelj kod koje je moguće osigurati trajan i stabilan smještaj kako bi se izbjegle promjene smještaja i ponovni prekid privrženosti.
40
INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE MAJA OIB 11111111111
nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju od siječnja do travnja 2013.
PREDLOŽAK IPS-a
SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA DIJETE (moguć jedan odgovor):
a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obiteljb. kratkotrajan smještaj do posvojenjac. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obiteljid. smještaj u stambenoj zajednicie. samostalno stanovanjef. nešto drugo
PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI-DUALNIM PLANOM SKRBI (moguće označiti više područja) :
VAŽNO:
Sukladno potrebama djeteta potrebno je urediti jedno ili više područja, pri čemu jedno područje može biti odre-đeno kroz jedan ili više ciljeva, uz na-pomenu da nije potrebno navoditi one aktivnosti koje se podrazumijevaju jer su svakodnevne i redovne (npr. hra-njenje, higijena i sl.) osim ako postoje neke specifične potrebe i načini postu-panja.
a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i svakodnevna skrb
b. zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta)
c. obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.)
d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemariva-nja)
e. odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djete-tova života)
f. socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udomi-teljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje)
g. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djetetah. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. ku-
ćanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.)i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanjaj. neko drugo područje
41
PODR
UČJ
E KO
JE S
E U
REĐ
UJE
INDI
VIDU
ALN
IM P
LAN
OM
SKR
BI S
ocija
lne
vješ
tine
i odn
osi
Cilj/
evi:
Aktiv
nosti
/zad
aci/
mje
re/s
truč
ni p
ostu
pci
Nos
itelji
(akti
vnos
ti,
mje
ra i/
ili st
ručn
ih p
ostu
-pa
ka):
Vrije
me
prov
edbe
(n
aves
ti po
četa
k i k
raj):
Plan
pra
ćenj
a pr
oved
be c
il-ja
(kad
a, tk
o i n
a ko
ji na
čin)
:
Usp
osta
viti
bliza
k od
nos s
udo
mite
ljim
a i o
sjeć
aj si
gurn
osti
Prov
oditi
svak
odne
vno
vrije
me
s Maj
om u
ob
itelji
(zaj
edni
čko
obav
ljanj
e ku
ćans
kih
posl
ova,
odl
azak
na
igra
lište
, čita
nje
slik
ovni
ca i
sl.).
Upi
s i u
klju
čiva
nje
u dj
ečji
vrtić
(sam
o po
ludn
evni
bor
avak
tije
kom
prv
a dv
a m
jese
ca)
• U
dom
itelj
i ud
omite
ljica
• U
dom
itelji
•
Soci
jaln
i rad
nik
Sije
čanj
– tr
avan
j 201
3.
Sije
čanj
– v
elja
ča 2
013.
• U
dom
itelji
ca ć
e pi
sati
mje
sečn
o izv
ješć
e•
Soci
jaln
i rad
nik
kont
akti-
rat ć
e je
danp
ut tj
edno
s ud
omite
ljim
a
Pobo
ljšati
odn
ose
s vr
šnja
cim
a i o
dras
lima
Posje
ti za
jedn
o s u
dom
itelji
ma
obite
l-jsk
im p
rijat
eljim
a i r
odbi
ni u
dom
itelja
ili
orga
niza
cija
dne
vnih
dru
ženj
a u
kuća
nstv
u ud
omite
lja v
iken
dom
.
Org
aniza
cija
Maj
ina
rođe
ndan
a
• U
dom
itelji
Sije
čanj
– tr
avan
j 201
3.
Trav
anj 2
013.
• U
dom
itelji
ca ć
e pi
sati
mje
sečn
o izv
ješć
e
PODR
UČJ
E KO
JE S
E U
REĐ
UJE
INDI
VIDU
ALN
IM P
LAN
OM
SKR
BI O
dnos
i i k
onta
kti s
biol
oško
m o
bite
lji
Cilj/
evi:
Aktiv
nosti
/zad
aci/
mje
re/s
truč
ni p
ostu
pci
Nos
itelji
(akti
vnos
ti,
mje
ra i/
ili st
ručn
ih p
ostu
-pa
ka):
Vrije
me
prov
edbe
(n
aves
ti po
četa
k i k
raj):
Plan
pra
ćenj
a pr
oved
be c
il-ja
(kad
a, tk
o i n
a ko
ji na
čin)
:
U d
ogov
oru
s udo
mite
ljim
a po
sjet M
aji
• Ba
ka
• Te
ta
• U
dom
itelji
Odm
ah n
akon
pr
esel
jenj
a k
udom
itelju
• U
dom
itelji
ca ć
e pi
sati
mje
sečn
o izv
ješć
e
42
Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. veljače za razdoblje od veljače 2013. do ožujka 2013.
Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi: 28. veljače 2013.
U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi):
Udomitelj
Teta
Baka
Voditelj slučaja
Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi:
Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je:
Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete:
Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti?
Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će voditeljica slučaja. Udomitelji će se javljati telefonom jedanput tjedno i pisati mjesečna izvješća.
Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe:
43
PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA NOVOROĐENČE
Dječaka Dorijana (2 mjeseca) majka je napustila odmah nakon rođenja. Iz bolnice je izravno smje-šten u udomiteljsku obitelj, stoga ovaj individualni plan skrbi ujedno ima funkciju i individualnog plana zaštite djeteta kako bi se racionalizirali i objedinili postupci planiranja i postupanja u cilju zaštite dobrobiti djeteta.
Otac se nalazi u zatvoru i spreman je priznati dijete, ali ne i brinuti se o njemu. Dorijanov brat (1 godina) nalazi se u dječjem domu, najstariji polubrat udomljen je, a polubrat i polusestra nalaze se kod svog oca. Majci je istekao status stranca na privremenom boravku u Hrvatskoj i trenutačno se nalazi u drugom gradu s novim partnerom, adresa nije poznata. Dorijan je rođen zdrav i pravilno se razvija. Udomiteljici je potrebna pomoć i edukacija o skrbi o malom djetetu; zasad joj to, na udomi-teljičin poziv, pruža patronažna sestra tijekom redovitih tjednih posjeta.
INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE DORIJAN , OIB 11111111111
nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju od ožujka do rujna 2013.
PREDLOŽAK IPS-a
SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA DIJETE
(moguć jedan odgovor):
a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obiteljb. kratkotrajan smještaj do posvojenjac. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obiteljid. smještaj u stambenoj zajednicie. samostalno stanovanjef. nešto drugo
PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI-DUALNIM PLANOM SKRBI (moguće označiti više područja):
VAŽNO:
Sukladno potrebama djeteta potrebno je urediti jedno ili više područja, pri čemu jedno područje može biti odre-đeno kroz jedan ili više ciljeva, uz na-pomenu da nije potrebno navoditi one aktivnosti koje se podrazumijevaju jer su svakodnevne i redovne (npr. hra-njenje, higijena i sl.) osim ako postoje neke specifične potrebe i načini postu-panja
a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i svakodnevna skrb
b. zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta)
c. obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.)
d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uk-ljučuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivanja)
e. odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djete-tova života)
f. socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udomi-teljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje)
g. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djetetah. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. ku-
ćanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.)i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanjaj. neko drugo područje
44
PODR
UČJ
E KO
JE S
E U
REĐ
UJE
INDI
VIDU
ALN
IM P
LAN
OM
SKR
BI Z
drav
lje
Cilj/
evi:
Aktiv
nosti
/zad
aci/
mje
re/s
truč
ni p
os-
tupc
i N
osite
lji (a
ktivn
osti,
m
jera
i/ili
stru
čnih
po
stup
aka)
:
Vrije
me
prov
edbe
(n
aves
ti po
četa
k i
kraj
):
Plan
pra
ćenj
a pr
oved
be c
ilja
(kad
a,
tko
i na
koji
nači
n):
Prija
viti
dije
te u
HZZ
OS
djel
atni
cim
a HZ
ZO-a
dog
ovor
iti n
ačin
pr
ijave
s ob
zirom
na
spec
ifičn
ost s
luča
ja•
HZZO
- Vo
dite
lj slu
čaja
Ožu
jak
2013
.•
Vodi
telj
sluča
ja p
rovj
erav
a st
atus
pr
ijave
dje
teta
pri
HZZO
-u
Osi
gura
ti po
moć
za
opre
mu
novo
rođe
nčet
aPr
ovje
riti im
a li
udom
itelji
ca p
ravo
na
jedn
okra
tnu
pom
oć o
d 23
28,2
0 ku
na o
d HZ
ZO-a
• Vo
dite
lj slu
čaja
Ožu
jak
2013
.•
Bilje
ška
soci
jaln
og ra
dnik
a vo
dite
lja
sluča
ja o
ost
vare
noj p
omoć
i
Oba
viti
cije
plje
nje
i red
o-vi
te zd
ravs
tven
e ko
ntro
le•
Odv
oditi
dije
te n
a re
dovi
ta c
ijepl
jenj
a i z
drav
stve
ne k
ontr
ole
• Do
govo
riti te
rmin
i od
vesti
dije
te n
a U
ZV k
ukov
a
• U
dom
itelji
ca•
Patr
onaž
na
sest
ra•
Udo
mite
ljica
Prem
a pl
anu
ci-
jepl
jenj
a i k
ontr
ole
u do
govo
ru s
pedi
-ja
trom
• U
dom
itelji
ca ć
e pi
sati
mje
sečn
o izv
ješć
e•
Vodi
telj
sluča
ja k
onta
ktira
t će
jeda
nput
tjed
no s
udom
itelji
com
i pa
tron
ažno
m se
stro
m
PODR
UČJ
E KO
JE S
E U
REĐ
UJE
INDI
VIDU
ALN
IM P
LAN
OM
SKR
BI S
tano
vanj
e i s
tabi
lnos
t sm
ješt
aja
Cilj/
evi:
Aktiv
nosti
/zad
aci/
mje
re/s
truč
ni p
os-
tupc
i N
osite
lji (a
ktivn
osti,
m
jera
i/ili
stru
čnih
po
stup
aka)
:
Vrije
me
prov
edbe
(n
aves
ti po
četa
k i
kraj
):
Plan
pra
ćenj
a pr
oved
be c
ilja
(kad
a,
tko
i na
koji
nači
n):
Osi
gura
ti uv
jete
za
odra
stan
je b
ebe
u ku
ći
Nab
ava
krev
etića
i op
rem
e za
beb
u•
Vodi
telj
sluča
ja
• Ca
ritas
Ožu
jak
2013
.•
Zapi
snik
soci
jaln
og ra
dnik
a o
opre
mlje
nosti
udo
mite
lja p
otre
-bn
om o
prem
om za
dije
te p
rije
i na
kon
smje
štan
ja d
jete
ta
Eduk
acija
udo
mite
ljice
o p
rehr
ani i
raz-
voju
doj
enče
ta•
Patr
onaž
na
sest
ra•
Pedi
jata
r
Ožu
jak
– tr
avan
j 20
13.
• So
cija
lni r
adni
k ko
ntak
tirat
će
udom
itelji
cu n
akon
zavr
šetk
a ed
ukac
ije ra
di is
pitiv
anja
pot
rebe
za
doda
tnom
edu
kaci
jom
i po
dršk
om
stru
čnja
ka(C
ZSS-
a, p
edija
tra,
pa-
tron
aže
itd.)
45
Ispi
tati
uvje
te i s
prem
nost
m
ajči
nih
i oče
vih
rodi
telja
da
prih
vate
dije
te
Razg
ovar
ati s m
ajčin
im ro
dite
ljim
a te i
spita
ti nj
ihov
u vo
ljnos
t i
uvje
te z
a pr
euzim
anje
sk
rbi o
dje
tetu
(maj
čina
obite
lj od
bija
bilo
ka
kve
kont
akte
s m
ajko
m i
djet
etom
)
• Vo
dite
lj slu
čaja
O
žuja
k –
trav
anj
2013
. •
Zapi
snik
o ra
zgov
oru
s maj
čini
m
rodi
telji
ma
što
ga je
sast
avio
vod
itelj
sluča
ja•
Uze
te iz
jave
maj
čini
h ro
dite
lja n
a za
pisn
ik št
o ga
je sa
stav
io so
cija
lnog
ra
dnik
Zam
oliti
CZS
S na
dlež
an p
rem
a pr
ebiv
ali-
štu
očev
ih ro
dite
lja d
a isp
itaju
jesu
li o
ni
voljn
i pre
uzeti
brig
u o
djet
etu
ako
otac
i m
ajka
ne
poka
žu a
dekv
atnu
brig
u
• Vo
dite
lj slu
čaja
• N
adle
žni s
ocija
lni
radn
ik p
ri CZ
SS-u
u
mje
stu
pre-
bi
vališ
ta o
čevi
h ro
dite
lja
Ožu
jak
– tr
avan
j 20
13.
• Za
pisn
ik o
razg
ovor
u s o
čevi
m
rodi
telji
ma
što
ga je
sast
avio
nad
ležn
i so
cijal
nog
radn
ik•
Uze
te iz
jave
oče
vih
rodi
telja
na
zapi
snik
što
ga je
sast
avio
soci
jaln
i ra
dnik
Osi
gura
ti bo
rava
k dj
etet
a u
tren
utno
j udo
mite
ljsko
j ob
itelji
do
real
izaci
je
post
upka
pos
voje
nja
Odab
ir ad
ekva
tne
udom
iteljs
ke o
bite
lji pr
e-m
a pr
istigl
im za
mol
bam
a št
o su
ih C
ZSS-
u up
utili p
oten
cijal
ni p
osvo
jitel
ji ako
se ci
ljevi
1
i 2 u
nuta
r ovo
g po
druč
ja n
e os
tvar
e
• U
dom
itelj
i vo
dite
lj slu
čaja
Lipa
nj –
srpa
nj
2013
.•
Zapi
snik
o p
rove
deno
m p
ostu
pku
sele
kcije
udo
mite
ljski
h ob
itelji
uz
nave
den
krite
rij n
jihov
e se
lekc
ije i
upar
ivan
ja s
djet
etom
Prov
jeriti
stat
us je
dnog
o-di
šnje
g br
ata
koji
se
nala
zi u
dje
čjem
dom
u i
mog
ućno
st za
jedn
ičko
g po
svoj
enja
Kont
aktir
ati D
ječj
i dom
i na
dlež
ni C
ZSS
te
dogo
voriti
zaje
dnič
ko d
jelo
vanj
e•
Vodi
telj
sluča
ja
• Dj
ečji
dom
Ožu
jak
– sv
iban
j 20
13.
• Za
pisn
ik so
cija
lnog
radn
ika
(vod
itel-
ja sl
učaj
a) o
odr
žani
m ti
msk
im
sast
anci
ma
s pre
dsta
vnic
ima
Dom
a
PODR
UČJ
E KO
JE S
E U
REĐ
UJE
INDI
VIDU
ALN
IM P
LAN
OM
SKR
BI Id
entit
et d
jete
ta
Cilj/
evi:
Aktiv
nosti
/zad
aci/
mje
re/s
truč
ni p
os-
tupc
i N
osite
lji (a
ktivn
osti,
m
jera
i/ili
stru
čnih
po
stup
aka)
:
Vrije
me
prov
edbe
(n
aves
ti po
četa
k i
kraj
):
Plan
pra
ćenj
a pr
oved
be c
ilja
(kad
a,
tko
i na
koji
nači
n):
Isho
diti
doku
men
taci
ju:
rodn
i list
i do
mov
nicu
(p
rizna
vanj
e oč
inst
va u
m
atičn
om u
redu
Nak
on iz
lask
a oc
a iz
zatv
ora
dogo
voriti
od
laza
k u
mati
čni u
red
zbog
priz
nava
nja
očin
stva
i od
ređi
vanj
a dr
žavl
jans
tva
dje-
teta
pre
ma
drža
vlja
nstv
u oc
a (m
ajka
je
dala
izja
vu u
CZS
S-u
da je
nav
eden
i ota
c dj
etet
a)
• Vo
dite
lj slu
čaja
• O
tac
Nak
on iz
lask
a oc
a iz
zatv
ora
– kr
ajem
tr
avnj
a 20
13.
Nak
on d
obiv
anja
svih
dok
umen
ata,
vo
dite
lj slu
čaja
sast
avit
će za
pisn
ik
učin
jeno
m i
prilo
žiti d
okum
enta
ciji
46
Prija
viti
djet
etov
o pr
eb-
ival
ište
u M
UP-
u i d
obiti
JM
BG
Dogo
voriti
term
in p
rijav
e pr
ebiva
lišta
u
MUP
-u, a
ako
rodi
telji
bud
u od
bija
li pr
ijavi
ti di
jete
na
adre
su sv
og p
rebi
vališ
ta,
odre
dit ć
e se
pos
eban
skrb
nik
za ta
j slu
čaj
(udo
mite
ljica
, dje
latn
ik C
ZSS-
a) te
će se
di
jete
prij
aviti
na
adre
su u
dom
itelji
ce
• Vo
dite
lj slu
čaja
•
Rodi
telj
• Po
pot
rebi
pos
e-ba
n sk
rbni
k
Ožu
jak
2013
. •
Zapi
snik
vod
itelja
sluč
aja
o pr
ijavi
m
jest
a pr
ebiv
ališt
a i p
rilož
en d
okaz
o
prija
vi
Prik
upiti
det
aljn
e an
-am
nesti
čke
poda
tke
za
oba
rodi
telja
, isp
itati
med
icin
sku
povi
jest
ro
dite
ljā i
šire
obi
telji
Dopi
som
CZS
S-u
nadl
ežno
m za
mje
sto
preb
ival
išta
oca
i nje
gove
obi
telji
zatr
aži-
ti nj
ihov
e an
amne
stičk
e po
datk
e
• So
cijal
ni ra
dnik
pri
CZSS
-u n
adle
žnom
za
mje
sto
preb
iva-
lišta
rodi
telja
i ob
itelji
• Po
licija
Ožu
jak
– tr
avan
j 20
13.
47
Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. ožujka za razdoblje od ožujka 2013. do rujna, 2013.
Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi: 31. kolovoza 2013.
U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi):
Udomitelj
Voditelj slučaja
Socijalni radnik nadležan prema mjesta prebivališta roditelja
Djetetovi baka i djed
Patronažna sestra
Otac (telefonom)
Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi:
Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je:
Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete:
Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti?
Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će voditeljica slučaja. Udomitelji će se javljati telefonom jedanput tjedno i pisati mjesečna izvješća.
Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe:
48
PRIMJER INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA UDOMLJENO DIJETE BEZ ADEKVATNE RODITELJSKE SKRBI
Dječak Gordan (14 godina) nalazi se već godinu dana kod udomiteljice, pohađa šesti razred osnovne škole (kasnije je krenuo u školu i ponavljao je peti razred). Majka mu je umrla u dobi od 10 godina, otac prekomjerno konzumira alkohol te je dijete zbog zanemarivanja, uz očev pristanak, smješteno u udomiteljsku obitelj. Ima dvije starije sestre, koje i dalje žive s ocem. Dječak ima poteškoće u uče-nju te se rijetko druži s djecom iz razreda (od kojih je stariji) i susjedstva; uglavnom boravi u kući uz kompjutor ili pomaže u dvorišnim poslovima.
INDIVIDUALNI PLAN SKRBI ZA DIJETE GORDAN , OIB 11111111111
nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju od ožujka do kolovoza 2013.
PREDLOŽAK IPS-a
SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETETA IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDUALNOG PLANA SKRBI ZA DIJETE
(moguć jedan odgovor):
a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obiteljb. kratkotrajan smještaj do posvojenjac. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obiteljid. smještaj u stambenoj zajednicie. samostalno stanovanjef. nešto drugo: dugotrajan smještaj do izlaska iz sustava
skrbiPODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVI-DUALNIM PLANOM SKRBI (moguće označiti više područja):
VAŽNO:
Sukladno potrebama djeteta potre-bno je urediti jedno ili više područja pri čemu jedno područje može biti određeno kroz jedan ili više ciljeva, uz napomenu da nije potrebno navoditi one aktivnosti koje se podrazumijeva-ju jer su svakodnevne i redovne (npr. hranjenje, higijena i sl.) osim ako po-stoje neke specifične potrebe i načini postupanja.
a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smještaja) i svakodnevna skrb
b. zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta)
c. obrazovanje i aktivnosti u slobodno vrijeme (školske i izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.)
d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uk-ljučuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemarivanja)
e. odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući braću/sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djete-tova života)
f. socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odnose s vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udomi-teljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje)
g. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djetetah. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr. ku-
ćanski poslovi, komunikacija, organizacijske vještine i sl.)i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanjaj. neko drugo područje:
49
PODR
UČJ
E KO
JE S
E U
REĐ
UJE
INDI
VIDU
ALN
IM P
LAN
OM
SKR
BI O
braz
ovan
je i
aktiv
nosti
slob
odno
g vr
emen
a
Cilj/
evi:
Aktiv
nosti
/zad
aci/
mje
re/s
truč
ni p
ostu
pci
Nos
itelji
(akti
vnos
ti,
mje
ra i/
ili st
ručn
ih
post
upak
a):
Vrije
me
prov
ed-
be (n
aves
ti po
če-
tak
i kra
j):
Plan
pra
ćenj
a pr
oved
be c
ilja
(kad
a, tk
o i n
a ko
ji na
čin)
:
Zavr
šiti
s dob
rim
uspj
ehom
šesti
ra
zred
• Pi
sati
zada
će i
svak
odne
vno
učiti
•
Odl
aziti
jedn
om tj
edno
na
info
rmac
ije•
Gord
an•
Udo
mite
ljica
Ožu
jak
– lip
anj
2013
. •
Udom
itelji
ca će
redo
vno
tele
fons
ki iz
vješ
tava
-ti
vodi
telja
sluč
aja
u CZ
SS-u
o b
itnim
dog
ađa-
jima
i inf
orm
acija
ma
o dj
etet
u tij
ekom
re
dovn
ih p
osje
ta st
ručn
ih d
jela
tnik
a, p
reko
po
lugo
dišn
jih iz
vješ
taja
, pra
ćenj
a šk
olsk
og
uspj
eha
i dr.
Izvr
šiti
proc
-je
nu p
otre
be za
pr
ilago
đeni
ili
indi
vidu
aliz
irani
pr
ogra
m
Dogo
voriti
sast
anak
sa st
ručn
im d
jela
tnic
i-m
a šk
ole
u ve
zi s d
efini
ranj
em p
lana
i po
s-tu
paka
pro
cjen
e za
izra
du p
rilag
ođen
og il
i in
divi
dual
izira
nog
prog
ram
a (tk
o će
, gdj
e i
kada
izvr
šiti p
rocj
enu
te k
oji ć
e se
pre
dmeti
i n
ačin
i rad
a ob
uhva
titi)
• So
cija
lni r
adni
k •
Ravn
atel
jica
škol
e•
Stru
čni d
jela
tnik
Ožu
jak
2013
.•
Do k
raja
ove
škol
ske
godi
ne d
efini
rat ć
e se
po
stoj
i li p
otre
ba za
pril
agod
bom
nas
tavn
og
sadr
žaja
i m
odel
pril
agod
be
• Ra
zred
nica
će
obav
ijesti
ti vo
dite
lja sl
učaj
a o
odab
rano
m p
rogr
amu
Ukl
juči
ti se
u
škol
ske
i/ili
iz-
vanš
kols
kih
slo-
bodn
e ak
tivno
sti
• U
pis n
a fo
lklo
r •
Razg
ovor
o sp
orts
kim
akti
vnos
tima
• U
dom
itelji
ca•
Vodi
telj
sluča
jaO
žuja
k –
trav
anj
2013
. •
Soci
jaln
i rad
nik
kont
aktir
at ć
e ud
omite
ljicu
Nas
tavi
ti od
laziti
na
aktiv
nosti
koj
e se
pr
ovod
e u
sklo
pu p
roje
kta
polu
dnev
nog
bora
vka
udru
ge iz
loka
lne
zaje
dnic
e (v
olon
ters
ka p
omoć
u u
čenj
u)
Trav
anj –
lipa
nj
2013
.•
Soci
jaln
i rad
nik
prati
t će
kont
akte
rodi
telja
i d
jete
ta
PODR
UČJ
E KO
JE S
E U
REĐ
UJE
INDI
VIDU
ALN
IM P
LAN
OM
SKR
BI S
ocija
lne
vješ
tine
i odn
osi
Cilj/
evi:
Aktiv
nosti
/zad
aci/
mje
re/s
truč
ni p
ostu
pci
Nos
itelji
(akti
vnos
ti,
mje
ra i/
ili st
ručn
ih
post
upak
a):
Vrije
me
prov
ed-
be (n
aves
ti po
če-
tak
i kra
j):
Plan
pra
ćenj
a pr
oved
be c
ilja
(kad
a, tk
o i n
a ko
ji na
čin)
:
Pove
ćati
krug
pr
ijate
lja i
pozn
anik
a
Pron
aći m
oguć
nost
upu
ćivan
ja d
jete
ta ti
jeko
m
ljetn
ih p
razn
ika n
a lje
tova
nje
s vrš
njac
ima
(npr
. pr
eko
Carit
asov
a pr
ogra
ma
ljeto
vanj
a za
dje
cu
iz so
cijal
no u
grož
enih
obi
telji)
• Vo
dite
lj slu
čaja
• U
dom
itelji
caSr
panj
– k
olov
oz
2013
.•
Zabi
lješk
a so
cija
lnog
radn
ika
nako
n po
vrat
ka s
ljeto
vanj
a
50
Odr
žava
ti
post
ojeć
a
prija
teljs
tva
• Iza
ći je
dnom
tjed
no v
an n
a ig
ru s
djec
om il
i na
igra
lište
•
Gord
an ć
e po
zivati
prij
atel
je k
oji ž
ive
u bl
izini
(Vik
tor i
Fra
njo)
, bar
em d
va p
uta
mje
sečn
o
• U
dom
itelji
ca
• Go
rdan
Ožu
jak
– ko
lovo
z 20
13.
• U
dom
itelji
ca ć
e pi
sati
mje
sečn
o izv
ješć
e
Usa
vrša
vati
vj
eštin
e
izra
žava
nja
i ko
mun
ikac
ije
• U
dom
itelji
ca ć
e po
ticati
inte
rakc
iju d
je-
teta
s čl
anov
ima
svoj
e so
cija
lne
mre
že
(rod
bina
, prij
atel
ji, n
jihov
a dj
eca,
a
pona
jviše
ona
Gor
dano
va u
zras
ta)
• Vi
kend
ima
će m
u ot
ac d
opuš
tati
da id
e k
prija
telju
Dan
ilu i k
bra
tiću,
s ko
jima
je p
rije
udom
ljava
nja
bio
u do
brim
odn
osim
a
• U
dom
itelji
ca
• O
tac
Ožu
jak
– ko
lovo
z 20
13.
• U
dom
itelji
ca ć
e pi
sati
mje
sečn
o izv
ješć
e
PODR
UČJ
E KO
JE S
E U
REĐ
UJE
INDI
VIDU
ALN
IM P
LAN
OM
SKR
BI O
dnos
i i k
onta
kti s
biol
oško
m o
bite
lji
Cilj/
evi:
Aktiv
nosti
/zad
aci/
mje
re/s
truč
ni p
ostu
pci
Nos
itelji
(akti
vnos
ti,
mje
ra i/
ili st
ručn
ih
post
upak
a):
Vrije
me
prov
ed-
be (n
aves
ti po
če-
tak
i kra
j):
Plan
pra
ćenj
a pr
oved
be c
ilja
(kad
a, tk
o i n
a ko
ji na
čin)
:
Odr
žava
nje
re
dovi
tih
kont
akat
a i p
os-
jeta
prim
arno
j ob
itelji
i ro
dbin
i
Oca
poti
cati
na
više
inic
ijativ
e u
brizi
oko
Gor
dana
, pr
aćen
je n
jego
-vi
h ak
tivno
sti i
prov
ođen
je v
re-
men
a s n
jim
• N
apra
viti
rasp
ored
bor
avak
a i p
rovo
đe-
nja
praz
nika
kod
oca
i se
star
a te
bak
e ( u
dru
gom
e m
jest
u) u
z dog
ovor
oko
na
čina
odl
aska
i do
lask
a•
Svak
odne
vni k
onta
kt p
oruk
ama
ili p
reko
Fa
cebo
oka
sa se
stra
ma
•
Dola
zak
sest
ara
k ud
omite
ljici
bare
m je
d-no
m m
jese
čno
(na
ruča
k, n
oćen
je i
sl.)
• O
sigur
ati re
dovi
te o
brok
e tij
ekom
pos
-je
ta v
iken
dim
a i p
rovo
diti
zaje
dnič
ko
vrije
me
sa sv
im č
lano
vim
a ob
itelji
•
Odl
azak
na
maj
čin
grob
svak
i put
kad
a to
Gor
dan
pože
li
• Vo
dite
lj slu
čaja
• O
tac
• U
dom
itelj
• Ba
ka
• Go
rdan
• Se
stre
Ožu
jak
– ko
lovo
z 20
14.
Udo
mite
ljica
će
pisa
ti m
jese
čno
izvje
šće
51
Individualni plan skrbi sastavljen je dana 1. veljače za razdoblje od ožujka do kolovoza 2013.
Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi: 31. kolovoza 2013.
U donošenju individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi):
Udomitelj
Gordan
Otac
Sestre
Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi:
Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je:
Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete:
Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih nositelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti?
Praćenje provedbe plana i evaluaciju provodit će voditeljica slučaja. Udomitelji će se javljati telefonom jedanput tjedno i pisati mjesečna izvješća. U proces evaluacije i revidiranja po-stojećeg IPS-a kao aktivan član bit će uključen i Gordan, sukladno svojoj dobi i mogućnosti razumijevanja okolnosti donošenja odluka koje ga se tiču.
Naknadne izmjene/dopune i datum uz paraf potpisa nadležne osobe:
52
SMJERNICE ZA ISPUNJAVANJE PREDLOŽAKA VEZANIH UZ PLANIRANJE SKRBI ZA DIJETE U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI
Predložak za procjenjivanje stanja i potreba djeteta u udomiteljskoj (alternativ-noj) skrbi
Socijalni radnici nadležni za dijete ispunjavaju ovaj predložak prije smještanja djeteta u udomi-teljsku obitelj ili neposredno po smještavanju. Priloženi predlošci mogu biti sastavni dio doku-mentacije CZSS-a.
U početnom dijelu predloška jasno se definira u koje se sve svrhe pristupa procesu procjenjiva-nja stanja i potreba djeteta te se definiraju područja procjene. Za svako od tih područja procjene u prilogu 1 nalaze se popratni obrasci koje socijalni radnici ili drugi članovi tima ispunjavaju u suradnji s liječnikom (npr. obiteljskim liječnikom, djetetovim pedijatrom, specijalistom medici-ne), patronažnom službom, djelatnicima škole, vrtića i sl. Dobiveni se podaci, nakon provedene procjene stanja i potreba djeteta, mogu iskoristiti pri izradi socijalne anamneze ili nakon nje kako bi se procijenili rizici i djetetove potrebe te isplanirale aktivnosti, odnosno intervencije radi odgovaranja na njih. Već i informacija o tome da se nekim podatkom ne raspolaže može biti ko-risna socijalnom radniku i timu pri CZSS-u da obrati veću pozornost na taj segment ili da provede neke dodatne izvide i/ili vještačenja (pri npr. prvostupanjskom tijelu vještačenja, u poliklinici za zaštitu djece i sl.) i/ili da zatraži drugo stručno mišljenje.
Na osnovi procjene potreba (sukladno priloženim predlošcima i drugim instrumentima socijal-nog rada2 i metodama procjene) navodi se sažeta analiza i zaključak vezan uz djetetove potrebe te prioritetna područja djelovanja. Za identificirane potrebe iz različitih područja definiraju se: usluge u koje dijete treba biti uključeno i aktivnosti koje se trebaju poduzeti, mjesto njihove provedbe, intenzitet uključenosti, vremenski okvir i njihovi provoditelji, odnosno nositelji.
Sastavni dio priloženog predloška jest i dio koji se odnosi na procjenu potrebe udomitelja za edukacijom kako bi adekvatno odgovorili na potrebe djeteta u sustavu skrbi, tj. prepoznavanje njihove potrebe za produbljivanjem razumijevanja, stjecanjem znanja i unapređivanjem vještina iz nekog područja skrbi o djetetu.
2 Vidjeti u knjizi Pravo djeteta na život u obitelji (Ajduković i Radočaj, 2008.).
53
Prepoznati pružatelji potrebnih usluga te potencijalni nositelji aktivnosti vezanih za stanje i po-trebe djeteta u sustavu skrbi iz ovog predloška su sudionici u izradi individualnog plana skrbi, a definirani ciljevi iz prepoznatih djetetovih potreba i aktivnosti nužni su sadržaj koji se treba uvrstiti u individualni plan skrbi.
Predložak individualnog plana skrbi za dijete nastao na temelju prethodne pro-cjene djetetovih potreba
Kao što je već navedeno, pri izradi individualnog plana skrbi definira se svrha izrade individual-nog plana skrbi, nakon čega se plan razrađuje. Pri tome treba definirati: (1) područja rada, (2) specifične ciljeve unutar svakog područja, (3) metode i intervencije (aktivnosti, mjere, stručne postupke i sl.) kojima se osigurava najbolji interes djeteta u svezi s definiranim ciljem i koje će služiti za njegovo postizanje, (4) nositelje aktivnosti, (5) vrijeme provedbe, (6) načine praćenja provedbe individualnog plana i (7) plan evaluacije poduzetih mjera i intervencija te rada nosi-telja aktivnosti.
Predložak u prilogu kojim se uređuju prije navedene točke (1 – 7) otisnut je samo jednom, no on se treba umnožiti sukladno broju identificiranih područja koja se pokrivaju individualnim planom skrbi te broju ciljeva u svakom od područja (vidjeti prilog 2). Sukladno djetetovim potre-bama, potrebno je urediti jedno ili više područja, pri čemu jedno područje može biti određeno jednim ciljem ili s više ciljeva. Važno je napomenuti da nije potrebno navoditi one aktivnosti koje se podrazumijevaju i koje uključuju svakodnevne redovne aktivnosti skrbi (npr. hranjenje, higijena i sl.) osim u slučaju postojanja nekih specifičnosti u vezi s njima.
Za svako od područja preporučuje se da broj ciljeva ne bude manji od tri te da se odnose (su-kladno objektivnim okolnostima) i na biološke roditelje i na udomitelje, ali i na samo dijete te ostale bitne sudionike. Za svaki cilj koji se postavlja potrebno je navesti: koje aktivnosti, zadatke, mjere i/ili stručne postupke treba provesti da se ostvari cilj; za svaku aktivnost/zadatak/mjeru/stručni postupak treba definirati tko je njegov nositelj i koje je planirano vrijeme njegove pro-vedbe. Važno je navesti i kako se planira praćenje i evaluacija poduzetih mjera i intervencija te nositelja aktivnosti.
Na kraju individualnog plana skrbi navodi se razdoblje na koje se plan donosi te dogovoreni da-tum pristupanja njegovoj reviziji. Navodi se: tko je sve sudjelovao u njegovu donošenju, što se potvrđuje vlastoručnim potpisom; mjesto i datum njegove izrade te ime osobe koja je izradila pisanu formu individualnog plana skrbi te nadležnog socijalnog radnika (u većini slučajeva osoba koja će izraditi pisanu formu upravo je socijalni radnik nadležan za dijete).
Kao završni blok ostavljen je prostor za unošenje naknadnih izmjena i dopuna uz navođenje da-
54
tuma i potpisa nadležne osobe (vidi više u poglavlju Praćenje, evaluacija i revizija individualnog plana skrbi).
Predložak – Opće informacije o djetetovom boravku u udomiteljskoj (alterna-tivnoj) skrbi
Ovaj predložak (vidjeti prilog 3) čini sastavni dio dokumentacije CZSS-a i dostupan je isključi-vo stručnjacima CZSS-a. Njegova je svrha, s jedne strane, sistematiziranje podataka radi veće preglednosti, ali i lakšeg planiranja i praćenja izrade individualnih planova, a s druge vođenje bilježaka o aktivnostima poduzetima nakon smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj.
Predložak popunjava socijalni radnik (voditelj slučaja) nadležan za dijete u komunikaciji sa struč-nim timom pri CZSS-u i drugim sudionicima neposredno prije ili nakon smještanja djeteta u udo-miteljsku obitelj. Kako se u općem predlošku prati proces procjene i izrade individualnog plana skrbi o djetetu, trebalo bi ga u svim njegovim elementima ispuniti u roku 3 – 4 tjedna nakon smještanja djeteta u obitelj ili najkasnije u roku od 90 dana ako se radi o hitnom udomiteljstvu.
Opći predložak sadrži osnovne informacije o djetetu, njegovoj biološkoj i udomiteljskoj obitelji, skrbniku te nadležnim socijalnim radnicima ako se oni razlikuju s obzirom na mjesto prebivališta djeteta, roditelja i/ili udomitelja. U njemu se isto tako navode informacije o statusu braće i se-stara koji nisu smješteni zajedno s udomljenim djetetom i za čije se potrebe predložak ispunjava te informacije o tome gdje su oni smješteni kako bi se olakšalo dogovaranje i realizacija njiho-vih susreta, odnosno održavanje osobnih odnosa. Iz općeg predloška vidljivo je o kojoj se vrsti udomiteljstva, sukladno važećem Zakonu o udomiteljstvu, radi te kakav je status udomitelja s obzirom na udomljeno dijete. Iz predloška se može iščitati i pravni temelj izdvajanja i smještanja djeteta u udomiteljsku obitelj te „životni put“ djeteta kroz sustav socijalne skrbi od trenutka iz-dvajanja iz obitelji do trenutka smještanja u udomiteljsku obitelj (u kontekstu koje se ispunjava opći predložak). U predlošku se daje jasna informacija o događajima, okolnostima i socijalnim rizicima koji su prethodili izdvajanju djeteta iz njegove obitelji, a kojima je dijete tamo bilo izlo-ženo, te se jasno naznačava tzv. kategorija/e u koju/e dijete spada (dijete bez roditeljske skrbi, dijete s teškoćama u razvoju, dijete s PUP-om i sl.), odnosno ukazuje se pri tome na područja koja se trebaju obuhvatiti procjenom.
Važan dio predloška odnosi se na osnovne informacije o uređenosti osobnih odnosa i kontakata djeteta s roditeljima i ostalim članovima obitelji te se navodi: na osnovi čega su kontakti uređeni (na osnovi sudske odluke ili dogovora u CZSS-u) i pod kojim će se okolnostima oni održavati, uz davanje jasne informacije potrebne za uređivanje kontakata djeteta s roditeljima koji se razra-đuju u posebnom dijelu predloška individualnog plana skrbi.
55
U općem predlošku navodi se koji je kratkoročan cilj mjere izdvajanja djeteta iz obitelji te koji je cilj skrbi za dijete u kontekstu vremena, tj. dugoročnog planiranja. Opći predložak može poslužiti socijalnom radniku da njegovim ispunjavanjem identificira sljedeće:
a. obvezu i potrebu za izradom individualnih planova na različitim razinama (dijete, udomi-telj, roditelj);3
b. potrebu da, s obzirom na specifične potrebe djeteta, izradi i dodatne/popratne planove (plan izlaska iz skrbi, plan sigurnosti za dijete, paralelni plan) – oni se neće izrađivati za svu djecu nego samo za onu kod koje postoje određene indikacije;
c. identificira osobe koje su nadležne za njihovu izradu, odnosno da izradi vremenski plan njihova donošenja.
U predlošku se navodi i tko je sve sudjelovao u procjeni djetetovih potreba (ime i prezime te osobe, struka/specijalizacija, ustanova u kojoj djeluje), kada je ta osoba napravila procjenu dje-teta te kada je potrebno pristupiti ponovnoj procjeni potreba. U posebnom odjeljku navode se bitne informacije do kojih se došlo u procesu procjene koje su relevantne za proces donošenja individualnog plana skrbi. Poželjno je, ako se ne izrađuje zaseban tzv. paralelni plan, tu navesti i osnovne ideje i smjernice mogućih kasnijih intervencija.
Poseban dio predloška odnosi se na podatke o osobama koje su bile pozvane na uključivanje u proces individualnog planiranja za potrebe djeteta, odnosno o osobama koje su se na taj poziv odazvale te o onima koje su odbile sudjelovati u procesu. Navođenje adrese i datuma upućiva-nja poziva ukazuje na poduzeti angažman socijalnog radnika oko uključivanja pozvanih strana te može poslužiti kao argument u različitim postupcima pred nadležnim tijelima. Pritom je na-glašena i važnost planiranja i bilježenja uključivanja djeteta u proces individualnog planiranja.
Kako bi se dobio transparentniji uvid u prava i usluge kojima se dijete koristi, u posebnom odjelj-ku predlošku navode se prava i usluge sukladno sustavu koji ih propisuje i osigurava. Iz tog dijela može se jasnije uočiti na koja prava i/ili usluge dijete ima pravo ali ih nije do tada ostvarilo, što ukazuje na potrebu poduzimanja aktivnosti sustava radi osiguravanja tih prava/usluga djetetu i/ili njegovoj biološkoj i udomiteljskoj obitelji.
U završnom dijelu općeg predloška navode se vrste donesenih individualnih planova, vremenski rokovi njihova izvršenja, datum revizije, nadležna osoba za reviziju i evaluaciju te popis osoba kojima je individualni plan skrbi uručen, što se potkrepljuje njihovim vlastoručnim potpisom i navođenjem datuma preuzimanja. Obveza je socijalnog radnika nadležnog za dijete uručiti individualne planove svim relevantnim osobama u sustavu skrbi koje uključuje kao nositelje aktivnosti u individualni plan skrbi.
3 Npr. obveza je socijalnog radnika nadležnog za biološku obitelj djeteta izraditi individualni plan promjena za roditelje djeteta ako je potrebno stvoriti preduvjete za povratak djeteta, promijeniti rizična ponašanja i/ili razviti roditeljske sposobnosti.
56
Kako bi se prevenirale neke negativne posljedice za dijete i ubrzao proces donošenja svakod-nevnih, ali i važnih odluka o djetetu, sastavni je dio općeg predloška i popis osoba ovlaštenih za davanje suglasnosti za medicinske intervencije i aktivnosti u sustavu odgoja i obrazovanja te u drugim područjima života djeteta u alternativnoj skrbi.
Ovako prikazani i vođeni podaci omogućuju lakše praćenje djeteta i njegovih potreba, ali i ak-tivnosti koje treba poduzeti i/ili revidirati. Isto se tako u slučaju odsutnosti nadležnog socijalnog radnika ubrzava dobivanje uvida stručnjaka koji ga zamjenjuje u sadržaj spisa i do tada poduzete intervencije te omogućuje kvalitetnije reagiranje u kriznim situacijama (npr. davanje suglasnosti u hitnim medicinskim intervencijama, zahvatima i sl.).
Posljednji dio predloška jest dio koji se odnosi na uređivanje kontakata djeteta u alternativnoj skrbi s biološkom obitelji i značajnim drugim osobama. Značajne druge osobe mogu biti: odgaja-telj iz doma s kojim je dijete ostvarilo odnos privrženosti, neka druga osoba iz djetetove okoline u koju dijete ima povjerenje i sl. U sklopu ovoga predloška treba navesti okolnosti kontakta (npr. Dozvoljava li se djetetu odlazak u biološku obitelj preko vikenda ili praznika ili na obiteljska okup-ljanja?) te definirati elemente praćenja (npr. Ostvaruju li se kontakti? Pod kojim okolnostima? Ako se ne ostvaruju, koji je razlog tome?; Kako udomitelji reagiraju na kontakte djeteta s biološ-kom obitelji?; Kako udomitelji reagiraju na kontakt djeteta i vlastiti kontakt s biološkom obitelji djeteta i kakav imaju odnos s biološkom obitelji djeteta?). Posebnu pozornost treba posvetiti procjeni kvalitete interakcije roditelja s djetetom uključujući perspektivu djeteta, udomitelja te samih roditelja.
57
POPIS LITERATURE:
1. ADHC (2011). Individual planning for children and young people living in out-of-home care, Policy and practice guide. Preuzeto s: http://www.adhc.nsw.gov.au/__data/ assets/file/0020/240482/Individual_Planning_for_CYP_in_OOHC_Policy_Guide_Jan2011.pdf (29.11.2012.)
2. Ajduković, M. (2004). Pristupi zbrinjavanju djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi u Europi; Revija za socijalnu politiku, (11), 3-4: 299-321.
3. Ajduković, M. i Radočaj, T. (ur.) (2008). Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNI-CEF-a za Hrvatsku.
4. Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2008). Smjernice za izradu programa i plana nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi kao proces suvremenog socijalnog rada. U: Ajduković, M. i Ra-dočaj, T. (ur.) Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku. 163-182.
5. American Academy of Pediatrics, Committee on Early Childhood and Adoption and Depen-dent Care (2000) . Developmental Issues for Young Children in Foster Care. Pediatrics, 106 (5): 1145-1150.
6. Dicker, S. i Gordon, E. (2004.) Ensuring the Healthy Developments of Infants in Foster care: A Guide for Judges, Advocates and Child Welfare Professionals. New York: Zero to Three Policy Center.
7. DePanfilis, D. i Salus, M. (2003.) Child Protective Services: A guide for caseworkers. Washin-gton, DC: U.S. Department of Health and Human ServicesAdministration for Children, Youth, and Families, Children’s Bureau, Office on Child Abuse and Neglect.
8. Government of British Columbia; Ministry of Children and Family Development; (2001). Foster Family Handbook. Posjećeno 25.travnja 2006. na mrežnim stranicama: www.mcf.gov.bc.ca/foster/handbook_teamwork.htm.
9. Ivković, Đ. i Žižak, A. (2010.) Udomiteljstvo djece u Hrvatskoj: analiza stanja i prijedlog smjer-nica. Zagreb: UredUNICEF-a za Hrvatsku.
10. Inkelas, M. i Halfon, N. (2002.) Medicaid and financing of health care for children in foster care: Findings from a national survey. Los Angeles, CA: UCLA Center for Healthier Children, Families and Communities.
58
11. Johnson, K. i Wagner, D. (2005.) Evaluation of Michigan’s foster care case management system. Research on Social Work Practice, 15(5), 372-380.
12. Kronstein,D. i Škrabić-Aničić, I. (2010.) „Dajući dom dajemo sebe“ – Priručnik za udomitelje djece. Zagreb: Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece.
13. Kletečki Radović, M. i Kregar Orešković, K. (2005). Kvalitativna iskustva udomitelja. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 9 (1), 67-88.
14. Laklija, M. (2009.): Psihosocijalna obilježja udomitelja i iskustvo udomiteljstva djece: Dok-torska disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
15. Laklija, M. (2011.) Pristupi udomiteljskoj skrbi za djecu u svijetu i čimbenici koji utječu na is-hode udomiteljstva. Revija za socijalnu politiku. 18 (3); 291-310 (pregledni rad, znanstveni).
16. Laklija, M., Vukelić, N., i Milić Babić, M. (2012.) Specijalizirano udomiteljstvo djece s teš-koćama u razvoju – iskustva udomitelja. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 48 (2); 109-123.Lund, T.R. i Renne, J.L. (2009.) Child Safety: A guide for Judges and Attorneys. American Bar Association and ACTION for Child Protection, Inc.
17. Ministarstvo socijalne politike i mladih (2010.) Standardi kvalitete socijalnih usluga. Posje-ćeno 25.travnja 2013. na mrežnim stranicama: http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivnosti/socijalna_skrb/standardi_kvalitete_socijalnih_usluga.
18. Mosek, A. (2004.) Relations in Foster Care. Journal of Social Work, 4(3): 323–343.
19. NAPCWA (2009.) A Framework for Safety in Child Welfare. American Public Human Services Association.
20. Redding, R. E., Fried, C. i Britner, P. A. (2000.) Predictors of Placement Outcomes in Tre-atment Foster Care: Implications for Foster Parent Selection and Service Delivery. Journal of Child and Family Studies, 9(4), 425-447.
21. Schene, P. (2001.) Implementing Concurrent Planning: A Handbook for Child Welfare Admi-nistrators. Maine: National Child Welfare Resource Center for Organizational Improvement.
22. Shonkoff, J. i Phillips, D. (2000.) From neurons to neighborhoods: The science of early child-hood development. Washington, DC: National Academy Press.
23. Sladović Franz, B. (2008.) Sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje u socijalnoj skrbi za djecu. U: Ajduković, M., i Radočaj, T. (ur.) Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku. 93-121.
59
24. Sladović Franz, B. i Ajduković, M. (2008.) Skrb za dijete čiji je razvoj ugrožen u obitelji. U: Ajduković, M. i Radočaj, T. (ur.) Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku. 77-91.
25. Sladović Franz, B. (2011.) Značajke procesa odlučivanja u socijalnoj skrbi za djecu. Ljetopis socijalnog rada 18(3), 439-467.
26. SOS-Kinderdorf International (2007.) Quality 4Children –Standardi za izvanobiteljsku skrb o djeci u Europi, an initiative. Posjećeno 30.travnja 2013. na mrežnim stranicama: http://www.sos-dsh.hr/include/pdf/SOS_quality4children_hr.pdf.
27. Spears, W. i Cross, M. (2003.) How do children who foster perceive fostering? Adoption and Fostering, 27 (4): 38-45.
28. Stein, M. (2009.) Quality Matters in Children’s Services: Messages from Research. London: Jessica Kingsley.
29. Twigg, R. C. (1994.) The unknown soldiers of foster care: Foster care as loss for the foster parents’ own children. Smith College Studies in Social Work, 64, 297-312.
30. Vidović, L. i Ivković, Đ. (2010.) Smjernice za alternativnu skrb. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.
31. UN Konvencija o pravima djeteta (2010.) Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međuge-neracijske solidarnosti.
32. Žižak, A. i Koller-Trbović, N. (2006.) Obitelj u doživljaju djece i mladih: od prošlosti do buduć-nosti. Kriminologija i socijalna integracija. 15(2) 13-23.
33. Žižak, A., Koller-Trbović, N., Jeđud Borić, I., Maurović, I., Mirosavljević, A. i Ratkajec Gašević, G. (2012.) Što nam djeca govore o udomiteljstvu. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.
34. Wheal, Ann (2005.) The leaving care handbook: helping and supporting care leavers. Lon-don: Russell House Publishing.
35. Younes, M. N., & Harp, M. (2007.) Addressing the impact of foster care on biological chil-dren and their families. Child Welfare, 86(4), 21-40
36. http://www.lifeplancommunity.com/features.asp?ID=937
60
(ime i prezime djeteta)
I. PRISTUPA SE PROCESU PROCJENJIVANJA STANJA I POTREBA DJETETA U SVRHU (moguće više odgovora):
a. analize stanja i potreba djeteta u alternativnoj skrbi;
b. usklađivanja potreba djeteta u sustavu skrbi s udomiteljskom obitelji;
c. analize mogućnosti djetetove biološke obitelji za povratak djeteta u obitelj;
d. analize mogućnosti udomitelja za pružanje djetetu kvalitetne skrbi sukladno njegovim potrebama;
e. donošenja individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji i popratnih planova;
f. revizije individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji i popratnih planova;
g. revizije individualnog plana skrbi za dijete smješteno u instituciju i popratnih planova;
h. razvijanja plana edukacije za konkretnu udomiteljsku obitelj sukladno potrebama djeteta;
i. donošenja stručnog mišljenja za potrebe drugih nadležnih službi (npr. suda);
j. redovitog praćenja djeteta u alternativne skrbi;
k. redovitog praćenja udomiteljske obitelji za vrijeme trajanja smještaja djeteta u toj obitelji;
l. pripreme djeteta za reintegraciju u vlastitu obitelj;
m. pripreme djeteta za tranziciju iz sustava skrbi u samostalan život;
n. iz drugog razloga (navesti kojeg)
II. PODRUČJA PROCJENE DJETETA KOJA SU OBUHVAĆENA PROCJENOM (obrasci za procjenu nalaze se u prilogu):
a. područje identiteta djeteta (uključujući religijski/kulturalni/etnički identitet)
b. zdravstveni status djeteta;
c. odgojne i obrazovne potrebe djeteta, uključujući područje problema u ponašanju;
d. neko drugo područje (navesti koje)
e. neko drugo područje (navesti koje)
III. ANALIZA I ZAKLJUČAK NA OSNOVI PROVEDENE PROCJENE PO PODRUČJIMA SKRBI ZA DIJETE (pod točkom II.):
PREDLOŽAK ZA PROCJENJIVANJE STANJA I POTREBA DJETETA U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI
Prepoznate potrebe djeteta u sustavu skrbi jesu:
61
• us
luge
u k
oje
dije
te tr
eba
biti
uklju
čeno
i ak
tivno
sti k
oje
se tr
ebaj
u po
duze
ti u
vezi
sa sl
jede
ćim
pod
ručj
ima:
Potr
eba
djet
eta
za u
slugo
m:
Mje
sto
prov
edbe
(b
olni
ca, š
kola
, udr
uga,
ob
itelj)
Inte
nzite
t i u
čest
alos
t pr
ovođ
enja
Vrem
ensk
i okv
ir (p
oče-
tak
i kra
j tra
janj
a us
luge
)Pr
ovod
itelj/
i
Područje djetetova identiteta
Zdravstveni status djeteta
Odgoj, obrazovanje, socijalizacija djeteta
Neko drugo područje procjene djeteta
Vješ
tine
koje
bi t
reba
la p
osje
dova
ti os
oba
koja
sk
rbi o
dje
tetu
s ob
zirom
na
djet
etov
e po
treb
e:
IV. P
OTR
EBE
DJET
ETA
ZA U
SLU
GAM
A U
KO
JE B
I TRE
BALO
BIT
I UKL
JUČE
NO
62
PRILOZI PREDLOŠKU ZA PROCJENJIVANJE STANJA I POTREBA DJETETA U ALTERNATIVNOJ SKRBI:
PODRUČJE DJETETOVA IDENTITETA (uključujući religijski/kulturalni/etnički identitet)
1. Kakvo je djetetovo razumijevanje razloga/okolnosti zbog kojih je uključeno u sustav alter-nativne skrbi?
2. Ima li dijete informaciju o tome tko su mu biološki roditelji?
a) ne b) da
3. Koji su religijski/kulturalni/etnički korijeni djeteta?
4. Osigurava li smještaj djeteta u udomiteljskoj obitelji njegovanje njegova podrijetla?
a) ne b) da
Ako ne osigurava, na koji će način dijete biti u kontaktu s osobama istog religijskog, kultural-nog i/ili etničkog identiteta?
5. Na koji se način djetetu omogućuje praktici-ranje vjerskih i kulturalnih običaja?
6. Ima li dijete potpunu osnovnu osobnu doku-mentaciju (npr. prijavu zdravstvenog osiguranja i sl.)?
a) ne b) da
Ako ne, koja dokumentacija nedostaje?
7. Ako dijete dolazi u udomiteljsku obitelj iz ustanove ili neke druge udomiteljske obitelji, posjeduje li Knjigu života?
a) ne b) da
Ako je ne posjeduje, na koji se način Knjiga živo-ta planira izraditi?
8. Traži li dijete neke dodatne podatke o sebi, svojoj obitelji?
a) ne b) da
Ako da, koje?
9. Kakva je dostupnost tih podataka i moguć-nost dolaženja do njih (sadržajno, pravno)?
a) socijalnom radniku:
b) djetetu:
63
ZDRA
VSTV
ENI S
TATU
S DJ
ETET
A
Poda
ci o
nad
ležn
om p
edija
tru/
liječ
niku
dj
etet
a:Do
smje
štan
ja d
jete
ta u
udo
mite
ljsku
ob
itelj:
Nak
on sm
ješt
anja
dje
teta
u u
dom
iteljs
ku o
bite
lj:
Ime
i pre
zime:
Adr
esa
usta
nove
:Ko
ntak
t:Im
e i p
rezim
e: A
dres
a us
tano
ve:
Kont
akt:
Poda
ci o
nad
ležn
om sp
ecija
listu
dje
teta
:I.
II.III
.
Ime
i pre
zime:
Sp
ecija
lizac
ija:
Adre
sa u
stan
ove:
Odj
el:
Kont
akt b
roj:
Zdra
vstv
eni s
tatu
s dje
teta
(dija
gnoz
a/e)
:He
redi
tet (
obite
ljska
pov
ijest
bol
esti,
na
sljed
ne b
oles
ti, o
visn
osti
i sl.)
Nal
azi p
rocj
ene
djet
eta
po ra
zvoj
nim
pod
ručj
ima4 :
Tjel
esna
ošt
ećen
ja:
• oš
teće
nja
vida
•
ošte
ćenj
a slu
ha•
ošte
ćenj
a u
govo
ru i
glas
u•
defo
rmac
ije, m
otor
ička
ili f
unkc
io-
naln
a oš
teće
nja
poje
dini
h or
gana
i or
gans
kih
sust
ava
Proc
ijenj
eno
stan
je:
Prep
ozna
ta p
otre
ba:
Men
taln
a oš
teće
nja:
•
inte
lekt
ualn
e te
škoć
ePr
ocije
njen
o st
anje
:Pr
epoz
nata
pot
reba
:
4 O
vaj d
io st
ručn
e pr
ocje
ne i
prać
enja
pot
reba
dje
teta
radi
se za
jedn
o s l
iječn
ikom
ped
ijatr
om i/
ili sp
ecija
listo
m m
edic
ine
kod
koje
g je
dije
te b
ilo il
i još
uvi
jek
jest
u tr
etm
anu
te, s
ukla
dno
okol
nosti
ma,
i s d
jete
tovi
m b
iolo
škim
rodi
telje
m te
udo
mite
ljem
.
64
Kogn
itivn
i/spo
znaj
ni ra
zvoj
Proc
ijenj
eno
stan
je:
Prep
ozna
ta p
otre
ba:
Kom
unik
acijs
ke v
ješti
ne (j
ezič
no-g
ovor
ni ra
zvoj
)Pr
ocije
njen
o st
anje
:Pr
epoz
nata
pot
reba
:
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj (
psih
ološ
ki st
atus
)Pr
ocije
njen
o st
anje
:Pr
epoz
nata
pot
reba
:
Psih
ijatr
ijski
stat
us (z
a dj
ecu
kod
koje
su p
re-
pozn
ate
indi
kaci
je):
Dija
gnoz
a:
Pret
hodn
e ho
spita
lizac
ije:
Proc
ijenj
eno
stan
je:
Rizik
za se
be i
drug
e:a)
piro
man
ijab)
agre
sivno
st p
rem
a dr
ugim
ac)
sam
oozlj
eđiv
anje
d) su
icid
alno
ste)
neš
to d
rugo
Prep
ozna
ta p
otre
ba:
Senz
orič
ka in
tegr
acija
Proc
ijenj
eno
stan
je:
Prep
ozna
ta p
otre
ba:
Zdra
vstv
eno
stan
je zu
bi i
usta
dje
teta
Pr
ocije
njen
o st
anje
:Pr
epoz
nata
pot
reba
:
Je li
dije
te u
redn
o ci
jepl
jeno
?a)
da
b)
ne,
dije
te n
ije p
rimilo
Prop
isana
tera
pija
(nač
in i
učes
talo
st u
ziman
ja
tera
pije
, dav
anje
koj
e pr
ovod
i med
icin
sko
oso-
blje
, odn
osno
udo
mite
lj):
65
• pr
iložiti
rasp
ored
dav
anja
lije
kova
Prop
isana
pre
hran
a (r
ežim
pre
hran
e, d
ijeta
, al
ergi
je n
a hr
anu
i sl.)
:•
u do
datk
u pr
iložiti
pla
n pr
ehra
ne
Potr
ebna
pom
agal
a dj
etet
u (n
aoča
le, p
užni
ca,
kolic
a, a
para
tić za
zube
i sl.
):
Potr
eba
prila
godb
e ku
ćans
tva
zdra
vstv
enom
st
anju
i po
treb
ama
djet
eta:
Potr
eba
prila
godb
e dn
evne
rutin
e dj
etet
a/ud
-om
iteljs
ke o
bite
lji p
otre
bam
a dj
etet
a.
Uslu
ge k
ontr
olni
h pr
egle
da te
rane
inte
rven
cije
/ha
bita
cije
/reh
abili
taci
je u
koj
e di
jete
treb
a bi
ti uk
ljuče
no:
Post
ojan
je p
otre
be za
ukl
juči
vanj
em d
jete
ta u
us
luge
rane
inte
rven
cije
, hab
itaci
je i/
ili re
habi
l-ita
cije
:
a) n
e po
stoj
i pot
reba
za u
klju
čiva
njem
dje
teta
u u
sluge
rane
inte
rven
cije
/hab
itaci
je/r
ehab
ilita
cije
;b)
pos
toji
potr
eba
za u
klju
čiva
njem
dje
teta
u u
sluge
rane
inte
rven
cije
/hab
itaci
je/r
ehab
ilita
cije
Osn
ova
potr
ebe
za u
klju
čiva
njem
dje
teta
u u
sluge
rane
inte
rven
cije
/hab
itaci
je/r
ehab
ilita
cije
:a)
pos
tnat
alna
trau
ma
b) n
euro
rizič
ni č
imbe
nici
c) ra
zvoj
na o
dstu
panj
ad)
def
orm
acije
i/ili
funk
cion
alna
ošt
ećen
ja p
ojed
inih
org
ana
i org
ansk
ih su
stav
a e)
senz
orič
ka o
šteć
enja
f) m
otor
ička
ošt
ećen
jag)
psih
ijatr
ijski
por
emeć
aji
h) n
ešto
dru
go:
Dost
upno
st u
sluga
lije
čenj
a/te
rapi
je, r
ane
inte
r-ve
ncije
, hab
itaci
je i/
ili re
habi
litac
ije n
a po
druč
ju
loka
lne
zaje
dnic
e ud
omite
lja:
66
ODG
OJN
E I O
BRAZ
OVN
E PO
TREB
E DJ
ETET
A5 1.
Pol
azi l
i dije
te k
oju
pred
škol
sku/
škol
sku
usta
novu
?a)
ne
b) d
a
Naz
iv u
stan
ove:
Adre
sa u
stan
ove:
Ime
i pre
zime
odga
jate
lja/r
azre
dnik
a:Ko
ntak
t bro
j:2.
Ako
se ra
di o
dje
tetu
s te
škoć
ama
u ra
zvoj
u pr
edšk
olsk
og u
zras
ta k
oje
je u
klju
čeno
u p
rogr
am
pred
škol
skog
odg
oja,
po
koje
m je
mod
elu
ono
uklju
čeno
u p
redš
kolsk
u us
tano
vu?
a) p
rem
a m
odel
u se
greg
acije
b) p
rem
a m
odel
u in
tegr
acije
(dje
lom
ična
i po
tpun
a)c)
pre
ma
mod
elu
inkl
uzije
3. Je
li d
ijete
mije
njal
o vr
tić/š
kolu
nak
on iz
dvaj
anja
iz o
bite
lji?
a) n
e
b)
da
4. A
ko se
radi
o d
jete
tu šk
olsk
e do
bi, s
kol
iko
je g
odin
a di
jete
kre
nulo
u šk
olu?
5. B
roj š
kola
koj
e je
dije
te p
rom
ijeni
lo u
zadn
jih p
et g
odin
a? Š
to je
bio
uzr
ok to
me?
6. A
ko se
radi
o d
jete
tu šk
olsk
e do
bi, j
e li
dije
te p
onav
ljalo
koj
i raz
red?
Što
je b
io u
zrok
tom
e?7.
Obr
azov
anje
dje
teta
pro
vodi
se (m
olim
, zao
kruž
iti):
1) U
redo
vito
j osn
ovno
j ško
li a.
pot
puna
inte
grac
ija (r
edov
iti ra
zred
ni o
djel
i)•
po re
dovi
tom
pro
gram
u uz
indi
vidu
aliza
ciju
•
po p
rilag
ođen
om p
rogr
amu
b. d
jelo
mič
na in
tegr
acija
•
redo
viti
razr
edni
odj
eli –
pre
dmeti
iz p
odru
čja
kultu
re
• po
sebn
i raz
redn
i odj
eli –
obr
azov
ni p
redm
eti p
o po
sebn
om p
rogr
amu
c. p
oseb
ni o
djel
i s p
oseb
nim
pro
gram
ima
2) U
pos
ebni
m o
dgoj
no-o
braz
ovni
m u
stan
ovam
a •
po re
dovi
tom
pro
gram
u •
po p
rilag
ođen
om p
rogr
amu
• po
pos
ebno
m p
rogr
amu
3) O
drža
vanj
em n
asta
ve u
kuć
i8.
Kol
iko je
mod
el o
braz
ovan
ja u
koji
je d
ijete
ukl
juče
no p
rilag
ođen
i u
skla
du s
djet
etov
im m
oguć
nosti
ma
(pos
toji
li po
treb
a za
dod
at-
nim
testi
ranj
em d
jete
ta i/
ili p
rofe
siona
lnom
reha
bilit
acijo
m)?
5
Ova
j dio
stru
čne
proc
jene
i pr
aćen
ja p
otre
ba d
jete
ta ra
di se
zaje
dno
s dje
teto
vim
odg
ajat
elje
m/r
azre
dnik
om te
, suk
ladn
o ob
jekti
vnim
oko
lnos
tima,
i s d
jete
tom
, odn
osno
nje
govi
m
biol
oški
m ro
dite
ljem
te u
dom
itelje
m.
67
9. P
osto
ji li
potr
eba
djet
eta
za u
slugo
m o
sobn
og a
siste
nta
u šk
oli?
a) n
e b)
da
Potr
eba
za o
sobn
im a
siste
ntom
oči
tuje
se u
pod
ručj
u:a)
kre
tanj
a –
mot
orik
e dj
etet
ab)
pra
ćenj
a na
stav
noga
gra
diva
c) n
ešto
dru
go:
10. K
olik
o je
odg
ojna
/obr
azov
na sr
edin
a po
ticaj
na za
una
pređ
enje
dje
teto
vih
kogn
itivn
ih, i
ntel
-ek
tual
nih,
izra
žajn
ih i
kom
unik
acijs
kih
vješ
tina?
11. K
akav
je st
av d
jete
ta o
ukl
juče
nosti
u p
redš
kolsk
e/šk
olsk
e pr
ogra
me?
12. K
oji s
u ob
razo
vni c
iljev
i dje
teta
tije
kom
slje
deće
god
ine?
13. K
oji s
u ob
razo
vni c
iljev
i dje
teta
tije
kom
slje
deći
h pe
t god
ina?
14. K
akav
je b
io u
spje
h dj
etet
a na
kra
ju p
rošle
škol
ske
godi
ne?
15. K
akve
su o
pser
vaci
je o
dgaj
atel
ja/r
azre
dnik
a o
vlad
anju
i in
tera
kciji
dje
teta
s vr
šnja
cim
a i
odga
jate
ljim
a/pr
ofes
orim
a?Po
stoj
i li o
pom
ena/
ukor
?Re
dovi
tost
poh
ađan
ja n
asta
ve (b
roj n
eopr
avda
nih
sati)
?
16. P
osto
je li
pot
eško
će d
jete
ta u
svla
dava
nju
neko
g pr
edm
eta
ili d
ijela
gra
diva
?
17. T
ko u
či i
pom
aže
djet
etu
oko
dom
aće
zada
će ti
jeko
m n
jego
va sm
ješt
aja
u ud
omite
ljsko
j ob
itelji
? Po
stoj
i li p
otre
ba za
nad
zoro
m i
pom
oći u
uče
nju
i pisa
nju
dom
aće
zada
će?
18. K
ako
izgle
da d
nevn
a ru
tina
djet
eta
u ud
omite
ljsko
j obi
telji
?
19. K
oji s
u in
tere
si/ho
biji
djet
eta?
Koj
e izv
anšk
olsk
e ak
tivno
sti
poha
đa?
20. U
koj
im je
akti
vnos
tima
dije
te u
spje
šno?
21. U
koj
e bi
se a
ktivn
osti
slobo
dnog
vre
men
a di
jete
želje
lo
uklju
čiti?
68
6
Ova
j dio
stru
čne
proc
jene
i pr
aćen
ja p
otre
ba d
jete
ta ra
di se
zaje
dno
s dje
teto
vim
odg
ajat
elje
m/r
azre
dnik
om te
sukl
adno
obj
ektiv
nim
oko
lnos
tima
i s d
jete
tom
, odn
osno
nje
govi
m
biol
oški
m ro
dite
ljem
i ud
omite
ljem
.
7 A
ko p
osto
ji riz
ik o
d bi
jega
ili s
kitn
je u
dom
ljeno
g dj
etet
a, o
dnos
no ri
zik d
a di
jete
odl
uta,
važ
no je
info
rmira
ti ud
omite
lja o
pos
tupa
nju
u ta
kvoj
situ
aciji
. Npr
. tre
ba m
u da
ti up
utu:
„U
sluča
ju d
a se
udo
mlje
no d
ijete
nije
vra
tilo
kući
u d
ogov
oren
om te
rmin
u, a
od
vrem
ena
kada
je d
ijete
treb
alo
doći
pro
šlo je
v
rem
ena,
udo
mite
lj tr
eba
obve
zno
kont
aktir
ati u
stan
ovu
ili o
sobu
s ko
jom
je d
ijete
treb
alo
biti
zadn
je u
kon
takt
u, a
zatim
i po
liciju
i CZ
SS.“
PRO
BLEM
I U P
ON
AŠAN
JU D
JETE
TA 6
1. P
okaz
uje
li ud
omlje
no d
ijete
inte
rnal
izira
ne il
i eks
tern
alizi
rane
pro
blem
e u
pona
šanj
u u
škol
i? A
ko d
a, k
oje?
2. P
okaz
uje
li ud
omlje
no d
ijete
inte
rnal
izira
ne il
i eks
tern
alizi
rane
pro
blem
e u
pona
šanj
u u
udom
iteljs
koj o
bite
lji?
Ako
da, k
oje?
7
3. Je
li d
ijete
/mal
olje
tna
osob
a u
suko
bu sa
zako
nom
?Je
li d
jete
tu iz
reče
na k
akva
odg
ojna
mje
ra?
4. U
klju
čeno
st d
jete
ta u
nek
i obl
ik tr
etm
ana?
a) n
e
b
) da
5. T
ko p
rovo
di tr
etm
an s
djet
etom
ak
o je
ono
ukl
juče
no u
nek
i obl
ik
tret
man
a u
vezi
s uoč
enim
pro
b-le
mim
a u
pona
šanj
u?
I.II.
Ime
i pre
zime
stru
čnja
ka:
Spec
ijaliz
acija
:Ad
resa
ust
anov
e:O
djel
:Ko
ntak
t:
Ime
i pre
zime
stru
čnja
ka:
Spec
ijaliz
acija
:Ad
resa
ust
anov
e:O
djel
:Ko
ntak
t:
6. K
ako
dije
te p
rihva
ća p
rimije
njen
e m
etod
e pr
istup
anja
stru
čnja
ka u
radu
na
pod
ručj
u pr
epoz
natih
pro
blem
a u
pona
šanj
u?
7. K
oje
su vj
eštin
e po
treb
e ud
omite
lju d
a ad
ekva
tno
odgo
vori
na p
repo
znat
e pr
oble
me
u po
naša
nju
djet
eta?
69
PROCJENA POTREBA ZA EDUKACIJOM UDOMITELJAS OBZIROM NA STANJE I POTREBE DJETETA NA SMJEŠTAJU
Stručna sprema udomitelja:Struka udomitelja:
U kojim je sve aspekti-ma života udomljenog djeteta potreban dodatan angažman udomitelja (zaokružite):
1. Briga za higijenu udomljenog djeteta (kupanje, oblačenje, toalet i sl.)2. Pripreme i konzumacija hrane i tekućine sukladno propisanom
režimu i načinu prehrane djeteta3. Davanje lijekova i nadzor nad uzimanjem lijekova4. Provođenje nekih terapijskih tehnika s djetetom u domu (npr.
vježbanje, poticanje na neke aktivnosti i sl.)5. Pomoću u učenju i pisanju domaće zadaće6. Nešto drugo, što
Brige i poteškoće koje iz-ražavaju udomitelji u vezi sa skrbi o djetetu:
Područja u kojima je prepoznata potreba udomitelja za :Tema edukacije koju je potrebno organizirati i/ili u nju uključiti udo-mitelja:
• produbljivanjem razumijevanja
• stjecanjem znanja
• stjecanjem i una-pređivanjem vještine
Plan edukacije udomitelja (u koji će oblik edukacije udomitelj biti uključen, kada, u kolikom trajanju, tko će provoditi edukaciju):
70
INDIVIDUALNI PLAN SKRBI
nastao na temelju prethodne procjene djetetovih potreba provedene u razdoblju
od do
PREDLOŽAK IPS-a
SVRHA MJERE IZDVAJANJA DJETE-TA IZ OBITELJI I IZRADE INDIVIDU-ALNOG PLANA SKRBI ZA DIJETE
(moguć jedan odgovor):
a. kratkotrajan smještaj do povratka u biološku obiteljb. kratkotrajan smještaj do posvojenjac. smještaj u srodničkoj udomiteljskoj obiteljid. smještaj u stambenoj zajednicie. samostalno stanovanjef. nešto drugo
PODRUČJA KOJA SE UREĐUJU INDIVIDUALNIM PLANOM SKRBI (moguće označiti više područja)8 :
VAŽNO:
Sukladno potrebama djeteta po-trebno je urediti jedno ili više po-dručja pri čemu jedno područje može biti određeno kroz jedan ili više ciljeva, uz napomenu da nije potrebno navoditi one aktivnosti koje se podrazumijevaju npr. uklju-čuju svakodnevne redovne akti-vnosti skrbi (npr. hranjenje, higije-na i sl.).
a. stanovanje (stabilnost smještaja, prilagodba smješta-ja) i svakodnevna skrb
b. zdravlje djeteta (odnosi se na područja općeg fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta)
c. obrazovanje i aktivnosti slobodnog vremena (školske i izvanškolske aktivnosti, hobiji, priprema za studij i sl.)
d. područje emocionalne dobrobiti i ponašanja djeteta (uključuje utjecaj doživljenog zlostavljanja/zanemari-vanja)
e. odnosi i kontakti s biološkom obitelji (uključujući bra-ću/sestre, proširenu obitelj i druge značajne osobe iz djetetova života)
f. socijalne vještine i odnosi (uključuje djetetove odno-se s vršnjacima i odnose između udomitelja, članova udomiteljske obitelji i djeteta, zaljubljivanje)
g. religijski, kulturalni i/ili etnički identitet djetetah. praktične životne vještine i vještine brige o sebi (npr.
kućanski poslovi, komunikacija, organizacijske vješti-ne i sl.)
i. financije, mogućnost materijalnih prava i zapošljavanjaj. neko drugo područje:
8 Ovisno o broju područja koja se pokrivaju individualnim planom skrbi te broju ciljeva u svakom od njih, potrebno je umnožiti predložak na sljedećoj stranici.
ZA DIJETE , OIB
71
PODR
UČJ
E KO
JE S
E U
REĐ
UJE
INDI
VIDU
ALN
IM P
LAN
OM
SKR
BI
Cilj/
evi:
Aktiv
nosti
/zad
aci/
mje
re/
stru
čni p
ostu
pci
Nos
itelji
(akti
vnos
ti, m
jera
i/ili
stru
čnih
pos
tupa
ka):
Vrije
me
prov
edbe
(nav
esti
poče
tak
i kra
j):Pl
an p
raće
nja
prov
edbe
cilj
a (k
ada,
tko
i na
koji
nači
n):
72
Individualni plan skrbi sastavljen je dana za razdoblje
Dogovoreni datum revizije Individualnog plana skrbi:
U donošenju Individualnog plana sudjelovali su (vlastoručni potpisi):
Mjesto i datum izrade Individualnog plana skrbi:
Pisanu formu Individualnog plana pripremio/la je:
Socijalni radnik/ca nadležan/žna za dijete:
Naknadne izmjene/dopune i datum uz potpis nadležne osobe:
Kako se planira provesti evaluacija poduzetih mjera i intervencija te rada uključenih no-sitelja aktivnosti IPS-a, tko će je i kada provesti?
od do
73
1. PODACI O DJETETUIme i prezime:OIB:Spol:Datum rođenja/dob:2. PODACI O DJETETOVIM RODITELJIMA:Ime i prezime majke:Datum rođenja majke:OIB:Adresa stanovanja majke:Broj telefona/mobitela:
Ime i prezime oca:Datum rođenja oca:OIB:Adresa stanovanja oca:Broj telefona/mobitela:
3. PODACI O DJETETOVU SKRBNIKU: 4. PODACI O UDOMITELJU DJETETA:Ime i prezime:OIB:Adresa stanovanja:Broj telefona/mobitela:
Ime i prezime:OIB:Adresa stanovanja:Broj telefona/mobitela:
5. UDOMITELJSTVO S OBZIROM NA STATUS UD-OMITELJA:
a) nesrodničko udomiteljstvob) srodničko udomiteljstvo, odnos s djetetom .
6. VRSTA UDOMITELJSTVA (sukladno Zakonu o udomiteljstvu):7. PODACI O NADLEŽNOM SOCIJALNOM RADNIKU (navesti socijalnog radnika nadležnog za dijete, biološku obitelj i udomiteljsku obitelj ako se oni razlikuju s obzirom na mjesnu nadležnost CZSS-a)Nadležan za dijete:CZSS/podružnica:
Ime i prezime socijalnog radnika:
Adresa:
Nadležan za udomiteljsku obitelj: CZSS/podružnica:
Ime i prezime socijalnog radnika:
Nadležan za majku/oca djeteta:CZSS/podružnica:
Ime i prezime socijalnog radnika:
Adresa:Broj telefona:
8. OBILJEŽJA DJETETOVE OBITELJI:Bračni/partnerski status djetetovih roditelja:Broj članova kućanstva: Postojanje braće i sestara: a) ne b) daJe li dijete smješteno s braćom/sestrama? Ako jest, s kime (navesti ime i prezime djete-tova brata/sestre)?
Ako braća/sestre nisu zajedno smješteni (navesti podatke o obitelji/ustanovi gdje je koje dijete smješteno):
PREDLOŽAK - OPĆE INFORMACIJE O DJETETOVU BORAVKU U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBI
74
9. Datum izdvajanja djeteta iz obitelji:10. Datum smještanja djeteta u ovu udomiteljsku obitelj:11. Broj promjena smještaja djeteta do sada (navesti broj):12. Smještanju djeteta u udomiteljsku obitelj prethodio je:
a. smještaj u biološkoj obiteljib. smještaj u ustanovi socijalne skrbic. smještaj u ustanovi zdravstvene skrbid. smještaj u drugoj udomiteljskoj obitelji
13. Pravni temelj smještanja djeteta u udomi-teljsku obitelj:
a) Zakon o socijalnoj skrbi, čl.b) Obiteljski zakon, čl.
14. Koji su sve događaji i okolnosti u djetetovu životu prethodili njegovu izdvajanju iz obitelji?
a. Materijalna oskudica u obiteljib. Roditelji kronično bolesni/hospitalizirani c. Roditelji umrli/nestali d. Roditelji na odsluženju kazne zatvorae. Poremećeni obiteljski odnosif. Napuštanje djetetag. Zanemarivanjeh. Alkoholizam/ovisnost roditeljai. Fizičko zlostavljanjej. Seksualno zlostavljanjek. Udomljavanje radi školovanjal. Nešto drugo:
15. Kategorija djeteta u skrbi (moguće zaokružiti više opci-ja):
a. Dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbib. Dijete s teškoćama u razvoju1- Gluho, nagluho dijete/dijete s poremećajima u glasu i govoru2- Slijepo ili slabovidno dijete3- Dijete s intelektualnim teškoćama4- Dijete s motoričkim oštećenjem5- Dijete s funkcionalnim oštećenjem organa/sustava6- Psihički bolesno dijete7- Dijete zaraženo HIV-omc. Dijete s problemima u ponašanjud. Maloljetnik u sukobu sa zakonome. Maloljetna majkaf. Neka druga kategorija, navesti koja:
16. Postojanje sudske zabrane kontakta majke: Postojanje sudske zabrane kontakta oca:
a)ne b) da (priložiti rješenje)a)ne b) da (priložiti rješenje)
17. Kontakti djeteta s roditeljem uređuju se: a) na temelju sudske odlukeb) na temelju dogovora uključenih strana pri CZSS-u
18. Ako su kontakti uređeni sudskom odlukom, navesti pod kojim se okolnostima održavaju kontakti:
75
19. Kratkoročni cilj mjere izdvajanja djeteta iz obitelji:a. stjecanje uvjeta za povratak u biološku
obitelj b. smještanje u srodničku udomiteljsku
obiteljc. posvojenje d. smještanje u stambenu zajednicue. samostalno stanovanje9
f. nešto drugo
20. Cilj dugoročnog plana skrbi za dijete: a. stjecanje uvjeta za povratak u biološku
obitelj b. smještanje u srodničku udomiteljsku
obiteljc. dugotrajno udomiteljstvo d. posvojenjee. smještanje u stambenu zajednicu10
f. samostalno stanovanje11
g. nešto drugo21. Potrebna izrada (moguće zaokružiti više planova):
Tko će i do kada (navesti datum) izraditi planove?
a. Individualnog plana skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji
b. Individualnog plana promjena za roditelje c. Individualnog plana promjena za
udomiteljed. Plana izlaska iz sustava skrbi e. Plana sigurnosti djeteta f. Paralelni plan
a.
b.
c.
d.
e.
f. Individualni plan skrbi i ostali planovi (sigurnosti, izlaska iz sustava skrbi itd.) doneseni su na temelju procjene stanja i potreba djeteta/biološke i udomiteljske obitelji izrađene u suradnji s:Ime i prezime Uloga/struka/ speci-
jalizacijaUstanova/ organ-izacija
Datum provedene procjene
Do kojih se novih informacija relevantnih za proces donošenja individualnog plana skrbi od završetka inicijalne procjene došlo?
Koji su osnovni elementi i smjernice paralelnog planiranja budućih postupanja?
9 Obveza je socijalnog radnika nadležnog za biološku obitelj djeteta izraditi individualni plan promjena za djetetove roditelje.10 Izrada plana izlaska iz sustava skrbi - Ako je dijete navršilo 15 godina starosti te kada se radi o očekivanom dugotrajnom udomiteljstvu, potrebno je izraditi tzv. plan izlaska iz sustava skrbi.11 Izrada paralelnog plana skrbi.
76
Usluge i prava na koje dijete i/ili njegovi roditelji/udomitelji (po osnovi djeteta) imaju pravo:
• iz sustava socijalne skrbi
• iz zdravstvenog sustava
• iz sustava odgoja i obra-zovanja
• iz nekog drugog sustava
PODACI O OSOBAMA UKLJUČENIM I POZVANIM U PROCES INDIVIDUALNOG PLANIRANJA ZA POTREBE DIJETETA U UDOMITELJSKOJ (ALTERNATIVNOJ) SKRBITko je sve sudjelovao u donošenju individualnog plana skrbi i popratnih planova?Ime i prezime Uloga/odnos s djetetom/funkcija
Tko je bio pozvan da aktivno sudjeluje, a nije se odazvao pozivuIme i prezime Uloga/odnos s djetetom/
funkcijaDatum i adresa upućivanja poziva
Na koji način dijete participira u procesu donošenja individualnog plana i popratnih pla-nova skrbi (ako dijete nije participiralo u donošenju IPS-a, navesti razloge):
77
VRSTE PLANOVA: VREMENSKI ROK IZVRŠENJA:
DATUM REVIZIJE NADLEŽNA OSOBA
a. Individualni plan skrbi za dijete u udomiteljskoj skrbi
b. Individualni plan promjena za roditelje
c. Individualni plan promjena za udomitelje
d. Neki drugi plan, navesti koji
f. Neki drugi plan, navesti koji
Kao dokumentacija priloženi su sljedeći planovi (potrebno zaokružiti):
VRSTE PLANOVA:IME I PREZIME OSOBE KOJA
PREUZIMA PLAN
DATUM PREUZIMANJA: POTPIS
a. Individualni plan skrbi za dije-te u udomiteljskoj skrbi
1.2.3.
1.2.3.
1.2.3.
b. Individualni plan promjena za roditelje
1.2.3.
1.2.3.
1.2.3.
c. Individualni plana promjena za udomitelje
1.2.3.
1.2.3.
1.2.3.
d. Neki drugi plan, navesti koji
1.2.3.
1.2.3.
1.2.3.
Kome su doneseni planovi vezani za skrb o djetetu u alternativnoj skrbi uručeni:
78
MED
ICIN
SKE
INTE
RVEN
CIJE Područje davanja suglasnosti Ovlaštena osoba (ime i prezime,
kontakt broj):Za hitne medicinske zahvate (koji uključuju anesteziju)Za redovna cijepljenja djetetaMedicinska liječenja/intervencije.Za medicinske tretmane u obitelji koji zahtijevaju pretho-dnu edukaciju osoblja.Za hitne i redovite stomatološke preglede (koji uključuju anesteziju)Uključivanje djeteta u neke alternativne intervencije (npr. homeopatije itd.)
SUST
AV O
DGO
JA I
OBR
AZO
VAN
JA Za upis djeteta u školuZa ispis djeteta iz školeZa promjenu školeZa upis djeteta u izvanškolske aktivnosti (jezik, sport, ples...)Za odlaske djeteta na jednodnevne izlete u zemljiZa odlaske djeteta na višednevne izlete u zemljiZa odlaske djeteta na izlete u inozemstvoZa odlaske na informacije i roditeljske sastanke u školuZa davanje suglasnosti za sudjelovanje djeteta u npr. istra-živanju u školiZa sudjelovanje djeteta na natjecanjima
U D
RUG
IM P
ODR
UČJ
IMA
Za pokretanje postupka izdavanja putovnice djetetuZa zapošljavanje preko učeničkog servisaZa pristupanje društvenim mrežama (Facebook, Twiter i sl.)Za promjenu imena na traženje djetetaU slučaju da dijete želi promijeniti vjeruZa tetoviranje, piercinge i sl.Nešto drugo, navesti štoNešto drugo, navesti štoNešto drugo, navesti što
Popis osoba ovlaštenih za davanje suglasnosti za medicinske intervencije te aktivnosti u sustavu odgoja i obrazovanja i u drugim područjima života djeteta u alternativnoj skrbi
Posebne napomene vezane uz davanje suglasnosti:
U situacijama nedostupnosti roditelja ili skrbnika (navesti tko je nadležna kontakt osoba za rješavanje nastale situacije, iz koje institucije te njezin kontakt broj):
79
KONTAKTI DJETETA U ALTERNATIVNOJ SKRBI S BIOLOŠKOM OBITELJI I DRUGIM ZNAČAJNIM OSOBAMA
Postoji li potreba za osiguravanje dodatne stručne podršku djetetu vezana za odnose i kontakt s vlasti-tom obitelji?
a) Da, emocionalnab) Da, savjetodavna, informativna/edukacijskac) Da, praktična, u kojem pogledu?
d) Da, neka druga, navesti koja
e) Ne, nije potrebna dodatna stručna pomoć
PLAN KONTAKATA DJETETA S ČLANOVIMA OBITELJI (roditeljima, braćom/sestrama, bakama/djedovima, ostalom rodbinom i drugim značajnim osobama)Član obitelji i/ili druge značajne osobe
Učestalost i duljina trajanja kontakta
Vrijeme i mjesto održava-nja kontakta
Uz nadzor ili bez njega
Praćenje i evaluacija
1.
2.
3.
4.
5.
ISBN: 978-953-57670-0-8