037 Plus [broj 6, 1.4.2010]

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-6-142010 1/23

01.04.2010.godine

Sje}anje na velikana

Sretan Uskrs - sre}an Vaskrs

“Student je sve”

Burni doga|ajiu Vilfran{u

Handàr divizija

- (ne)dovr{ena pri~a (5) s t r.

6. i 7

.

Biha} • êtvrtak, 01.04.2010. • Broj 6 • Godina I • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

str.25.

prof.dr. Cari{a Be{i}

Svi za budèt,

ali “svoj”

Nema dogovora oko izvr{ne vlasti

Poslovanjem do imena!

str.2.

Dvadeset dvije godine od smrti Hamdije Pozderca

Novom pobjedom osiguran elitni razred

Biha}ke odbojka{ice

premijerliga{ice

! ^lanice @OK Biha} u slavljeni~kom ambijentu do~ekuju posljednja dvaovosezonska me~a protiv Napretka i @eljezare.

! Pobjedni~ki duh ne napu{ta prvakinje Prve lige Federacije str.31.

s t r. 3.

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


01.04.2010.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb

77000 Biha} Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDIN

Ure|uje redakcijski kolegij:

Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE

d.o.o. Banja LukaCijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected] [email protected]

Dilajla OBAJDIN

! Vijest ide ovako: nedalekood Biha}a je proizvodnipogon u koji je uloèno oko500.000 KM (slovima petstotina hiljada/pola milionamaraka). Kapacitetom,savremenom opremom ifunkcionalnom organizira-no{}u ostavlja bez rije~i inajiskusnije stru~njake.Ovaj je proizvodni pogonnajve}i, ne samo na podru~juBiha}a, nego i cijele dràve,pa ~ak, pretpostavlja se, i

vode}i u regionu. Proizvodni

kapacitet daleko prema{ujepotrebe Unsko-sanskog kan-tona, a proizvodnja se plasirau zemlje regiona.Da je ovo vijest za rubrikuEkonomija, bila bi to izvrsna

vijest. Ali ovo je vijest iz Crnekronike.Doslovno glasi: PripadniciMinistarstva unutarnjih po-slova Unsko-sanskog kan-tona otkrili su u Maloj Pe}i,kod Biha}a, do sada najve}i,laboratorij za proizvodnjumarihuane. Radi se o labora-toriju profiliranih kapacitetai u koji su, navodi se iz MUP-

a USK, uloèna ogromnasredstva.U rubrikama Ekonomija oda-

vno i nismo pro~itali da jenegdje uloèn silan novac ipokrenuta uspje{na proizvo-dnja. I kad pro~ita{ da je USK u nekoj bran{i vode}i nijebijelo neg’ je crno.

Crno i bijelo

! Prije 22 godine preminuo jeu Klini~kom centru bolniceKo{evo u Sarajevu. Njegovasmrt i danas je obavijenatajnom, ali ono {to je neupitno

jest da je ovaj istaknuti bh poli-ti~ar bio `rtva tada{njihnacionalista.

Pozderac je od {ezdesetih god-ina obavljao sve zna~ajnijefunkcije u BiH u to doba. ^lanCKSKBiH, poslanik Prosvjetno-kulturnog vije}a Skup{tine SR BiH, predsjednik Predsjedni-{tva Bosne i Hercegovine,

predsjednik Skup{tine SRBiH,predsjednik CKSKBiH, ~lanPredsjedni{tva SFRJ, a kada jetrebao biti izabran za predsjed-nika Predsjedni{tva bio je

prinu|en dati ostavku i povu}ise iz politi~kog ìvota. Nedugonakon toga je i umro. Izdao je

niz publicisti~kih i nau~nihdjela, a na Fakultetu politi~kihnauka u Sarajevu predavao jeop{tu sociologiju.

Posebne zaslugePosebne su zasluge Hamdije

Pozderca za priznavanje Musli-mana (danas Bo{njaka) kao

naroda, jednog od tri konstitu-tivna u Bosni i Hercegovini.“I Muslimani i Srbi i Hrvati, kaoi pripadnici drugih naroda inarodnosti koji ìve u BiH,obezbje|uju i ostvaruju u njoj svoj nacionalni identitet i punu

afirmaciju nacionalnih vrijed-nosti. Upravo iz tih razloga,iako se BiH ne defini{e kaonacionalna dràva u klasi~nom smislu, ona je uistinu i naciona-lna dràva i za Srbe, i za Hrvate

i za Muslimane i za pripadnike

drugih naroda i narodnosti koji ive na njenom tlu,” naj~uveniji je Pozder~ev citat.Njegovo uklanjanje sa politi~kescene Jugoslavije povezuje sedirektno sa njegovim istraja-

vanjem, kao predsjednikaUstavne komisije Skup{tineJugoslavije, da se ne mijenjajuosnovna na~ela Ustava iz1974. godine.

iznu|ena ostavkaProf. Dr. Mirko Pejanovi} govo-re}i o Hamdiji Pozdercu kaè

da je bio nosilac nekoliko

kolosalnih ideja koje }e zna~itipreporod povijesnog razvojaBiH. To je ideja ja~anjadràvnosti BiH te ravno-pravnosti svih republika unutar

jugoslavenske federacije, poli-ti~ka emancipacija musliman-skog naroda i njegovog prizna-

vanja kao ustavnog naroda tepolitika oslonca na vlastitesnage u razvoju dràve.Sedamdesetih godina pro{logstolje}a Hamdija Pozderac bio

je na ~elu onih koji su doprini- jeli sna`nom ekonomskomrazvoju Bosne i Hercegovine.

Jugoslavensko privredno ~udobio je velikokladu{ki “Agroko-merc”. Vode}i nacionalisti tad

su iskonstruirali “mjeni~nuaferu” u “Agrokomercu” i toiskoristili da politi~ki eliminira-

ju Hamdiju Pozderca.Nakon sjednice Predsjedni{tvaCK SKBiH, 12. septembra1987. godine u Sarajevu odba-~en je svaki poku{aj poveziva-nja Hamdije Pozderca sanastalom situacijom i ilegalnimradnjama u Agrokomercu, a odnjega je iznu|ena ostavka nafunkciju potpredsjednikaPredsjedni{tva SFRJ i ~lana

Predsjedni{tva SFRJ.I danas se pamti scena sa sjed-nice CK SKJ u Beogradu.Hamdija Pozderac, nesu|eniPredsjednik SFRJ sjedio jeposve sam. Ta fotografija je

jedno od najpoznatijih svje-do~anstava o kraju politi~kekarijere ovog vrsnog politi~ara,slomljenog od nacionalisti~kihsnaga u ekspanziji. U tom redu,u redu ispred i iza njega nijebilo nikog. Ubrzo nakon togase razbolio, a sljede}eg prolje}a

je umro. D.Ob.

22 godine od smrti Hamdije Pozderca

Sje}anje na kraji{kog velikana!

Ove godine, {estog aprila navr{it }e 22godine od smrti najistaknutijeg bosansko-hercegova~ki politi~ar u ex-Jugoslaviji,Hamdije Pozderca! Vode}i nacionalisti su iskonstruirali“mjeni~nu aferu” u “Agrokomercu”i to iskoristili da politi~ki eliminirajuHamdiju Pozderca

! Familija Pozderac jedna je od najstarijihi najugle-dnijih uCazinu. Hamdija jero|en 15. januara1924. godine, kao jedno od osmorodjece Mehe i SefijePozderac. Potomci suMurat-age Pozdercakoji je imao tri ène i

24 djece. Ova ugled-

na cazinska familijaizrodila je uo~i i uDrugom svjetskomratu narodnog herojaNuriju Pozderca, pot-predsjednika AVNOJ-ai mlade revolucionarebra}u Hakiju iHamdiju.Na politi~koj sceni uBiH i regionu danas

je dvojica mla|ih poli-

ti~ara, potomaka lozePozderac. U Srbiji to je {ef diplomatije VukJeremi}, a u BiHbiha}ki na~elnikHamdija Lipova~a.Lipova~a je i dobioime po ~uvenomro|aku i to s pono-som isti~e.Jeremi} se, kako

kaè, izja{njava kao

Srbin i pravoslavac,ali je ponosan i nadrugi dio svog iden-titeta, bosansko-mus-lima-nski.Jeremi} isti~e svojekorijene, ~ukundjedaMurat-agu Pozderca,njegovog sina Nuriju injegovu k}er Sadetu,sestru Hakije i

Hamdije Pozderac

koja je ìvjela uBeogradu i bila direk-torica Prvebeogradskegimnazije. SadetaPozderac udala se zadiplomata [erifaBuljuba{i}a, a njihovak}i Sena, udata zaMihajla Jeremi}a,majka je Vuka

Jeremi}a.

! Obiljeàvaju}i dvadesetugodi{njicu od smrtiistaknutog antifa{isteHamdije Pozderca o

njegovu liku i djelu govorilisu istaknuti bh politi~ari.^lan Predsjedni{tva BiH@eljko Kom{i} tada jekazao da Pozderca smatra velikim borcem za BiH, ~ijesu zasluge i zalaganje zaravnopravnost BiH uJugoslaviji zanemarene, ada je razdoblje u kojem jePozderac bio na ~eluPredsjedni{tva BiH pre-dstavljalo istinski procvatna{e zemlje u svim sfera-ma. Ekonomski razvoj je

bio buran, gradile su se{kole i putevi - sve su tobili projekti od ìvotne va`nosti za sve bh.gra|ane.Ipak, dodao je Kom{i},napredak BiH nije odgo-

varao tada{njim centrimamo}i. Njihovi su poku{ajiusporavanja bh. razvoja ukona~nici uspjeli, posebno

nakon Titove smrti, kadasu mnogi sanjali o podjeliBiH. Jednom od njegovihnajve}ih zasluga Kom{i}smatra sprje~avanjemijenjanja Ustava BiH, {to je iznimno va`no pitanje zadana{nju BiH, a posebnoMuslimane.Kao ~ovjeka ga cijenim jerse ponosio time {to je bioMusliman, a u isto vrijeme, ako ne i vi{e od pri-padnosti narodu, bioBosanac i Hercegovac.

Potomci loze Pozderac na dana{njoj politi~koj sceni

Hamdija Pozderac

@eljko Kom{i} o Hamdiji Pozdercu

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


7 dana 301.04.2010.godine

! Vlada USK, na ~elu sapremijerom [emsudinomDedi}em, nakon {to im jeSkup{tina USK izglasalanepovjerenje, podnijela jekolektivnu ostavku.Dok traju pregovori me|uparlamentarnim stranka-ma Vlada u ostavci sena{la u dilemi mogu liraditi do imenovanja

novog saziva izvr{ne vlasti. Stoga je sekretar Vlade Esmir Brkovi}, uime Vlade, pisao Skup{tiniUSK. Traì odgovore hitnoi to na slijede}a pitanja: dali Vlada Unsko-sanskogkantona u ostavci imaovla{tenje da u periodu odpodno{enja ostavke doimenovanja i potvr|i-

vanja nove Vlade Unsko-sanskog kantona zaka-zuje sjednice i donosi akta

shodno Zakonu o VladiUnsko-sanskog kantona.Pitaju dalje: da li ~lanovi

Vlade USK i Premijer Kan-tona u ostavci, a u funkcijirukovodioca organa drà-

vne slu`be, mogu u nave-denom periodu obavljatiposlove i zadatke shodnoodredbama Ustava Unsko-sanskog kantona.

Kao razlog za traènjetuma~enja iz Vlade USK suu ovom dopisu naveli da jei ranije jedan saziv VladeUnsko-sanskog kantona oostavci imao pisani stav Skup{tine Unsko-sanskogkantona po ovom pitanju,odnosno o svom daljemradu nakon izglasavanjanepovjerenja, odnosnopodno{enja ostavke /janu-ar 2004. godine/.

B.B./D.Ob.

! Pet decenija ìvota i 20 godina staà uslov za penz-iju od najmanje 2.100 konvertibilnih maraka. Idealno,ali nema na svijetu takve socijalne dràve. Nainetili sufederalni poslanici da bar u pola Bosne i Hercegovineostvare “komunizam za izabrane”. Malo je biloposlanicima Doma naroda Federacije BiH {to {u platenagurali do pet hiljadarki, ve} su se pobrinuli i za

vlastitu starost. Vladaju}i su listom stali iza prijedloga“opozicionara” Mike Le{i}a, iz Narodne stranke radomza boljitak. Tek da se zna, njegove amandmane nisupodràli delegati SDP-a i DNZ-a. Ali, ostali su u man-

jini. Kad se javnost uzbudila u SDA su svoje megalo-

mane kaznili “ukorom”.Jo{ bezobraznija bila su obrazloènja. Lasi} seproslavio provalom kako je to uradio u interesu naro-da. Kaè kako namjerava motivisati mlade ljude una{oj zemlji da se aktivno uklju~e u politiku. Na{iposlanici (mi smo ih birali) nisu sebi~ni ljudi. Teposlani~ke penzije bi}e nasljedne. Ne daj Boè,udovice bi bol mjese~no ublaàvale s 1.900 maraka.

Atak na PIO/MIO, posljednju instituciju koja kako-tako jo{ uvijek ispunjava svoje obaveze ima|ioni~arskim ra~unovodstvom armiji penzioneraosigurava minimalne, ali redovne peznije, zaustavilisu u Predstavni~kom domu Parlameta FBiH.Do zaklju~ivanja ovog broja nije poznata sudbinaLasi~evog, od Doma naroda, podrànog prijedloga.Nemoral, sebi~nost, grabe`ljivost, neodgovornostkarakteristika je onih koji bi morali obrnuti ideju

komunizma “o davanju po mogu}nostima, a uzima-nju po potrebama”. Poslanici bi vlastitim primjeromtrebalo pokazati kako moramo davati po potrebama,a uzimati po mogu}nostima dràve. U suprotnomdugo ne}emo “na zelenu granu”. M. KALIMAN

! Nastavlja se sapunica oko smijenjene Vlade USK-a. U utorak je Admir Hadìpa{i}, predsjedavaju}i Skup{tine USK na dogovoreoko formiranja skup{tinske ve}inepozvao sve parlametarne stranke.Dogovoru se nije odazvao SDP.

Predsjedavaju}i Hadìpa{i} je uime A sda kazao da se na ovomsastanku poku{alo na}i rje{enje zaimenovanje vlade. Me|utim, ni

jedna od prisutnih stranaka nemamandatara, jer nije sigurna da bi uSkup{tini dobio dovoljan brojglasova.

Bez rje{enjaPredstavnici SDA, SBiH, DNZ i A sda ni ovaj put nisu na{li rje{enje.Sead Kadi}, pregovara~ SDA jerekao da su u ovoj stranci o~eki-

vali da oni koji su izglasali ru{enje vlade imaju dogovorena kadrovs-

ka rje{enja. Naglasio je kako SDA nema mandatara, ali su u ovojstranci spremni na dogovore.Uslov je da se pravno rije{i status

Vlade premijera [emsudinaDedi}a i usvoji budèt kantona zaovu godinu.Sadik Bahti} je naglasio kako SBiH ostaje na pozicijama daskup{tinsku ve}inu formira saSDA i A sda. Ukoliko je to

nemogu}e, onda su spremni daidu s bilo kojom od ove dvijestranke u koaliciju, pa da zajednotraè partnera za skup{tinsku

ve}inu. Spremni su i da podrè imanjinsku vladu ukoliko osiguradovoljan broj glasova u Skup{tini.I oni su za dono{enje budèta, ka-ko kanton ne bi dospio u blokadu.

[ta }e prevagnuti?Rifat Doli}, predsjednik DNZ BiH

je naglasilo da je bilonepromi{ljeno ru{iti vladu.Sru{ena je ku}a, a da nije bilo niprojekta za novu. Bez potrebe se

dovodi u pitanje funkcionisanjeizvr{ne vlasti i tako se stvaranepotrebna apatija u izvr{noj

vlasti i Skup{tini. Vlada je du`na i

ovla{tena da radi sve do izboranove. DNZ je ostao kod svojihprincipa da se skup{tinska ve}ina iizvr{na vlast formiraju bez DNZ-a,DNZ-om s proporcionalnimu~e{}em, te zajedni~ki sa svimparlamentarnim strankama “gasitipoàr” do izbora. DNZ ne}e biti

prevaga ni jednom od dva supro-tstavljena bloka, a budèt shvata- ju kako zajedni~ki zadatak.

M.K.

Na 44. ro|endan najstarije, a uvijek mlade, redakci-

je u Krajini, Radio Biha}a stigle su ~estitke od brojnih

gra|ana i institucija. Zahvaljujemo svima na lijepim

rije~ima i gra|anima i JKP “Komrad”, SDP Biha} i

USK, KO SBiH, Op}inskom vije}u Biha} a prenosimo

~estitku biha}kog na~elnika Hamdije Lipova~e.

“Dopustite mi da povodom 44. godi{njice rada ifunkcioniranja Radio Biha}a uputim iskrene~estitke svima vama koji kreirate program i

informirate ovda{nju javnost, te sa visokim nivoom odgovornosti osnaùjete demokratske procese, slobodu javnog govora i dijalog.

Zahvalju}i va{oj predanosti, patriotizmu i profesionalnom radu, stekli ste respektabilan status

me|u radio stanicama u Bosni i Hercegovini, {to je potvr|eno brojnim priznanjima i nagradama koje su vam dodijeljene tokom svih minulih godina. Siguran sam da }e, tokom va{e pete decenije postojanja, Radio Biha}, sedmi~ni list 037Plus i

Televizija 037, zajedni~ki izgraditi jo{ bolju budu}nost medijske ku}e kojom rukovodite, na ponos svih Bi{}ana i Kraji{nika.”

U ime kolektiva RTV Biha} zahvaljujemo na ~estitka-ma i na potpori gradskim vlastima da RTV Biha}, na

svoj 44 ro|endan, vrati i novinsku, a uskoro i tv dje-

latnost.RTV Biha}

Nakon izglasavanja nepovjerenja

Vlada pitasmije li raditi?

Zvu~i kao vic

Poslani~ke penzijeu interesu naroda!

êstitka kolektivu RTV Biha}

Nema dogovora oko izvr{ne vlasti USK-a

Svi za budèt, ali “svoj”

! SDA nemamandatara, ali su uovoj stranci spremnina dogovore. Uslov jeda se pravno rije{i

status Vlade premijera u ostavci [emsu-dina Dedi}a i usvojibudèt kantona za ovugodinu. SDP se nijeodazvao pregovorima

! Dok se traga za novimmandatarom sekretar Vlade USK pi{e Skup{tini traè}i odobrenje

za rad Vlade u ostavci

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


01.04.2010.godinepolitika4

! Mimo svih o~ekivanja Strankademokratske akcije Unsko-sa-nskog kantona mogla bi na}i izlaziz politi~kog }orsokaka u koji je

«upala» nakon skora{nje smjene Vlade na ~elu sa premijerom[emsudinom Dedi}em. Madaizgleda paradoksalno najzaslu-`niji za sve {to se u ovda{njojTihi}evoj strana~koj ekspozituri uUnsko-sanskom kantonu doga-|alo u proteklih 15-ak dana najza-slu`nija su dvojica sanskih poli-ti~ara. Dakako, radi se o AsimuKamberu, ~elniku SDA USK-a izsjene i Sadiku-Sadi Bahti}u, pre-dsjedniku KV Stranke za Bosnu iHercegovinu.Iz svega onoga {to se doga|alo, a{to je neposredno i posredno bilo

vezano za SDA USK-a i za

ovda{nju vlast, bjelodano je nakoji je na~in SDA Unsko-sanskogkantona izgubila lidersku pozicijuu kantonalnoj izvr{noj vlasti.Nesumnjive zasluge zato pripada-

ju isklju~ivo sebi~nom Sanjaninu Asimu Kamberu, politi~ki nesta-bilnom Seadu Kadi}u ineodlu~nim cazinskim poslanici-

ma Huseinu Ro{i}u i EsaduBa{agi}u. Za{to ba{ njimanepotrebno je poja{njavati jer sezna kako su i {ta su u minule trigodine poslani~kog mandataradili u ovda{njoj zakonodavnoj

vlasti. Pogotovo se zna kako su iza{to kao poslanici i istaknutistrana~ki funkcioneri bili za part-nerstvo sa SDP-om, a protiv part-nerstva i koaliranja sa vje~itom

svojom saveznicom S BiH USK-a(Strankom za SDA). Zna se kakosu i za{to kasnije promijenili«gledanje» i apriori bili za koali-

ranje sa Strankom za BiH a protiv bilo kakve suradnje sa SDP-om.

Pogubne posljedicePosljedice tog i takvog politi~kog«lutanja» za SDA su pogubne.Najo~itija je novo razbijanje jedi-nstva unutar SDA i u njenom

Klubu poslanika u Skup{tini USK-a koje je za posljedicu imalo nas-tajanje A sda i formiranje njihovogposlani~kog skup{tinskog kluba.Pad Vlade na ~elu sa [emsudinomDedi}em druga je posljedica nji-

hove zajedni~ke ru{ila~ke i raz- valjiva~ke politike. Faktura }e nanaplatu najvjerovatnije sti}i uoktobru na predstoje}im op}imizborima na koje }e Stranka

demokratske akcije iza}i prili~nooslabljena. Uz tu u obzir trebauzeti i ~injenicu da }e sada protiv sebe imati svakim danom sve ja~u

A sda i S BB Fahrudina Radon~i}a,politi~ke stranke popunjene nji-hovim biv{im kadrovima. Razlogaza paniku u ovom kontekstumorali bi imati i u Stranci zaBosnu i Hercegovinu o kojoj osni-

va~ i «vlasnik» Saveza za boljubudu}nost BiH Fahrudin Radon~i}

ve} govori u pro{lom vremenutvrde}i da Stranke za BiH odavnonema, te da se na politi~koj pozor-nici BiH primje}uje jo{ samo zbogimena njenog osniva~a i vlasnikapredsjedavaju}eg Predsjedni{tva

BiH Harisa Silajdì}a.[to se ti~e ovda{nje politi~kescene kao ozbiljne politi~ke rivaleSDA }e morati prihvatiti SDP na~elu sa Hamdijom Lipova~om i

! Ko dozvoli da ga iz iste rupe zmija ujede vi{e puta ne zasluùje nikakvu pa`nju a pogotovo bilo kakvo i bilo~ije àljenje. Da bi izbjegli ovu mogu}nost u SDP-uUnsko-sanskog kantona u pregovorima vo|enim ona~inima mogu}eg izlaska iz evidentne politi~ke i krize

vlasti odgovornima u ovda{njoj SDA su jasno dali do znanja da ne}e dozvoliti da im se ponovi ono {to im jeura|eno u mandatu biv{eg kantonalnog premijera[emsudina Dedi}a. Sporazum o prethodnom partner-

stvu sa SDA ni u jednoj od ta~aka nije ispo{tovan. Pogotovo nije u dijelu obe}ane kadrovske zastupljenostiSDP-a u upravnim i nadzornim odborima i na pozicija-ma direktora javnih preduze}a, ustanova i institucijaUSK-a. Za razliku od ve} raskinutog sporazuma koji je

sa SDA potpisao tada{nji predsjednik KO SDP-a Mahmut Alagi} eventualno novi sporazum novih kan-

tonalnih predsjednika, iako dogovoren i ovdje ve} parafiran punovaàn i primjenjiv mogao bi biti teknakon {to na njega svoje potpise stave lideri dvije

stranke Sulejman Tihi} i Zlatko Lagumdìja. Razlogtome je uo~ena neiskrenost i nastojanje da se vlastita

strana~ka korist ostvari na ra~un tu|e {tete. Razgovara svako sa svakim a budèt USK-a za teku}u godinu pravi se na tri razli~ita mjesta i sa razli~itim u~esnicima.Svaka od varijanti (n)ove parlamentarne ve}ine ima

svoj mogu}i budèt. Upravo zbog toga svi su oprezni i znaju sve ono o zmiji i rupi.

Komentar

Zmijau rupi

Safet HRNJICA

Skupa bahatost

Dvije varijante SDA

! U intervjuu {to ga jenedavno daobanjalu~kim

Nezavisnim novinamaosniva~ i vlasnik Avaza iSaveza za boljubudu}nost BiH FahrudinRadon~i} javno je izniostrana~ka i vlastitao~ekivanja. Sadràna suu tvrdnji da SDA vi{ene}e biti vode}abo{nja~ka stranka. To }e

prema iznesenim poli-ti~kim prognozama odnarednih izbora biti nje-

gov Savez za boljubudu}nost a najve}iizborni rival ne}e biti niSDA ni S BIH ve} SDPna ~elu sa ZlatkomLagumdìjom. Kakav jeRadon~i} prognozerne}e se znati prije okto-bra 2010. godine. Ako

je, me|utim, ta~no da vatre ima tamo gdjeima dima onda je

mogu}a i spomenuta varijanta.

Politi~ko prognoziranje

Premijer skup{tinska l iga Unsko-sanskog kantona: Admir Hadìpa{i} [emsudin Dedi} Esad Ba{agi} Rifet Hozanovi} Rifat Doli}

Skup{tina USK: formiraju jo{ jednu Vladu prije isteka mandata

!

DNZ BiH izraàva zabrinutost zbog svojevrsnog pro-pagandnog rata koji se vodi u USK-u nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi USK-a i neuspjelih poku{aja formi-ranja parlamentarne ve}ine i imenovanja novog man-datara Vlade USK-a.Sada je definitivno jasno da politi~ka kriza u USK-u,nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi [emsudinaDedi}a nije okon~ana, ve} produèna i produbljena.U poku{aju da opravdaju svoje postupke ili da do|u donove parlamentarne ve}ine stranke antivladine koalicijeu USK-u vode pravi propagandni rat kojim obmanjuju izastra{uju gra|ane USK-a i dodatno zao{travaju ionakosloènu politi~ku situaciju u Krajini.Dezinformacije kako je DNZ BiH u koaliciji sa “ovima” ili“onima” su obi~ne politi~ke {pekulacije i obmane onih{to su odavno za svoje gre{ke i politi~ku neodgovornostnavikli da deùrnog krivca traè u DNZ-u.

Sve one koji su zabrinuti zbog navodnog ulaska DNZ-a uizmi{ljene koalicije èlimo obavijestiti da nemaju razlogaza brigu jer DNZ BiH nije partner za koaliciju u USK-u,ali ostaje i dalje partner svim politi~kim subjektima zarazgovore o putevima prevazilaènja krize.

! Primjetno je da ve} po~inje prepoznatljiva predizbor-na retorika po starom provjerenom receptu “Zavadi pa

vladaj “. Jedan od tih segmenata su u~estali napadi namedije i na medijske radnike s ciljem da se javnostuskrati za vjerodostojne informacije. Napominjemo daovi napadi nisu stihijski i bezazleni. SDU BIH kaoStranka kojoj je informacija i transparentnost svihde{avanja na prvom mjestu poziva sve mjerodavneorgane i organizacije da zakonskim sredstvima za{titeslobodu medija i uposlene u njima. Tako|er apelujemona pravosu|e da pribjegne maksimalnim kaznama zaone koji na bilo koji na~in vr{e pritisak ili ometaju istini-tost u informisanju.

Maksimalne kazneza pritisak na medije

KO SDU USK

Za razgovor, neza koalicije

DNZ BiH

O G L E D A L O

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


01.04.2010.godine politika 5

DNZ sa neupitnim strana~kim lid-erom Rifatom Doli}em. Jedinina~in da se oporavi od pogubnihposljedica svoje dosada{nje name-

tnute ru{ila~ke politike SDA morana}i u izlazu iz politi~kog }orsoka-ka u koji je gurnuta nakon padamanjinske Vlade na ~elu sa[emsudinom Dedi}em. Zahvalju-

ju}i vi{egodi{njem radu i trududrugog Sanjanina Sadika-SadeBahti}a SDA }e (ako skup{tinska

ve}ina ne aminuje i legalizira radsmijenjene Vlade) najvjerovatnijeozvani~iti svoju drugu manjinsku

vladu nakon izbora odrànih uoktobru 2006. godine. U ~emu suBahti}eve zasluge za brzi povratak SDA iz opozicije na pozicijuupu}ene nije potrebno ni pod-sje}ati a kamo li ih tuma~iti.

Naime, Sado Bahti} je u minulimmandatnim godinama kaodràvni poslanik toliko «pljuvao»po Zlatku Lagumdìji i SDP-u da jesebi i svojoj S BiH za sva vremenazatvorio vrata za bilo kakvu sura-dnju ove dvije politi~ke stranke nasvim mogu}im razinama.

Skupo

pla}ena bahatost

Upravo je ovo ~injenica koja je

bila klju~ za bravu ~ijim biotklju~avanjem SDA USK-aponovno do{la na poziciju sa kojebi uz pomo} jo{ dvije gra|animanaklonjene politi~ke stranke

mogla na sceni odràti smijenjenuili pak formirati svoju novu man-

jinsku vladu koja }e joj kroz ovo-godi{nji kantonalni budèt izadràvanje klju~nih pozicija unajprofitabilnijim javnim pre-duze}ima, ustanovama i instituci-

jama (Kantonalna bolnica, Unsko-

sanske {ume i Zavod zdravstve-nog osiguranja) omogu}iti kakav-takav politi~ki oporavak. Cijena

vjetra u le|a SDA na kursu nji-hovog politi~kog «oìvljavanja»morat }e biti pla}ena odre|enimustupcima koji }e «strankamapartnerima» u obje mogu}e vari-

jante u ovo predizborno vrijemebiti od neprocjenjive koristi. Za«aminovanje» nastavka rada smi-

jenjene Vlade USK-a na ~elu sa[emsudinom Dedi}em kao mogu-

}e stranke “partnerice” interes supokazale u A sda i u DNZ-u. Protiv toga su isklju~ivi u S BiH i SDP-u.Za formiranje nove manjinske

vlade SDA interes je do sada samo

pokazao SDP, a izostaje o~ekivanapodr{ka DNZ-a i ostalih.U ovoj kombinatorici najve}u{tetu politike svog novog pred-

sjednika Kantonalnog vije}a uUnsko-sankom kantonu pretrpjet}e Stranka za Bosnu i Hercego-

vinu koja }e najvjerojatnije bezsvojih kadrova u mogu}im vari-

jantama vezanim za kantonalnuizvr{nu vlast u svakom smislu bitizaobi|ena u “crtanju”, predlaga-nju i usvajanju ovogodi{njegbudèta.Bahti}evom zaslugom stanovitu{tetu u varijanti da SDA pravinovu manjinsku vladu morat }epretrpjeti i Stranka demokratskeaktivnosti koja bi na ovaj na~inmogla ostati bez dosada{njih min-istarskih pozicija, ali i bez va`ne

funkcije predsjedavaju}eg Sku-p{tine USK-a.Za razliku od Stranke za Bosnu iHercegovinu A sda ima vlast uCazinu koja bi joj trebala a zasi-gurno i jeste vaàn politi~ki amor-tizer za ublaàvanje udara kojidolaze i koji se tek o~ekuju sa kan-tonalne razine. Bahatost koju jeminulih godina u dràvnoj zakon-odavnoj vlasti uporno demonstri-rao i pokazivao Sadik Bahti} nanaplatu je do{la u Unsko-sanski

kanton u kojem bi u S BiH dalekood vlasti svojim sve malobrojnijim~lanovima i simpatizerima moraliobjasniti {ta ih je to i zbog kogasna{lo. Safet HRNJICA

! Kantonalno vije}e Stranke za BiH USK-a odràlo je~etvrtu redovnu sjednicu o temi aktualne politi~kesituacije na USK, na kojoj je potvr|ena odluka donesenana posljednjoj sjednici, a prema kojoj }e Stranka za BiHUSK, ukoliko se postigne dogovor u cilju formiranja sta-bilne parlamentarne ve}ine u Skup{tini USK, stupiti upartnerske odnose sa SDA i Asda USK.Stranka za BiH je tako|er otvorena za razgovore sa svim

parlamentarnim strankama, koje imaju interes da seprevazi|e sada{nja kriza vlasti na USK. U tom pogledudala je prijedlog Predsjedavaju}em Skup{tine USK daobavi pojedina~ne razgovore sa predstavnicima svih petparlamentarnih stranaka i zatraì izja{njavanje okomogu}eg koaliranja i sklapanja partnerskih odnosa, tedefiniranja parlamentarne ve}ine koja }e podràti ime-novanje nove Vlade USK ali i Budèta za 2010. godinu,koji zna~i “ìvot kantona“ i koji }e za dobrobit svihgra|ana USK poslanici S BiH i podràti.

Spremni za partnerstvoS BiH USK

! A sda je, pro{le sedmice u Cazinu organizirala presskonferencija, na kojoj su predstavili nove ~lanove.Sve~ano su objavili pristupanje dva nosioca ratnog priz-nanja Zlatni ljiljan u njihove redove. U A sda su pristupiliSenad Durakovi} i Husein Maji}.

Poja~ani zadva Zlatna ljiljana

A sda

! Forum mladih KO SDP Unsko-sanskog kantona orga-nizirao je konferenciju za novinare posve}enu temi- za{tita prava u~enika.O za{titi prava {kolaraca s podru~ja Unsko-sanskog kan-tona, a u skladu s Evropskom socijalnom poveljom iKonvencijom o pravima djeteta govorili su Emir Tatli},predsjednik FOM SDP USK i Albin Musli}, zastupnik SDP u Skup{tini USK.

Za{tita prava u~enika

Forum mladih SDP Biha}

! Op}inski odbor SBB-a u Cazinu izabrao jePredsjedni{tvo koje ~ini predsjednik i dva potpred-

sjednika. Za predsjednika je izabran diplomiraniinìnjer ma{instva Samir Abazovi}, a potpredsjedni-ci su Safet Veladì}, diplomirani inìnjer saobra}ajai Sadmir [krgi}, gra|evinski inìnjer.

Predsjednik Samir Abazovi}SBB Cazin

za izlaz iz }orsokaka

! SDA }e (akoskup{tinska ve}ina neaminuje i legalizira rad

smijenjene Vlade)najvjerovatnijeozvani~iti svoju drugumanjinsku vladu nakonizbora odrànih uoktobru 2006. godine

Sead Kadi} Sadik Bahti} Faruk Hodì} Asim Kamber Hamdija Lipova~a

SDP: Centrale SDP i SDA podràvaju obnavljanje saradnje

! U radnom dijelu Skup{tine nakon izvje{}a o radu HDZ

BiH temeljnog ogranka Kralje – Kalina – Vrka{i} pristu-pilo se izboru Izvr{nog odbora HDZ BiH Predsjedni{tvaovog ogranka a za predsjednika je izabran Sa{a Vukovi}.U ime op}ine Biha} i OO HDZ BiH Biha} Skup{tini jenazo~io dopresjedavaju}i OV Biha} i predsjednik OOBiha} prof. Franjo Juri}.U svom obra}anju Juri} je daokratki presjek aktualnih politi~kih doga|anja na pros-toru USK, a u svjetlu krize aktuelne zakonodavne iizvr{ne vlasti, te o aktivnostima HDZ BiH u prestoje}emrazdoblju.- Sagradili smo most «Vrka{i}», obnovili smo niskonapo-nsku mreù i javnu rasvjetu u Kraljama, pomogli smo NK

«Sloga 1937» s 30.000 KM za adaptaciju prostorija idruge potrebe, zajedno s vama mje{tanima Kralja,Vrka{i}a i Kaline sagradili smo spomen obilje je poginulimbraniteljima HVO iz ove MZ, ostaje nam asfaltirati dio

puta u Kraljama i put u Vrka{i}u, rekonstruirati vise}i

most i to }emo ve} dijelom u~initi i ove godine. Kraljani iVrka{i}ani }e uskoro dobiti i svoju Mjesnu zajednicu, jer sve aktivnosti oko ovoga su u tijeku, jer to je obe}anje i

garancija koju smo vam dali ja i na~elnik mr. Hamdija Lipova~a i ono }e biti realizirano - istakao je Juri}.

Temeljni ogranakKralje - Kalina - Vrka{i}

Izborno – izvje{tajna skup{tina HDZ BiH

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


Safet HRNJICA

! Zahva}eni burnim septem-barskim doga|ajima vodstvoSS-a je primoralo da Handàrdivizija promijeni lokaciju i dase izobrazba umjesto u Fra-ncuskoj okon~a u Njema~kojna poligonu Neuhammer u[leziji. Radi toga plan i strate-gija nastupanja Handàr diviz-

ije su promijenjeni zbog ~ega jei do{lo do polugodi{njegodga|anja ranije predvi|enihaktivnosti.

[to se ti~e odnosa izme|uNijemaca s jedne i s drugestrane Bosanaca i Hrvata oni sui prije i nakon pobune temelje-

ni na ~istom profesionalizmu. Antifa{isti~ki krugovi su tvrdilisuprotno i javnost nastojaliuvjeriti da je pobuna u

Vilfran{u rezultat bezobzirnogi ne~ovje~nog postupanjenjema~kih podoficira premaregrutima. O svemu ovome,kako pi{e Zvonimir Bernvald,

sasvim otvoreno su govorili

brojni pripadnici Handàrdivizije. Svi su uglavnompotvrdili da su Nijemci traìlired, rad i disciplinu iz razlogada bi vojnici bili {to bolje

pripremljeni za borbeno djelo- vanje. Uvijek su, tvrdili su, pos-tupali po utvr|enim “pravilimaigre”, o{tro, ali nikada surovo.Cijenili su, po{tovali i voljeli

dobrog vojnika ma o kome da

se radilo. Svaki vojnik koji biradio vje`bu o{tro i po propisuredovno bi bio po{te|en u nas-tavku obuke. Oni {to su biliskloni ljen~are-nju i simuliran-

dosje6

! Za svoje u~e{}e iulogu u Handàr divizijikrivi~no nije odgovaraoZvonimir Bernwald.Ro|en je 1924. godineu Slavonskom Brodu ufolksdoj~erskoj obitelji.Nakon Drugog svjetskograta u strahu od parti-zana i komunista sklo-nio se u Njema~ku gdjetrenutno ivi u mjestuNesselwagen.U radnoj karijeri afirmi-

rao se kao visokoobra-zovani grafi~ki radnik.Nakon vi{egodi{njegdjelovanja kao vode}istru~njak tvrtke F.K.Werke u Trossingenu(Wirtemberg” radio jeod 1961. do umirovlje-nja 1989. godine.

Svjedok vremena

Burni doga|aji promijeniliDOSJE:

Handàr divizija

- (ne)dovr{ena

pri~a (5)

! Svaki vojnik koji

bi radio vje`buo{tro i po propisuredovno bi biopo{te|en unastavku obuke.Oni {to su biliskloni ljen~arenju isimuliranju nisu biliomiljeni makar seradilo i o samimNijemcima

! U Crnjelovu kod Bijeljine je molitva Dùm’anamaza, koju muslimani ne mogu obaviti kodku}e, obavljena na livadi u prisustvukomandanata Scherera i Spitza sa vi{epodoficira Nijemaca.

01.04.2010.godine

Posjeta Velikog muftije Jeruzalemskog Amin Al-Huseina u julu 1943. godine imamima

Handàr divizije u Babelsbergu

! Od najuzbudljivijihdoga|aja iz slu`bovanja uHandàr diviziji na{ sugovo-rnik se sjetio “epizode” iz

okoline grada Biha}a:“U toku jedne specijalne akcije, budu}i sam govorio dobro

Bosanski, dobio sam zadatakda se u okolini grada Biha}a

sastanem sa grupom mladih Bosanaca koji su namjer-avali da u|u u redove

Handàr divizije. Bilo je

riskantno, jer nisam mogao znati da li }e se iz {ume pojaviti prijatelj ili nepri-

jatelj, a po dogovoru sam bionenaoruàn. Zadatak je

sre}om uspje{no okon~an.Uzbu|enje je najve}e bilokada su mi jednog ranog

jutra dolaze}i iz pravca

livade pri{la trojica Bosanaca koji su, grle}i meuglas vikali da im je susret sa

mnom najradosniji dan u ìvotu.”

Pripadnici Handàr divizije u molitvi

Sastanak kod Biha}a

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


ju nisu biliomiljeni makar se radilo i o

samim Nijemcima.

Makaron i repaPrema svjedo~enjima nekih od

vojnika komandni kadar se uzna~ajnoj mjeri prilago|avao

svim situacijama i pri tomemaksimalno pokazivao razu-

mijevanje prema vojnicima. To je vidljivo i na primjeru

vojni~ke ishrane. Naime, bilo jedana kada su na jelovniku zaru~ak bili makaroni: gusti,masni, jednom rije~ju ukusni i

kalori~ni. Suprotnost je bilarepa, rijetka, suhoparna.Me|utim, kad je za ru~ak bilahrana poput repe starje{ine su

bile manje zahtjevne i blaè ukomandi.Kako su se odnosili prema

Bosancima ilustrativan je primjer iz zaposjednutog srpskogsela Crnjelovo kod Biljeljine.

Vojska je bila raspore|ena poprivatnim ku}ama. Osvanuo je

petak, dan kada se na dnevnojmolitvi u podne klanja Dùm’a

namaz, koji muslimani nemogu obaviti kod ku}e. Kakotamo nije bilo dàmije natraènje njema~kog koma-

ndanta, do{lo se do zadovolja- vaju}eg rje{enja. Kod bijelji-nskog imama na|ena jemolitvena knjiga Hud’ba.

Molitva je obavljena na livadi uprisustvu komandanataScherera i Spitza sa vi{e pod-

oficira Nijemaca. Nakon togaorganizirano je takmi~enje uskokovima u dalj i u vis. Sve suto pratili seljani. Zbog svegatoga Bernwald kaè da taj

petak i tu dùmu nikad ne}ezaboraviti ni on ni mladi imam

Fuad Mujaki}. Odlasku iz togsela nisu se radovali mje{tanikoji su to obja{njavali tvrdnjomda od po~etka rata nisu mirno

spavali kao u tih desetak danakoliko su u tom mjestu boravilipripadnici Handàr divizije.

Neradni BajramKakav je odnos Nijemaca bioprema Bosancima muslimani-

ma pokazuje slijede}i primjer:“Uo~i Bajrama-muslimanskog praznika pripadnici divizije bili

su izloèni jakom avionskombombardovanju. Oko pola no}i

na komandu smo svi istr~aliispred baraka. Doznali smo da je sru{eno dosta aviona i mi smoimali naredbu da pohvatamo

neprijateljske pilote. Bili smo ve}

postrojeni u trored kad se nakonju pojavio visoki njema~kioficir. Deùrnog je pitao ima li

tu muslimana. Kad je ~uo potvr-dan odgovor deùrnog je ukorio

{to nije znao da je sutradan Bajram-muslimanski praznik.

Odmah nakon toga pri{ao je postrojbi i rekao da su musli-mani slobodni i da se mogu pripremati za obiljeàvanje svog

praznika”. O istom govori svje-do~enje po kojem su se

njema~ki oficiri interesirali ozna~enju nekih rije~i iz

Kur’ana, kao {ehid, saaf isli~no. Bio je zadovoljan kad je

~uo da je {ehid-borac koji jepoginuo brane}i vjeru, svoju~ast i domovinu, te da je saaf

~vrsto zbijena linija u molitviza imamom. Prije molitveimam je duàn traìti da saaf bude zbijen i u ravnoj liniji.

(nastavak u narednom broju)

dosje 7

divizijski plan i strategiju

01.04.2010.godine

! Odnos Nijemaca bio prema Bosancima muslimanima pokazuje slijede}i

primjer: “Uo~i Bajrama-muslimanskog praznika pripadnici divizije bili suizloèni jakom avionskom bombardovanju. Oko pola no}i na komandu smosvi istr~ali ispred baraka. Doznali smo da je sru{eno dosta aviona i mismo imali naredbu da pohvatamo neprijateljske pilote. Bili smo ve}postrojeni u trored kad se na konju pojavio visoki njema~ki oficir. Pri{ao jepostrojbi i rekao da su muslimani slobodni i da se mogu pripremati zaobiljeàvanje svog praznika”.

! Prilago|avanje komandnog kadra svimsituacijama je vidljivo i na primjeru vojni~keishrane. Starje{ine su bile manje zahtjevne iblaè u komandi kada je za ru~ak bila repa,rijetka, suhoparna nego kada su za ru~ak bilimakaroni: gusti, masni, jednom rije~ju ukusnii kalori~ni

Prilog povijesnojistini Muftija zarobljen i pu{ten

! FuadMujaki},

penzioner iz

Biha}a, ro|en je1925. godine.

U augustu

1943. godine je sa 17,5

godina mobiliziran i raspore|en uHandàr

diviziju ~ije su pripadnike kao elitu

SS-ovskihvojnihformacija

naredbomHitlerovih

generala

obu~avali u

vi{e zemalja zapadneEvrope

! Novim prilogom

povijesnoj istini pis-

mom se obratio na{

sugra|anin FuadMujaki} koji je pisao

o sudbini velikog

palestinskog muftije

Amina el Huseina:

Ro|en je u

Jerusalemu 1896.

godine. Bio je vo|a

Vrhovnog arapskog

komiteta i organizator

Sveislamskog kongresa,

odrànog u Jerusalemu

1931 godine gdje je po

prvi put upoznao musli-

mane iz Kraljevine

Jugoslavije. Njihova dele-

gacija bila je najbrojnija i

pod vodstvom dr.Mehmeda Spahe, pred-

sjednika JMO

(Jugoslavenske musli-

manske organizacije).

Zbog nepravdi koje je

palestinskom narodu

~inila britanska okupa-

ciona vlast ~esto je orga-

nizirao demonstracije na

kojima je imao zapaène

i neustra{ive govorni~ke

nastupe. Godine 1935.

osnovao je Palestinsku

arapsku stranku. Iste

godine organizirao je

demonstracije na kojima je poginulo desetine

demonstranata i to je bio

razlog njegovog bijega u

Irak. U odsustvu su ga

britanske vlasti osudile

na deset godina robije.Iz Iraka se ~esto obra}a

Dru{tvu naroda (prete~a

UN-a) u kome glavnu

rije~ imaju Britanci. Bilo

je to u vrijeme kad se

raspala Osmanska dràva

(Turska), a muslimanske

zemlje postale samo-

posluga kolonijalnih sila

Engleske i Francuske.

Tragi~ni doga|aji u

Palestini usmjerili su

mladog el Huseina osim

na religiozne studije i u

politiku. Intenzivno pi{e

novinske ~lanke, vodi

svoju stranku i nastupana politi~kim skupovima.

U aprilu 1941 godine

dobrim dijelom potaknut

onim {to je radio i el

Husein podignut je pro-

tubritanski oruàni

ustanak. Njema~ko i itali-

jansko vodstvo {alje

oru`je koje stiè prekas-

no. El Husein preko Sirije

i Turske stiè u Rim a

kasnije 1942. godine u

Berlin gdje ga prijateljski

do~ekuju. O njemu }e

biti {to{ta napisano,

defimiran kao fa{ist,agent gestapoa, ratni

zlo~inac.. Neposredno

nakon rata 1945. godine

inkognito za {iru javnost

na{ao se u beogradskom

zatvoru. Kako je tamo

dospio nema pouzdanih

dokaza. Neki pi{u da su

ga kao ratnog zlo~inca jugoslavenskim vlastima

izru~ili Englezi. To je te{ko

vjerovati iz razloga {to se

stalno drào daleko od

Engleza. Kraj rata je

do~ekao u Berlinu i najv-

jerojatnije da su ga zaro-

bili Rusi koji su prvi

zauzeli Berlin.Nedavno preminuli na{

akademik Enver Redì} u

svojoj knjizi “Autonoma{i i

13. SS Handàr divizija”

nije se bavio njegovim

zarobljavanjem. Ili nijeznao, ili je znao zahvalju-

ju}i svom golemom

autoritetu i to “pre{utio”

kao dràvnu tajnu.

U memoarima poznatog

Titovog diplomata dr

Ale{a Beblera zabiljeèno

je da je na konsulta-

tivnom sastanku Tito

upoznat da el Huseina

traè Arapi i da je Tito

tada rekao: “Ako ga traè

dajte im ga!” Nakon toga

je el Husein oslobo|en i

otpra}en u Siriju. Moè

se na kraju re}i da mu je

Tito oprostio udio uformiranju Handàr

divizije i za obra}anje za

pomo} neprijatelju svojih

neprijatelja. Na taj na~in

priznao je pravednu

borbu potla~enog naroda

Palestine kao i revolu-

cionarni put njegovog

vo|e. Na alost ta borba

do danas nije prestala

uprkos uspostavi prave-

dnijeg svjetskog poretka

nakon Drugog svjetskog

rata. Amin el Husein

1951. godine izdao je

svoje memoare. Umro je1976. godine i sahra-

njen je u Siriji.

Veliki Muftija je bio jako omiljen kod vojnika

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


01.04.2010.godineoglasi8

UG “Josip Broz Tito” Cazin

UG “Josip Broz Tito” Velika Kladu{a

OO Socijaldemokratska partija Cazin

OO Na{a stranka Cazin

Mjesna zajednica Cazin

O B A V I J E S T

UG “Josip Broz Tito” iz Cazina i Velike Kladu{e, OO SDP Cazin,

OO Na{a stranka Cazin i MZ Cazin, organiziraju i pozivaju sve

gra|ane na prigodnu Akademiju “Hamdija Pozderac” u

povodu 22. godi{njice smrti Hamdije Pozderca.

Akademija }e se odràti u nedjelju 04.04.2010. godine uDomu kulture Cazin sa po~etkom u 11h.

O liku, putu i djelu Hamdije Pozderca govori}e akademik

Muhamed Filipovi}.

Organizator

UG “Josip Broz Tito” Cazin

UG “Josip Broz Tito” Velika Kladu{a

OO Socijaldemokratska parija Cazin

OO Na{a stranka Cazin

Mjesna zajednica Cazin

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


01.04.2010.godine kultura religija 9

! Najve}i kr{}anski blagdan

Uskrs i hri{}anski Vaskrs,praznik nad praznicima, supokretne vjerske svetkovine.Desi se, kao {to je to slu~aj ove

godine, da padnu u isti dan.Oba se svetkuju u nedjelju 4.

aprila.Uskrs je poseban blagdan u

kr{}anskoj liturgiji i vi{e od dvamilenija duboko utje~e na pri-padnike kr{}anske civilizacijebez obzira na stupanj njihovo-

ga svakodnevnoga izraàvanja vjerskih osje}aja. Rije~ Uskrs uhrvatskom jeziku potvr|ena jeod 14., dok je pridjevski oblik

uskrsni redovit u hrvatskihpisaca od 17. stolje}a.

Jaje simbol UskrsaPosebnost Uskrsa je u podu-darnosti duhovne obnove

objavljivanjem Radosne vijesti

o uskrsnu}u Kristovom i tje-lesne obnove ~ovjeka i prirodenakon zimskoga mrtvila. StogaUskrs dolazi u nedjelju nakonprvog punog mjeseca, u{tapa,

odnosno nakon proljetne ravn-odnevice. Takva podudarnostduha i tijela, Bo`je rije~i iprirode ostavila je i jo{ uvijek ostavlja neizbrisiv trag u

nara{tajima vjernika, jerpoga|a najdublju ljudsku

potrebu a to je nada.Uskrsna ikonografija sarazra|enim ritualom i cere-

monijalom Velikog tjednaposluìla je kao inspiracijamnogim umjetnicima koji suupravo u obnavljanju ìvota

vidjeli motiv i poticaj da stvore

brojna vje~na djela i potakliosje}aj vje~nosti.

Jedan od simbola koji asocirajuna Uskrs su svakako jaja,

simbol plodnosti i ovoga ìvo-ta. Obi~aji i tradicija upotrebe

jaja kroz stolje}a spojili su se sUskrsom.

Razli~ite kulture razvile su irazli~ite na~ine ukra{avanja

jaja. U Bosni, Hrvatskoj,Njema~koj i nekim drugim

zemljama jaja sluè i kaoukras. Pomo}u igle izbu{i sedno jajeta i sadràj se istrese uzdjelu, a prazna ljuska jajeta se

u Velikom tjednu vje{a na grmili na drve}e. Armenci ovakva

prazna jaja ukra{avaju likovi-

ma Isusa, Marije ili nekimdrugim religioznim motivima.

Vaskrs Vaskrs je najve}i hri{}anski

praznik. Toga dana je GospodIsus Hristos vaskrsao iz mrtvih,pobijedio smrt i svima ljudimaod Adama i Eve do posljednjeg~ovjeka na zemlji darovao

vje~ni ìvot. Zbog zna~ajaovoga praznika, svaka nedjelja

u toku godine posve}ena je Vaskrsu i svaka nedjelja je mali Vaskrs. Vaskrs spada u

pokretne praznike, i praznujese poslije jevrejske Pashe, uprvu nedjelju poslije punogmjeseca koji pada na sam danproljetne ravnodnevnice, ili

neposredno poslije nje. Nikadane prije te ravnodnevnice.Najranije moè da padne 4.aprila, a najkasnije 8. maja po

novom kalendaru.Jedan od najljep{ih i najrados-nijih obi~aja jeste farbanje jajaza Vaskrs. Po ustaljenoj tradici-

ji, vaskr{nja jaja se boje (farba- ju) na Veliki petak, u dan kadase, ina~e, ni{ta drugo ne radi.

Sve misli su upu}ene na stra{nidoga|aj Hristovog nevinogstradanja i poniènja, od ljudi,na Golgoti i Jerusalimu.Prije farbanja jaja se mogu

“{arati”. Na jaje se perom zapisanje ili ne~im sli~nim nanosi

rastopljeni vosak. Na jajetu se

obi~no pi{e X. V. i V. V. (Hristos Vaskrse i Vaistinu Vaskrse),

crtaju krsti}i, cvij}e i druge fig-urice. U novije vrijeme,izra|uju se specijalne naljep-nice od papira ili plastike i one

se mogu lijepiti na jaja.M.KALIMAN

Svetkovina ìvotaKr{}anski Uskrs i hri{}anski Vaskrs ! Posebnost

Uskrsa je u podu-

darnosti duhovne

obnove objavljiva-

njem Radosne

vijesti o uskrsnu}u

Kristovom i tjelesneobnove ~ovjeka i

prirode nakon

zimskoga mrtvila

! Vaskrs je najve}i

hri{}anski praznik.

Toga dana je

Gospod Isus Hristos

vaskrsao iz mrtvih,

pobijedio smrt i

svima ljudima od

Adama i Eve do

posljednjeg ~ovjeka

na zemlji darovao

vje~ni ìvot. Zbog

zna~aja ovoga

praznika, svaka

nedjelja u toku

godine posve}ena

je Vaskrsu i svaka

nedjelja je

mali Vaskrs

! Povodom jevrejskog blag-dana Pesaha, kojeg Jevrejislave u ~ast osloba|anja iz

Misirskog ropstva, predstavnici gradske vlasti Biha}a,na~elnik, Hamdija Lipova~a i

predsjedavaju}i Op}inskog vije}a uputili su ~estitkuJevrejskoj zajednici u BiH.Svim Jevrejima u Bosni i He-rcegovini upu}ujemo iskrene

~estitke, povodom velikog jevrejskog praznika Pesaha.

@elimo da ovaj praznik proslavite tradicionalno sa svojim porodicama, u duhu vjere i nade, tolerancije i mira,

a radosti Pesaha podijelite sa svojim prijateljima. Pesah je sa sarajevskom Hagadom ostaoneodvojivi simbol historije

BiH, kaù Lipova~a i Pr{a.

Jevreji proslavili Pesah

! Farbanje jaja vr{i se u spomen na doga|aj kada je sveta MarijaMagdalena Mironosica (djevojka, koja je sa Presvetom Bogo-

rodicom, neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskogstradanja i kojoj se Hristos prvoj javio po vaskrsenju), putovalau Rim da propovijeda Jevan|elje i posjetila cara Tiberija.Tada mu je, u znak pa`nje, kao novogodi{nji poklon, predala

crveno jaje i pozdravila ga rije~ima: “Hristos Vaskrse”. Crvenaboja simboli{e Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali

je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja. Vaskrsenja nemabez stradanja i smrti. To je, dakle, prvenstveno boja hri{}ana i

crkve, bez obzira {to su neki pojedinci i pokreti kroz istorijupoku{avali da ovu boju prisvoje.

Simbolika Vaskrsa Uskrsna zvona: U ve}ini zemalja diljem Europe crkvenazvona prestaju zvoniti na Veliki ~etvrtak. Ona miruju u znak sje}anja na Isusovu muku i smrt. Ponovno po~inju zvoniti na

Veliku subotu kao veseli glasnici Isusova uskrsnu}a.

Kri`: Simbol kr{}anske vjere. Isus je bio prikovan i umro nakriù, ali je tre}i dan uskrsnuo.

Uskrsni ljiljan: Ljiljan podsje}a kr{}ane kako je Isus ponovno

oìvio, uskrsnuo. Sam ljiljan se koristi u razli~ite svrhe uuskrsnom vremenu. On je ujedno i simbol ~isto}e BlaèneDjevice Marije.

Cvije}e: Sunovrat, narcis i tulipan, kao i drugo cvije}e, simboli

su Uskrsa. Njihovo cvjetanje u prolje}e simbol je Isusova usta- janja iz mrtvih.

Janje: Janje je simbol ~ovjeka, jer je

Isus predstavljen kao Dobri pastir kojipazi na svoje ovce. Janjad tako|erdolaze na svijet u prolje}e. Izraelci sukoristili krv janjeta da bi spasiliprvoro|ence u drevnom Egiptu.

Ze~evi: Ze~evi nas podsje}aju na pro-lje}e i novi ìvot. Oni su bili omiljeneìvotinje proljetne boìce Eastre.

Jaja: Ona su simbol prolje}a jednakokao i Uskrsa. Znak su novoga ìvota.

Pili}i: Pili}i se legu iz jaja i oni su kaoi jaja simbol prolje}a i Uskrsa.

Svije}a: Svije}a daje svjetlo koje rasv- jetljuje tamu. Stoga se na Isusa gleda

kao na vje~no svjetlo koje kr{}animapokazuje put od smrti do ìvota.

Gran~ice palme i masline: One se koriste kao simbol mira.Kruh: Beskvasni komad kruha se jede u znak sje}anja na

Isusovu `rtvu.

Vino: Crveno vino se pije u znak sje}anja na krv Isusovu pro-livenu za sve ljude.

Simboli Uskrsa

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


01.04.2010.godinekrajinom10

! Vi{egodi{nji trud [umsko-privrednog dru{tva “Unsko-sanske{ume” d.o.o Bosanska Krupa napravilnom gospodarenju {umskimresursima, za petnaestak dana tre-bao bi rezultirati dodjelom presti-`nog FSC certifikata za Klju~ko{umsko-privredno podru~je. Ovajcertifikat, koji izdaje Me|unarod-no vije}e za nadzor nad {umama,

je potvrda da se {umama gospo-dari u skladu sa strogim ekolo-{kim, socijalnim i ekonomskim

standardima. Unsko-sanske {umeaktivno su uklju~ene u proces cer-tificiranja od 2007. godine i u tusvrhu poduzeli su brojne aktivnos-ti koje podrazumijevaju edukacijuuposlenih i uspostavljanje dobrihodnosa sa lokalnom zajednicom.Pored toga sprovedeno je mnogoakcija na ure|enju i ~i{}enju{uma, uklanjanju divljih deponija,

za{titi izvori{ta i vodotokova, izd- vajanju i za{titi kulturno-histori- jskih spomenika i podru~je, a saizvo|a~ima radova u {umarstvusklopljeni su ugovori koji ihobavezuju na strogo pridràvanje

pravilnika koji regulira ovu oblast.Kona~nu procjenu na~ina gospo-darenja [umsko-privrednogdru{tva izvr{ila je me|unarodnakompanija “SGS Slovakia” ~iji sustru~njaci boravili na prostoruUnsko-sanskom kantonu izme|u15. i 17. marta. Nakon detaljnoguvida u dokumentaciju i stanje naterenu, eksperti ove kompanije

saop{tili su da }e me|unarodnom Vije}u za nadzor nad {umama uLondonu predloìti da se [PD“Unsko-sanske {ume” d.o.oBosanska Krupa, dodijeli FSC cer-tifikat.

Nakon dobivanja certifikata zaKlju~ko {umskoprivredno podru-~je, izvr{i}e se i certificiranjecjelokupnog podru~ja kojimgospodari [PD “Unsko-sanske{ume” d.o.o. Bosanska Krupa.Dobivanjem FSC certifikata ovafirma }e dobiti priliku za slobodanplasman svojih proizvoda nastrana trì{ta. H. ALIJAGI]

[PD Unsko-sanske {ume, uskoro FSC certifikat

Slobodan plasman

na strana trì{ta! Unsko-sanske {ume aktivno su uklju~ene uproces certificiranja od 2007. godine i u tusvrhu poduzeli su brojne aktivnosti koje podra-zumijevaju edukaciju uposlenih i uspostavljanjedobrih odnosa s lokalnom zajednicom

! Velika Kladu{a bi uskoro moglapostati jedina op}ina u kojoj se zbog

strana~kih podjela dovodi u pitanjedalji rad i humana misija Op}inskeorganizacije Crvenog krià.Uskra}ena budètska sredstava uproteklih pet godina dovela su upitanje brigu o socijalno-ugroènomstanovni{tvu, akcije darivanja krvi,ali i druge.Esad Dizdarevi}, vd predsjednikaSkup{tine OOCK V. Kladu{a kaè da

je na djelu ma}ehinski odnos od fed-eracije do op}ine i jednostavno seoglu{uju iako u zakonu stoji da sefinansira rad Crvenog krià, jer je tohumanitarno dru{tvo.Organizacija je zbrinula vi{e oddvadeset hiljada izbjeglih osoba,

godi{nje organizira desetine akcijadarivanja krvi, pomaè dvadesetak hiljada socijalno-ugroènih stano-

vnika, {to je o~ito Op}inskom vije}unedovoljno. Enver Kajdi}, ~lan OO

CK V. Kladu{a kaè da dalje egzisti-raju zahvaljuju}i donatorima koji impomaù, a sekretaru OO CK Hajru-dinu Muhamedagi}u najvi{e smeta

je i to {to su u posljednje vrijememnogi sebi uzeli za pravo da svo-

jataju aktivnosti Crvenog krià,sportske, obrazovne, organizacije ipoliti~ke stranke.Na~elnik op}ine Velika Kladu{a

Admil Mulali} kaè da je protiv toga

da finansiramo kancelariju.Vi{e sam da od tog imaju koristi gra|ani, a mislim kada je Crveni kri`

Velike Kladu{e u pitanju takva praksanije, tvrdi na~elnik. Mj. SADIKOVI]

! Javno komunalno pre-duze}e “Vodovod i kanali-zacija” iz Velike Kladu{a i“Komunalac” iz Vojni}a reg-ulisali su upravljanje infra-strukturnim objektima vodoopskrbe na podru~juop}ine Vojni}.Sporazumom, koji su ratifi-cirali na~elnici op}ina AdmilMulali} i Branko Eremi},“Komunalac” preuzima sveobjekte vodoopskrbe oddosada{njeg upraviteljaJKP “ViK” Velika Kladu{a.Kladu{ki komunalci su se

obavezali da }e vodu i daljeisporu~ivati do dràvnegranice, a uz po{tivanjesvih zakonskih propisaBiH i Hrvatske.

Velika Kladu{a

Saradnja skomunalcima

iz Vojni}a

Politika gasi “Crveni kri`”

! Humanitarci izHolandije obradovali supedeset mladih Sanjana.Naime, za pedesetorodjece iz socijalno ugroè-nih porodica s podru~jaop}ine Sanski Most, orga-niziran je trosedmi~ni pos-

jet Holandiji. Djeca sugosti tamo{nje nevladine

organizacije “Kindrehulp Vorne puten”.

Holan|ani ve} duè vrije-me sara|uju s nevladinomorganizacijom “Domovi-nska ba{ta” iz SanskogMosta, koja se, izme|uostalog, bavi i humani-tarnim aktivnostima.Za male Sanjane }edoma}ini, za vrijemeboravka u Holandiji, orga-

nizirati razli~ite zanimljivesadràje.

! Naredno ro~i{te uslu~aju DI Sanica iz Klju~a,zakazano je za 21. maj, asindikat DI Sanica najavio

je odlazak radnika u Biha}kako bi pred Kantonalnimsudom iskazali svojenezadovoljstvo. Sindikat

èli skrenuti pa`nju na

teàk poloàj 140 obe-spravljenih i ogor~enihradnika ovog poduze}a.Op}inski na~elnik Osman]ehaji} se stavio na raspo-laganje biv{im uposlenici-ma DI da dobiju pravnupomo} pri ostvarivanju

njihovih prava.

! Udruènje p~elara“Kesten” Cazin u svojim jeprostorijama organiziralosve~anost povodom uspje-{nog zavr{etka {kole p~e-larstva. Projekat je pred-

vidio 110 sati nastave, od~ega 26 sati teoretskogdijela i 84 sata prakti~nog.[kolu je uspje{no zavr{ilo28 polaznika, a cjeloku-

pan program je podràlaop}ina Cazin.Me|u polaznicima je veli-

ki broj mladih ljudi, me|ukojima je i nekoliko djevo-

jaka.U vremenima ekonomskekrize i nezaposlenosti, nijenemogu}e u ovakvim pro-

jektima traìti {ansu zaostvarenje egzistencije.

Vrijednost projekta je jo{zna~ajnija tim prije {to jesvaki polaznik dobio na

poklon tri ko{nice, kao ini-cijalnu pomo} na po~etkubavljenja p~elarstvom.

Radnici strahuju od ste~aja

DI Sanica Klju~

Zavr{ena {kola p~elarstva

Cazin

! Nastupanjem toplijihdana i po~etkom sezoneizvo|enja poljoprivrednihradova u~estala je pojavasve ve}eg broja poàra napodru~ju na{eg kantona.Paljenje korova i starograslinja bez nadzora,naj~e{}i je uzrok {irenjapoàra te nano{enja veli-kih {teta kako na objekti-

ma tako i na {umskombogatstvu na{eg kantona.U ovim situacijama ~esto

je ugroèna sigurnost iìvoti ljudi, pa stoga apeli-

ramo na gra|ane da saposebnim oprezom i podstalnim nadzorom vr{eeventualno paljenje koro-

va prilikom ~i{}enja svojihpoljoprivrednih parcela.Podsje}amo da je izaziva-nje op}e opasnosti opisa-no kao krivi~no djelo u~lanu 323. Krivi~nogzakona Federacije BiH, pa

shodno tome prema neo-preznim i nesavjesnimgra|anima primjenjivat}emo zakonom propisanemjere i radnje.

Upozorenje poljoprivrednicima

MUP Unsko-sanskog kantona

Djeca u posjeti Holandiji

Sanski Most

! U~enici prvog razre-da Osnovne {kole“Ahmet Hromadì}” izBosanskog Petrovca,posjetili su ErminaHajdera, op}inskogna~elnika. U~enike jezanimalo sve kakoizgleda radni dan pa jena~elnik morao

odgovoriti na brojnapitanja. Najdraè goste

na~elnik Hajder jepoveo u obilazak, aposjetili su i druge

institucije uBosanskom Petrovcu.

Prva~i}i kod na~elnika op}ine

Bosanski Petrovac

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


01.04.2010.godine krajinom 11

! Za projekat kojeg su Bi{}anipopularno nazvali “Venecijanskestepenice”, op}ina je izdvojila

180.000 KM. ImplementatorJavna ustanova “Zavod za pros-torno ure|enje” Biha}, u ~etvrtak 25. marta, uprili~io je sve~anost

po~etka radova. Prva faza bi}ezavr{ena za ~etrdeset dana za {to}e biti utro{eno 80.000 KM, rekao

je tom prigodom na~elnik

Hamdija Lipova~a, naglasiv{i dasu sredstva osigurana.

Dosada{nji izgled ovog dijelagrada, ispod gradskog bedema na

kojem se nalazi nadaleko ~uvenimozaik, nadomak mosta,sadràva}e {iroka odmori{ta i ste-peni{te, koje }e geometrijom

pratiti postoje}u saobra}ajnicu iuklapati se izme|u gradskih zidi-na i zelene povr{ine. Zavr{naobloga bit }e ura|ena od

prirodnog kamena.Ovaj dio grada popularno je sasta-

jali{te omladine, pa je ovomprigodom na~elnik Lipova~a

istakao da je posebno sretan {to }ebiha}ka omladina imati ljep{emjesto za druènja. H. ALIJAGI]

Po~eli radovi na “Venecijanskim stepenicama”

! Inicijativu za organizovanje protesta protiv nastave subotom, kako bi se nadoknadilopropu{teno zbog trosedmi~nog pro{logodi{njeg{trajka prosvjetnih radnika, pokrenuli su u Vije}uu~enika biha}ke Gimnazije.Na gradskom trgu u velikom broju pridruìli su imse i kolege iz ostalih srednjih {kola. Ako budumorali u {kolu i subotom, traè skra}ene ~asove,te da taj dan ne budu ispitivani. M.K.

! Sanjin Halimovi}, na~elnik op}ineSanski Most, posjetio je EdinuBaba~u, koja je pro{le sedmice uKantonalnoj bolnici rodila tridjevoj~ice. Na~elnik je majku i bebedarovao sa hiljadu maraka tenaglasio kako }e op}inska vlast uovom gradu i dalje voditi brigu o vi{e~lanoj porodici Baba~a.

Op}insko vije}e u Sanskom Mostu,prije izvjesnog vremena, usvojilo jeodluku da se svako tre}e novoro|enodijete u porodici daruje s dvijestotine maraka.

! Op}ina Bosanska

Krupa, u ovogodi{njembudètu, osigurala jegrant za pomo} naju-groènijim penzioneri-

ma. Sredstva }e sedijeliti svakog mjeseca,a liste prioriteta, u

suradnji s Udruènjempenzionera, praviCentar za socijalni rad.Centar }e i ispla}ivatisredstva u visini od 100

KM. Ovim }e pomo}

svaki mjesec dobiti po10 penzionera kojepredloì Udruènjepenzionera, a Centar za

socijalni rad potvrdistvarnu potrebu zatakvu pomo}.

Prve jednokratnepomo}i ve} su podije-ljene, a u pripremi jespisak za slijede}imjesec.

! Na manifestaciji pod nazivom “Ve~e za GimnazijuBosanska Krupa” prikazan je projekat nove zgradegimnazije. Op}ina Bosanska Krupa u budètu plani-ra izdvojiti 50.000 KM za izgradnju nove zgrade.Pored doma}ina manifestaciji su prisustvovali

Gavrilo Grahovac, zamjenik premijera VladeFederacije BiH, Meliha Ali}, ministrica za obrazovan-

je i nauku u Vladi F BiH, Sadik Bahti}, poslanik uParlamentarnoj skup{tini BiH i Mladen Loni}, feder-

alni poslanik u Domu naroda.Grahovac je kazao da }e u~initi sve kako bi se obezbi-

jedilo vi{e od 50 posto potrebnih sredstava za izradunove zgrade, ministrica Ali} podsjetila da je

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke jo{ u

2008. izdvojilo 200.000 KM kao inicijalna sredstva

za po~etak izgradnje gimnazije u Bosanskoj Krupi.U donatorske knjige mogu se upisati svi gra|ani koji

èle pomo}i izgradnju Gimnazije.

Jedni na nastavi,drugi na protestima

Pomo} najugroè-nijim penzionerima

Sanski Most

Briga o vi{e~lanim porodicamaBriga o vi{e~lanim porodicama

“Ve~e za Gimnaziju”“Ve~e za Gimnaziju”

Subota u Unsko-sanskom kantonu

! Ovim }e pomo} svaki mjesec dobitipo 10 penzionera koje predloìUdruènje penzionera, a Centar zasocijalni rad potvrdi stvarnu potrebu

Bosanska Krupa

Prva faza

za 40 dana

Prva faza

za 40 dana

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


u centru 2101.04.2010.godine

Udruènje roditelja djece ioba u autisti~nom spektruRDAS) }e i ove godine, po}i put od Rezolucije UN-a,iljeìti 2. april - Svjetski dantizma, pod motom “Mi vjeru-mo u njih! Pomozite nam dazvijemo potencijale djece stizmom”. S obzirom na ujed-~enu geografsku rasprostran-

nost poreme}aja iz autisti~nogektra, a na osnovu posljednjihvje{taja ministarstava zdravlja}ine evropskih zemalja, sma-

a se da skoro jedan posto

anovni{tva ima blaì ili teì

lik ovog poreme}aja. U na{ojmlji radi se o vi{e hiljada djecedraslih, pri ~emu velika ve}ina

njih i njihovih porodica nema niideju o tome kakav problemimaju, a vrlo mali broj dijag-

nozu.Za dijagnosticirane ne postoji

jedinstvena baza podataka, azdravstveni, obrazovni i socijalnisistem im je trenutno neprila-go|en i neadekvatan. Najve}iproblem je nepostojanjeobu~enih stru~njaka za rad sadjecom i odraslim sa ASD-om. To je i zvani~no

potvr|eno na pro{logodi{njoj javnoj diskusiji na kojoj je Udruènje promoviraloInicijativu o za{titi osnovnihljudskih prava djece i odraslih uautisti~nom spektru.U okviru obiljeàvanja Svjetskog

dana autizma, URDAS}e 2. aprila izme|uostalog predstaviti pro-

jekt pod nazivom“Primjena suvremenog

nau~nog modela edukacije uu~ionici sa djecom s razvojnimte{ko}ama”. Najva`niji rezultatkoji se o~ekuje realizacijom ovog

projekta je osposobljavanje jez-gre stru~nog kadra za primjenuove metode.

H. ALIJAGI]

H. Ovaj je Zakon izmijenjen ipunjen u septembru i oktobru05. godine. U BiH ìvi 17konom priznatih nacionalnihanjina, od kojih je romska

najbrojnija. Procjenjuje se da uBiH ìvi izme|u 30.000 i 60.000Roma. Do ove brojke do{lo se utijeku projekta o utvr|ivanju~injenica, koji su zajedni~ki rea-

lizirali visoki kome-sar za nacionalne

manjine MisijeOESS-a i Vije}eEurope.Romi se u poslijer-atnoj BiH suo~a-

vaju sa nizompote{ko}a pri ost-

varivanju velikogbroja temeljnihljudskih prava,koja su zajam~enaUstavom BiH. Ovete{ko}e jo{ vi{e jei s k o mp l i c i r a l oraseljavanje, dokojega je do{lozbog rata. Osobito

je bitno pitanje imovinskih pravai mogu}nost dobijanja osobnihdokumenata. Romi u BiH nisubili politi~ki zastupljeni u tijeli-ma i strukturama vlasti, niti su

ikada bili politi~ki organizirani.Suo~eni s brojnim problemima

Suo~avaju se sa velikim brojemproblema me|u kojima se isti~epravo na imovinu koje vu~ekorijene iz dugotrajne neizvjes-nosti koja se odnosi na pravnistatus romskih naselja. I prijerata veliki broj romskih zajedni-ca u BiH ìvio je u naseljima,koja su bila izgra|ena nadràvnom zemlji{tu, a kojanadle`na tijela vlasti ~esto nisupriznavala. Kao rezultat toga,mali je broj uknjiènih objekata,koji bi mogli potvrditi njihovopostojanje a nema ni konkretnihpodataka o ukupnom broju ilokaciji takvih naselja. Misija

OESS-a provela je pripremnoistraìvanje na terenu i tom pri-likom utvrdila da u cijeloj BiHima vi{e od 30 takvih naselja.

Ve}ina njihovih stanovnika,

me|utim, nema dokaze o vlas-ni{tvu za zemlji{te na kojem ive

decenijama, ili i duè. Ne mogudobiti ni pomo} donatora zaobnovu ku}a, s obzirom da

ve}ina donatora traì dokaz o vlasni{tvu.Neposjedovanje osobnih doku-menata dodatno doprinosiisklju~ivanju Roma iz dru{tva.Neprijavljivanje novoro|enogadjeteta u odgovaraju}i mati~niured, sprje~ava njegovo upisi-

vanje u {kolu i uklju~ivanje usustav socijalne pomo}i.Neposjedovanje osobnih doku-menata, tako|er, utje~e nakori{tenje zdravstvene pomo}i isudjelovanje na izborima. Mnogi

Romi iz raznih razloga ne pri- javljuju svoju djecu nakonro|enja, iako je ono, po zakoni-ma BiH, obvezno.

Halid ALIJAGI]

RDAS i ove godine obiljeàva Svjetski dan autizma

Mi vjerujemo u njih

! Za dijagnostici-rane ne postoji jedinstvena bazapodataka, azdravstveni, obra-

zovni i socijalnisistem im je trenu-tno neprilago|eni neadekvatan

Tipi~noj osobi nije problem {etati niz ulicu s prijateljem, razgo-rati, ~uti zvukove susjedstva u pozadini, mirisati rascvjetale prol-etne cvjetove i mo`da `vakati `vaku, sve u isto vrijeme.a autisti~nu osobu, s poreme}ajem osjetnog sustava, ovo tipi~nokustvo moè biti potpuno preplavljuju}e. Autist moè biti posveesvjestan zvukova iz susjedstva, prodornog zavijanja sirene hitneomo}i ili moè biti posve obuzet mirisom latica u cvatu. Sunceoje sja kroz kro{nju stabla moè biti takvo intenzivno iskustvo

oje blokira sve ostale funkcije autista pa se ne moè koncentriratia hodanje niz ulicu. Ova nemogu}nost mije{anja osjeta dubokooga|a sposobnost djelovanja, reagiranja i pona{anja na “nor-alan” na~in.

Rom ili manu{ = ~ovjek

! Autizam je biolo{ki poreme-}aj mozga koji o{te}uje komu-nikaciju i dru{tvene vje{tine.Obuhva}a {iroki spektar pore-me}aja koji se kre}u od blagihdo te{kih stupnjeva. Autisti seopisuju kao osobe koje su “usvom svijetu”. Mnogi autisti kojidobro funkcioniraju opisujudva svijeta: “svoj svijet” i “vanjs-ki svijet”. Mnogi autisti svojaiskustva opisuju kao “razmi{lja-nje u slikama”. Ozbiljne osjetnepromjene prate autizam, a nekimisle da su one izvor autizmate se moraju razumjeti kako bise shvatio poreme}aj.

Autizam se danas definira kaoorganski razvojni defekt mozgakoji se o~ituje nemogu}no{}urazvoja jezika komunikacije iostalih oblika dru{tvene komu-nikacije. Javlja se u 2-5 djece na

10 000 ro|enih i 1, 5 puta je~e{}i u mu{karaca. Jedna je odteorija koja obja{njava autizam

takozvana “teorija misli” kojapodrazumijeva poreme}aj spo-sobnosti procjene misli drugihljudi. Normalna djeca ovusposobnost stje~u nakon ~etvrtegodine. Neka autisti~na djecapokazuju iznimne motorne,

matemati~ke i druge vje{tine.êsto su opsesivno okupiranaobjektima u kretanju, svjet-lo{}u, teku}om vodom ili rotira-

ju}im objektima. Kod ve}ineautisti~ne djece poreme}aj seprepozna kasnije u djetinjstvu,a teìna ovisi najvi{e o kvocije-ntu inteligencije. Neka djecapostupno nau~e govoriti i mogupokazati izuzetnu nadarenostza matematiku ili umjetnost.Oko 30 posto autisti~ne djecedobije epilepsiju. Sa starenjemsve osobine autizma postajuizraènije. Zna~ajno pobolj{a-

nje se moè o~ekivati u jednogod 20 djece.Uzrok autizma je nepoznat.

Neki primjeriutjecaja o{te}enogosjetnog sustava

[to je autizam?

Opsesivno slaganje !predmeta moèukazivati na autizam

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


01.04.2010.godineu moje vrijeme22

!

Pri~a o Radio Biha}u, koji je 28.marta proslavio 44. ro|endan,pri~a je i novinarstvu u Biha}u.Biljeèni su usponi i padovi.Svjedok uspona iz sedamdesetihgodina pro{log stolje}a je i Ferid

Muli}, sekretar Kantonalnog odb-ora SDP USK-a. Sredinom 1969.godine do{ao je list “Krajina”.“Novine su bile me|uop{tinsko

glasilo. Kako je tada me|uo-p{tins-ka saradnja zapela, “Krajinu” je

finasirao samo Biha}. Najboljerje{enje je bilo fuzija s Radio-

Biha}em. Ve} 1970. godine osno- vano je NIRDRO (Novinsko-izdava~ka i radio difuzna radna orga-nizacija) “Krajina”. Imenovan sam

za direktora i glavnog i odgovornogurednika”, pri~a Muli}.

Ideja

Muhameda Muli}a

Pro{le su tek ~etiri godine od osni- vanja Radio - Biha}a. Osnovala ga je Op{tinska konferencija SSRN-a,na ~ijem ~elu je bio Jusuf Loni}.Prihva}ena je ideja Feridovog

brata, Muhameda Muli}a –Dabude, dopisnika Radio –Sarajeva. Program je emitovan od13 do 19 sati, a dominirala jeemisija “@elje i pozdravi”. Radio jebio skromno opremljen i za

tada{nje uslove, a program je emi-tovan na srednjetalasnoj frekve-nciji 202 i pokrivao je tada{njepodru~je op{tine Biha}. Redakcija

je bila smje{tena u “Ajninojkafani”, u blizini restorana “Gur-man”, a studio u dana{njoj zgradi“Krajinaputeva”.

“U ure|iva~ki kolegij izabrani su:Safet ]urtovi}, Hasan Bi{}evi}, Nikola Radi}, Milka Orli} i Silva Zaninovi}. Uz stvaranje boljihtehni~kih pretpostavki, modernizo-

vanje studijske opreme nabavljen jei automobil za potrebe redakcija,istina “fi}o”, ali to je bio ogromannapredak, pro{irivanje “novinarskebaze” omogu}ilo je da programobavezno zapo~injemo vijestima, adnevnik smo fiksirali u 16 sati ukojem smo objavljivali i priloge sterena,” sje}a se Muli}.

Popularni sadràji“Novost je bio i meteorolo{ki izvje-

{taj za podru~je Biha}a, koji smorealizovali u saradnji s Meteorolo-

{kom stanicom Biha}. Izuzetno slu{ana bila je i emisija “Savjetiljekara”, u kojoj su bili zastupljeninajpoznatiji doktori iz regionalnebolnice Biha}”, kaè Ferid Muli}.NIRIRO “Krajina” je po~etkomrata pretrpila izmjene. Novine suiz objektivnih razloga uga{ene, aosnovana je televizija. I firma jepromijenila ime u RTV Biha}.Poslije rata Radio – Biha} je pono-

vo ostao sam. Novinska i televiz-ijska djelatnost prenesene su nakantonalni nivo. Ostalo je tek ime.

Sre}om, odlukom Op}inskog vije}a, Radio televiziji Biha} su vra}ene novinska i televizijska dje-latnost. Pokrenute su novine037Plus, a 037Televizija je uzavr{noj fazi priprema za po~etak emitovanja programa.

Zabiljeìo: M. KALIMAN

Crtice iz ìvota: Ferid Muli}

! NIRIRO “Krajina” je po~etkom rata pre-

trpio izmjene. Novine su iz objektivnihrazloga uga{ene, a osnovana je televizija.I firma je promijenila ime u RTV Biha}.Poslije rata Radio – Biha} je ponovo ostaosam. Novinska i televizijska djelatnostprenesene su na kantonalni nivo. Ostalo je tek ime! Odlukom Op}inskog vije}a, Radio televiziji Biha} su vra}ene novinska i televi-zijska djelatnost. Pokrenute su novine037Plus, a 037Televizija je u zavr{noj fazipriprema za po~etak emitovanja programa

! Po~etkom sedamdesetih godi-

na u informativnim emisijama

Radio-Biha}a dominirale su vijesti

o pripremama za izgradnju auto-

puta Zagreb - Biha} - Split.

Biljeìla se svaka vijest vezana za

ovu planiranu investiciju. Pisalose i o odzivu upisa samodopri-

nosa za auto-put. Emitovanim

reportaà-ma s trase Li~ka

Kaldrma – Strmica, slu{aocima

se opisivalo kuda }e auto-putem

ka moru i oni i turisti. Onda je

do{la 1971. godina, “hrvatsko

prolje}e” i silazak s politi~ke

scene Savke Ku~ar i Mike Tripala.S njima su anulirani i planovi

izgradnje ovog auto-puta.

Auto-put neostvarena èlja

! NIRIRO “Krajina” bila je

prisutna i dodatnim mani-

festacijama u Biha}u. Prvi izbor

sportiste godine organizovan je

krajem 1970. godine. Ostalo je

zapisano da je to priznanje

ponio Adem Jusufagi} - Zira,

tada{nji nogometa{ NK

“Jedinstvo”.Na priredbi “Prvi pljesak”, koja je

tako|er organizovana te godine u

kategoriji zabavne muzike pobije-

dio je Toni Jankovi}, a me|u

narodnjacima najuspje{niji je bio

Ahmet Bajri}.

NK “Jedinstvo” je bilo ~lan Druge

nogometne lige-grupa Zapad, pa

se s utakmica iz Biha}a i s gosto-

vanja na talasima Radio-Biha}a javljao Esad Zjaki} - Sesa.

Popularne manifestacije

Pri~a o Radio Biha}u

Radnici RTV Biha} odali su po~ast jednom odosniva~a Muhamedu Muli}u - Dabudi

!44. ro|endanRadio Biha}a

Bra~ni parPe~enkovi}

obradovao nas je posjetom idarom od srca

"

#U program suse javljali~estitari

$ TV ekipa

vrijedno sepriprema za

po~etak emiti-ranja programa

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


01.04.2010.godine kultura 23

! U organizaciji Ministarstvaprivrede Vlade USK-a i Zavoda zaza{titu spomenika u cazinskoj“Sedri” u petak 26. marta, preze-

ntiran je projekat na temu za{titestarih gradova na ovom podru~ju injihovo osposobljavanje zapotrebe turizma.Na podru~ju Unsko-sanskog ka-ntona postoji nekoliko srednjovje-kovnih gradova, utvr|enih biserana{e povijesti, koji, zbog nebrigenadle`nih institucija, godinamapropadaju i nestaju. Naime, nizvo-dno rijekom Unom, od Martin-Broda do Bosanske Kostajnice,obale ove kraji{ke ljepoticena~i~kane su ostacima povijesnihutvrda, koje predstavljaju svje-do~anstva burnih vremena ovog

dijela na{e zemlje, re~eno je napo~etku ovog okruglog stola.

Protok vremenai ljudska nebriga

Da nebriga ne potje~e isklju~ivo iz

novijeg vremena, govori i podatak da je svojedobno u potpunosticiljano sru{en stari grad Kastrumili Dub u Bosanskoj Dubici, s ~ijimmaterijalom je nakon Drugogsvjetskog rata izgra|ena dionicaputa Bosanska Dubica - BosanakaGradi{ka. Za vrijeme posljednjegrata u Prijedoru je do temelja

uni{ten stari grad Berek. Kakogradovi na podru~ju USK-a ne bidoìvjeli istu ili sli~nu sudbinu,protekle godine uposlenici Zavodaza za{titu spomenika USK-apokrenuli su akciju ~i{}enja i tra-

jne za{tite starih gradova.U prvoj fazi ~i{}enja angaìralismo mje{tane, rekao je Mujadì},dodav{i da ih je iznenadio odziv gra|ana i opseg ura|enih poslova.

Turisti~ka ba{tina

i bogatstvo

î{}enje unutra{njosti zidina ibliè okoline starih gradovauistinu je najteì dio akcije. Nakontoga uslijedit }e arheolo{kaistraìvanja, potrebna konzervaci-

ja i sanacija, te sre|i-vanjepapirologije”, nagla{eno je.

Nakon zavr{etka navedenih poslova, struka }e re}i kako se ti grado- vi, svaki pojedina~no, mogu koris-titi u turisti~ke svrhe. Tek tada }ese raspisati me|unarodni tenderiza njihovo izdavanje i kori{tenje.

Tako na primjer na podru~juBiha}a postoji {est utvrda, koje senakon obnove mogu koristiti zaturisti~ke i ugostiteljske svrhe,navedeno je. To su Sokolac,

Vrnogra~, Ora{ac, Ostrovica,Havala i manastir Rmanj. Ura{~i{}avanje srednjovjekovnihutvrda prvi su se uklju~ili mje{taniKulen-Vakufa, Sokoca i Klju~a, tesu predvi|eni posao zavr{ili kra-

jem protekle godine. Danas su ovigradovi ponovno otkriveniznatièljnim pogledima putnika,isti~u predstavnici nadle`neop}inske slu`be, Muzeja i ArhivaUSK-a, te umorni mje{tani koji su

svakodnevno radili. I gra|aniBosanske Krupe se pripremaju daobnove svoj stari grad – Pset.U Velikoj Kladu{i su to ve} uradili,u Cazinu se uskoro planira obno-

va povijesne jezgre Ostro{ca, aisto }e uslijediti i u BosanskojKrupi te u Buìmu.

H. ALIJAGI]

! U Gradskoj galeriji Biha} u ~etvrtak 25. marta,otvorena je zanimljiva izlo`ba trojice umjetnika kojirade odvojeno, a izlaù kao grupa.Nekako istovremeno i sa sli~nim motivima sedamde-setih godina proteklog vijeka Anto Kajini}, MirkoMari} i Edin Numankadi} pojavili su se na likovnojsceni Sarajeva i BiH. Osim prijateljstva ujedinilo ih jei zajedni~ko gledanje na umjetnost koja je poosje}ajnosti ove trojke morala izmaknuti realizmu.Bila je to, za to vrijeme, prava revolucija u malom. To

ih je vjerovatno i spojilo u grupu ~iji je naziv potekaoiz inicijala imena, KAMMEN, koja traje do danadana{njeg kao zalog prijateljstva i zajedni~kog tra-ganja za originalnim likovnim izrazom.

Psiholo{ki trenutakPojedina~no gledaju}i, Ante je sa najlona pre{ao naplo~u na kojoj istraùje redukcionisti~ke mogu}nostislike. Iako se koristi ikonografskim znakom on garedukuje na same za~etke likovnosti od pe}inskogcrteà do zapisa na bosanskom ste}ku. On istraùjepsiholo{ki trenutak. Strah pisca pred bijelim papirom,kompozitora pred crno-bijelim tipkama, slikara predbijelom povr{inom su trenuci koji ga inspiri{u da ihslikarski istraì.Mirko se fotografijom bavi kao grafikom.

Portretiraju}i likove on kazuje da je svaki ~ovjek poru-ka. Iz iskustva azilanta i porukom na majicama onihkoje portretira, poigrava se odre|enim zna~enjima.

Sve prolazi, ostaju zapisiKroz iskustva rata, koji je proìvio u Sarajevu, Edinevoluira u svom likovnom iskazu pribjegavaju}izapisu kao jedinom trajnom svjedo~anstvu o svemu{to je proìvljeno. Prolaze ratovi i politike, mijenjajuse dràve, a ostaju samo zapisi da je ne{to bilo. I onse koristi redukcijom ne razme}u}i se koloristi~kimmogu}nostima smje{taju}i zapis u likovni okvir.Tehnikom vi{eslojnog nano{enja materijala sugeriraprotok vremena, ili tehnikom nastrugavanja istraùjeprapo~etak.Ova trojka i danas izlaù zajedno, mada djelujusamostalno. Kada su prvi put nastupili vjerovatno

nisu razmi{ljali o tome da pripadaju trima naciona-lnim zajednicama. Danas su svjesni toga i ba{ zatonastupaju jedinstveno i na neki na~in predstavljajulikovnu reprezentaciju BiH.

H. ALIJAGI]

! Udruènje mladih “Cazin.

net” nastavlja sa afirmacijomku-lturnih de{avanja napodru~ju op}ine Cazin.Udruènje organizuje kul-turnu manifestaciju “Krajtanana {adrvana” koja za ciljima evociranje uspomena na

velikana sevdalinke, rah-metli Bajru Redì}a, ali ipodu~avanje mla|ih gen-eracija o ljudskoj i profesion-alnoj veli-~ini ovog iznimnogmuzi~ara.Manifestacija }e se odràti ucazinskom Domu Kulture,tre}eg marta s po~etkom u19 sati. Kao u~esnici }e se

pojaviti: V ehid Guni}, Mensur Ajdinovi}, Selma Cazinki}, Emir Pu{kar, Husnija Malko~,

Boàna Todorovi}, Sanel Redì}, Haris Pu{kar, Husein Toromanovi},

Sanid Redì} i sastavi VIS “Lira” iCazinski tambura{i.Na ovoj manifestaciji poredizvanrednog doìvljaja osebujnog

stvarala{tva Bajre Redì}a,Udruènje mladih “Cazin. net”ozvani~it }e pokretanje inicija-tive za imenovanje jedne uliceu Cazinu po rahmetli Redì}u.Pokrovitelj doga|aja je Minista-rstvo obrazovanja, nauke, ku-lture i sporta USK, a prijateljiprojekta udruènju su DomKulture Cazina i medijskipokrovitelji: portal Cazin. net,nezavisne novine “Reprezent” isedmi~ni list RTV Biha}

“037 Plus”.U sklopu ve~eri bit }e prikazan idokumentarni film “Tako je sviraoi pjevao Bajro Redì}”, autora

Vehida Guni}a.

Gradska galerija Biha}

KAMMENk’o kamen! Ova trojka i danas izlaùzajedno, mada djeluju samostalno.Kada su prvi put nastupili vjerova-tno nisu razmi{ljali o tome da

pripadaju trima nacionalnimzajednicama. Danas su svjesnitoga i ba{ zato nastupaju jedi-nstveno i na neki na~in predstavljaju likovnu reprezentaciju BiH

“Kraj tanana {adrvana”Udruènje mladih “Cazin.net”

! Mladi Cazinjani orga-

niziraju manifestaciju upomen na velikana sevdalinke Bajru Redì}a

Budu}i turisti~ki proizvodPrezentiran projekat o starim gradovima USK-a

! Zavod za za{tituspomenika USK-a

pokrenuo akciju~i{}enja i trajneza{tite starih gradova

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


01.04.2010.godineindex24

! Rektor Univerziteta u Biha}u prof. dr. Refik [ahi-novi} sa prorektorom za nau~no - istraìva~ki rad ime|uuniverzitetsku saradnju u zemlji i inostranstvu,doc. dr. Ekrem Pehli}, posjetili su Be~ i AkademijuDidactica.Potpisan je Ugovor o saradnji i dogovorene aktivnostikoje }e se provesti u skorije vrijeme, kao {to su: stru~no

predavanje za studente njema~kog jezika, posjeta dvaasistenta sa Pedago{kog fakulteta Didactici, te zajed-ni~ka promocija saradnje koja }e biti odràna polovi-nom aprila u Biha}u. Na ovoj promociji prisutni }e bitiprivrednici Austrije, predstavnici Privredne komore

Austrije, kao vode}i privrednici USK-a i akademskezajednice.

! Prvi put u historiji Univerziteta u Biha}u, a shodnonovousvojenoj zakonskoj proceduri, rektor i dekanifakulteta birani su po normativima akademske

autonomnosti. Senat Univerziteta u Biha}u nasjednici, odràno 25. marta, jednoglasnom odlukom~lanova ovog tijela za rektora je izabrao prof. dr.Refika [ahinovi}a sa Biotehni~kog fakulteta.Doc. dr. Fadil Islamovi} sa Tehni~kog fakultetaizabran je za prorektora za nastavu i studentska pitan-

ja, a za prorektora za nau~noistraìva~ki rad ime|uuniverzitetsku saradnju izabran je doc. dr.Ekrem Pehli}.Data je saglasnost na izbor dekana Pedago{kogfakulteta prof. dr. Nijazu Skenderu, a na izbor

v.d. dekana Biotehni~kog fakulteta data je saglas-nost doc. dr. Halidu Maki}u.

! KO SS VOiZ USK na zadnjoj je sjednici analiziraopokazatelje vezane za predloèni budèt USK za2010.godinu, u dijelu koji se odnosi na visoko obrazo-

vanje. Nakon rasprave jednoglasno je zaklju~eno da seizrazi nezadovoljstvo predloènim budètom za visokoobrazovanje.Zatraèno je da se zbog obaveze pla}anja razlika pla}apo Kolektivnom ugovoru za 2009.godinu, obavezepla}anja pla}a po Kolektivnom ugovoru za 2010. iobaveze pla}anja ostalih naknada po Kolektivnomugovoru za obje budètske godine te pla}anja materi-

jalnih tro{kova za teku}u godinu, pove}a predloèni

iznos budèta za 3,5 miliona KM.Na osnovu statutarnih odredbi, a zbog isteka mandatana koji je izabran, razrije{en je du`nosti dosada{njipredsjednik, Esad Bajramovi}, a na tu du`nost jeizabran Meho âu{evi}.

! Kroz {kolovanje, odosnovne {kole do fakultetakroz na{e ìvote prolazeu~itelji, nastavnici i

profesori. Svaki od njihna nas ostavi dojam, neke volimo, neke ne a najboljepamtimo. Ko je najboljiprofesor i za{to, tema jena{e ankete. Anketiranistudenti isticali su da im je jako bitan pristup radaprofesora kako bi {tolak{e usvojili znanje.

Odabrati najboljeg profesora nije jednostavan zadatak. Svaki odnjih je tu da nam preneseodre|eno znanje koje mi do tadnismo imali. Me|u njima se isti~uoni koji nam to prenose kroz prist-up prilago|en nama studentima,dok drugi to rade kroz odre|enu

strogo}u koja nama i nije ba{“draga”. Po{to se nalazim jo{ napo~etku fakultetskog obrazovanja,

jo{ nisam upoznala profesorakojeg bi izabrala kao najboljeg.Nadam se da }e se u toku mogdaljnjeg studiranja pojaviti profe-sor kojeg }u se rado prisje}ati inazvati najboljim.

Nedavno sam zavr{io Tehni~kifakultet u Biha}u. Tokom {kolo-

vanja imao sam priliku slu{ati pre-davanja kod mnogo profesora kojisu dolazili iz cijelog regiona. Pomom mi{ljenju, najbolji profesor

je prof.dr.sc. Mervan Pa{i}, kojinam je predavao Matematiku I iMatematiku II. On je imao jako

jednostavan pristup studentima, azanimljive i jako efikasne metodeza poja{njavanje matemati~kihproblema i preno{enje znanja nastudente.

Za mene li~no jedan od najboljih inajkvalitetnijih profesora, nesamo na Pravnom fakultetu, ve},op}enito, i na Univerzitetu jeste

prof. dr. Dènana âu{evi}, kojana na{em fakultetu predaje tripredmeta. Ono zbog ~ega je prof.âu{evi} ostavila na mene dojam

jest njeno nastojanje da namprezentira nastavnu materiju nana~in bliì svakodnevnici, u ~emu

je i uspjela, umjesto suhoparnogizno{enja povijesnih datuma i~injenica. Najvi{e mi se na njenimpredavanjima svidjelo to {to je odnas traìla da shvatimo sr` pred-

meta, da u|emo u dubinu proble-ma i analiziramo ga, te da primi-

jenimo ste~eno znanje na situacijuu BiH. Svi|a mi se {to vi{e cijenina{e mi{ljenje umjesto napametna{trebanih fraza, i {to nas setrudila nau~iti da razmi{lja-mo

kao pravnici, te nam na taj na~inpomogla da se adaptiramo novojsredini, {to nije bilo lako, jer smotek iza{li iz srednjo{kolskih klupa izakora~ili u svijet prava. Ovomprilikom joj se zahvaljujem naznanju koje mi je pruìla i èlim

joj mnogo uspjeha u daljnjemradu.

Nisam jo{ upoznao sve profesorana fakultetu, jer sam tek prva god-ina Pravnog fakulteta, ali krozdosada{nji tok predavanja, mislimda je doc.dr Nevzet Veladì},izvrstan profesor, zbog njegovogpristupa nastavi i naravno premanama studentima.

Nijednog profesora, sa kojim samse dosad susrela, ne bih posebnoizdvajala, jer ve}ina njih ima

osobine dobrog i kvalitetnog pro-fesora i predava~a. Kad bih nekogmorala izdvojiti, bio bi to prof.dr.Zvonimir Tomi}, jer izuzetnocijenim njegov autoritet i stav, nje-govo znanje i iskustvo, na~inodràvanja predavanja i preno{e-nja znanja, te na~in polaganjaispita.

Emina [ahinovi}

Arman Ze~irevi}Maja Mirkovi}

Dèmal Kuri}

Erna Hadì}

Me|uuniverzitetska saradnja

Izabrano rukovodstvo Univerziteta u Biha}u

Akademija Didactica

Prvi izbor po normativima autonomnosti

Profesori nezadovoljni predloènimbudètom za visoko obrazovanje

Predsjednik sindikata Meho âu{evi}

Na{a anketa:

Ko je najbolji profesor i za{to?

Studiram pred{kolski odgoj naPedago{kom fakultetu u Biha}u.Najbolji profesor, po mom mi{lje-nju, je prof. dr. Halid Merdani} zbogakademskog autoriteta na preda-

vanjima i {to zna prenijeti znanje na

svoje studente. Posebna vrijednostsu predavanja ovog profesoranakon ~ega veoma malo vremenami je potrebno da uz knjiguu~vrstim predstavljeno gradivo.

Edvina Mori}

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


01.04.2010.godine index 25

! Biha}ki Univerzitet istrgnuo

se iz ruku politike, ruku koloneposlanika, ministara i premi-

jera, koji su pred kameramaponavljali da je “ulaganje uobrazovanje, najisplativnijeulaganje”, a da pri tome nisuoti{li dalje od ove floskule.Posljednjim promjenama, kojesu okon~ane izborom rektoraUniverziteta i dekana fakulte-ta, po~ela su bolja vremena,

vremena u kojima }e seUniverzitet okrenuti ka studen-tu, tako barem oni o~ekuju.

“Izgibe moj narod,

jer je bez znanja”Univerzitet u Biha}u, proteklih

je godina imao imid` institucije za {tampanje “papira”, dije-lom zbog subjektivnog doìvl-

jaja da “gradi} poput Biha}a nemoè imati Univerzitet”, a

dijelom zato {to je to istina. Utom kontekstu, te{ko je a ne

sjetiti se izjave vo|e ve}ine uSkup{tini Unsko-sanskog kan-tona, u vrijeme kada je formi-ranje prve ovda{nje visoko{ko-lske ustanove do{lo u sukob s

postoje}im zakonima: “Ja nasebe preuzimam odgovornost.Dok mi pri~amo o zakonu,dotle Pale i [iroki brijeg {tanca-

ju inènjere i profesore”.Biha}ki Univerzitet jednom jemorao postati institucija za sti-canje, prvo znanja, a onda i“papira”.Da{ak tih promjena naEkonomski fakultet u Biha}u,donio je i donosi novoimeno-

vani dekan dr. Cari{a Be{i} i netvrdi ovo redakcija, nego, prije

svih, studenti pomenutogfakulteta.Dr. Be{i} najavljuje da }eEkonomski fakultet postatiobrazovna institucija i trì{nilider u oblasti obrazovanja, naovom podru~ju.BiH nema zna~ajne prirodneresurse, poput nafte i plina,ova zemlja potencijal ima imoè imati jedino u znanju.Ovo je jo{ jedna floskula, koje}e to i ostati ukoliko seovda{nje obrazovne institucijene okrenu trì{nim uslovimaposlovanja, a u takvim uslovi-

ma potro{a~ je mjerilo svega. Uovom slu~aju, potro{a~i su stu-denti. Zdravo obrazovanje tre-balo bi rezultirati zdravimna~elnikom, ministrom, premi-

jerom, kako bi se izbjeglasituacija u kojoj profesor, kaopredstavnik sindikata od svogbiv{eg u~enika i studenta traìbarem ~etvrtinu njegove plate.“Moramo stvoriti takav odnos,u kojem je student-sve, onozbog ~ega smo svi ovdje. Akonema studenta, nema fakulte-ta, nema univerziteta. Kreiramtakve odnose i tako }e se ovdjesvi morati pona{ati. Studente

niko ne moè i ne smije pla{itii omalovaàvati”-odlu~an je dr.Be{i}.Dugokreirani odnos svakako jete{ko promijeniti pa otpore

promjenama treba o~ekivati.Me|u studentima, popularniprofesor Be{i}, primjer je savre-menog edukatora, koji je u

stalnom kontaktu i dodiru sastudentima.

Premalo

kvadrata, previ{e

nau~nih disciplina

Pored odnosa na relaciji stu-dent-predava~, da bi se stvaripromijenile u korist studenata,potrebno je izvr{iti cijeli nizpromjena. Za fakultet “pomjeri studenta” potrebno je i

mnogo vi{e od 300 metara

kvadratnih. Naime, na ovojpovr{ini trenutno su smje{tenesve kancelarije, slu`be islu{aonice Ekonomskog fakul-teta u Biha}u.“U proteklih godinu dana, shva-tio sam da imamo divnu djecu, gladnu i èdnu znanja, ali im to

znanje naprosto nema ko prenijeti. Ako neko misli da je ovo prazna fraza, neka samo pogle-da radnu listu na{eg fakulteta,

na kojoj su svega ~etiri profesorai jedna docentica.” - kaè dr.Be{i}.Za “fakultet po mjeri studenta”

- premalo. Stoga }e, najavljujedekan Ekonomskog fakulteta unajskorije vrijeme biti zapo-sleno jo{ pet profesora i tomladih profesora, spremnih isposobnih da prate trendove.Nesklad izme|u zahtjeva

trì{ta i potreba privrede, s jedne, te aktuelnih nau~no-nastavnih planova i programana doma}im visoko{kolskimustanovama star je baremkoliko i Univerzitet u Biha}u.Stoga }e se postoje}i nau~nonastavni programi i na studiju3+0 i na studiju 4+1 biti pred-metom revizije i promjena.“Mi jednostavno moramo revidi-

rati i smanjiti broj nau~nih dis-ciplina, koje se izu~avaju. Sve se

mijenja, samo su promjene kon-

stantne, a u ekonomskoj naucidesile su se velike promjene. Miim se moramo prilago|avati” -isti~e dr. Be{i}.

Ekonomski

fakultet, nosilac

rasta i razvoja?

Najsvjetlija ta~ka Ekonomskogfakulteta u Biha}u, jo{ od kada

je osnovan bio je njegov Ekonomski institut.Ovaj institut, proteklih je godi-na izradio nekoliko izuzetnokvalitetnih razvojnih i investici-

jskih programa, na kojima suovda{nja preduze}a, ~iji sumenad`menti uvaàvali nau-ku, bazirala svoj rast i razvoj.Ekonomski fakultet u Biha}u,kroz sli~ne projekte, moè imora dati poticaj regionalnomrazvoju, moè i mora servisiratikako kantonalnu Vladu, tako iovda{nja preduze}a.Institut Ekonomskog fakultetamora biti stavljen u funkcijukreiranja novih znanja, zapotrebe ovda{nje privrede, asve s ciljem op}eg napretka irazvoja.No, ~ak i kad u ovu funkciju

aktivira sve raspoloìve kapa-citete, anga`man Instituta ne}eovisiti samo o Ekonomskomfakultetu, ve} prije svega ointeresu ovda{njih preduze}a,ali i izvr{ne vlasti, prije svih

Vlade USK.Mo`da je upravo sada do{lo to

vrijeme, jer vra}aju}i se na prveredove ovog teksta, “dijete”ipak treba odrasti i osamostalitise, da bi ga “roditelj” uvaàvaokao sebi ravnog.

037Plus

! Kantonalni sud u Biha}u, upredmetu upisa uskla|ivanjasa zakonom na osnovu Zakonao registraciji poslovnih subje-kata u F BiH, odlu~uju}i oàlbama protupredlaga~aizjavljenim od strane Unsko-Sanskog Kantona, zastupanogpo zamjeniku Kanto-nalnogpravobranioca Aidi \uli} iMinistarstva obrazovanja,nauke, kulture i sporta USK-a,zastupanog po ministru AmiraHadì}a donio je rje{enje

kojom je àlbu Unsko-sanskogkantona odbio. Ujedno,prvostepeno Rje{enje o regis-traciji Univerziteta kaopravnog lica je potvr|eno.

Podsje}amo, nakon {to je u januaru Univerzitet u Biha}uregistrovan kao pravno lice uOp}inskom sudu u Biha}u,kantonalni ministar obrazo-

vanja Amir Hadì} je putemKantonalnog pravobranila{tvauloìo àlbu Kantonalnomsudu na registraciju Univerzi-teta, te slu`beno preporu~ioorganima Univerziteta da sesuzdrè od aktivnosti izboraupravlja~kih struktura Univer-ziteta, organa rukovo|enja

Univerziteta i fakulteta, kao idrugih aktivnosti koje seprovode na Univerzitetu, dopravosna`nog okon~anja sud-skog postupka.

Preporuku kantonalnog mini-stra obrazovanja (u me|uvre-menu je Hadì}u i kompletnoj

Vladi izgla-sano nepovjerenje)su u rukovodstvu Univerzitetatad odbacili, a procedure izbo-ra upravnih organa Univerzi-teta se nastavili uz potpunoodvajanje Univerziteta od poli-ti~kih uticaja i kontrole poli-ti~ke vlasti.Kantonalni sud je, odlu~uju}i oovom, mjeru osiguranja pred-loènu od resornog ministarst-

va za odlaganjem izvr{enjarje{enja o registraciji Univerzi-teta u Biha}u, ocijenio nedo-pu{tenom.

•

Kantonalni sud odbacio àlbu Vlade USK

Univerzitet je pravno lice

037Plus predstavlja: Cari{a Be{i}, dekan Ekonomskog fakulteta

“Student je sve”! Moramo stvoriti takav odnos, u kojem je stu-dent - sve, ono zbog ~ega smo svi ovdje.

Ako nema studenta, nema fakulteta, nema

univerziteta. Kreiram takve odnose i tako }e se

ovdje svi morati pona{ati. Studente niko ne

moè i ne smije pla{iti i omalovaàvati

! “Dr. Cari{a Be{i} ro|en je uBosanskoj Otoci 1959.g., gdje

je zavr{io osnovnu {kolu kaonosilac Vukove diplome.Maturirao je u @eljezni~koj{koli u Sarajevu, kao najboljiu~enik u istoriji {kole.Diplomirao na Ekonomskomfakultetu u Subotici 1997.godine. Na istom fakultetu,

2001. odbranio magistarskirad iz oblasti marketingmenad`menta. Doktorirao2005. godine na Tehni~komfakultetu “Mihajlo Pupin” uZrenjaninu, tema:“Istraìvanjeben~markinga kojidetermini{u poslovnuizvrsnost”

Autor je 131 nau~no-stru~nog rada, 18 knjiga, 43saop{tenja internog karakterai recezent pet knjiga.

“Moderan, savremen profesor i edukator, koji ispunjava svi- jetle zahtjeve, da se izrazim studentskim slengom, morabiti “cool”, mora biti “in” i u stalnom dodiru sa studentima.

S druge strane, za studenta su najva`niji rad i upornost, patek onda talent. Najuporniji zavr{avaju fakultet, najupornijiosvajaju Mount Everest”.

[ta je najva`nije?Iz biografije

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


01.04.2010.godine037 extra26

! Pro{log petka na{ multiplex jeponovno uspio ostvariti zacrtanicilj organiziranjem koncertagrupe “Letu {tuke”. Sarajlije kojese uvijek rado vra}aju u na{ gradi ovaj put su potvrdile da spravom uìvaju veliku popu-larnost u ovom dijelu BiH. Kino“Una” je pro{log petka bilo punomladih Bi{}ana koji su s nestr-pljenjem do~ekali [arana i

ekipu.Dvoipolsatni koncert ispunio jeu potpunosti o~ekivanja fanovakojima su “[tuke” odsvirale svojcjelokupan opus od ve} kultnog“Minimalizma” do numera saposljednjeg albuma. Negdje okopono}i vesela masa pobrinula seda Sarajlije ne odu tako lako sastage-a, a i oni sami su se èljeli

jo{ jednom oduìti publici koja

im je poklonila povjerenje.Uslijedio je bis, uz jo{ dvijepjesme koji ozna~io kraj koncer-ta. “[tuke” su odlepr{ale veomazadovoljne, a u aprilu, kad sveprocvjeta o~ekujemo ruù.Naravno, onu muzi~ku, jer uKinu “Una” najavljuju i koncertRizze Ruè. Naravno, opet je upitanju petak, a datum }emoobjaviti pravovremeno.

! Pro{le subote Bi{}ani suproslavili otvor nove diskoteke“Life” u centru grada. No}ni ìvotBi{}a obogatit }e savremenoure|eni caffe-bar – discoteque, ~iji

je kapacitet 500 mjesta za sjede-nje. U ure|enje interijera uklju~iose i na{ “tata – mata” za sve dobrestvari Raif Ferhatovi}. Za dobarprovod na otvaranju je bilazaduèna grupa “Scripta”, koja je

atmosferu u publici, kao i uvijek,dovela do usijanja. Uz Zoska iekipu, raju su po{teno na svojna~in zagrijali biha}ki bend

“Start” i gosti iz Zenice “Etnotransbend”. Kako za 037Plus otkrivamendad`ment “Life-a”, dobrezabave ne}e faliti ni radnim dani-ma. Svakim danom od 10 ujutro

do 22 sata svi posjetitelji èljnidobrog provoda }e uìvati uz“zabavnjake”, a ljubitelji folka nasvoje }e do}i od 22 sata do kasnou no}. Za poklonike rock & rolla

svake sedmice organizirat }e serock party uz nastupe najaktuelni-

jih bendova. “Life” ima ambicijuda zadovolji sve ukuse i postaneìla kucavica gradskog no}nogìvota. Reakcije na{ih mladihsugra|ana su odli~ne. Presretni su{to kona~no imaju diskoteku ucentru grada do koje mogu

do{etati. O~ekujemo jo{ punodobrih party-a koje }emo sa zado-

voljstvom pratiti.Priredila: Emira GLUMAC

Foto: Aljo{a BOBI]

Kad }e taj petak...

“Letu {tuke” potvrdili

popularnost u Biha}u

Kona~no imamo diskoteku do koje moèmo do{etati

“Life” novo mjesto za izlazak

! Rock grupa “Emir & Frozen Camels” je izdala novisingl pod nazivom “Tebe volim”, a uskoro slijedi i videospot. U pitanju je prvi animirani video spot ove grupenastao u francusko-bosanskohercegova~koj koprodukci-

ji. Animaciju potpisuje poznati francuski umjetnik JeanMarc Peytavin. Pjesma “Tebe volim”, mada na prvipogled u potpunosti ljubavna, u svojoj osnovi predsta-

vlja pri~u o veoma aktuelnom socijalnom raslojavanjuna{eg “novokapitalisti~kog” dru{tva. Tema je zabranje-na ljubav dvoje ljudi iz razli~itih dru{tvenih slojeva. Jo{uvijek je aktuelna i potraga za bh postavom “smrznutihkamila”, a svi zainteresovani bh. rockeri mogu se javitina adrese EFC grupe ili “Panta Rhei” agencije, koja orga-nizuje audiciju za nove ~lanove “Emir & FrozenCamels”-a. Dakle, rockeri ne ~ekajte, ugrabite ovurijetku priliku. Mi }emo naravno dràti pal~eve da tobude ba{ neko od vas.

! Biha}ka rep scena egzistira ve} dugo, ali i u ovom

dijelu BiH prakti~ki je ilegala. Muzi~ke produkcije ovu vrstu muzike ignoriraju, ali bez obzira na to mladiautori ne posustaju objavljuju}i svoje demo snimke nainternetu. Jedan od najupornijih ovda{njih repera je

Alen Hodzic a.k.a Mc Chippa (Pachi), koji za 037Pluskaè...- Imam 23 godine, a repom se bavim pune 2 godine.Snimio sam demo album pod nazivom “PaChizzLe StYle”.

Trenutno radim numere za novi album pod nazivom “Pun Pogodak” koji je jo{ u fazi izrade. Mixtape }e sadràti 16 pjesama, a numera “Za Sva Vremena”, je premijernoobjavljena ovih dana kao singl.

Video spot se ve} zavrtio, a gost je Edin Aluki} – Sjena, jo{ jedan biha}ki reper koji uporno traì svoje mjestopod suncem. Rep za ove momke nije samo muzika, ve}ìvotni stil. Tematika pjesama su uobi~ajeni svako-dnevni problemi, situacije u dru{tvu koje ih iritiraju i u

njima izazivaju bunt. Ljubavne rime su im nepoznanica,i rjetko se kad bilo {ta na tu temu omakne. Pachi i Sjenasu do sada nastupali u Velikoj Kladu{i, SanskomMostu i Biha}u, a mixtape koji bi trebao biti zavr{en dokraja aprila najvjerovatnije }e biti promoviran uKulturnom centru.

! Da Biha} ima kvalitetnu hip hop scenu dokazujebiha}ki mladi reper Haris Rahmanovi}, poznat kaoPriki, koji je nakon pet godina upornog rada, snimanja inastupanja, kona~no potpisao ugovor. Vode}i biha}kireper Priki potpisao je za SIPA Music, izdava~ku ku}u iz

Zagreba.Ugovor je potpisanna godinu, a prvi

singl koji izlazi ve} naredne sedmice jerezultat uspje{ne suranje sa grupom

CONNECT iz Zagreba. Izlazakkompletnog albumao~ekuje se po~etkom

septembra. Od zna~ajnijih gostijuna albumu }e se pojaviti Mar~elo,

Edo Maajka, Nino, Protokool i Koolade, kazao nam je Priki.Priki aktivno svira tri instrumenta (klavir, truba,bubanj), a muzikom se bavi kako kaè otkako se rodio.Iako ima samo 23 godine, iza sebe ima bogato muzi~ko

iskustvo prevashodno rade}i kao producent sa hip hopizvo|a~ima.Nakon tri demo albuma, ovo je prvi oficijelni Prikijev album. Priki autorski potpisuje i ovaj album.

Bjanka BAIER

! Gosti na otvaranju caffe-bar – discoteque “Life” u Biha}u bili suZeni~ani. Bend Etnotrans tu no} se predstavio biha}koj publici, a zadobitnu kombinaciju izabrali su repertoar sastavljen od najve}ihmuzi~kih hitova svih vremena.Etnotrans band osnovan je 2006. godine. Od tad ovi Zeni~ani biljeèniz nastupa, i svugdje su rado vi|eni gosti. Kako kaè Haris Abdagi},frontmen benda repertoar im je vrlo {arolik i garantiraju extra atmo-sferu. U to smo se uvjerili i sami pa vam preporu~ujemo - ne propustitenastup Etnotransa naredni put. B.B.

Etnotrans za dobar provod

Novi singl i spot grupe “Emir&Frozen Camels”

“Tebe volim”

Biha}ka rep scena

Alen Hodì} - Pachii Edin Aluki} - Sjena

Priki potpisao za SIPA Music

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


01.04.2010.godine 037 extra 27

Ljubav: Zahvaljuju}i va{oj ma{ti iosje}aju za romantiku uspje}ete dabitno pobolj{ate odnos sa voljenomosobom, jedino pazite da vam se nared-nih dana prijatelj i ro|aci ne mije{aju uprivatan ìvot. Ako budete ulazili usukobe to }e biti uglavnom sa rodbinom.Posao: Ovo je vrijeme kada imate apso-lutnu podr{ku svih saradnika, ali nemo-

jte da vas ponese euforija, pazite da neuradite ne{to {to je izvan zakona jer biste mogli sebi stvoriti probleme koji

vam apsolutno ne trebaju.Zdravlje: Narednih dana slabo vam jeaspektirano: grlo, nos, usta... a postojimogu}nost da nepa`njom sebi nane-sete opekotinu.

Ljubav: Ovaj period donosi vam zani-mljive promjene na ljubavnom planu,imat }ete prilike da kvalitetno pobolj{atesvoju emotivnu situaciju bez obzira da liste u vezi ili sami. Nemojte dozvoliti da

vas voljena osoba za vikend namjernoisprovocira ili izbaci iz takta. Budite nasvom nivou.Posao: Dobar period za one koji studi-raju, koji rade sa inostranstvom ili kojinarednih dana imaju sudske sporove.Jednostavno, recimo da je pravda na

va{oj strani, ali ne prepu{tajte se eufori- ji, ovo je nagrada za va{u upornost. Tra-ga}ete za novim poslovima ili izazovima.Zdravlje: Zdravlje vam moè bitinaru{eno. Obratite pa`nju da vam to nepokvari povoljan period. Malo se opusti-ti i ne ùrite nikuda.

Ljubav: Dobar period i za planiranje ali i

realizaciju svega pozitivnog na emo-tivnom planu, slobodni pripadnici ovogaznaka ima}e priliku za po~etak nove

veze.Bikovi koji su u vezi mo`da }enarednih dana planirati vjen~anje iliprosidbu. Oprez samo za one koji znajubiti ljubomorni da ne pokvarite nekimgestom povoljan aspekt planeta.Posao: Vrlo zanimljiv, uzbudljiv i pomalonaporan period kada }e vad posao pot-puno ophrvati, ali ne}e vam smetati jer ste prepuni elana i spremni na mnogo

ja~e izazove nego }e vam donijeti nared-ni dani. Dobro vrijeme za bilo kakveposlovne aktivnosti (naravno, zakonske)Zdravlje: Malo ste mo`da previ{e osje-tljivi, ali pa`nja voljene osobe pomo}i }e

vam da prevazi|ete svaku krizu.

Ljubav: Stvari ba{ ne idu onako kakoplanirate, ovo je povoljno razdoblje uljubavi za ve}inu ro|enih u ovom znaku,ali mo`da neke stvari uzimate previ{esrcu i te{ko vam je napraviti kompromissa voljenom osobom, ali posesivnostinema mjesta u trenutnoj vezi jer }etesamo poremetiti odnose.

Posao: Pomalo ste umorni i bezvoljni,posao vam nije prioritet, ovakav va{ stav poremeti}e stabilan poslovni odnos takoda moète o~ekivati i ~u|enje od stranesaradnika jer su navikli da svoje obavezeizvr{avate na vrijeme.Zdravlje: Poku{ajte se organizirati iu~initi ne{to za svoje zdravlje, potrebna

vam je kvalitetna promjena ritma ilina~ina ìvota.

Poruke zvijezda 01.04.-08.04.

Ljubav: Stvari vam idu na ruku, a vi blis-tate i volite najintenzivnije {to moète.Nakon vikenda po~inje ne{to mirnije raz-doblje kad va{a veza ulazi u uhodanijiritam, ali ne{to manje dinami~an.Posao: Nastavlja se pozitivna situacijana poslu, iznenadi}e vas podr{ka odstrane ljudi koje ste smatrali neutralnimili nezainteresiranim. Ne odustajte odsvojih zamisli i planova ~ak i onda kad

vam se prepreke u~ine prevelike, jer objektivno ste ja~i od njih.Zdravlje: Ovo je izuzetno povoljnozdravlje za ro|ene u ovom znaku, akopostoje bilo kakvi zdravstveni problemi,oni }e nestati.

Ljubav: Dobar razvoj ljubavnihnastojanja ili doga|anja potrajat}e do vikenda. Nakon toga nastu-pa manje intenzivno razdoblje, aliuz poneku sitniju sva|icu ili pro-

vokaciju. Ukoliko ste jo{ sami,nastavite s osvajanjima samora~unajte da }e vam trebati malo

vi{e napora nego do sada.

Posao: Odli~no se slaète sasvima na poslu iako se ponekadprema svemu odnosite i pomalonezrelo. Kako god bilo, periodpred vama donijet }e vam noveprilike za ugodne poslove.Zdravlje: Manji problemi sa disa-njem ili sinusima.

Ljubav: Va{ ljubavni ìvot razvijat}e se dobro i relativno stabilno.Sklad bi mogao biti naru{en kra-

jem vikenda kada vam predstoji jedna burna situacija u porodicikoja moè samo zakomplicirati

va{, trenutno dobar, odnos aliuspjet }ete rije{iti problem jed-nostavnije nego mislite.Posao: Dobar period ako imateispite ili ste na usavr{avanju.Bi}ete autoritet u svakoj situacijiali bi se moglo dogoditi da nato-

varite sebi na le|a dodatneobaveze koje vam nisu potrebne.Dobro vrijeme za planiranje novihposlova i projekata.Zdravlje: [to se ti~e zdravlja nebiste trebali imati problemanarednih dana.

Ljubav: Iskoristite vikend dapokaète koliko vam je stalo doosobe koju volite. Mogli biste sezate}i u vrlo provociraju}ojsituaciji i ne dozvolite da vam i{taporemeti vezu. Poku{ajte da nereagirate burno na svaku part-nerovu ili partnerkinu provokaciju.Posao: Dani }e vam biti dina-mi~ni jer }e brojni susreti kod vasizazivati radost i to najvi{e zato jer

vi volite raditi s ljudima. Oni kojisu mo`da bez posla, intenzivirat

}e svoju potragu za njim i to nana~in koji bi mnogima mogao bitiprimjer.Zdravlje: Poku{ajte narednihdana raditi samo poslove koji vasrelaksiraju o odmaraju, a ovo jeodli~an period za sticanjedodatne kondicije.

Ljubav: Pomalo ste distanciraniod bilo kakvih emocija jer niste si-gurni da li je u redu to {toosje}ate. Mogu}e je da narednihdana ne pristanete na novu vezui otvoreno udvaranje koje vasne}e iznenaditi, ali vi niste sprem-ni za nove avanture. Bi}ete skloniizlascima i druènjem s prijatelji-ma i ve}ina pripadnika ovog znaka ne}e se upu{tati u dublje

veze.Posao: Jarci i Jarice koji rade kod

ku}e imat }e sve vi{e posla, ali }eon kod njih i izazivati odre|eniumor. No pametnim rasporedomi dobrom organizacijom nekako}e dosko~iti ovim izazovima. Sviostali radit }e disciplinirano, alini{ta vi{e od toga.Zdravlje: Nervozni ste, pomaloumorni, ali zadovoljni.

Originalni

tjedni

horoskop

Autor:Ljubi{aMARKOVI]

Ljubav: Nije va{e vrijeme u ljubavi, jedino ako èlite privesti kraju vezu i raskinuti sa voljenom osobom, ali to je ve} ne{to drugo.Mora}ete trpjeti dosta toga i bit }ete nezadovoljni svojom emo-tivnom situacijom. Ovo nije vrijeme za rasprave ili poku{aje da sena silu pobolj{a ljubavna situacija, bilo kakva sva|a u ovom perio-du ne ide vam u korist. Jedino dobro je da ova situacija ne}e potra-

jati jo{ dugo.Posao: Na poslu se stvari ne odvijaju ni blizu va{im planovima takoda ste vjerovatno ljuti i nervozni {to }e primjetiti svako ko radi s

vama. Ima}ete priliku da rije{ite neke probleme vezano za posao,ali ako oostanete nervozni te{ko da }e te uspjeti u bilo kakvomposlu. Mo`da da narednih dana odmarate?Zdravlje: Imunitet vam je katastrofalan, poradite na sebi, poku{ajtenapraviti promjene i olak{ati sebi i naravno manje nervoze.

Ljubav: Kod vas prolje}e u ljubavi po~inje narednihdana. Oìvjet }ete emocije, truditi se oko voljene oso-be, iznenaditi prijatelje i rodbinu nekim lijepim postup-cima, mirnim pristupom izbjegavat }ete sva|u, nasto-

jat }ete da se pomirite sa ljudima s kojima ste u sva|i.Posao: Situacija na poslu ide u va{u korist, ali pres-poro, pa ste pomalo nervozni. Ne}e vas ni{ta mimoi}ii stvari }e se odvijati uglavnom kako ste planirali, alistrpite se malo. Pomalo razmi{ljate o raznim mogu-}nostima na profesionalnom planu i to vas moè zaus-taviti dok ne rije{ite neke dvojbe, ali ni{ta stra{no.Zdravlje: Apetit }e vam porasti narednih dana,pripazite na ro da ne morate kasnije razmi{ljati o dije-tama.

DERVIŠ

MUSLIÆ

URAN

FILMRASELAKROUA

ZAVARI-VATI

LOTANJEM

FRANCU-SKA

GLUMICAANUK

KU]NIMAJSTOR

RANIJINAZIC ZAJUGOIST.DIO AZIJE

LOTOSMARAMICA

ÊÊNSKO@ENSKO

IME

LOKALNIVOZ, AUTO-

BUS ILISLI^NO

POTPISATIMJENICU

NASTAVAK

TEKSTA

KARIKA-

TURE

RUSKINAU^NIK MIHAIL

VASILJEVI]!

NAUKA OVELIÎ-NAMA

GLUMICALUPINO

EKSPLOZ.SMJESA

OTROVNETVARI

MJEREZA

TEKU]INU

MJESTONA DUGOM

OTOKU

PIJACA

16. SLOVOFENI^KOG

PISMA

PROIZVO- \A^ PITA

VR[ITI LICI-TACIJU

RUDIALVA\

GRAD UARMENIJI

SIN POSE-JDONOV

KALCIJ

NOVIZELAND

STANOVNIK ITALIJE

TREMOLO

PRISTANI-

[TEPTICA PJE-

VICA IZPORODICESJENICA

OPAKI

MU[KOIME, ALIJA

MALAARENA

PETI SAMO-GLASNIK

USNIJARED@EPOVA SISAK

REOMIR

KONAC

PREDMET

JED.ZA MJ.JAKOSTI

RASVJETE

VANADIJ

PREVO-DILAC

VELIKANO-VI]

VRSTA RIBE

PRVI SUS-JED IRAKA

ROD.GRADK. MARKSA

TEKU]INAU VENAMA

KVALIFI-KOVAN

RADIJ

BORISSPASKI

TRGOVA^KIPOPUST

KVALITETNI

!DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

" VAGA - (23.09. - 22.10.)

# B I K

– ( 2 1 . 0 4 . - 2 0 . 0 5 . )

$ B L I Z A N C I - ( 2 1 . 0 5 . - 2 0 . 0

6 . )

% R A K

- ( 2 1 . 0 6 . -

2 0 . 0 7 . )

& L A V

- ( 2 1 .

0 7 . - 2 1 . 0 8 . )

' [ K O R P I O N - ( 2 3 . 1 0 . -

2 2 . 1 1 . )

( S T R I J E L A C -

( 2 3 . 1 1 . - 2 1 . 1 2 . )

) J A R A C

- ( 2 1 . 1

2 . - 1 9 . 0 1 . )

* V O D E N J A K -

( 2 0 . 0 1 . - 1 8 . 0 2 . )

+ R I B E

- ( 1 9 . 0 2 . - 2 0 . 0 3 . )

, O V A N - ( 2 1 . 0 3 . - 2 0 . 0 4 . )

- Poùrimo... sigurno je...

Prirodne brojeve

od 1 do 9rasporediti u lik tako da sa ve}poredanim brojevimane do|e do ponavljanja,ni u jednom retku, stupcukao ni u posebnoozna~enim likovimaunutar kvadrata

4 5 3 9

2 6 5 1

1 6 7

9 8 2

3 8

3 5 4 6 2

1 9

7 6 3 5

4 8 5 1 2

Ljubav: Iako situacija u ljubavinije nikako lo{a narednih dana bimoglo do}i do velikog pogor{anja,mogu}a je sva|a zbog va{e ljubo-more i posesivnosti. Bi}e vamnaru{ena i samokontrola, a ovo}e biti jedna od ve}ih kriza uljubavi ovog prolje}a.Posao: Vama je posao u ovomperiodu i zabava, radite sa takvomlako}om da su neki va{i saradnici

mo`da pomalo i ljuti na vas, aliza{to je tako znate samo vi.Pokaziva}ete okolini da ste stabil-ni i da vam nije ni{ta te{ko, aliposao vam je osim zabave i preo-kupacija koja vam je potrebna.Zdravlje: Va{ dosta buran na~inìvota zadnjih dana mogao bi vamporemetiti zdravlje, zatokontroli{ite sve {to moète inemojte zanemariti sitne upozo-ravaju}e znakove.

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


01.04.2010.godinedru{tvena hronika28

Tri ~etvrtine planeta pokriveno je vodom. Voda je i u podzemlju ali iu zra~nom omota~u, a vodni cik-lus poznat je svakom stanovnikuzemlje. Distribucija vode na na{ojplaneti ukazuje na potreburacionalnog pona{anja s pitkom

vodom i vo|enje odgovorne poli-tike razvoja koja isklju~ujemogu}a zaga|enja i negativne uti-caje na izvore pitke vode.

Ve}ina svjetske vode nalazi se uoceanima i morima, slane vodeima 97,5 posto i bez obrade(desalinizacije) nije upotrebljivaza ljude, a tek ostatak od 2,5 posto

se odnosi na potencijalno upotre-bljivu pitku vodu, koju ljudi svo-

jim djelovanjem nisu one~istili izagadili do neupotrebljivosti.

Zale|ene ~etiri

petine pitke vode

Distribucija potencijalno pitke vode govori kako je samo tek diodostupan ljudskom rodu, ali naàlost ta dostupnost nije jednakoraspore|ena u svim dijelovimasvijeta.Od cjelokupne potencijalno raspo-loìve koli~ine slatke vode

pogodne za ljudsku upotrebu, 79posto nalazi se u obliku leda upolarnim kapama i gle~erima, 20posto se nalazi u podzemlju, asamo jedan posto pitke vode senalazi na povr{ini i relativno jelako dostupna ljudima.Samo jedan posto pitke vode je napovr{ini na{e planete. Vi{e od polate vode je u jezerima (52 posto). Utlu je 38, a u zraku je osam posto.Zanimljivo je da je u ìvim orga-nizmima i u rijekama raspore|enaista koli~ina – po jedan posto.Radi lak{eg shvatanja kako je malakoli~ina pitke vode u prirode, tre-ba znati da je na svakih 200 litara

vode koju pronalazimo u prirodi,samo jedna ka{ika pitke vodepogodne za ljudsku upotrebu!

Voda zajedno s elektrolitima osig-urava osnovne fizi~ko-kemijske

uslove za odvijanje fiziolo{kihprocesa organizma ne samo ~ovje-ka, nego i svih ostalih ìvih bi}a.Ona je uvjet opstanka ìvota jer~ini oko 65 –70 posto gra|e ~ovje-ka i ìvotinja, a ~ak 95 postobiljaka.Istraìvanja govore da ~ovjek moè bez vode izdràti najduèsedam dana, nakon ~ega sigurnoumire. Smrt je neizbje`na i akoizgubi (znojenje, dijareja) koli~inu

vode koja prelazi 15 posto nje-gove tjelesne teìne.Fiziolo{ki minimum potreba za

vodom i to najduè tri dana, kod

ljudi iznosi 1,5 litre zimi i tri litreljeti, dok minimum za stoku iznosido 15 litara vode dnevno.Elektroliti (kationi i anioni) seunose vodom i hranom, natrij,kalij i magnezij va`ni su zaìv~anu provodljivost odnosnopodraàvanje mi{i}a, kalcij je

vaàn sastojak svih kostiju i zuba, jod sprje~ava pojavu gu{avosti,fluor {titi zube od karijesa itd.Deficit vode dovodi do deficitaelektrolita u organizmu, a time ido direktnog naru{avanjazdravstvenog stanja ljudi.

Voda neravnomje-rno raspore|ena

Za razvoj ~ovje~anstva i ivotljudi bilo bi najbolje kada bikopno Zemlje bilo tako“pokriveno“ slatkom vodomda je svi imaju dovoljno ikada bi voda ravnomjernodotjecala tokom cijelegodine. No stvarnost jedruk~ija. Neka podru~jaimaju vode u izobilju, nekana razini potreba, a na neki-ma je gotovo i nema.Koli~inski gledano, najve}iresursi su u Aziji (36 posto),

zatim u Ju`-noj Americi (26),pa u Sjevernoj Americi (15).

Afrika raspolaè s 11, Europaosam, a Australija i Oceanija s~etiri posto vodnih resursa.

Uvidom u podatak s kojim proce-ntom pitke vode raspolaè cijelaEuropa, postaje o~ito kolika je

va`nost svakog izvora na na{emkontinentu, a naro~ito izvora

kapaciteta Crnih vrela u kanjonuUnca.Porastom stanovni{tva u svijetustanje se neprestano mijenja,odnosno pogor{ava, jer se raspo-loìvi vodni resursi dijele na sve

ve}i broj ljudi, a pove}ava se ikoli~ina zaga|ene vode. Premaumjerenim demografskim procje-nama svjetsko stanovni{tvo }e sesa sada{njih 6,3 milijarde do2050. popeti na oko 9 milijardiljudi. Zbog tog porasta }e se vodniresursi po stanovniku bitno sma-njiti, {to }e u posebno te{kusituaciju dovesti najmnogoljudnije

kontinente – Aziju i Afriku.@eljko MIRKOVI] i Rusmir MUJAD@I](U slijede}em broju: Raskorak

potro{nje i dostupnih izvora)

Voda u 21. stolje}u (2)

Na povr{ini samo jedan posto pitke vode

! Od svih uloga, ènama je u ìvotu najbitnija ulogamajke. Uspje{nost u ovoj sferi nam je imperativ. Ako uovom aspektu ne postignemo perfekcionizam naj~e{}eto doìvljavamo kao najteì poraz. Skloni smo

vjerovanju da maj~instvo mora od samog po~etka dapredstavlja najsretniji ìvotni perod i ako se tako neosje}amo onda to nastojimo prikriti.U prvim mjesecima nakon poroda moèmo se osje}atilo{e, nesposobno i nedoraslo za maj~instvo. Ponekadse javlja osje}aj krivnje, srama i bezvrijednosti,anksioznosti i panike, straha za dijete i od djeteta, testraha od samo}e ili izlaska van. Tako|er se moè javi-ti nedostatak interesa ili zadovoljstva za svakodnevneaktivnosti (uklju~uju}i seks), problemi sa spavanjem(insomnia), ili potreba za pretjeranim spavanjem,no}ne more, promjene u apetitu (jako lo{ ili pretjeranadobar), nedostatak motivacije, povla~enje iz socijalnihkontakata, zanemarivanje osobne higijene, nesposob-nost da se nosimo sa svakodnevnim poslovima,nedostatak koncentracije ili slabo pam}enje. I kaonajozbiljniji problem moè se javiti razmi{ljanje o sui-

cidu i o ozlje|ivanju djeteta ili ~ak ~edomorstvu.Ova depresija je naj~e{}i poreme}aj raspoloènja pove-zan sa porodom i javlja se tokom prve postporodiljnegodine. Vjeruje se da je to univerzalno stanje sapribli`no sli~nom prevalencijom u svim zemljama.Naj~e{}e se razvija postepeno i moè trajati nekolikomjeseci. Ako se ne tretira, moè se razviti u kroni~nudepresiju ili se moè ponovo pojaviti nakon slijede}egporoda.Javlja se pribli`no kod 10 – 15 posto porodilja. Shodnotome pretpostavka je, da s obzirom na godi{nji nata-litet Unsko-sanskog kantona od oko 2.700, postoji

vjerovatno}a da }e izme|u 270 do 405 èna patiti odpostnatalne depresije.Moè trajati mjesecima i uzrokovati probleme u poro-di~nom ivotu kad to sebi najmanje moèmo priu{titi.

Majke se ~esto srame, ili ih je strah da traè profesion-alnu pomo}. Blagi do umjereni slu~ajevi postnatalnedepresije ~esto pro|u neprimje}eni, dok kod teìhslu~ajeva majka }e prije traìti stru~nu pomo} za dijetenego za sebe. Veoma rijetko se ovaj poreme}aj adek-

vatno dijagnosticira.@ene ~esto definiraju postnatalnu depresiju kao “prob-lem normalne reakcije na abnormalne stresove”. Alitreba naglasiti da ovo nije normalna reakcija i da tonije normalni dio maj~instva. Ako ovaj poreme}aj nijena vrijeme dijagnosticiran i lije~en mogu se javitiozbiljne posljedice za majku i djete.Stoga je neophodno imati u vidu, da za razliku od

ve}ine mentalnih poreme}aja, postnatalna depresijapredstavlja poreme}aj koji se moè uspje{no lije~iti.

Ako se na vrijeme intervenira, ve}ina osoba koja patiod ovog poreme}aja moè se u potpunosti oporaviti i

vratiti normalnom ivotu. Samim tim i odnos majke sadjetetom bit }e puno kvalitetniji.U narednom broju, u skladu sa va{im interesovanjem,otvorit }emo temu – problemi u pona{anju djece.

Mirela POPR@ENOVI], psiholog

(Na va{e traènje govo-rimo o postporo|ajnojdepresiji. Teme i dalje

moète kandidirati [email protected] ilipo{tom na adresu RTVBiha}, Krupska bb,s naznakom – za rubrikuPsiholog odgovara)

Postporo|ajnadepresija

Psiholog odgovara na va{a pitanja

! Pretpostavka je, da s obzirom nagodi{nji natalitet Unsko-sanskog kantonaod oko 2.700, postoji vjerovatno}a da }eizme|u 270 do 405 èna patiti odpostnatalne depresije

! Od cjelokupnepotencijalnoraspoloìve koli~ineslatke vode pogodneza ljudsku upotrebu,79 posto nalazi se uledu polarnih kapa igle~era, 20 posto senalazi u podzemlju,a samo jedan postopitke vode se nalazina povr{ini i

relativno je lakodostupna ljudima.Na svakih 200 litara vode koju pronalazimou prirodi, samo jednaka{ika pitke vodepogodne za ljudskuupotrebu

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


01.04.2010.godine 29

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi! Prodajem kau~ i fotelju na razvla~enje; telefon: 037/351-989.! Prodajem ku}u u Banjaluci, naselje [argovac, s prate}im objektima na oku}nici od 1.100 metara

kvadratnih; telefon: 066/642-440.! Nudim usluge staratelja starijim osobama. Kontakt telefon: 062/594-932.! Prodajem sadnice {im{ir-ìvice visine do 40 centimetara; komad 2 KM; telefon: 0617710-822.! ûvam djecu uzrasta do pet godina u svom stanu u centru grada. Telefon 062/594-932.! Prodajem renoviran dvosoban stan; prizemlje; 60 metara kvadratnih; 1.200 KM kvadrat; Ozimice I,

kod toplane; telefon (037) 226-730.! Prodajem zemlji{te u Golubi}u, novo naselje blizu potoka Dobrenica, ; 500 metara kvadratnih; sa

svim priklju~cima; telefon: 061/067-588.! Izdajem garsonjeru u centru Biha}a, namje{tenu za dvije (2) osobe; telefon 061/137-549.! Prodajem ku}u s poslovnim prostorom; inf. 061/137-556! Tra im nenamje{ten stan u Biha}u; telefon: 062/107-373.! Prodajem ili iznajmljujem caffe-bar s bilijar salom «[korpion 51» na Ozimicama I u Biha}u. Sve infor-

macije na telefon: 0041-627-214-744 ili 0041-792-126-331.! Prodajem stan u Sarajevu, ili mijenjam za Biha}, 51 metar kvadratni, drugi sprat, Hrasno,

telefon: 061/162–812! Prodajem dvosoban stan, renoviran, Ozimice I, kod toplane. Cijena po dogovoru;

Telefon: (037) 226-730.! Povoljno prodajem vojnu enciklopediju, tvrdi povez, 11 knjiga, drugo izdanje, te muzi~ku liniju

«Goldstar». (037) 223-881 ili 061/ 155-841.

! Izdaje se soba za studente, |ake, radnike, s centralnim grijanjem i kablovskom TV. Informacije natelefon (037) 226-470.! Povoljno prodajem printer u boji, skener – fotokopir, zvu~nike sa subvuferom i upravlja~ku kutiju sa

sedam uti~nica. Telefoni: (037)223-881 ili 061/ 155-841.

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:

.............................................

...................................................................

...................................................................

...................................................................

...................................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Kupon za

besplatne male oglase po{aljite

po{tom ili

dostavite li~no

na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha}Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

Posljednji pozdravi na{em voljenom suprugu, ocu i didi

[U[NJAR (Redò) ZAHID

Ljubav je vje~na i ìvjeti sa tobom bila je ljubav,

zahvalni: supruga Begija, sin Adis i

k}erke Elvira i Adisa sa porodicama

Tu`no sje}anje

ZLATAN MIZI]

Nedostaje{ nam.

S po{tovanjemRaja iz “Centrale”

In memoriam

HAMDIJA POZDERAC1988. - 2010.

S iskrenim po{tovanjemHamdija Lipova~a

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijeteljima i kom{ijamada je na{a

NAMKA (ro|. SALTAGA) BEGI]dipl. ecc

iznenada u 59. godini preselila na Ahiret 22.marta uSarajevu.Dènaza je obavljena 26. matra u Biha}u na mezarju Harmani.Oèlo{}eni: k}erke Jasmina i Sabina; zet Jorgovan; bra}a Faruk i Irfan; snaheIsmeta i Edvina; brati}i i brati}na Azur, Elvisa i Elvis; tetke ]amka, Safeta i

Seida, te mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije

Tu`no sje}anje

HASAN TIJANOVI]

- TIJAN

S po{tovanjem

Redakcija 037Plus

SZR “Pekara Ekom” vl. Bujanovi} DraènCerava~ka brda77000 BIHAÆ

SretanUskrs!

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


sport 3101.04.2010.godine

! Najmla|i tim Bosne XXLu Olimpijskoj dvorani“Zetri” podijelio je radostloptanja pod obru~ima snajve}im federalnim tale-ntima. Prvo pojavljivanjena turniru ovog zna~aja ikvaliteta i nije imalo rezu-ltatski imperativ.Nastup na najkvalitetni-

jem turniru u Bosni iHercegovini pozitivno jeocijenjen od strane treneraEdisa Suba{i}a.“Protivnici su nam biliko{arka{ke {kole “RealWay” iz Sarajeva i

Mostara, koje broje ponekoliko stotinako{arka{kih talenata. Sobzirom na uslove i rela-tivno kratak vremenski period rada, a i manjuko{arka{ku sredinu i ne

zaostajemo mnogo”,rije~isu biv{eg ko{arka{a sara-

jevske Bosne.Suba{i} je u prvi planstavio va`nost pojavljivan-

ja na turniru ove jakosnekategorije. “Bosnini ~etr-naestogodi{njaci su prvageneracija mladihko{arka{a s ovog podru~ja

sa potrebnom razvojnomputanjom. Kantonalnatakmi~enja su samo prvastepenica u razvoju, a fed-eralna i dràvna prvenstvapribliì}e nas kvalitetinajboljih dràvnih timova”mi{ljenje je Suba{i}a.Kadetski i juniorski timoviBosne XXL tako|er bi kaokantonalni prvaci trebalinastupiti na entitetskimko{arka{kim turnirimanajboljih.

! Biha} je proteklog vikenda bio doma}inPrvog me|unarodnogBACKGAMMON turnira.Doma}in, Backgammonklub “Ajna” ugostio je~etrdedsetak u~esnika izSlovenije, Hrvatske, Jor-dana i Bosne i Hercego-

vine. Kako je turnir u{ao utakmi~arski kalendar Svje-tske federacije zna~ajandoprinos je dat i turisti~kojponudi grada na Uni.“Prekrasan ambijent, pri- jatna atmosfera i nadamo

se da }e ovaj turnir prerastiu tradiciju, te da }emo sve~e{}e dolaziti u Biha}” pohvalne su rije~i gostijuiz Hrvatske.

Savremenija forma tavleili {e{-be{a koji na ovompodru~ju, ali i cijeloj BiHima dugu tradiciju sve vi{ese prenosi i na susjednuHrvatsku. Biha} je uz Mo-star grad gdje se najvi{erazvija ova igra.Najvi{e uspjeha na prvomturniru imali su @elim Bo-duraga iz Zagreba, Nenad

Ibrahimpa{i} iz Tavla klu-ba „Una“ Bosanska Krupa iMislav Kova~evi} iz Zadra.

Pripremio:Muhamed SADIKOVI]

! Biha}ke odbojka{ice pobjedomu Gra~anici osigurale su plasmanu elitni rang bosanskohercego-

va~ke ènske odbojke. Dva kolaprije kraja nedosti`ne su zakonkurenciju.

Bi{}anke su u Gra~anici ostvariledvanaestu ovosezonsku pobjedubez izgubljenog seta. Prvoliga{kadominacija izraèna je s petnaestpobjeda i jednim gostuju}im pora-zom u pet setova.Premijerliga{ku zrelost dokazuje iizraèna set razlika. Biha}keodbojka{ice stavile su 47 setovana svoj konto, dok su protivnica-ma dopustile pet set igara.Uspjeh @enskog odbojka{kogkluba iz Biha}a stigao je u jeku

najve}e poslijeratne krize kanto-nalnih sportskih kolektiva. Jedinesu premijerliga{ice.Bi{}anke u slavljeni~kom ambije-ntu do~ekuju posljednja dva ovo-sezonska me~a protiv Napretka i@eljezare. Pobjedni~ki duh nenapu{ta prvakinje Prve lige Fede-racije.Koncept rada u @enskom odbo-

jka{kom klubu demonstrirao je iprvoplasirani mla|i tim ovosezo-nskim prvim mjestom u Drugoj

ligi Federacije.Preuranjena su razmi{ljanja opredstoje}em takmi~enju nanajvi{oj razini, ali ambicije Kluba

visoko su iznad domena izleta. Ciljkantonalne sporta{ice godineMelihe Dàfi} i njenih saigra~ica jeosiguranje statusa dugotrajnogsportskog hita.

Ambicioznoj Upravi vjerovatnone}e izostati podr{ka u realizacijiprijeko potrebnih, uspje{nih sport-skih projekata.

Bi{}ani u Zetri

Zagrep~anin @elimBoduraga najuspje{niji

Novom pobjedom osiguran elitni razred

Biha}ke odbojka{ice

- premijerliga{ice

! Nakon 15. kola Druge federalnelige Krajina i Podgrme~ izdvojili suse na liderskim pozicijama.Cazinjani su trijumfom protiv

Viteza zadràli prvu poziciju s dvaboda prednosti.Podgrme~ je slavio s 2:0 kod@eljezni~ara i poja~ao pritisak nalidera. Iznena|enje kola priredilo

je Bratstvo iz Bosanske Krupepobijediv{i u Rip~u doma}iRadni~ki. Radnik je s “petardom”Brekovici bio najuvjerljiviji.Mutnica i Klju~ su remizirali, abodove su podijelili, ali uz vi{e

golova i Sloga i Mladost Polje. S28 golova u sedam utakmica ovo

je bilo jedno od najefikasnijihprvenstvenih kola, a gostima jepripalo ~ak 11 bodova.

Krajina je u vodstvu s 40 bodova,dva vi{e od Podgrme~a. Ova dvakluba bori}e se za prvoliga{ki sta-

tus, jer tre}a Sloga zaostaje s 31bodom. Najugroèniji suOmladinac s trinaest, Klju~ s osami @eljezni~ar sedam bodova.

Druga liga Federacije Zapad

Krajina zadràla lidersku poziciju

! lanice @OK Biha} u slavljeni~kom ambijentudo~ekuju posljednja dva ovosezonska me~a protiv Napretka i @eljezare! Pobjedni~ki duh ne napu{ta prvakinje Prve ligeFederacije

Rezultati 15. kola: Sloga – Mladost (P)2:2, Mladost (V) – Omladinac 4:3,Radni~ki – Bratstvo 2:3, Krajina –

Vitez 2:0, @eljezni~ar – Podgrme~ 0:2,Brekovica – Radnik 1:5, Mutnica –Klju~ 1:1.

Federalno ko{arka{ko prvenstvo pionira

Prvi me|unarodni backgammon turnir

! Biha} je uzMostar grad gdjese najvi{e razvija{e{-be{

! Iznena|enje kola priredilo je Bratstvo iz BosanskeKrupe pobijediv{i u Rip~u doma}i Radni~ki

8/6/2019 037 Plus [broj 6, 1.4.2010]


!Potrebno:- 4 miliona oja|enih

gra|ana- nekoliko profitabilnih fabrika

- stotine hiljada radnika- malo nepotizma, li~nih

interesa- odre|ena doza

bezobrazlukame|unarodne zajednice

! Gra|ane podijeliti na tri odvoje-

na dijela i kuhati ih par godina

u odvojenim posudama. Blago

ispametiti i po potrebi za~initi

mr`njom i nacionalizmom. Pri

kuhanju paziti da ne pokipi, pa~vrsto zatvoriti posudu.

! U drugoj posudi fabrike fino

o~istiti i “olju{titi” kako bi im

smanjili kalorijsku vrijednost

koja je {tetna. Prije toga

potrebno je fabrike marinirati u

lopovluku, kriminalu i svjeèm

doma}em li~nom interesu.

! Sadràj iz sve tri posude spojiti i

dobro promije{ati te blago

za~initi interesima me|unaro-

dne zajednice.

! Na pladanj posloìti o~i{}ene

fabrike, nadjenuti sadràjem iz

posude i umotati u “op}e

dobro i svijetlu budu}nost”.! Servirati nezaposlenim,

penzionerima, mladima.

! Uz ovo jelo preporu~ujem

Lexaurin, Apaurin, sredstva

protiv ~ira i visokog krvnog

pritiska.

! O mjerama opreza i kontraindi-

kacijama posavjetujte se sa

svojim zastupnikom za kojeg

ste glasali.

• jelo se ve} 20 godina servirau institucijama BiH

! Forum mladih za o~uvanjetradicije i kulture BiH u

Austriji organizovao je udvorcu Schönbrunn u Be~u

tre}i Bosanskohercegova~kibal. Bal je bio humanitarnogkaraktera, i gosti su saUdruènjem “Otvorenamreà” tu ve~er skupili10.000 eura i uru~ili donaci-

ju za lije~enje mlade

Bi{}anke Alme Hadì} kojatrenutno ~eka na transpla-ntaciju srca.Po~asni gost manifestacije

bio je predsjedavaju}iPredsjedni{tva BiH HarisSilajdì}, koji je otvorio ovo-godi{nji bh bal. Na bh bal uBe~u stigli su Bosanci iHercegovci iz svih dijelovasvijeta. A. Ibradì}

! Mlada Bi{}anka Alma Ceri} jedna jeod rijetkih bh manekenki koja se moèpohvaliti izuzetnim anga`manima.Protekli mjesec provela je u Parizu gdje

je snimala editorijale, kataloge, nosilarevije, a uz sve to uspjela je spojiti ugod-no s korisnim, te je na{la vremena da

obi|e francusku prijestolnicu.Iz Pariza je doletjela u Zagreb na Cro aporter, gdje je svaku ve~er nosila revije.Zavr{ila je s, kako kaè, najlu|om revi-

jom, koju redovno, na zavr{nicihrvatskog tjedna mode prire|uju Elfsi, ikona~no se vratila ku}i.êkaju je obaveze na fakultetu, jer Alma

je studentica Pravnog fakulteta, a obra-zovanje stavlja na vrh prioriteta.Fakultet je upisala nakon uspje{no

zavr{ene gimnazije, kao odlika{ica.Redovno se {kolovala, iako je putovalapo svijetu zbog manekenskih obavezaod svoje 14. godine. Pro{le godine zbog

fakultetskih obaveza se na na jesen vratila iz Milana, poloìla ispite, zatimdobila dozvolu da izostane mjesec danas predavanja, zbog boravka u Parizu.Sad je ~ekaju novi ispiti, a nakon togaputuje u London i Be~. - Nakon svih putovanja, najdraè

mi je vratiti se ku}i u Biha}, koji jedefinitivno, sada to mogu sa sigurno{}u tvrditi, najljep{i grad na svijetu, kaè ova uspje{na djevojka.

! Priznajte, ko jo{ ne bi pozavidio na{imsuradnicima-fotoreporterima na ovomlijepom zadatku. U IN patroli 037Plusbio je opet Aljo{a Bobi}. Objektiv fotoaparata je likom “zarobila” prekrasnaBi{}anka Dijana Lipova~a.Dijana je studentica Ekonomskog faku-lteta u Biha}u i kapiten prvog tima

@enskog odbojka{kog kluba Biha}.Od narednog broja vi }ete, po{tovani~itaoci, odlu~iti koja je od fotografija kojesmo dosad objavili zasluìla epitet – najl-

MALE TAJNE VELIKIHMAJSTORA KUHINJE

Smje{ak za 037

Kenan ALAGI]

Sakupljeno 10.000 euraza lije~enje Alme Hadì}

“IN patrola”

“Doma}arolada odlopovluka”

(tradicionalno jelonaroda u Bosni iHercegovini)

Almir ]ehaji} - Batko otpo~etka je u humanoj misijiza pomo} u lije~enju Bi{}anke Alme Hadì}

Alma Ceri} na relaciji

Pariz-Zagreb-Biha}

Uspje{ne Bi{}anke

Bh bal u Be~u

Documents

037 Plus [broj 6, 1.4.2010]