037 Plus [broj 95, 15.12.2011]

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-95-15122011 1/24

Biha} • êtvrtak, 15.12.2011. • Broj 95 • Godina II • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

S Novom godinomstiè i autobus

Biha}ka naselja: Veliko Zalo je

Kolegij na~elnika op}ina USK-a

Sje}anje na heroja

Godi{njica pogibije Sidika Smlati}a

Fiskalizacijadotukla obrtnike

Zuhdija Golubovi},predsjednik Obrtni~ke komore USK

s t r. 1 0.

ûvaju dignitetPetog korpusa

Veterani i predstavnici zakonodavne vlasti USK-a

s t r. 8.

i 9.

s t r. 1 5

.

Vikend pod obru~ima:Zavr{nica juniorskog prvenstva USK-a

Bosna XXLodbranila titulu

Vlada USK-a kr{iZakon o lokalnoj samoupravi Na~elnici osam op}ina Unsko-sanskog kantona, na redovnomkolegiju, koji je odràn u Sanskom Mostu, zatraìli su od VladeUSK da poni{ti svoju Uredbu koja se odnosi na Zakon oprostornom ure|enju i gra|enju. Na~elnici smatraju da jespornom Uredbom bitno povrije|en Zakon o lokalnoj samoupravi,te nadle`nosti op}ina. str.3.

s t r. 2.

str.23.

Zavr{ni turnir igrao se u Velikoj Kladu{i, a talenti Bosne XXL nadigrali su svoje vr{njakeiz USK-a

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


15.12.2011.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688;Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Ure|uje redakcijski kolegij:Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN,Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

U organizaciji Saveza dobitnikanajvi{ih ratnih priznanja i veteranarata, obiljeèna je godi{njica pogibijeSidika Smlati}a, borca i jednog odnajve}ih heroja Odbrambeno-oslo-bodila~kog rata i odbrane na ovompodru~ju Bosne i Hercegovine, po-sthumno odlikovanog Ordenom“Zlatni grb s ma~evima”.^lanovi porodice, ratni saborci, pri-

jatelji, delegacije organizacija prois-

teklih iz odbrambeno-oslobodila~kograta op}ine Biha}, Unsko-sanskogkantona i drugih organizacija iudruènja, posjetili su mjesto pogibi-

je, gdje su uz u~enje fatihe poloìlicvije}e na spomen-plo~u. Na njegov mezar na Gradskom groblju “Hu-mci”, poloèno je cvije}e, a fatiha jeprou~ena za sve poginule borce.Edo Durakovi} je evocirao sje}anjena Sidikov ratni put i herojsku smrt,

te borbene uspjehe boraca Petog ko-rpusa, koji su zaustavili srbijansko-crnogorskog agresora i odbranili ovajdio Bosne i Hercegovine.- Rahmetli Sidik i brojni heroji koji su

poloìli ìvot za na{u slobodu iopstanak dràve BiH. zasluùju da se

podsjetimo na to vrijeme i da svi ìviborci i komandanti ~uvaju sje}anja nanjihovu `rtvu, rekao je resorni mini-star Ahmet Egrli}. 037Plus

Povodom iznenadne smrti FadilaBanjanovi}a Bracike, HamdijaLipova~a, premijer Unsko-sanskogkantona uputio je telegram sau~e-{}a porodici Banjanovi}.- Iznenadila me vijest o smrti na{eg

Bracike, velikog ~ovjeka i neumornogborca za Bosnu i Hercegovinu, za

povratnike, za obi~nog ~ovjeka. Bio je predvodnik povratka Bo{njakau Podrinje i zbog toga po{tovana i

cijenjena li~nost na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Kao delegat u Vije}u naroda Republike Srpske i ~lan Glavnog odb-ora Socijaldemokratske partije Bosnei Hercegovine, svoj radni anga`man

posvetio je obnovi i izgradnji povje-renja me|u narodima i boljeg ìvota

gra|ana na{e zemlje.Opra{taju}i se od Fadila Banjanovi}a

Bracike, preuzimamo obavezu nas-

tavka borbe za svakog ~ovjeka i nje- govo pravo da slobodno ìvi na cijelojteritoriji ove zemlje.U ime Vlade Unsko-sanskog kantonai Kantonalnog odbora SDP-a USK, teu svoje osobno ime, upu}ujem vamizraze iskrenog suosje}anja, kaè se utelegramu.

Godi{njica pogibije Sidika Smlati}a

Umro Fadil Banjanovi} - Bracika

U novi red vo`nje @eljeznice F BiH nisuuvrstili brzi voz 710/711, koji je saobra}ao narelaciji Biha}-Sarajevo-Biha}. Novi red vo`njestupio je na snagu 12. decembra.

Poslije svih poku{aja da se, kroz oìvljavanjeèljezni~kog saobra}aja, da impuls razvojuovog dijela Bosne i Hercegovine, ostaje gorak okus.Pruga, zbog toga ne bi trebalo biti samo briga@eljeznice FBiH, ve} dominantan dio strategijerazvoja Unsko-sanskog kantona i cijele dràve.

Novi vozni red @eljeznica FBiH

Ukinut voz Biha} - Sarajevo Poslanik u Evropskomparlamentu Tanja Fajonizjavila je da je Brisel

vrlo zabrinut {to BiH jo{

nema formiranu vlast nadràvnom nivou i {to nenapreduje prema EU.- Bezvizni reìm za mene

je bio jedini pozitivnirezultat za BiH u posljed-nje vrijeme, ali vjerujem

da }e biti i drugih rezu-ltata, rekla je Fajonovanakon sastanka sa Igo-rom Radoji~i}em, pred-

sjednikom Narodne sku-p{tine Republike Srpske.Prema njenim rije~ima,EU je zabrinuta i upogledu funkcionisanjabezviznog reìma zaBiH, jer migranti i dalje

Sastanak Fajon - Radoji~i}

Brisel zabrinut zbog la`nih azila

@eljko Kom{i} upu-tio je srda~nu ~esti-

tku Ivi Josipovi}u,predsjedniku Repu-blike Hrvatske povo-dom potpisivanja Pri-stupnog ugovora Re-publike Hrvatske, Evropskeunije i njezinih 27 dràva ~la-

nica, saop}eno je izPredsjedni{tva BiH.

Predsjedavaju}i@eljko Kom{i} isti~eda je ovo dodatnipoticaj cijeloj regijiu pravcu euroatla-

ntskih integracija, stabilnosti imira.

@eljko Kom{i}, ~lan Predsjedni{tva BiH

Korporativno upravljanje: Stanje i perspektive ekono-mskog razvoja BiH” naziv je XI me|unarodnog semi-nara koji je u organizaciji Revicona odràn 8. i 9.decembra u Dubrovniku. Me|u uglednim imenima iz

svijeta politike i ekonomije bili su i predstavnici USK-a.Premijer Lipova~a bio je jedan od uvodni~ara na temu“Komunalna privreda” - stanje i perspektive.Dvodnevnom seminaru, izme|u ostalih, prisustvuju i@eljko Kom{i}, Zlatko Lagumdìja, Igor Radoji~i},Kemal Kozari}, Nermin Nik{i}, Ante Krajina, ErdalTrhulj, Denis Zvizdi}, te brojna druga ugledna imena izBiH i regiona.

Korporativno upravljanje

Stanje i perspektiveekonomskog razvoja BiH

êstitao Josipovi}u potpisivanjepristupnog ugovora

IvoJosipovi}

@eljkoKom{i}

Sje}anje na heroja

Sidik Smlati}, borac i jedanod najve}ih heroja Odbrambeno-oslobodila~kog rata i odbranena ovom podru~ju Bosne i

Hercegovine, posthumno jeodlikovan Ordenom “Zlatni grb sma~evima”.

Premijer Lipova~a izrazio sau~e{}e

Svoj radni anga`manFadil Banjanovi} - Bracikaposvetio je obnovi i izgra-dnji povjerenja me|u naro-dima i boljeg ìvota gra|anana{e zemlje

Premijer Lipova~a bio je jedan oduvodni~ara na temu “Komunalna privre-

da” - stanje i perspektive

Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine produìlo je do26. novembra 2013. godine rok za implementaciju

kredita Evropske investicione banke (EIB) za podr{kumalim i srednjim preduze}ima, ukupne vrijednosti 50miliona eura.Ugovor izme|u BiH i EIB-a potpisan je 26. novembra2009. godine, a implementira se putem Investiciono-razvojne banke Republike Srpske.

Amandman kojim se produàva rok implementacije togugovora usvojen je na dana{njoj hitnoj sjedniciPredsjedni{tva BiH.Iz Ministarstva finansija i trezora BiH poja{njeno je daEIB nije uspjela da iskoristi kreditna sredstva premaprvobitno utvr|enom roku, {to je bio razlog zaproduènje roka ugovora u kojem }e ta sredstva bitidostupna.

Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine

Kredit EIB-a raspoloìvdo novembra 2013.

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


7 dana 315.12.2011.godine

Na~elnici osam op}ina Unsko-san-g kantona, na redovnom kolegiju,

je odràn u Sanskom Mostu,aìli su od Vlade USK da poni{tiu Uredbu koja se odnosi naon o prostornom ure|enju i

|enju. Na~elnici smatraju da jernom Uredbom bitno povrije|enon o lokalnoj samoupravi, te

le`nosti op}ina.tonalna vlada je nedavno doni-

a Uredbu sa zakonskom snagomom se propisuje da se za izgra-u objekata ~ija kvadratura prema-e dvije hiljade kvadratnih metarasne povr{ine, urbanisti~ka do-la ubudu}e treba traìti od Mini-stva prostornog ure|enja i gra|e-USK. Za izdavanje ovakve vrstevola do sada je nadle`nost imalau~ivo op}inska uprava. Na~elniciina su iskazali jednoglasan stav se ovom Uredbom kr{i Zakon oalnoj samoupravi te zna~ajnoanjuju ingerencije op}ina.

tavljeno je i pitanje kome bi i{lihodi od izdavanja urbanisti~kih

dozvola za takve objekte, budu}i da je zakonski regulisano da onaj koizdaje dozvole ima i pravo na priho-de. Primjenom sporne Uredbe, koja

jo{ uvijek nije objavljena u Slu`be-nom glasniku USK, op}ine bi mogleostati bez zna~ajnih prihoda koji bise prelili u kantonalnu kasu. Naovome sastanku bilo je kriti~kih osvr-ta na spornu vladinu Uredbu, pa jetako istaknuto kako ona ide u pravcu

dodatne centralizacije vlasti u USK.Prema Vladi USK je upu}en zahtjev

da opozove Uredbu, te da se spornopitanje zakonski reguli{e u saradnji idogovoru s jedinicama lokalnesamouprave. Dogovoren je jo{ jedankolegij na kojem }e na~elnici utvrditi

jedinstven prijedlog zaklju~aka naZakon o prostornom ure|enju igra|enju i uputiti ga nadle`nimorganima vlasti.Na sastanku se razgovaralo i o Na-crtu zakona o {umama FBiH, koji je

u proceduri javne rasprave. 037Plus

olegij na~elnika op}ina USK-a

Radnici buìmskog “Abonosa” protestovali su ispredtvornice zbog otkaza, a nije ispla}eno ono {to suzaradili. Niko od nadle`nih nije im se obratio. Nakonzaklju~ka da podràvaju stavove sindikata dubokorazo~arani oti{li svojim ku}ama.Tvornica namje{taja “Abonos” d.o.o Buìm, deset god-

ina poslovala je izuzetno dobro i upo{ljavala 172 rad-nika, prema kojima je redovno izmirivala sve obaveze.Svojevremeno je vlasnik “Abonosa” Roberto Lovato izItalije, progla{en i po~asnim gra|aninom Buìma.Me|utim, ova firma je potpuno obustavila proizvod-nju i sa 76 radnika ve} raskinula ugovor o radu. Blizustotinu radnika poslano je “na ~ekanje”. Radnici suogor~eni {to im na vrijeme nije re~eno da “Abonos”prestaje s radom. Radnicima duguje ~etiri pla}e i dvaminimalca, od kako su poslani “na ~ekanje”. U strahuda su prevareni, ve}ina radnika je podnijelasamostalne tu`be, gdje traè da se samo ispo{tujukolektivni ugovor i pravilnik o radu firme.Roberto Lovato, vlasnik firme, kaè da vi{e nematrì{ta za drvene stolice, pa }e se “Abonos” preorijenti-rati na drugu proizvodnju. Postoji mogu}nost i izna-

jmljivanje prostora, ali za novu proizvodnju ne}e tre-bati vi{e od 30 radnika.

Studenti tre}e godine Ekonomskog fakultetaUniverziteta u Biha}u prezentirali su projekat“Volim doma}e - volim BiH”. Prezentaciji su pris-ustvovali i Hase Hajrulahovi}, ministar privrede

i Sanel Mahi}, ministar finansija u Vladi USK-a.Na realizaciju projekta “Volim doma}e - volimBiH” potakla ih je visoka stopa nezaposlenosti uBosni i Hercegovini.Svrha i cilj projekta je podi}i razinu svijesti ozna~aju kupovine doma}eg proizvoda. Prezenti-rane su i mjere za postizanja cilja.

Projekat studenata

U Savezu za bolju budu}nost BiH se pro-tive dono{enju zakona o porezu na doho-dak kojim, kako kaù u ovoj stranci, feder-alne vlasti ele pokriti dubiozu u budètu.

- Umjesto da se stimulativnim investicijskimmjerama privuku investitori, otvore novaradna mjesta i tako pune fondovi i budèti,Vlada namjerava novim nametima na do-hodak dalje osiroma{ivati gra|ane, kazao jeFehim [kalji}, predsjednik Glavnog odbo-ra Saveza za bolju budu}nost BiH.

Savez za bolju budu}nost BiH

Nametima pokrivaju dubiozu Leci pisani rukom uznemirili su stanovni-{tvo Mjesne zajednice Stijena u op}ini Cazin.Bili su razbacani po lokalnom putu, a u njimase veli~aju vehabije iz Gornje Mao~e.

Autori jo{ nisu otkriveni. Nije poznato da li suto pripadnici selefijske zajednice, koji se oku-pljaju u privatnom stambeno-poslovnom obje-ktu u Stijeni.Pripadnici Policijske uprave izuzeli su dokaznimaterijal, koji se trenutno nalazi u Policijskojstanici u Cazinu.

Stijena kod Cazina

Leci podr{ke vehabijamakonito dolaze u po-

ne zemlje EU, pose-u Belgiju, [vedsku,emburg i Njema-

og toga se u Unijirazgovori o meha-

u suspenzije bezvi-reìma za neke od

lja regiona, rekla jen.

Vlada USK-a kr{i Zakon

o lokalnoj samoupraviPrimjenom sporne Uredbe o gra|enju, koja jo{ uvijek nije objavljena u Slu`be-om glasniku USK, op}ine bi mogle ostati bez zna~ajnih prihoda koji bi se prelili uantonalnu kasu. Na ovome sastanku bilo je kriti~kih osvrta na spornu vladinuedbu, pa je istaknuto kako ona ide u pravcu dodatne centralizacije vlasti u USK.

“Volim doma}e - volim BiH”

U Banskom dvoru u Banjojci, u organizaciji Nezavisneencije iz Zenice, ~asopisaromanager i Evropskog udru-nja menadèra, odràna jeemonija uru~enja najvi{esanskohercegova~ke mena-erske nagrade - Najmenadèrajkompanija 2011. godine.znanje “[ampion biznisa11. godine” iz Bosne i Herce-vine dobili su: Mladen

ndri}, direktor kompanije

rutnina Ptuj BH d.o.o. izeze, Amira Sipovi}, gener-a direktorica kompanije Sta-ard d.d. Sarajevo, Dèmalemagi}, vlasnik i direktor

kompanije Alma ras iz Olova,Marinko Umi}evi}, direktorTvornice obu}e Bema iz BanjeLuke, Safudin êngi}, gene-ralni direktor Centrotrans euro-lines iz Sarajeva i DraganBa{karad, generalni direktorKonzuma za Bosnu i Hercego-

vinu. Armin Halitovi}, na~elnik

Bosanske Krupe, za stvaranjepovoljne poslovne klime i bo-ljeg ambijenta za ìvot dobio jepriznanje “Najna~elnik 2011”.Prilikom dodjele priznanja

re~eno je da je Armin Halitovi}prepoznatljiv po orginalnim ide-

jama i efikasnosti u njihovojprovedbi. Na~elnik Halitovi}, jepreporodio Bosansku Krupu, a uposlovnom svijetu postaje cije-njen zbog partnerske kupovine

imovine nekada{njeg giganta[IP “Une” i gradnje Poslovne

zone “Pilana”.Dobitnike priznanja u velikombiznisu predvode dobitnicikristalnih pozla}enih statua:Ðevad Muslimovi}, pred-

sjednik Uprave [PD Unsko-sa-nske {ume Bosanska Krupa,

Hazema Halidovi}, direktor-ica kompanije Suman d.o.o. izGra~anice i Dèmo Mustafi},direktor kompanije Elcom d.o.o.Tuzla. 037Plus

Protestiradnika “Abonosa” B u i

m

Ve}ina radnika, u strahu da su prevareni,pokrenuli privatne tu`be i traè da se ispo-{tuju kolektivni ugovor i pravilnik o radu firme

ajmenadèr i najkompanija 2011. godine

Halitovi} i Muslimovi} me|u najuspje{nijim Armin Halitovi}, na~elnik Bosanske Krupe, zastvaranje povoljne poslovne klime i boljeg ambijenta za ìvot dobio je priznanje “Najna~elnik2011”, a Ðevad Muslimovi}, predsjednik Uprave[PD Unsko-sanske {ume iz Bosanske Krupe ukategoriji veliki biznis dobio priznanje “Kristalnspozla}ena statua”

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


15.12.2011.godineBiha}4

Nakon vi{emjese~nog rada zaLokalni akcioni plan za{tite okoli{a, uBiha}u je odràna prezentacija pookon~anju projekta. Predstavnicikonsultantske ku}e “Enova” zajednos op}inom, priredili su zanimljiv sadràj.Svrha LEAP program je izgradnja me-hanizma, koji }e na lokalnom nivoupomo}i ostvarivanju boljeg standa-

rda ìvota i unapre|enje odrìvograzvoja u skladu s vizijom op}ine.Program o~uvanje okoli{a i klimatskepromjene je trogodi{nji program, kojizajedni~ki provodi pet agencija

Ujedinjenih nacija: UNDP, UNV, UNEP,FAO i UNESCO u partnerstvu s Mini-starstvom za vanjsku trgovinu i eko-nomske odnose BiH, Ministarstvomcivilnih poslova BiH, Ministarstvomza prostorno ure|enje, gra|evinarst-

vo i ekologiju RS, Ministarstvom po-ljoprivrede, {umarstva i vodoprivredeRS, Ministarstvom okoli{a i turizmaFBiH, Ministarstvom poljoprivrede,

vodoprivrede i {umarstva FBiH,op}inama, te organizacijama civilnogdru{tva.Program se finansira sredstvima{panskog Fonda za dostizanje mileni-

jskih razvojnih ciljeva. 037Plus

Sigurna ku}a u Biha}u

Biha}ka industrija rashladnih aparata ugasila jeproizvodne strojeve, a ve}inu radnika poslala ku}i.Ostalo je nekoliko radnika koji odràvaju minimumtehnolo{kih potreba ove fabrike.BIRA je prije rata radila u sklopu GORENJA iz Velenja i

zapo{ljavala je 1.300 radnika. Poslije rata direktorFaruk Hadìpa{i} je okupio ne{to radnika i uspiopokrenuti proizvodnju vlastitim snagama. Sve je krenu-lo dobro, par stotina radnika je na{lo zaposlenje u ovojfabrici. BIRA je bila rijetka svijetla ta~ka biha}keprivrede. Zatim je do{la na{a famozna privatizacija ifirmu je preuzeo vlasnik Robota. Napravljena je jo{

jedna moderna hala za proizvodnju rashladnih aparatai ~inilo se jako perspektivno.Poslije smjenjivanja Hadìpa{i}a kola su krenula nizbr-do. Prije dva mjeseca ma{ine su zaustavljene i radnicisu poslani ku}ama.

[est godina u misiji

humanosti “ @ene sa Une”, za izuzetandoprinos osnivanju i radu “Sigurneku}e” posebnu plaketu dodjelileHamdiji Lipova~i, premijeru USK-a.

Biha}ka industrija rashladnih aparata

Aktivistice Udruènje “@ene saUne” organizirale su druènje svihkoji su dali doprinos radu ovogUdruènja.@ene sa Une, za izuzetan doprinososnivanju i radu “Sigurne ku}e”

posebnu plaketu dodjelile su Hamdiji

Lipova~i, premijeru USK-a. U imepremijera, plaketu je preuzeo njegov savjetnik Franjo Juri}.Plaketa je uru~ena i op}ini Biha} iHatidì - Ði|i Pe~enkovi}, za posebandoprinos radu Udruènja.

Aida Behrem, izvr{na direktorica

Udruènja, je naglasila da je od izni-mnog zna~aja podr{ka koju su uvijek imali u Vladi USK-a, a na posebanna~in od prvog ~ovjeka te Vlade.Hamdija Lipova~a je i kao nekada{njina~elnik op}ine Biha} podupirao rad

Udruènja i projekt Sigurne ku}e.

Zavr{na prezentacija LEAP

Program o~uvanja okoli{a Svrha LEAP program je izgradnja mehanizma,koji }e na lokalnomnivou pomo}i ostvarivanju boljeg standardaìvota i unapre|enje

odrìvog razvoja uskladu s vizijom op}ine

Nakon vi{emjese~ne edukacije iz

engleskog jezika, dvadeset op}i-nskih uposlenika dobilo je diplomeza zavr{etak prvog stepena pozna-

vanja ovog jezika. Ovo je jo{ jedna unizu edukacija, koja je pozitivno

okon~ana.

Uposlenici su istakli zadovoljstvoprofesorom koji ih je podu~avao i

volju da nastave s usavr{avanjemengleskog jezika.

Op}inari u~e engleski jezik

Prestala sproizvodnjom

U subotu, 10. decembra, na veliku radost djece,uBiha}ku ùpu stigao je sv. Nikola. Nakon svete mise,koju je predvodio fra. Ivica Mati}, ùpnik Biha}ke

ùpe, sv. Nikola je u crkvi podijelio darove.- Evo, stigao sam bez Krampusa, jer su mi javili da ste vi dobra djeca, da slu{ate svoje roditelje, dobro u~ite u {koli, pohodite crkvu, molite Boga i u~ite se dobrim dje-lima, rekao je sv. Nikola.

Zatvorenici Kazneno-popravnog zavoda poluotvo-renog tipa “Luke” u Biha}u dobili su od Poljoprivrednogzavoda USK 200 sadnica jabuka za formiranje ogledno-radnog vo}njaka. Donaciju je uru~ila, u ime Poljo-privrednog zavoda USK, Sabira Handanovi}, dipl. ing.

vo}arstva. Za budu}i vo}njak ve} je pripremljenozemlji{te.

Ovo je pilot projekt u FBiH s ciljem da se formirapoljoprivredna ekonomija unutar KPZ, a posluì}e kaoforma resocijalizacije zatvorenika kroz edukaciju iaktivno u~enje o vo}arstvu. U vo}njaku }e raditi osobeosu|ene za lak{a krivi~na djela.

Kazneno-popravni zavod “Luke”

Zatvorenici vo}ari

Sv. Nikola posjetio Biha}ku ùpu

“Zakasnio” ~etiri dana

BIRA je bila rijetka svijetla ta~kabiha}ke privrede

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


JP "RTV Biha}" d.o.o. Biha}- NADZORNI ODBOR -Broj: 101-03/11Dana:06.12. 2011.g.

Na osnovu ~lanova 72. i 73. Statuta JP "RTV Biha}"d.o.o. Biha}, Nadzorni odbor JP "RTV Biha}" d.o.o. Biha}raspisuje ponovni

K O N K U R Sza izbor i imenovanje Odbora za reviziju

JP "RTV Biha}" d.o.o. Biha}

Opis upra`njene pozicije:Odbor za reviziju:• Stru~ne i iskustvene sposobnosti za razumijevanje poslo- vnih izvje{taja i vr{enje finansijskog nadzora, te poznavanjezakona i propisa na podru~ju djelovanja Odbora za reviziju

• Prilagodljivost timskom radu i sposobnost za savjesno iodgovorno vr{enje du`nosti,

• Sposobnost odlu~nog i nepristrasnog dono{enja odluka,• Rezultati rada ostvareni tokom prethodnog radnog

anga`mana i preporuka poslodavca• Poèljno posjedovanje certifikata za samostalnog

ra~unovo|u.

Na konkurs se mogu javiti osobe koje, pored op}ih zakonskih

uslova za zapo{ljavanje i rad, ispunjavaju i slijede}e uslove:Op}e:• da je dràvljanin BiH,• da je stariji od 18, a mla|i od 70 godina na dan imeno- vanja,

• da nije otpu{ten iz dràvne slu`be kao rezultat disciplinskemjere na bilo kom nivou u BiH, u periodu od tri godine prijeobjave javnog konkursa,

• da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH,• da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili privredni prestup, niti

se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak,• da mu pravosna`nom presudom suda nije zabranjeno obavl- janje aktivnosti za poziciju na koju aplicira,

• da nije izabrani zvani~nik, nosilac sudske ili izvr{ne funkcije

ili savjetnik izabranim zvani~nicima i nosiocima izvr{nihfunkcija,• da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5.

Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjimaFederacije Bosne i Hercegovine,

• da nije direktor, ~lan uprave, predsjednik ili ~lan skup{tinedru{tva ili nadzornog odbora ili odbora za reviziju u drugomprivrednom dru{tvu,

• da nije u sukobu interesa u li~nom ili profesionalnomodnosu s dru{tvom u kom aplicira na poziciju odbora zareviziju

Posebne:• VII stepen slo`nosti zanimanja, VSS, zavr{en ekonomski ili

pravni fakultet,• Najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima finansija,

ra~unovodstva ili privrednog prava.• Kandidati koji se prijavljuju na javni konkurs za izbor i imenovanje Odbora za reviziju JP "RTV Biha}" d.o.o. Biha} uz prijavuna javni konkurs du`ni su priloìti: kra}u biografiju, adresu ikontakt telefon, te odgovaraju}u dokumentaciju (original iliovjerena kopija) kojom dokazuju da ispunjavaju op}e i pose-bne uvjete javnog konkursa.

Li~ni podaci o u~esnicima u javnom konkursu su tajni i moguse prikupljati i obra|ivati u skladu sa Zakonom o za{titi li~nihpodataka ("Sl.glasnik BiH", broj 32/01).

Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Rok zapodno{enje prijava na javni konkurs ra~una se od dana zadnjeobjave.

Prijave slati na: JP "RTV Biha}" d.o.o. Biha}, Nadzorniodbor, ul. Krupska b.b., Biha}, sa naznakom: Prijava naKonkurs za izbor i imenovanje Odbora za reviziju JP "RTV Biha}" d.o.o. Biha}.Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

15.12.2011.godine Biha} 5

je{evica se proteklog vike-zamotala u prozirnu halji-

od magle. êka snijeg dae onu bijelu, pravo novo-{nju. Onaj put u podno`ju,

m se nekad i{lo za Lapac,tom i nedjeljom postaneo prometan. Ljubitelji pri-

pje{ice, na biciklima, ami i u autima, poùre daprije do|u u Planinarskidru{tva koje nosi ime pla-

. Sve do ranih poslijepo-vnih sati velika prostorijavnog boravka pretvori se uovaonicu. Ispred kuhinjskiha stalno je gu`va, ~eka seija graha. Super graha.

o je bilo i u nedjelju 11.mbra. Nahrupili ljudi iakoagla ba{ pritisnula. Do{li suanovi Nadzornog odboratva na ~elu sa predsjed-m Ismetom Kulenovi}em,a poznatim Burazom. Do{lido~ekaju dragog gosta iatora Albina Musli}a, na~e-a op}ine Biha}, da zajedno

ledaju {ta se uradilo u pro-m periodu. Ima puno toga,ajva`nije je da su planinarihovi gosti dobili savremenoen mokri ~vor i toalet kojeg

se ne bi postidio ni hotel s petzvjezdica.Dogovorili smo da idu}a akcijamora biti usmjerena na sanacijukrova zgrade i izgradnju ognji-{ta u prizemlju, rekao je na-~elnik Musli}, dodav{i da dovo-|enje struje zahtijeva uklju~enje

vi{e subjekata. Planinarsko dru-{tvo ne moè vlastitim snagama

osigurati sredstva za izgradnjudalekovoda u duìni od 800metara, istaknuo je predsjednik Kulenovi}.

Halid ALIJAGI]

aninarski dom na Plje{evici

Savremeni mokri ~vor

Planinarskodru{tvo “Plje{evica”Biha} osnovano je23. aprila 1954.godine. ^lanovidru{tva su osvajalimnoge vrhove {iromna{e zemlje i uinostranstvu. Jedanod zna~ajnijihdoga|aja u novijoj

povijesti udruènja je “Slet planinara”koji je odràn u junu2004. godine

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


15.12.2011.godinekanton8

Op}insko vije}e Sanski Most produìvanje koncesijeRudniku mrkog uglja “Kamengrad” uslovljava dosta-

vljanjem izvje{taj o iskopanim koli~inama uglja u petproteklih godina.RMU “Kamengrad” zatraìo je od Ministarstva privredeUSK dodjelu koncesije za eksploataciju mrkog uglja napovr{inskom kopu “Zlau{e”. Da bi kantonalno mini-starstvo moglo dodijeliti ovu koncesiju, potrebna je isaglasnost Op}inskog vije}a Sanski Most.

Nakon {to se dostave izvje{taji, Op}insko vije}e }e,prema usvojenom zaklju~ku, posebnom odlukomutvrditi naknadu koju }e RMU “Kamengrad” morati daplati za iskopane koli~ine mineralnih sirovina na ovompovr{inskom kopu.Zaklju~kom je definisano da }e tek poslije izvr{enja ovihobaveza, za koje je odre|eno vrijeme u trajanju odtrideset dana, Op}insko vije}e donijeti odluku o dava-nju saglasnosti za koncesiju ovom privrednom dru{tvu.Predstavnici RMU “Kamengrad”, koji su prisustvovalisjednici Op}inskog vije}a, dali su pristanak. Njime jetako|er i definisano da predstavnici rudnika i mje{taniokolnih naselja potpi{u protokol o saradnji i rje{avanju

me|usobnih problema.Stanovnici sela Gorice imaju dosta primjedbi na radrudnika, jer tvrde kako su im, zbog aktivnosti na po-

vr{inskom kopu “Zlau{e”, ugroèni i o{te}eni stambeniobjekti i dio infrastrukture.

Mogu}nost registrovanja poljoprivredne djelatnosti kao obrtni~kogporodi~nog biznisa, bila je tema sas-tanka kojeg je ministar poljoprivrede,

vodoprivrede i {umarstva u VladiUSK, Emdàd Galija{evi}, odrào

danas s ovda{njim poljoprivrednimproizvo|a~ima.- Novi federalni zakon o obrtu omogu-}io je i poljoprivrednim proizvo|a~imada mogu pod povoljnim uslovima reg-istrovati svoju djelatnost kao poljopri-

vredni obrt i tako obezbijediti vlastitim sredstvima doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje, ali i smanjiti stepen nezaposlenosti. Na{ cilj je da utoku naredne godine pet stotina poljo-

privrednih proizvo|a~a registruje svojedjelatnosti kao obrt, rekao jeGalja{evi}.Poljoprivredni proizvo|a~i su upo-znati sa ~injenicom da registracijapoljoprivrednog obrta nije obaveza,

ali je olak{avaju}a mogu}nost zanjih. Naime, svi oni koji se registrujukao obrtnici ima}e odre|ene povla-stice kroz program poticaja poljo-privredne proizvodnje i na lak{i

na~in }e mo}i da do|u do obrtnihsredstava.Na taj na~in }e biti omogu}ena kva-litetnija kontrola utro{enih sredstavaza poticaje. Unsko-sanski kantonprednja~i u Federaciji Bosne i

Hercegovine po broju i iznosima do

sada ispla}enih poticaja, a samo utoku ove godine u te svrhe jeutro{eno oko ~etiri miliona maraka.Husein Selimovi}, predsjednik Udruènja poljoprivrednih proiz-

vo|a~a op}ine Sanski Most, istakao je kako je ova mogu}nost veomapovoljna za poljoprivredne proiz-

vo|a~e, ali samo u slu~aju dapodr{ka kantonalnih vlasti agraru

bude konstantna.

Husein Ro{i}, predsjedavaju}iSkup{tine Unsko-sanskog kantona,Ivan Pr{a, zamjenik predsjedava-

ju}eg i Farko Hodì} - Hodà, pred-sjednik Kluba poslanika SDP-a uSkup{tini USK-a odràli su sasta-

nak sa predstavnicima bora~kihudruènja. Razmatran je mogu}itekst deklaracije o Petom korpusu

Armije Republike Bosne i Herce-govine.Ratni komadanti Hamdo Delali},

Fadil Hasanagi} i Mirsad Selma-

novi} su iznijeli razloge zbog kojih je potrebno donijeti ovakvu dekla-raciju. Veterani su predloìli i tekstkoji }e formirani tim doraditi, da biPrijedlog deklaracije bio spreman

ve} za narednu sjednicu Skup{tine

Unsko-sanskog kantona.

Svrha deklaracije je sa~uvati dignitetPetog korpusa, koji je sve vi{eizloèn neopravdanim osudama.Sastanku su prisustvovali i pred-stavnici ostalih bora~kih udruènja,porodica {ehida i RVI.

Za naredno zasjedanje Skup{tine USK-apriprema se deklaracija o Petom korpusu ArmijeRepublike Bosne i Hercegovine

Novost u registraciji poljoprivrednih gazdinstava u USK-u

Obrt smanjuje nezaposlenost Na sastanku uSanskom Mostu ministarGalija{evi} rekao kako jecilj Vlade USK-a da utoku naredne godine petstotina poljoprivrednihproizvo|a~a svoje djela-tnosti registruje kao obrt

Rudnik mrkog uglja “Kamengrad”

Op}insko vije}e Sanski Most }e pose-bnom odlukom utvrditi naknadu koju }eRMU “Kamengrad” morati da plati u rokuod trideset dana

Prezentaciju projekta “Pre~ista~a sanitarnih i otpad-nih voda” odràla je Firma “Regeneracija” iz VelikeKladu{e.

Prezentaciji su prisustvovali predstavnici Op}inskog vije}a i op}ine Velika Kladu{a i federalnih i kantonalnihorgana vlasti, velikokladu{ke firme “Vodovod i kanali-zacija” i zainteresirani gra|ani.

Admil Mulali}, na~elnik op}ine, isti~e da je projekat

vodovoda i kanalizacije najkapitalniji projekat u VelikojKladu{i, jer mu je osnovni cilj pobolj{anje ekolo{kihuslova u gradu.Realizacija prve faze projekta o~ekuje se narednegodine, dok bi se realizacija cijelog projekta trebalaokon~ati u roku od ~etiri godine.Prezentaciju savremenog pre~ista~a odrào je EdinMiljkovi}, direktor “Regeneracija” iz Velika Kladu{e.

Velika Kladu{a

Vodovod i kanalizacijakapitalni projekti Realizacija prve faze projekta o~ekujese naredne godine

Veterani i predstavnici zakonodavne vlasti USK-a

ûvaju dignitet Petog korpusa

Izvje{taji, pa onda sa-glasnost za koncesiju

Zvijeri su provalile u tor na ima-

nju Muhameda Burni}a, u selu Do-{ci, u op}ini Sanski Most. Usmrtilesu deset ovaca.- @ivotinjama su preklani vratovi. Trite{ko povrije|ene ovce su usmr}ene,

kaè vlasnik.

Burni} je nekada radio u Rudnikumrkog uglja “Kamengrad”, a sadauzgojem ovaca prehranjuje porodi-cu. Pri~injena {teta procijenjena jeizme|u tri i ~etiri hiljade maraka.

U selu Do{ci

Zvijeri zaklale deset ovaca

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


15.12.2011.godine kanton 9

U op}inu Cazin stigla je i “pauk-slu`ba”, ~ime je upo-tpunjen projekt vrijedan 212 hiljada maraka.Problematika saobra}aja u Cazinu je jedan od goru}ihproblema i u rje{avanju tih problema prvo {to treba dase rije{i je tzv. stacionarni saobra}aj.[ef ra~unovodstva JKP “îsto}a”, Sedin [i{i}, pojasnio

je kako }e funkcionirati “pauk”.- Pauk kad podigne auto napla}uje 35 KM, ako ga nakontoga odnese, tad je cijena 70 KM. Tako|er, napla}uje se i

vrijeme boravka odvezenog auta u “pauk-slu`bi”. Svaki sat pove}ava cijenu za jednu konvertibilnu marku. Automobili }e biti odvoèni na odlagali{te kod Slatine.“Pauk” }e odvoziti auta samo po nalogu policije.

Cazin

Javna rasprava o Nacrtu budèta za 2012. godinuop}ine Bosanski Petrovac odràna je u op}inskoj

vije}nici.Op}insko vije}e usvojilo je, 28. novembra, Nacrtbudèta u iznosu od 2.720.940 KM. Budèt je zasnovanna osnovu ostvarenih prihoda u 2011. godini i procje-nama bruto dru{tvenog proizvoda u narednoj godini.Sve primjedbe i prijedlozi u vezi Nacrta budèta za2012. godinu, bi}e razmatrani prilikom izradekona~nog prijedloga budèta.

Vlasnici, odnosno investitori bespravno izgra|enihobjekata na podru~ju op}ine Bosanski Petrovac pozvanisu da do 11. juna naredne godine podnesu zahtjev zalegalizaciju bespravno izgra|enih objekata.Nakon isteka roka ne}e se mo}i podnijeti zahtjev zalegalizaciju bespravno izgra|enog objekta. Bespravnoizgra|enim objektom, smatra se gra|evina ili njen dioizgra|en bez odobrenja za gra|enje, objekat u ~ijoj jeizgradnji odstupljeno od odobrenja za gra|enje iobjekat dogra|en ili nadzidan bez odobrenja zagra|enje.

Obrazac zahtjeva za legalizaciju - zahtjev za naknadnoizdavanje urbanisti~ke saglasnosti i sve dodatne info-rmacije o postupku legalizacije bespravno izgra|enogobjekta, mogu se dobiti na Info-pultu op}ine BosanskiPetrovac.

Bosanski Petrovac

Stigla “Pauk-slu`ba”U septembru ove godine, pokrenu-e zna~ajna aktivnost na realizaci-“Projektnog modula”, koji po-

zumijeva jedinstven pristup info-acijama pra}en bazom podatakaop}inskom nivou.po~etka decembra prezentiranje,aliranje i upravljanje bazom

ojektnog modula” realizirano je uinama Biha}, Buìm i Velikadu{a. Realizacijom planiranihvnosti i u ostalim op}inama USK,

e postignut krajnji cilj, a to je

}enje i koordiniranje aktivnosti ucesu implementacije projektanove i razvoja na prostorima USK.snovi, radi se o standardnoj baziataka, koja predstavlja integralni

dio kantonalne baze podataka Mini-starstva za gra|enje, prostorno

ure|enje i za{tite okoline.Op}inska baza podataka predstavlja jedinstven i cjelovit informativni sis-tem za pra}enje implementacije pro-

jekata obnove i razvoja na podru~ju

op}ine.Osnovni cilj je uspostaviti jedinstvenprotok informacija na kantonalnom iop}inskom nivou. Na taj na~in }e bitizadovoljeni primarni ciljevi stan-dardiziranog pristupa informacijamana kantonalnom i op}inskom nivou.Ogledaju se u jedinstvenom koncep-tu protoka informacija izme|u rele-

vatnih institucija na kantonalnom iop}inskom nivou.Koncept “Projektnog modula” ima zacilj da obezbjedi kvalitet i kvantitet

ulazno-izlaznih podataka koje sekontinuirano javljaju u okviruneprekidnog ciklusa identifikovanja,kandidiranja i implementacije pro-

jekata.

inistarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoline

Standardizirana baza podatakaUpravljanje bazom “Projektnog modula” realizirano je u op}inama Biha},

uìm i Velika Kladu{a. Realizacijom planiranih aktivnosti i u ostalim

p}inama USK, bi}e postignut krajnji cilj, pra}enje i koordiniranje aktivnosti uocesu implementacije projekta obnove i razvoja USK.

Op}inski budèt2,7 miliona KM

Legalizacija bespravnoizgra|enih objekata Bespravno izgra|enim objektom, smatra se

gra|evina ili njen dio izgra|en bez odobrenjaza gra|enje, objekat u ~ijoj je izgradnjiodstupljeno od odobrenja za gra|enje iobjekat dogra|en ili nadzidan bez odobrenjaza gra|enje.

Op}insko vije}e Bosanska Krupa,on {to je usvojilo Nacrt, sazvaloJavnu raspravu o Regulacionomnu “Pilana”.pravu je vodio Hamdija ]ehaji},dsjednik Statutarno-pravne ko-ije. Regulacionim planom po-

~ja “Pilana” obuhva}eno je okohektara gra|evinskog zemlji{ta,~ega preko 13 hektara spada ulovnu zonu “Pilana”. Tih 13 hek-

tara podijeljeno je na tridesetparcela. Osam je ve} u vlasni{tvuposlovnih subjekata, koji su u part-nerstvu sa op}inom Bosanska Krupa,otkupili imovinu [IP “Una” uste~aju.U raspravi je izraèno zadovoljstvo

ponu|enim rje{enjima i na~inom nakoji su formirane parcele, planiraniprilazni putevi, interne saobra-}ajnice i priklju~ak na magistralni

put. Manje primjedbe su upu}enena udaljenost gra|evinske linije odruba parcele i udaljenost gra|e-

vinske linije od rijeke Une, koja jedefinisana posebnim zakonom.Upu}en je zahtjev da se u Regu-lacioni plan “Pilana” uvrsti i

pro{irenje jednog od priklju~aka namagistralni put kako bi se pove}alaefikasnost internog saobra}ajaunutar zone.

avna rasprava o regulacionom planu “Pilana”

Zadovoljstvo ponu|enim rje{enjima

Vandali su razbili stakla na heli-pteru koji se nalazi u ]orali}ima u

vori{tu osnovne {kole.unutra{njosti halikoptera, tako|er

e napravljen nered i ispisani suafiti.va letjelica je spomen-obilje`je,stavljeno 20. juna 2004. godine i

odsje}a na borbeni put Vazdu-plovne grupe Biha} tokom agresi-na Bosnu i Hercegovinu.

azduhoplovna grupa “Biha}” je dalaliki doprinos u odbrani zemlje.

Da bi se u Poslovnojzoni “Pilana“ po~elo gra-diti neophodno je usva- janje regulacionog planaza ovo podru~je.Odràna je Javna rasprava o regulacionom planukoji bi trebao biti usvojen ve} na slijede}ojsjednici Op}inskog vije}aBosanska Krupa.

]orali}i

Oskrnavljeno ssppoommeenn--oobbiill j jee` j jee

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


15.12.2011.godineintervju10

Smanjenje obima posla, fi-skalizacija, te previsoke oba-

veze po osnovu doprinosauzdrmali su obrtni~ki sektor uUnsko-sanskom kantonu.Poseban problem su obavezekoje svojim odlukama name-}u lokalne zajednice, komu-nalna taksa za istaknutufirmu, fiktivno odvoènjesme}a…

Na podru~juUnsko-sanskog

kantona tokom 2011.godine obrt je u stagnaciji.Moète li nam usporeditiovu s prethodnim godinama.GOLUBOVI]: Ukupan broj

registriranih obrtnika ove godine je 2.000. Uspore|uju}i je s prethodnim godinama trebare}i da je stanje u obrtu dalekoteè, enormno je pove}an brojodjava, dok je u isto vrijemeuve}an broj usagla{enih obrta,te osnivanje radnji starih i tradi-cionalnih zanata, doma}e radi-nosti. Najbolje je to prikazatitabelarno.

Koji su obrtinajvi{e pogo|eni

ekonomskom krizom i sta-njem u zemlji? Ima li uop}epozitivnih primjera?

GOLUBOVI]: Op}e stanje uobrtu je vrlo te{ko, posebno su

pogo|eni obrtnici koji proizvodei plasiraju usluge kupcima koji“ìralno” pla}aju, te oni ~ijikupci traè odgodu pla}anja

preko 15 dana, zatim, obrtnicikoji proizvode i usluge prodaju velikim industrijskim sistemi-ma. Globalno gledaju}i ekono-mska kriza i recesija manje uti~ena obrtni{tvo zbog mogu}nosti

prilago|avanja uslovima trì{ta.Koji su naj~e{}erazlozi zbog kojih

se obrti gase i s kojim seproblemima susre}uobrtnici?GOLUBOVI]: Osnovni razloziodjavljivanja obrta su fiskaliza-cija, smanjenje obima posla, te

previsoke obaveze po osnovudoprinosa. Poseban problem su

obaveze koje svojim odlukamaname}u lokalne zajednice,komunalna taksa za istaknutu

firmu, fiktivno odvoènje sme}a,komunalne naknade i sli~no.

Kako obrtnicimogu ostvariti

poticaje preko Obrtni~kekomore i za koju vrstu obrtni-~ke djelatnosti se najlak{edobivaju sredstva?GOLUBOVI]: U zadnjih devet

godina obrtnici su imali mogu-}nost dobijanja poticaja jedinood federalnog nivoa. Drugi nivoi

vlasti nisu imali sli~ne grantoveosim za poljoprivredne djelatno-

sti. Uloga OKUSK-a u poticaji-

ma je zna~ajna u procesu dono- {enja Zakona o poticajnim sredstvima za malu privredu gdje }e se traìti ugra|ivanje grantova za obrtnike. OKUSK-a je do sada

izradio oko 1.300 raznih projekata za poticajna sredstva zaobrtnike i pravna lica, koji suuredno odobreni. Zahvaljuju}itim sredstvima mnogi obrtnici

su opstali, a zaposlen je zna~a- jan broj novih radnika. Ove godine s na{eg kantona je aplici-ralo 35 nositelja starih i tradi-cionalnih zanata i 80 novoosno-

vanih obrtnika, a sve te projekte je radila Komora. Svake godine Komora iz svoje baze podataka

prona|e obrtnike koji ispunjavaju uslove za grant sredstva,obavje{tava ih pismeno ili nadrugi na~in. Cijena izrade proje-kata za grant je jedinstvena za

sve ~lanove Komore i iznosi 150 KM. Pored toga postoje i kredi-tna poticajna sredstva za koja

Komora na sli~an na~in postu- pa.

Koliko treba vre-mena da bi se

otvorio obrt, koja je cijenaotvaranja biznisa, koje suolak{ice za obrtnike u smislupla}anja poreza i sli~no?

GOLUBOVI]: Otvaranje obr-ta se vr{i u zakonskom roku od15 dana, a na podru~ju nekihop}ina se to obavlja u tri putakra}em roku, za samo pet dana.

Cijena, naàlost, nije ista na podru~ju svih osam op}ina USK-a, a kre}e se od 20 do 250 KM.

Dokumentacija za osnivanje je propisana Zakonom o obrtu i

srodnim djelatnostima, ali iovdje se to razlikuje od op}inedo op}ine, {to je rezultat lokalne

samovolje. Za obrtnike nemaolak{ica po osnovu poreza i do-

prinosa, ali zato postoje povla- {tene osnovice za obra~un dopri-nosa za stare i tradicionalne

zanate, doma}u radinost, taksi- ste, autoprijevoznike sa jednim vozilom do osam tona nosivostii poljoprivrednike. Isto tako jeomogu}eno pau{alno pla}anje

poreza za spomenute kategorijeosim poljoprivrednika.

Plasiraju li na{iobrtnici proizvo-

de i usluge u inostranstvo,te kako s doma}im proizvo-dima izi}i na EU trì{te?GOLUBOVI]: Obrtnici u pra-

vilu nisu izvoznici, ali postojeizuzeci. Certificiranje obrtniciobi~no rade samo za neke proi-

zvode, tro{e novac i na kraju im

sluè “za slikanje” i ni{ta vi{e. Po{to obrtnici nisu izvoznici ce-rtificiranje je pomodarstvo kojedonosi korist samo ku}ama kojeih vr{e.

Kakav je interesza otvaranje

obrta kod mladih ljudi u ovanesigurna ekonomska vre-mena?

GOLUBOVI]: Mlade osobe neiskazuju ve}i interes za osniva-nje obrta, ali i tu postoje izuzeci.

Razloge za to nalazimo u struk-turi obrazovanja mladih, svi idu

na fakultete, a tu je i nedostatakedukativnih ku}a. Mladi ljudi ne

znaju da se obrt jednostavnoosniva, da su ulaganja mala ada su mogu}nosti vrlo velike.

Kakva je situacija sa zapo{lja-

vanjem i samozapo{ljava-njem preko Zavoda i postojeli projekti za obrtni~ku dje-latnost?GOLUBOVI]: Tokom 2009. i

2010. godine ve}i broj osoba razli~ite spolne i starosne dobi sa-mozaposlenjem u obrtu je rije-

{ilo svoj status. Poticajna sredstva Zavoda za zapo{ljavanje subila inicijalna za osnivanje obr-ta, ali je ve}ina to zloupotrijebi-lo i nakon godinu dana se vrati-lo na biro.

Postoje li u op}i-nama udruènja

obrtnika?GOLUBOVI]: Udruènja dje-luju na lokalnom nivou i u pra-

vilu mogu pomo}i kod dono{e-nja lokalnih propisa. Za sada suosnovana dva udruènja krozkoja obrtnici mogu ostvariti sva

svoja prava. Uskoro }e frizeri u Biha}u formirati svoje struko- vno udruènje.

Kakva je sura-dnja s minista-

rstvima na kantonalnom ifederalnom nivou?GOLUBOVI]: Obrtni~ka ko-mora USK-a ima veoma dobrukomunikaciju s kantonalnim

ministarstvima privrede i poljoprivrede. Kada je u pitanju fe-deralni nivo komunikacije su

posebno dobre s ministarstvomrazvoja poduzetni{tva i obrta,ministarstvom okoli{a i turizmai ministarsvom financija.

Koje su sada{nje ak-tivnosti OKUSK-a?

GOLUBOVI]: Finalizacija pr-ovedbe Plana rada za 2011.

godinu je u toku, a to podrazu-mijeva mobilizaciju i ja~anjekapaciteta u kojima rade ène,

zatim projekti plasteni~ke proizvodnje, poticaja za obrtnike,

zapo{ljavanja mladih osoba u suradnji s fondacijom “Krilanade” iz Njema~ke, formiranjeudruènja frizera u Biha}u, te

formiranje op}ih udruènja uSanskom Mostu i Cazinu. Planrada za 2012. godinu sadràvat}e projekte za plasteni~ku proi-

zvodnju, ljekovito bilje, p~elarst- vo, uzgoj bilja i sto~arstvo, te proizvodnju hrane. Tu je i niz projekata za unapre|enje obrt-ni{tva koji }e se uputiti doma-}im i inozemnim institucijama.

Ne smijemo zaboraviti da je obrtnajure|enija oblast privre|iva-nja na podru~ju FBiH u kojoj

postoji razvojna komponenta, a perspektive su dobre pod uslo- vom da iskoristimo sve prednosti koje zakonski okviri pruàju.

Razgovarao: Halid ALIJAGI]

Zuhdija Golubovi}, predsjednik Obrtni~ke komore USK

Fiskalizacija dotukla obrtnike

Broj odjavljenih obrtaBiha} 73Cazin 58Velika Kladu{a 15Buìm 6Bosanska Krupa 20Sanski Most 43Bosanski Petrovac 4Klju~ 39

255

Broj prijavljeni obrtaBiha} 52Cazin 55Velika Kladu{a 17Buìm 7Bosanska Krupa 21Sanski Most 29Bosanski Petrovac 15Klju~ 15

217

Broj usagla{enih obrtaBiha} 63Cazin 50Velika Kladu{a 18Buìm 4Bosanska Krupa 49Sanski Most 94Bosanski Petrovac 2Klju~ 10

284

Op}e stanje u obrtu je vrlo te{ko, posebno su pogo|eni obrtni-

ci koji proizvode i plasiraju usluge kupcima koji “ìralno” pla}aju,te oni ~iji kupci traè odgodu pla}anja preko 15 dana, zatim,obrtnici koji proizvode i usluge prodaju velikim industrijskimsistemima. Globalno gledaju}i ekonomska kriza i recesija manjeuti~e na obrtni{tvo zbog mogu}nosti prilago|avanja uslovimatrì{ta kaè Golubovi}

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


15.12.2011.godine Biha} 11

Kalendari i novogodi{nje ~estitkeCentra

Sve informacije moète dobiti naweb stranici www.centar-duga.info

ili brojeve telefona:061/163-432, 037/319-159i e-mail: admir centar-duga.info@

Fondacija Centar Duga Art iz Kulen Vakufa

~estitke i kalendare

Centra za djecubez roditeljskogstaranja"Duga” uKulen Vakufu.

i ove godine prodaje novogodi{njeza 2012. godinu.

Sredstva od prodaje bi}eupotrijebljena za rad

Pozivamo pravna i fizi~ka lica

dapomognu Centru Duga.

kupovinom ~estitki i kalendara

êstitke i kalendare moète kupiti i na info-{tandovimau TU[-u, Interexu i Robotu, 10., 17. i 24. decembra.

Plja~ka s vrha"Tower Heist"

@anr: Akciona komedijaTrajanje: 100 minReìja: Brett RatnerUloge: Eddie Murphy, Ben Stiller,

Casey Affleck, Alan Alda,Matthew Broderick

Sinopsis: Ben Stiller i Eddie Murphy predvo-de sjajnu gluma~ku ekipu u filmu "Plja~ka s vrha", komediji o vrijednim i po{tenimradnicima koji èle da se osvete prevarantusa Wall Streeta. Kad zaposleni u luksuznojzgradi u Central Parku otkriju da je milija-rder koji ìvi u penthousu ukrao njihovupenziju, skova}e nevjerovatan plan - ote}eod njega ono {to im i pripada.Projekcije: 19.00 h i 21.00 h

Paranormalne aktivnosti 3

"Paranormal activity 3"Projekcije: 18.30 i 21.15Ulaz: 3,00 KM

Program Kina “UNA”od 15.12.2011. godine

Mati~ni ured Biha}, 02.12. - 09.12.2011. godine

Vrsta usluge - proizvoda Kontakt telefon De urni obrtnik

1. Grijanje 061 181 052 Osman Kazazi vodoinstalacije

2. i{}enje dimnjaka 062 141 831 Sejad Gro{i}3. Elektroinstalacije 061 799 696 Amir Murti}4. Krovopokriva~ 061 849 565 Jusuf Zloji}5. Limar 037 300 914 Rifet Tuti}6. Staklar 061 458 154 Kasim Ho{i}7. Bravar 061 609 062 Slaven Bregar 8. Tokar 061 137 703 Husein Mujinovi}9. Automehani~ar i V.S. 061 180 448 Sadet Dedi} - Zinzo

10. Taksi prijevoz 061 797 451 Mahmut Mukanovi}11. Prijevoz stvari 061 764 106 Bude Mujani}12. Brico - berberin 061 613 184 Maida Alagi}13. @enski frizer 061 231 026 Denis Be}irspahi}

14. [tamparija 061 764 462 Emira Birdò15. Izrada pe~ata 061 779 504 Midhat Kulauzovi}www.okusk.com.ba e-mail: [email protected]

Obrtni~ka komora

USK-a Biha},

Biha}kih branilaca 4777000 Biha}

Dobili k}erku

Sabina i Denis Pjani}, Amela iAlen Hodì}, Lejla i Enver Alivuk.

Dobili sina

Zineta i Nazif Horozovi}, Fatimai Samir Selmanovi}, Azra i Alen

Abdi}, Sandra i Mensur Islamovi}, Suzana i Muhamedûstovi}, [ejla i Silvet Hadì}.

Umrli

Kadire Zuli} (1936.), HasibeAlunovi} (1919.), MuhamedMujnovi} (1936.), Faris Kurtovi}(2008.), Safet Badnjevi} (1955.),Zuhra âvki} (1936.), Jure Crnkovi}(1937.), Mersada Samardì}

(1950.), Kata êlikovi} (1954.),Roza Lovri} (1934.), Fatima Hodì}(1935.), Dino Me{i} (1994.).

Vjen~ani

Melka Cinac i Amir Hadì},Anita Ramuli} i MuhamedMujki}.

Od pro{le sedmice u gradu postojinovi sadràj za sve generacije. U Kinu“UNA” je otvoren salon zabave s ~im jeupotpunjena ponuda u poslijepodne-

vnim satima.

Novootvoreni salon zabave Kino “UNA”nudi igre koje su u ponudi samo u ve}imgradovima, poput “Air hockey”, “Streetbasket”, “Knockout boxing”, “Sega rally championship simulator” i, kod nas,

najpopularniji “Stolni nogomet”.Radi se o sadràju koji ve} odavnonedo-staje u Biha}u.

Kino Una

Otvorensalon zabave

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


Pravi medijski lin~ i nevi|enipritisci na Sud i Tuìla{tvo BiHovih dana dolaze iz manjeg bh-entiteta. Veterani 5. korpusa A R BiH odmah su reagirali te sudràvnim institucijama dali

bezuvjetnu podr{ku na rasvje-tljavanju ratnih zlo~ina, ali sunaglasili da je sataniziranjebranilaca BiH nedopustivo uistoj mjeri koliko je nedopustivamogu}nost izjedna~avanja agre-sora i `rtve. Uputili su pismo iMe|unarodnim predstavnicimau na{oj zemlji na ~elu s PeteromSorensenom.Istim onim ljudima koji suzabranili da se u zajedni~koj

vojsci zaposle oficiri iz Armije R BiH. Isto mjerilo nije vrijedilo iza nekada{nje pripadnike agre-sorske vojske. Jedan od njih je i

Stamenko Novakovi}, brigadnigeneral, trenutno komandant 6.pje{adijske brigade OS BiH.Zapeo nam je “za oko” napro{logodi{njoj vje`bi u Kulen

Vakufu koju su izveli pripadniciOS i Civilne za{tite Biha}a.Novinarima je nare|eno da nesmiju napu{tati osmatra~nicu naHavali iako je vje`ba odràna naUni u centru naselja.Drugi “susret” s generalomNovakovi}em imali smo ~itaju}io akterima pute{estvije visokihoficira Oruànih snaga BiH iMinistarstva odbrane BiH umanastir Hilandar na Svetoj gori

u Gr~koj, te na njihovo orgijanjena ve~ernjoj zabavi, kada suoprobavali svoja “bela grla” zanjih neprimjerenim pjesmama“Boj se bije, bije, zastava se vije,

za slobodu Srbije” i “Mar{iralakralja Petra garda”. Tom pri-likom su obi{li Oltar otad`binina Srpskom vojni~kom grobljupored Soluna, tako|er u Gr~koj,

obitavali pored slika ratnih zlo-~inaca Ratka Mladi}a i Rado- vana Karadì}a.Podsjetimo, me|u “veselom eki-pom”, visokim oficirima Oruà-nih snaga BiH, koja se zabavljalana putu za Hilandar, kako jeobjavio “Global”, pored Miloji-~i}a, bili su i komandant Koma-nde za podr{ku general-majorDragan Vukovi}, brigadir GojkoKneèvi} i brigadni general Sta-menko Novakovi}, ratni koma-ndant 101. oklopne brigade

Vojske RS.Kad smo ve} kod te “na{e vo-

jske” i kod Stamenka Novako-

vi}a, generala OS BiH, da ne biduljili, objavljujemo u cijelostirazgovor koji je objavljen u jed-nim novinama iz RepublikeSrpske, odmah nakon rata:

Veliki broj boraca iz êlincarat je proveo u na{im najboljim

jedinicama. O njima se u tim jedinicama pri~a s po{tovanjem.Mislim da je zanemarljiv brojêlin~ana zabrljao u ratu. Praviborci nikada nisu o~ekivalinekakvu nadoknadu za svojdoprinos stvaranju RS. Odre-|ena priznanja da. Mislim da su

se stvari jo{ u toku rata uvelikootele kontroli. Stamenko Nova-kovi}, od oca Svetozara i majkeZore, je ro|en 1958. godine naMitrovdan u [njegotini Srednjoj.Od petoro djece Stamenko jetre}e, {to na{i ljudi vole re}i, niprvenac, ni mezimac... Prva~etiri razreda osnovne {kole jezavr{io u Kara~u kod, sada ve}pokojnog, u~itelja VitomiraTamamovi}a, koga se uvijek samnogo po{tovanja sje}a. Po za-

vr{etku osnovne {kole u Ukrini1973. godine, oti{ao je u vojskuupisav{i Srednju vojnu {koluKoV JNA u Sarajevu. Kasnija

povremena preispitivanja izborasu potvr|ivala da je izabranpravi put. [koluju}i se u Sara-

jevu, Banjoj Luci i Beograduuspje{no je zavr{io gotovo sve

vojne {kole. Ostala je samo jo{ jedna, ona najvi{a, [kola nacio-nalne odbrane. Bez sumnje i nju}e, ako samo Bog da, jer je ve}poloìo prijemni ispit. Na preda-

vanja }e u septembru. Kada smoga priupitali u pripremi za ovajintervju kakav uspjeh o~ekuje,nasmije{io se i lakonski odgovo-rio: “Pa, daleko sam dogurao dabi posustao”; i pokazao za pojas.

Na lijepom, niklovanom, CZ-99na kome je grb VJ, pi{e: “Najbo-lji u klasi... êstitamo !” Do ratau biv{oj BiH slu`bovao je u Vipa-

vi, Kosovskoj Mitrovici, Prizrenu,Zagrebu i Sarajevu. Za rat, kaèda ga je po~eo jo{ 1981. godinena Kosovu, a u ovom “pravom”,bio je svugdje. Sa ponosom po-kazuje ugravirano na “TT-jcu”:“Za hrabrost u borbi...” Odliko-

van je Ordenom Milo{a Obili}a i vanredno unaprije|en u ~in po-tpukovnika. Sada je u kasarni“Kozara” u Banjoj Luci. Du`nost:komandant 101. okbr i ujednokomandant kasarne “Kozara”.

Oènjen je Brankom, a sinovidvanaestogodi{nji Nenad i trina-estogodi{nji Neboj{a su odli~niu~enici i perspektivni fudbaleriFK “Naprijed”.

- Pukovni~e Novakovi}u,ulaze}i u kasarnu “Kozara”bio sam impresioniran nje-nom uredno{}u. Njegovanitravnjaci, oblikovane kro-{nje drve}a, okresane ìvi-ce, ~isti putevi i staze nemogu, a da se ne primijete.Po{to sam i tokom rata~esto kroz ovu kasarnu pro-

lazio znam da do ovakvogstanja nije bilo lako do}i.- U pravu ste i hvala na lijepo oda-tom priznanju svima u kasarni“Kozara”! Od povratka u kasarnuu prolje}e 1996. godine do danasmali je vremenski period. Oslika-

vaju}i stanje koje smo zateklimoram naglasiti nekoliko najos-novnijih ~injenica: Kroz kasarnu

je u toku rata pro{ao i u njoj se privremeno zadràvao veliki brojraznovrsnih jedinica i grupa. Nemali broj pojedinaca svoje frus-tracije ispoljavao je na objektimai namje{taju. O nekom zna~ajni-

jem ure|enju kruga i objekata

nije bilo ni govora. Napu{taju}i svoja vjekovna ognji{ta u RSK nekoliko hiljada Srba na{lo jeuto~i{te u kasarni “Kozara”, gdje

su ostali do kraja aprila 1996. godine. Ono {to su ponijeli sa sobom iz kasarne njima je malo, ami smo se, eto, sna{li i nikadanismo zamjerili. Kada posma-tram sa ove distance moram priz-nati, da nas je rad na ure|enjukasarne dosta oplemenio i mnogo

pomogao u zaboravu ratnih stradanja i odvra}anju pa`nje od problema na ne{to korisnije iljep{e. Lijep je osje}aj kada vam

neko do|e u ku}u i osje}a se ugod-no shvataju}i porodi~ni sklad. Porodica kasarne “Kozara” je veli-ka i skladna uprkos velikom broju

jedinica VRS koje se u njoj nalaze. A to je zato {to je ovdje mnogoozbiljnih ljudi i dobrih doma}ina.- Vjerujem da ste bili udosta kasarni VRS. Da li jei drugdje kao ovdje?

- Ve}inom jeste. Ima i urednijihdijelova, pa i cijelih kasarni. Ima ilo{ijih. Ono {to èlim naglasiti jeonaj osje}aj mira koji vas obuzme~im udahnete malo vi{e vojni~kog

vazduha negdje u “ìvljem” dijelubilo koje kasarne VRS. Trudimo se

da i stanari kasarni i prolaznici shvate da je rat zavr{en.

- Predvodite slavnu jedi-nicu. Da li ima ne{to {to jenepoznato o 101. okbr?

- Neko zna vi{e, neko manje. Neke stvari se ne smiju zaboraviti i zatoih moramo ~e{}e ponavljati: 101.okbr do 19. maja 1992. godinebila je 329., a u Otad`binskomratu 1. okbr VRS. Na njenom rat-nom putu dugom 1.808 dana svi-

jetle likovi 180 palih boraca osv- jetljavaju}i putokaze na trnovitim stazama ka boljem sutra. Me|u

prvima je odlikovana za ratne zasluge najsjanijim odli~jemOrdenom Nemanji}a. Godine1997. progla{ena je za najbolju

jedinicu VRS, 1999. bila je tre}a,a sada 2000. druga u VRS. Ono

{to je su{tina mo}ne 101. okbr, a {to ju je uvijek krasilo, je kolek-tivni duh, optimizam, pobjedni~kimentalitet.- Rat je atraktivan dru{tve-ni doga|aj. Mnogo je pri-~a. Svako ima svoju. Naszanima Va{a pri~a o srp-skom borcu.

- Ta~no je da svako pri~a sva{ta.Tom {arenilu doprinijelo je i

razli~ito pona{anje dijela boraca pred kraj rata u odnosu na ono sanjegovog po~etka. Ta~no je i to da}e najobjektivnije sudije biti na{iunuci, ali je pogre{no te pri~e

sputavati. Neka se pri~a, jer to jenajmanja satisfakcija za proì-

vljeno. I sam sebe smatram subje-ktivnim komentatorom, ali nasto-

jim da i ono malo {to kaèm budebesprekorno korektno. Nalaze}i sena pravom mjestu u pravimtrenucima sam sebi sam izvukaonekoliko ~vrstih zaklju~aka. Prvo,

srpski borac po svojim kvalitetimanajbolji je na {irem prostoru

Balkana. Drugo, one male sla-bosti koje borac pokaè na frontu,~ine ga ljudskijim, normalnijim inaprosto vam poraste ponos {to

ste tog momenta to. Tre}e,otpornost srpskog borca na razneneda}e je neuporediva sa drugi-ma. Mi smo po tom pitanjuneuni{tivi. êtvrto, ubije|en samda je fama o srpskoj neslozi zlo-namjerno podmetanje na{ih pro-tivnika. Mi smo daleko slo`niji oddrugih u na{em okruènju. Mo-

`da ponekad preciznije uo~avamo sitnice pa se oko toga sporimo, alito nije nesloga. Ili, ako je i bilo

prije, ona se na{oj generaciji ne

moè toliko “pri{ivati”.- U ratu ste imali priliku~esto se susretati sa ~eli-na~kim borcima. [ta misli-te o njima?

15.12.2011.godineu centru12

Izjedna~avanje agresora i `rtve

Na{i ne mogu, njiho Pute{estvije visokih oficira Oruànih snagaBiH i Ministarstva odbrane BiH u manastirHilandar na Svetoj gori u Gr~koj i njihovo orgi- janje na ve~ernjoj zabavi, kada su oprobavalisvoja “bela grla” za njih neprimjerenim pje-smama “Boj se bije, bije, zastava se vije, zaslobodu Srbije” i “Mar{irala kralja Petragarda”. Tom prilikom su obi{li Oltar otad`binina Srpskom vojni~kom groblju pored Soluna,tako|er, obitavali pored slika ratnih zlo~inaca

Ratka Mladi}a i Radovana Karadì}a. Me|u“veselom ekipom”, koja se zabavljala na putuza Hilandar, kako je objavio “Global”, poredMiloji~i}a, bili su i komandant Komande zapodr{ku general-major Dragan Vukovi},brigadir Gojko Kneèvi} i brigadni generalStamenko Novakovi}, ratni komandant 101.oklopne brigade Vojske RS.

“Otad`bina se gradi i voli dje

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


sto {to i o sebi. To je, prostoeno, izuzetno dobar ratni~kiaterijal”. Ne bih èlio ulaziti uemike, ali mislim, da je mo`damiranje ~elina~ke lake pje{adi-e brigade bilo gre{ka. Mnogi

da govore o êlin~anima krozzmu te brigade koja, obziromsvoju borbenu mo}, i nije bilaredvi|ena za ve}e izazove.koliko puta sam u~estvovao ubenim dejstvima sa, ili u blizi-te brigade, i na mene i na moje

ege ostavila je izuzetno povo-n utisak. Mnogo je va`nijeati ~injenicu da je veliki broj bo-a sa prostora op{tine êlinacproveo u na{im najboljim jedi-ama (1. i 2. okbr, 16 kmtbr,P). O njima se u tim jedinica-

pri~a s po{tovanjem. Mislimje zanemarljiv broj êlin~anabrljao”u ratu.A u 1. oklopnoj?na{oj brigadi kroz rat bivalo je{e od 400 boraca sa prostoratine êlinac. Njih 21 poloìlosvoje mlade ìvote na branikuad`bine. Neka im je vje~na

va i Bog du{i da im prosti. I a na RR 101. okbr. ima vi{e od0 b/o iz ~elina~ke op{tine.Malo je poznato da ste sejednom periodu rata bo-

li zajedno sa vojnim for-acijama HVO-a. Oklopniataljon “Gremlini” kojimte Vi komandovali boravioe i borio se na prostoruep~a. Moète li nam tobjasniti?o je ta~no i to samo potvr|ujeo {to sam rekao o na{im borci-. âk smo vrlo temeljito pra-uporedne analize, ne samo u

nosu na HVO, nego i u odnosu

jedinice pod kontrolom Fikretabdi}a. Preciznije ocjene osta}e{a mala tajna iz razumljivihloga. To {to smo se, u periodumaja 1993. godine do aprila

1994. godine, borili zajedno sadijelom jedinica HVO protiv mu-

slimanske vojske bilo je u skladu sa nare|enjima odgovornih nivoakomandovanja VRS. O tome senije moglo diskutovati, a istorija}e odmjeriti argumente za i pro-tiv. [to se nas ti~e sve na{e jedinice

pokazale su na terenu da smo, pokvalitetu ljudskog faktora, dalekoispred svih aktera drame koja nas

je zadesila.- îni mi se da borci o koji-

ma toliko afirmativno go- vorite poslije rata nisu do-bili adekvatan tretman.Kakav je Va{ komentar?

- Pravi borci nikada nisu o~eki- vali nekakvu naknadu za svojdoprinos stvaranju RS. Odre|eno

priznanje da. Mislim da su se stvari jo{ u toku rata uvelikootele kontroli. Previ{e je bilo

samovoljnih pona{anja, pra{ta-nja i dobrovoljnosti tamo gdje ihnije smjelo biti. Na{a najve}a

zamjerka nadle`nim institucija-ma je uni{ten sistem odgovornos-ti ~ije negativne posljedice }emo

jo{ dugo osje}ati. Svjedoci smo~injenice da je odnos prema borci-ma, tradicijama, rtvama i sli~noi danas razli~it od op{tine doop{tine. Imamo situaciju da jenegdje ura|eno i spomen obilje-

`je, a negdje su le{evi na{ih palihboraca jo{ u halama. Ili, negdje jeispra}aj regruta u vojsku narod-no veselje, a negdje se odre|ene

strukture te aktivnosti stide. Mi ukasarni “Kozara” smo u~inili idalje ~inimo stvari koje prevazi-laze na{e mogu}nosti da se `rtvene zaborave. Radimo muzej 1. K VRS, dosta spomen soba jedinica

je ve} ura|eno, njegujemo borbe-

ne i tradicije naroda i sl. Mislimda mnogi nisu shvatili karakter

sada{nje borbe i svoje mjesto iulogu u njoj”.

Priredio: Halid ALIJAGI]

u centru 1315.12.2011.godine

i moguma

Nakon informacija dobijenihod biv{ih pripadnika VojskeRepublike Srpske, ~lanovi Ureda

Instituta za nestale BiH u Biha}uobi{li su lokalitet biv{e kasarne uRa~i}u.- Prije nekoliko dana dobili smoinformaciju da postoji mogu}nostda se u kasarni Ra~i} nalazimasovna grobnica s posmrtnimostacima 26 `rtava bo{nja~kenacionalnosti. Pretpostavlja se da

je prilikom povla~enja vojskeminirana kasarna i tom prilikom

smrtno je stradalo 26 Bo{njaka,koji su bili na prisilnom radu.

Kopali su rovove za potrebe Vojske RS-a. Postoji velika vjerovatno}a i sve indicije ukazuju da je infor-macija koju smo dobili ta~na.

Prema na{im saznanjima ovo je

bio jedan od zloglasnijih logora. U nekoliko faza tokom 1992.

godine zatvorenici su odvo|eni naTihotinu i ubijani. Danas nema

ìvih svjedoka. Posljednji preìvjeli umro je prije dvije godine, kazao je Mujo Begi},

rukovodilac biha}kog ureda

Instituta za traènje nestalihBiH.U kasarni Ra~i}, od 1992. do

1994. godine, bio je logor u kojisu zatvarani Bo{njaci s podru~jabiha}ke op}ine. [ta se svedoga|alo potvr|eno je 2001.godine. Ekshumirana je maso-

vna grobnica - jama Tihotina.Prona|eni su posmrtni ostaci 53`rtve, a identificirana je 51 rtva.Institut za traènje nestalih BiH

jo{ uvijek traga za nestalim, kojisu bili zato~eni u ovom logoru.Me|u njima je i Dàfer Me{i}koji je nekoliko puta premje{tani vra}an u ovaj logor. Premainformacijama kojima Institutraspolaè, u logoru Ra~i} bilo jezato~eno vi{e od sto osoba.

037Plus

Kantonalni sud u Biha}u po-tvrdio je optu`nicu protiv Zora-na i Jovice Tadi}a, zvanog Kajo,Zorana Berge, @eljka Babi}a iGorana Mihajlovi}a zbog ratnogzlo~ina protiv civilnog stanovni-

{tva po~injenog u drugoj poloviniseptembra 1992. godine. Oni suna svirep na~in ubili 25 Bo{njaka,prete`no starijih ljudi i èna.

Optuèni su 23. septembra u

zaseoku Me{i}i vatrenim oru-`jem ubili Havu i SafijuMe{i}, Minu Hrnjicu, teIbrahima Me{i}a. Istogadana u mjestu Duljci vatrenim i

hladnim oru`jem brutalno supobili 18 civila, a te{ko raniliTahiru Hajrulahovi}. Potom

su tijela rtava spalili, a nekoliko

dana ostatke `rtava traktoromprebacili na lokalitet Duliba.Godine 2000. na ovom mjestu jeekshumirano devet skeleta,a zaostalima se traga. Toga 23. sep-

tembra Zoran Tadi} i @eljko Ba-bi} ubili su u zaseoku Kosa-Ra-

jnovci, kod ku}e Mi}e Kecma-na, bra~ni par Ramu i Kadu

Alivuk,dok je Goran Mihajlovi}krajem septembra, kod ku}eLaze Mijatovi}a, u mjestu Lon~i}kod Ora{ca ubio ranjenog ibespomo}nog [a}ira Me{i}a.Optuèni su li{eni slobodetokom septembra i oktobra ovegodine i u pritvoru KPZ “Luke” uBiha}u ~ekaju po~etak su|enja.Svetko i \uro Tadi}, zvani Mr|a,tako|er osumnji~eni za ovezlo~ine, nedostupni su dràvnim

organima BiH. Oni }e putemme|unarodne pravne pomo}ibiti ispitani u svojstvu osumnji-~enih od pravosudnih organaSrbije i Crne Gore.

Kasarna Ra~i}

Nova masovna grobnica Pretpostavlja se da

je prilikom povla~enja vojske miniranakasarna i tomprilikom smrtno jestradalo 26 Bo{njaka,koji su bili na prisi-lnom radu. Kopali surovove za potrebe Vojske RS-a.

Nekada{nja kasarna Ra~i},kod Biha}a, bila je skladi{tematerijalno-tehni~kih sredsta-

va i eksplozivnih naprava JNA.Tokom rata bila je jedan od~etiri logora u kojima su ubi-

jani civili sa podru~ja Biha}a.

Jedan od

~etiri logora

Kantonalni sud u Biha}u

Potvr|ena optu`nica zazlo~ine u Ljuto~koj dolini

Optu`nica tereti Zorana i Jovicu Tadi}a,zvanog Kajo, Zorana Berge, @eljka Babi}a iGorana Mihajlovi}a da su u drugoj poloviniseptembra 1992. godine u Ljuto~koj dolini

na svirep na~in pobili 25 Bo{njaka

Tuìla{tvo USK provelo je istragu za ratni zlo~in po~injen 22. i23. septembra 1992. godine u Ora{cu kada je ubijeno devetbo{nja~kih civila, ène i staraca, nakon ~ega su zapaljeni uku}ama. Istraga je pokazala da su po~inioci zlo~ina otac i sinSlobodan i Gojko \uri}, te Mi}o Radak, zvani Klepo, svi iz selaRajnovci. Dvojica \uri}a me|usobno su se poubijali nekoliko danakasnije prilikom podjele plijena od plja~ki, dok je Mi}o Radak umro u Prijedoru nakon rata.

Izbjegli susret s pravdom

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


15.12.2011.godine14

I tako, najzad smo stigli dokraja ovogodi{njeg “ju`nog

kruga”. Bilo je lijepo voziti sepoznatim stazama i usputnapasati o~i ljepotom i samoljepotom. Opet je bilo izuzetnozanimljivo i pou~no pri~ati sljudima i s njima dijeliti radost

i tugu. Naàlost, najvi{e tugu.Sve u svemu, nije dobro. Falipuno ljudi. Onih ovda{njih.Od Lu{ci Palanke put ide nizbr-do. S desne strane, vi{e platoakojim se vozimo brzinom od80 kilometara na sat, gluhobilo, stoji Grme~. Namrgo|en.

Poplavio od nekakva bijesa. K’oraspoloèni bojdìja ne da gle-dati u sebe. Mi smo ti mirneosobe, a nismo ni raspoloènik’o on pa odosmo dalje, me|uljude. S njima se moè i kad suljuti. I odmah na ulazu u

Jasenicu naletimo na jednog.Kako preìv’ti

“Dobar dan, ja sam novinar taji taj iz novina tih i tih”, biljeìmse uljudno, kako bi rekaogospodin iz na{eg susjedstva,kom{ija Bandi}. I postavljamopitanje: “Jeste li voljni da malopopri~amo?” “Nismo”, iznena-da dreknu i ne pogledav{i nana{u stranu. Uz onaj glavni putpopravljao je ogradu odbodljikave ice. U~inilo nam seda je montira ali sve je bilo

jasno kad su iz {ljivika banuladvojica njegovih kompanjona

nose}i izme|u sebe kolac snamotanom ìcom. Strpa{e tou “golfa keca” i opet nesta{eizme|u stabala. “Bil’ tebi bilodo pri~e da nema{ struje, vode

i para”, nastavi istim tonom.“Nemam ja ni{ta za pri~u.Samo borba. Borba kakopreìv’ti. Nemam ni lova~kupu{ku da pobijem one krmke{to mi pojedo{e kuruz. Jel’

jasno?!” Jasno k’o dan i dragonam je {to nema{ lova~ku

pu{ku, odgovaram mu dok hitro uska~em u auto. “Ma jasamo tako izgledam, svi kaùda nisam lo{ ~o’ek!”, vi~e zanama. Ko to svi kad nema niko-ga, razmi{ljam naglas.Jasenica se ukaza ispod puta.Ili ono {to osta od tog mjesta.

Ustvari, bilo je mjesto prijeovog rata. Zbog fabrike u kojojse prera|ivao metal, motela inekoliko desetaka ku}a razba-canih uokolo. Nekad su tumladi vojnici u~ili vje{tine rato-

vanja. Jednom smo ovuda pro-

lazili ba{ na dan kad su pola-gali zakletvu. Livade uz putzakr~ene osobnim automobili-ma i autobusima. Onaj motel iprate}i objekti sluìli sudomovini jer su bili pretvoreniu kasarnu. Pred na{im o~imaproleti{e slike: na asfaltnomigrali{tu poredani mladi}i uuniformama, a oko njih rodbi-na i kom{ije. Vru}ina nesnos-na. Sve~ano je. Pored nekolikoprofesionalaca, oko mladih

vojnika se gura tridesetak fotografa i snimatelja amatera.“Slikaju” svoje. Svak’ svakom“ulije}e u kadar”. I niko se ne

ljuti. Ima vremena po{to sugovornici, oni vojni i oni civilni,otegli. Zavr{ilo se s pet-{estonesvje{}enih civila i jednimmladim vojnikom. Pao u ban-

dak pred svojima pa se zajapu-rio od sramote.

Rade za tri KMNema tu vi{e nikoga. Ipak ima.Iza nekada{nje kantine dvojicamontiraju drvene prozore nabudu}oj vikendici. Ili demonti-

raju? Ko bi ga znao. Neobra}aju pa`nju na na{ auto, ani mi na njihove prozore.Nekada{nji motel zarastao ukorov. Kameni spomenik uobliku golemih poluloptiizviruje iz {iblja. Ta~no prekoputa u sred poko{enog gaja

bjelasa se crkva. Lijepo jeure|ena samo {to nestvarnoizgleda onako sama na livadi.Nekad zatvoreni put, zbogkasarne, sad je prometan. Krozkapiju {ibaju traktori, motokul-tivatori i veliki {umski kamioni.

Svi voze drva i balvane. Ovdjefakat ima drva. Istinski smo seupla{ili kada smo ugledali nastotine boksova u kojim jeuredno sloèno iscjepano drvoza ogrjev. Gazde nema papri~amo sa cjepa~ima. Rade zatri KM po metru. Utrenirani supa mogu zaraditi “od tri’es dope’set” po danu. Bilo je i onih{to su mogli “nalupati” idevedeset na dan, ali svi sukratko trajali. Ne znaju {tagazda radi od drva i goni li ih uinostranstvo. Jedino su sigurnida “ih ne jide”. I ba{ u tomtrenutku neko iz {upe dreknu:

“Ademe, haj’ ji, nemalo te!” Adem u {upu, mi niz putprema Bosanskoj Krupi. Bezikakva jila cili dan. Da budemomalo originalni. Halid ALIJAGI]

Reportaè s “Velikog ju`nog kruga” (4)

Bil’ tebi bilo do pri~e da nema{ struje, vode i para Kroz kapiju {ibaju traktori, motokultivatori i veliki {umskikamioni. Svi voze drva i balvane. Ovdje fakat ima drva Ne znaju {ta gazda radi od drva i goni li ih u inostranstvo.Jedino su sigurni da “ih ne jide”. I ba{ u tom trenutku neko iz{upe dreknu: “Ademe, haj’ ji, nemalo te!”

Bez jila cili dan

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


15.12.2011.godine naselja 15

Mnogi analiti~ari najavljuju2012. kao izuzetno te{ku godi-nu. Kaù bi}e sva{ta, a u Mje-

snoj zajednici Veliko Zalo`je snestrpljenjem o~ekuju 1. janu-ar. Tog dana bi trebala da budeuspostavljena redovna auto-busna linija s centrom Biha}a.

Vozi}e dnevno tri do pet puta.- Napokon smo do~ekali da ost-

varimo na{ vi{egodi{nji san. Autobus je najpotrebniji |acimai penzionerima. Zavr{ena je sva

papirologija, raspisan tender i s Novom godinom postajemo sas-tavni dio grada, s ponosom

pri~a Jasmin Kazaz, predsje-dnik MZ Veliko Zalo`je.

Autobus u Velikom i MalomZalo`ju doìvljavaju kao stan-

dard “pridruìvanja” urbanomdijelu grada, jer imaju sve osta-lo kao i druga gradska naselja.Odavno su rije{ili vodovod,struju, javnu rasvjetu, telefon,

redovan odvoz sme}a...Ogromne zasluge za stvaranjeuslova za ìvot u ovoj mjesnoj

zajednici ima upravo aktuelnipredsjednik MZ. Njegov anga-

`man za zajedni~ku dobrobitprepoznali su mje{tani i na

prvim direktnim izborima po-klonili mu povjerenje.Godina na izmaku, u Zalo`ju

je, kao i u ve}ini mjesnih zajed-nica, bila recesijska. Najve}i

dio investicija je zavr{en 2010.godine. Mje{tani, uz pomo}op}ine, su poloìli asfalt “do

posljednjih ku}a” u MalomZalo`ju. Time je modernizo- vana glavna saobra}ajnica.- Moji sumje{tani nisu àlili

sredstva. Davali su koliko sumogli. Najve}i doprinos je dao

penzioner Husein Merdani}. Najve}a prepreka i smetnja bionam je potok koji presijeca put.

Predra~un za propust, odnosnomosti} bio je takav da bi

progutao sva raspoloìva sredstva. Na{ sumje{tanin Merdani} je stvar uzeo “u svoje ruke”. Penziju je zaradio kao gra|evin- ski radnik u inostranstvu.Svojim sredstvima je nabavio

cijevi i sav materijal. Platioupotrebu ma{ina, a svi smo

zasukali rukave. S njegovim

u~e{}em od 10.000 KM, mi smoasfalt produìli do posljednihku}a u Malom Zalo ju, pri~apredsjednik Kazaz.U Velikom i Malom Zalo`ju{kola je u centru aktivnosti.Svojevremeno je ova mjesna

zajednica i osnovana kako bi u Velikom Zalo`ju bila izgra|enapodru~na {kola. Veliko je odc-

jepljeno od Vinice, a MaloZalo`je od âvki}a i formirana

je mjesna zajednica.Oko 700 mje{tana, uglavnomìve od poljoprivrede (vo}arst-

vo i sto~arstvo). U radnomodnosu je tek svaki deseti. Sve

je vi{e djece pod Grabeòm, parazmi{ljaju o ponovnom aktivi-ranju istoimenog nogometnog

kluba. Namjeravaju da kod{kole naprave i nogometnoigrali{te.- Obi~no se kaè kako se boljiuslovi stvaraju za budu}a poko-ljena. Mene na rad motivirane{to drugo. @elim da stariji,

koji se ~itav ìvot bore da budebolje doìve ostvarenje svojih

snova. Mladima svakako sveostaje, kaè Kazaz.

Midhat KALIMAN

Mjesna zajednica Veliko Zalo`je

S Novom godinom stiè i autobus Autobus u Velikom iMalom Zalo`ju doìvljavaju

kao standard “pridruìva-nja” urbanom dijelu grada, jer imaju sve ostalo kao idruga gradska naselja.Odavno su rije{ili vodovod,struju, javnu rasvjetu, tele-fon, redovan odvoz sme}a...

Svi glavni putevi u Velikom i Malom Zalo`ju su asfaltirani.Zavr{ena je tzv. prva faza. Ostalo je da se asfaltom prekrijepriklju~ak od Malog Zalo`ja na budu}u cestu Biha} - BosanskaKrupa. Ra~unaju na pomo} op}ine, kantona, Federacije, jer bi u

slu~aju bilo kakvog zastoja mogao da se koristi kao alternativnipravac.Za neka budu}a vremena ostaje i asfaltiranje puta koji VelikoZalo`je povezuje s Vinicom. Omogu}ilo bi to uspostavljanjekru`nog javnog prevoza koji bi ova naselja pribliìo Biha}u.

@elja, asfalt prema kom{ijama

Jasmin Kazaz

Najve}i donator Husein Merdani}

Odavno su Veliko i MaloZalo`je spojeni na gradski

vodovod, imaju nekolikoizvora pitke vode.Iako je vodosnabdijevanjetrajno rije{eno, u oba Zalo`jaure|uju brojne izvore i bu-nare. Kaù, {teta je da buduzapu{teni, a zlu ne trebalo.

Obnavljanjeizvora

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


15.12.2011.godinedru{tvena hronika16

Pad socijalisti~kog poretka uBiH nije bio pra}en demokratijom,

ve} je smijenjen nacionalizmima,koji su svaki na svoj na~in, radiliprotiv dràvnog integriteta BiH,na njenoj nacionalno-politi~kojdezintegraciji. Ni me|unarodnopriznanje dràvne samostalnosti inezavisnosti BiH nije bilo pra}enopozitivnim nastojanjem da sedràva o~uva. BiH se na{la predoruànom ekspanzijom susjednog

velikodràvlja da bude razorena iuni{tena. Najva`nije ~injenice supoznate, iako puna istina zahtje-

va utemeljenost na primarnim vjerodostojnim dokazima svih re-levantnih nacionalnih i me|una-rodnih subjekata.

Istorijska zbilja sene moè ukidati

Ugledaju}i se na ~etni~ki “Sveto-savski” Ravnogorski kongres uselu Ba, krajem januara 1944.,koji je proglasio ni{tavnim odlukeDrugog zasjedanja AVNOJ-a,Karadì} je u Mrkonji}-Gradu kra-

jem 1993. sazvao Srpsku Narodnu

skup{tinu da bi ukinula odlukeZAVNOBiH-a o uspostavljanju fe-deralne BiH. O osnivanju ZAVNO-BiH-a odlu~ili su predstavnici svih

naroda BiH, pa je Karadì}evaskup{tina i politi~ki i nacionalnobila nekompetentna da rje{ava oZAVNOBiH-ovim odlukama. Pro-gla{avanjem ni{tavnim odluke

AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a DraàMihailovi} i Radovan Karadì}produzeli su apsurdne politi~keakte da mijenjaju pro{lost, koja semoè razli~ito tuma~iti, ali kaoistorijska zbilja ne moè ukidati.

AVNOJ-evska Jugoslavija i ZA- VNOBiH-ovska BiH su povijesne~injenice poluvjekovnog opstoja-nja, koje se mogu svidjeti ili nesvi|ati, cijeniti ili omalovaàvati,ali je njihova egzistentnost i istori-

jski kao i politi~ki neupitna.Svojom filozofijom i duhomZAVNOBiH i poslije pet decenijaosmi{ljava geopoliti~ki prostorBiH. Smisao Karadì}eve skup{ti-

ne je upravo u tome da one-mogu}i - ZAVNOBiH-ovsko osmi-{ljavanje politi~kih odnosa i ivotau BiH, da bi velikosrpski naciona-lizam okon~ao njeno razaranje iuni{tenje. Me|utim, ako konsti-tuiranje entiteta Republike Srpskepredstavlja priznanje teritorijalno-nacionalne podjele BiH, onoistovremeno, ~injenicu da se radio jednom od entiteta dràve BiH,dokazuje dràvnu egzistencijuBiH. Republika Srpska egzistira uokviru me|unarodno priznatedràve BiH. Ideje i principi

ZAVNOBiH-a nadìvljavaju oblikedestrukcije i dezintegracije BiH.Nacionalizam je mogao ruìtikomunisti~ki poredak u BiH, ali jenemo}an prema izvornimZAVNOBiH-ovskim na~elima ikoncepciji BiH; Bosnu nisu stvorilitzv. nacionalni konstituenti, ona jemutilateralni istorijski fenomen,koji je izraz jedinstva njenihsveukupnih razli~itosti. Ukidanjeovog fenomena otvorilo bi putukidanju paradigme ~ovje~anstva.Da li to u su{tini shvata me|unar-odna zajednica?

Za razliku od srpske Narodneskup{tine, Skup{tina BiH preglasi-la je datum Prvog zasjedanjaZAVNOBiH-a 25. novembar da-

nom Dràvnosti BiH. Tim ~inomSkup{tina BiH priznala je osniva-nje ZAVNOBiH-a kao doga|aj zakoji je vezano dràvno konsti-tuiranje BiH. Iako je ovaj akt usli-

jedio poslije me|unarodnog priz-nanja BiH, u njemu je izraèna~injenica da su pojavom ZAVNO-BiH-a i njegovim nasljednicamaNarodne, odnosno Socijalisti~keRepublike BiH stvorene osnovnepretpostavke samostalne, nezavi-sne, me|unarodno priznatedràve BiH. Drugim rije~ima, bezZAVNOBiH-a ne bi bilo dràvepod nazivima Narodna, odnosnoSocijalisti~ka Republika BiH, a bez

ovih ni samostalna, nezavisnadràva “Republika Bosna i Herce-govina”. Prema tome, dok jemogu}a nau~na ocjena dràveBiH, koja je kao nasljednica

ZAVNOBiH-a egzistirala ~etiri i podecenije, takva ocjena ne moè sedati o me|unarodno priznatojDràvi Republici BiH, a pogotovone o njenim oblicima vezanim zame|unarodne sporazume od

1994. i 1995. Sedam godina vre-menske distance je zato nedo- voljno, a pogotovo unutra{njanestabilnost, koja u BiH pro-dubljuje nacionalno-politi~ke kon-flikte i gura BiH na rub dràvnogopstanka, li{ava istorijsku naukuserioznog tretiranja aktuelnogpoloàja BiH. Ipak, stoji ~injenica,da je me|unarodnim priznanjemBiH prvi put u povijesti poslijeOsmanskog osvojenja, postalasamostalna dràva, koju neponi{tavaju ni doga|aji kao {to suagresije, rat i svi poznati metodirazaranja i podjele. Istoriografijane bi bila nauka ako bi se upu{tala

u razmatranje perspektive dràveBiH. Za taj posao ima dosta profe-sionalnih arhitekata budu}nostiBiH, koji joj temelj razvaljuju, akrov crtaju.

Jedna {pekulacijaslijedila drugu

U razdoblju 1992-1995. bilo jenekoliko poku{aja, politi~ko-pra-

vnog karaktera, da se Bosna odrìkao dràva. Najozbiljniji, svakako,predstavlja Platforma Predsjedni-{tva R BiH. Osnovno obilje`je i cilj

je da se zaustavi rat, etni~ko

~i{}enje i destrukcija dràve, da sedefinira osnovni princip vr{enja vlasti, poloàj njenih naroda igra|ana.Nezavisno od toga koliko je doku-ment sa ovakvom ambicijomodgovarao postoje}im uslovima,bio je to program i okvir za

vo|enje dràvne politike u uslovi-ma rata. Izloèna pritiscima sece-sionisti~kih snaga, Platforma nijeu praksi dokazala neophodnuizdr`ljivost i superiornost nad sna-gama i linijom destrukcije. Politikainaugurisana Platformom popu-{tala je i povla~ila se pred te`nja-ma i snagama unutra{nje destabi-

lizacije, a pogotovo pred koncepti-ma i oportunisti~kim {pekulacija-ma me|unarodnih subjekata. Po-loàj BiH bio je sve neodre|eniji.

(Nastavi}e se)

Ako se na{a djeca nepona{aju isto kao i mi u nji-hovim godinama, to ne zna~ida su lo{a. Naprotiv! To samozna~i da imaju neke drugeinterese koje mi nismo imali.

A djeca zaista jesu dobradjeca. Roditelji su ti koji ~estonisu sigurni kojim putemkrenuti. Koja je to odgojnametoda ispravna, kako pos-tupiti, {ta je dobro, pravedno... Kako odgojiti dijete ikoje je to “dobro” dijete.

U radu s roditeljima i djecom nastojim naglasiti da jeroditeljstvo jedino zanimanje za koje nam nije potreb-na diploma. O tome ne u~imo niti u jednoj {koli.Nemamo niti jedan predmet o roditeljstvu. Opet, tonam je u ìvotu najva`nije zanimanje. Roditeljstvo jene{to {to se u~i, to je dugotrajan proces i ne postièse preko no}i. Normalno je da nekad donesemopogre{ne odluke, odaberemo neprimjerne odgojnemetode. Me|utim, trebamo biti spremni prepoznatina{e nedostatke i zatraìti pomo}, savjet, i obrazovatise o roditeljstvu i odgoju.Psiholozi nagla{avaju da su djeca individue i daprema njima trebamo imati individualni, jedinstvenpristup. Na{a djeca nisu na{e kopije. Oni su svoji iimaju pravo da budu druga~iji od nas. Dozvolimo imda budu razli~iti, autenti~ni. A oni }e nama zauzvrat

pokazati da su bili vrijedni svake sekunde i sve ljubaviuloène u njihov odgoj. Jedinstvenost djece najboljeopisuje Khalil Gibran u svojoj poemi...

Va{a djeca nisu va{a djecaOna su sinovi i k}eri ~e`nje ìvota za samim sobomOna dolaze kroz vas, ali ne od vas

I premda su s vama, ne pripadaju vamMoète im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misliJer, ona imaju svoje misli

Moète oku}iti njihova tijela, ali ne i njihove du{eJer, njihove du{e borave u ku}i sutra{njice,koju vi ne moète posjetiti, ~ak ni u svojim snovima

Moète se upinjati da budete kao oni,

Ali ne traìte od njih da budu poput vasJer, ìvot ne ide unatrag, niti ostaje u pro{lostiVi ste lukovi s kojih su va{a djeca odapeta kao ìve strijeleNeka vam to {to ste napeti u Strijel~evoj ruci bude na radost.

Mirela POPR@ENOVI]

Svjedo~enje akademika Envera Redì}a, vije}nika ZAVNOBiH-a (4)

Socijalni kutak

Roditeljstvo je jedino zanima-nje za koje nam nije potrebnadiploma. O tome ne u~imo ni u

jednoj {koli. Nemamo niti jedanpredmet o roditeljstvu. A opet,to nam je u ìvotu najbitnijezanimanje. Normalno je danekad donesemo pogre{neodluke, odaberemo neprimje-rne odgojne metode. Me|utim,trebamo biti spremni prepo-znati na{e nedostatke i zatraìti

pomo}, savjet, i obrazovati se oroditeljstvu i odgoju.

Va{a djecanisu va{a Socijalizam smijenjen

nacionalizmima

Akademik Enver Redì} ro|en je 1915. godine u

Starom Majdanu, op}ina Sanski Most, a osnovnu{kolu i gimnaziju zavr{io je u Biha}u. Umro je uSarajevu 5. novembra 2009. godine.Diplomirao je germanistiku, jugoslavenskuknji evnost i istoriju na Filozofskom fakultetu1940. godine. Bio je u~esnik NOB-a od 1941. do1945. godine, te vije}nik ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a.Dopisni ~lan ANU BiH postao je 1978. godine, a za redovnog~lana izabran je 1984. godine.Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, te autor mnogih knjiga ipublikacija.

Nacionalizmi su, svakina svoj na~in, radili protiv

dràvnog integriteta BiH,na njenoj nacionalno-poli-ti~koj dezintegraciji. Nime|unarodno priznanjedràvne samostalnosti inezavisnosti BiH nije bilopra}eno pozitivnim nasto-

janjem da se dràva o~uva.

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


15.12.2011.godine dosje 17

Tokom svoje povijesti, na{azemlja je bila popri{te ratovakoji su okon~ali razli~itim solu-

cijama po Bosnu i Hercego- vinu. Bosna se svaki put nalazi-la u ratu koji ona nije htjela, anavodno ga je izazvala svojimunutra{njim i spoljnim poloà-

jem. îni se stoga, da su ratovisudbina Bosne, poziv na njensmak i samozatajni znak zanjen opstanak, o ~ijem oblikuona nije odlu~ivala, izuzev oZAVNOBiH-u.Stoga i naslov ovog rada “OdZAVNOBiH-a do Dejtona”,mogao bi tematski da pokrijeobiman program jednog

nau~nog skupa - toliko je unjemu relevantnih pitanja,aspekata, tema i podnaslova,

jer ZAVNOBiH u svom povije-snom originalitetu je nastaokao izraz duboke antifa{isti~kei demokratske narodno-fronto-

vske inspiracije boraca protiv fa{izma i on svakako ima svojepovijesno mjesto me|u najva-`nijim doga|ajima na{e poli-

ti~ke historije. Stoga je i smisaomoga izlaganja da predo~imsaèt historijski presjek doga-|aja koji su odredili dràvno-pravni poloàj Bosne i Herce-govine u razdoblju nazna~e-nom u naslovu teme:

Obiljeàvaju sesvako posebno

Postala je tradicija da se zasje-danja ZAVNOBiH-a obiljeà-

vaju svako posebno, zaokru-ènim godi{njicama. U takvimprilikama teì{te se jedanputpostavlja na Rezoluciju, drug

put na Odluku o pretvaranjuZAVNOBiH-a u dràvni organ iDeklaraciju o pravima gra|a-na Bosne i Hercegovine, napo-kon, tre}i put na Odluku o

pretvaranju ZAVNOBiH-a uNarodnu skup{tinu i obrazo-

vanje Narodne vlade Bosne iHercegovine. Na taj na~in his-torijski fenomen ZAVNOBiH-ase parcelira, pa se njegov zna~aj reducira na posebnedokumente.

Me|utim, iako vremenskiodvojeni jedno od drugog, kaoi posebnim sadràjima, sva tazasjedanja ~ine jedinstvo ukome su povezani njegovi bitnielementi u toku i procesu ko-nstituiranja dràve Bosne iHercegovine. Rije~ je o razvo-

jnom procesu sa imanentnimstupnjevima, koji imaju svoje

vremenske (1943, 1944, 1945)

i prostorne dionice (Mrkonji}-Grad, Sanski Most, Sarajevo).U stvari, navedene dioniceorganski su dijelovi cjelineZAVNOBiH-a, koji u historijiBosne i Hercegovine imazna~aj me|a{a. Me|a{ki mu jezna~aj i prema pro{losti, kao iprema postzavnobihovskomrazdoblju.U hiljadugodi{njoj povijestiBosne nema doga|aja uspore-divog sa ZAVNOBiH-om. Nepostoji historijska paralelaZAVNOBiH-u. Ne postojedokumenti, izvorno i proveni-

jencijom bosanski, identi~nog

ili sli~nog sadràja i zna~aja,kojim se potvr|uje historijsko-politi~ki individualitet Bosne.Nijedna prednopovska epohaBosne ne moè da pokaè

takvo svjedo~anstvo.Srednjovjekovna Bosna nijemogla ostaviti izravno pisanedokaze o na~inu svoga formi-ranja. O njenom tristogodi{-njem opstojanju imamo sazna-nja iz dokumenata drugog tipa.U sastav Osmanskog carstvaBosna nije u{la politi~kom

voljom naroda, ve} osvojenjem1463. godine.

Habsbur{kamonarhija

Pod upravu Habsbur{ke mona-rhije Bosna je do{la odlukomevropskih sila, donesenom naBerlinskom kongresu 1878,protiv ~ega se ona oglasilaoruànim otporom.U sastav kraljevine SHS Bosna

je do{la odlukom Glavnog odb-ora Narodnog vije}a, izrazitosrpskog sastava, od 1. XI 1918.

Versajskim mirovnim ugovo-

rom potvr|eno je stvaranje ovedràve, u kojoj je Bosna li{enaautonomnog statusa historijskepokrajine.Odlukom Be~ke ministarskekonferencije 20/21. aprila1941. koju su sa~injavali mini-stri spoljnih poslova Tre}egRajha i kraljevine Italije, BiH jeuklju~ena u sastav NDH.Politi~kom voljom predstavni-ka NOP-a, izraènom u Rezo-luciji ZAVNOBiH-a 25/26.novembra 1943 Bosna i Herce-govina je u{la u sastav Demo-kratske Federativne Jugoslavije

(DFJ).Polovinom 1944. ZAVNOBiHse iz op{tepoliti~kog predsta-

vni{tva transformirao u najvi{ezakonodavno tijelo Bosne iHercegovine i Deklaracijom opravima gra|ana Bosne iHercegovine obznanio na~elaustavnog poretka federalne

jedinice Bosne i Hercegovine usastavu DFJ.Krajem aprila 1945. ZAVNO-BiH se pretvara u Narodnuskup{tinu, koja donosi zakon oNarodnoj vladi Bosne iHercegovine, na osnovu kogase obrazuje Narodna vlada

Bosne i Hercegovine.Trebalo je da pro|e 480 godinaod osmanskog osvojenja i uni-{tenja srednjovjekovne bosa-nske dràve do njene

ZAVNOBiH-ovske rekonstru-kcije. Ve} je u toj ~injenici po-tvrda o jedinstvenoj historijskojpojavi i zna~aju ZAVNOBiH-a.Dokumenti osniva~ke skup{ti-ne opredjeljuju ZAVNOBiH kaoop{tepoliti~ko predstavni{tvoNOP-a Bosne i Hercegovine.Glavnim dokumentom Prvog

zasjedanja ZAVNOBiH-a, Rezo-lucijom, izraàva se odlu~nostBosanaca i Hercegovaca - Srba,Muslimana i Hrvata da uredeBosnu i Hercegovinu kako toodgovara njihovoj politi~koj

volji i interesima, kao i opred- jeljenje, da sa ostalim narodi-ma Jugoslavije ostvare demo-kratsku federativnu zajednicuslobodnih i ravnopravnih naro-da.

U Rezoluciji je formulirana ve}klasi~na definicija slobodne iravnopravne Bosne i Hercego-

vine, kojom se odre|uje da pri-pada njenim narodima, da jeBosna i Hercegovina njihovadomovina. Historijska filozofija

ZAVNOBiH-a izraèna je stavom da Bosna i Hercegovinanije ni srpska, ni muslimanskani hrvatska, ve} i srpska, i mus-limanska i hrvatska. Bosnu

konstituira jedinstvo razli~ito-sti, njena multilateralnost,multiformnost, multivalent-

nost. Historijski se Bosnaformirala kao transnacionalnipoliti~ki subjekt, u kome sehomogenizira njena razli~itost,heterogenost.Bosna se definira negacijom(ni, ni, ni) i afirmacijom (i, i. i).Negacija ne dopu{ta da seBosna dijeli izme|u Srba,Muslimana i Hrvata; afirmaci-

jom se utvr|uje da Bosna pri-pada jednako Srbima, kao i

Muslimanima i Hrvatima.Negacija i afirmacija se ne ko-nfrontiraju, ve} su izraz jedi-nstva razli~itosti, uzajamno seuslovljavaju, jedna drugupotvr|uje, jedna u drugoj jesadràna. Negacija i afirmacija

ne mogu se rastavljati, jer je tofalsifikovanje izvorne misli, i to~ine negatori Bosne, nosiocidestrukcije Bosne.

(Nastavi}e se)

Od ZAVNOBiH-a do Dejtona (1)

Najva`niji doga|aji na{e politi~ke historije

Pi{e: mr. Fikret MID@I]

Postala je tradicija da se zasjedanja ZAVNOBiH-a obiljeàvajusvako posebno, zaokruènim godi{njicama Srednjovjekovna Bosna nije mogla ostaviti izravno pisanedokaze o na~inu svoga formiranja Historijska filozofija ZAVNOBiH-a izraèna je stavom da Bosna iHercegovina nije ni srpska, ni muslimanska ni hrvatska, ve} isrpska, i muslimanska i hrvatska

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


15.12.2011.godine037 extra18

Biha}ka grupa “Storia” velikim

koracima ide naprijed ka realizaci- ji svog albuma prvijenca. Nakonmuzi~kih numera “Iza zida” i “ImaBoga”, koje su pratili i adekvatni

video spotovi, uslijedio i tre}i poredu, singl “Nestani”. I ovoga putamomci iz “Storie” su bili na nivouzadatka. Paralelno sa audio zapi-som odmah su snimili i novi videospot za tre}i singl i takoobradovali svoje brojne fanove napodru~ju USK. Ovaj put nakonpromocija u Biha}u i BosanskojKrupi, na red je do{ao Cazin.

U organizaciji agencije “Stage art”

proteklog vikenda uprili~eno jezvani~no predstavljanje Cazinja-nima u tamo{njem popularnomklubu “Hemingway”. Mini koncert

je tim povodom u svojstvu pred-grupe zapo~eo najmla|i bh bend“Evolucija” koji je imao zadatak da èstokom rock svirkom zagrijedobro raspoloènu publiku. Po-tom su scenu preuzeli momci iz“Storie” poja~ani Nejrom Karabe-govi}, izvode}i kompletan reper-toar uklju~uju}i i emitovanjesnimljenih spotova. U odli~noj

atmosferi gotovo dvosatne svirkesvi su se odli~no zabavili. Pjesma“Nestani” je jedna od dvanaestnumera koje }e se na}i na albumuprvijencu biha}ke grupe. Komple-

tan autor svih pjesama je liderbenda, profesor Nedàd Nena]emalovi}, a aran`mane su zaje-dni~ki radili svi ~lanovi. Za pro-dukciju novog video spota bio jezaduèn tim u sastavu: snimateljÐemal ]ati}, Dinko Abdi}, ZlatanRadi} i Almir Budimli}, koji su sekao i kod ranijih video clipovaodli~no sna{li u ulogama monta-èra. Ukoliko sve bude i{lo poplanu “Storia” }e svoj album prvi-

jenac objaviti ve} u prolje}e.E.GLUMAC

Biha}ka rock scena

Edin Gradin~i}, sanski muzi~ar, srednjo{kolski profe-sor muzi~kog vaspitanja i kompozitor, autor je pjesmekoja je u{la u uì izbor za pjesmu koja }e idu}e godinepredstavljati Finsku na pjesmi Eurovizije. Gradin~i} jenapisao muziku za pjesmu “Burning” koju izvodi finskarock grupa “Alhemy road”.Izme|u pet stotina prijavljenih pjesama, ova kompozi-cija u{la je u uì izbor. U finalnom izboru na}i }e sedvanaest pjesama, koje }e biti odre|ene na osnovubroja glasova slu{alaca i ocjena stru~nog ìrija. Prema

broju do sada ostvarenih glasova, pjesma “Burning” senalazi na desetom mjestu i vjerovatno ulazi u finalniizbor.Saradnja s finskom grupom ostvarena je tako {to je onnekoliko godina u izbjegli{tvu proveo u Finskoj, gdje jesara|ivao s nekolicinom tamo{njih muzi~ara.- Pjesma se moè nazvati mje{avinom {lager pjesme i rockizraàja, kaè Gradin~i}. S.M.

Humanitarni koncert pod nazivom “K’o nekad uosam” }e se odràti 27. decembra u prostoru staregradske vije}nice u Sanskom Mostu. Sav prikupljeniprihod namijenjen je projektu “Nada” u SanskomMostu. Rije~ je o projektu koji je posve}en djeci s poseb-nim potrebama. Realizira se ve} nekoliko godina usklopu nevladine organizacije “AWO Domovinskaba{ta”. Projekat omogu}ava edukaciju i socijalizacijudjece s posebnim potrebama koja ìve na podru~jusanske op}ine.Svi koji èle da pomognu ovaj projekt vi{e informacijamogu potraìti u prostorijama Nevladine organizacije“AWO Domovinska ba{ta”. S. M.

Na finskom takmi~enju za pjesmu Eurovizije

Humanitarni koncert u Sanskom Mostu

“Storia” objavila video spotpjesme “Nestani” Pjesma “Nestani”

je jedna od dvanaest

numera koje }e sena}i na albumuprvijencu biha}kegrupe. Ukoliko sve budei{lo po planu “Storia”}e svoj album objaviti ve} u prolje}e.

Sanja Doleàl i Alen Islamovi}snimili su pjesmu “Obe}aj mi”,koju je napisala petnaestogodi{njaLea, k}i Sanje. Lea Doleàl jeautorica glazbe i teksta. Nadarenatinejdèrka je pokazala talent i

vjerojatnije }e krenuti

maminim stopama.Pjesma je dobra i moglabi postati hit ~ak i prijeNove godine, smatrajumuzi~ki veterani.Ovom pjesmom otvara semogu}nost i zajedni~kihkoncerata, od kojih Alenne bjeì. To bi bili koncer-ti s mnogo nostalgije ilijepih balada iz njihovihkarijera. Nije isklju~ena ni zaje-dni~ka turneja po Kanadi, SAD-u,

Australiji i Europi.Sanja svim svojim oboàvateljimapoklanja ovu pjesmu za Boì} iNovu godinu. Popularna pjeva~ica

koja je nekad arila i palila estrad-nim vodama sa {esnaest godina,ozbiljno je zakora~ila u svijetmuzike uz tinejdèrski bend “Prvaljubav”. Scenu je osvojila kultnim

pop bendom “Novi fosili”.Njena k}erka Lea je, ipak, uspjelaiznenaditi mamu koja je timpovodom oprezno izjavila dadobro zna da takav ìvot, uzblje{tave trenutke koje svi vidimo,

ima i svoje mra~ne strane.Promocija duetske pjesme iza-zvala je odli~ne reakcije radijskepublike i fanova na internetu.Uskoro stiè i u televizijske pro-grame.

Sanja Doleàl i Alen Islamovi}planiraju snimanje spota, a svojutv-premijeru imali su 10. dece-mbra u showu “Ples sa zvije-zdama”. E.G.

Novi duo Alen Islamovi} i Sanja Doleàl

Promoviraju pjesmu“Obe}aj mi” Glazbu i tekst je napisala petnaestogodi{njaLea, k}i Sanje, a pjesma bi mogla postati hit~ak i prije Nove godine IZVORNO IME: The Twilight

Saga: Breaking Dawn - Part 1 REDATELJ: Bill Condon ULOGE: Kristen Stewart,Robert Pattinson, Taylor Lautner @ANR: fantazija / romansa TRAJANJE FILMA: 118 minuta GODINA: 2011.

DR@AVA: SAD POÊTAK PRIKAZIVANJA:17.11.2011 SADR@AJ FILMA:“Robert Pattinson i KristenStewart u ulogama besmrtnog

vampira i mlade tinejdèrice kojise zaljubljuju i ru{e sve granice ipredrasude, svojom savr{enomgluma~kom kemijom osvojili sumilijune gledatelja {irom svijeta,a film “Sumrak” je postao instantklasik. Ove godine Sumrak sagase nastavlja prvim dijelom poslje-dnjeg poglavlja - filmom “Prasko-zorje”.Quileute i Volturi pribliàvaju se

Belli i Edwardu koji uskoro treba- ju postati roditelji. Dijete koje~ekaju predstavlja prijetnju kakoza vukodlake tako i za vampire”.

S. M.

Novosti iz filma

Sumrak saga:Praskozorje 1 Ove godine Sumrak sagase nastavlja prvim dijelomposljednjeg poglavlja -filmom “Praskozorje”

I kompozicijaEdina Gradin~i}a

“K’o nekad u osam”

Izme|u pet stotinaprijavljenih pjesama,kompozicija EdinaGradin~i}a u{la je u uì

izbor. Prema broju dosada ostvarenih glasova, pjesma “Burning”se nalazi na desetommjestu i vjerovatnoulazi u finalni izbor

Koncert }e posluìti i kao prilika da javnost bude upoznata s projektom “Nada” jedinim projektom u Sanskom Mostuposve}en djeci s posebnim potrebama

Nakon ~etverogodi{njepauze, Nina Badri} donosinam dugoo~ekivani, osmi poredu album “NeBo” u izdanjuHayat Produkcije za bh. trì{te.S ukupno ~etrnaest pjesama,od kojih je jedanaest potpunonovih, te tri publici ve} pozna-ta singla (“Moje o~i puneljubavi”, “Mama” i “Znam te

ja”), Nina ponovno pomjera vlastite muzi~ke standarde.Na albumu se nalazi Ninina posveta opusu To{eProeskog u pjesmi “Znam te ja” te efektna i duhovita

“Mama” u kojoj se uspje{no spajaju hip-hop, boogie ihouse. Rezultat je vesela klupska pjesma kojom Nina nasebi svojstven na~in zavr{ava album ispunjen temamaljubavi i vjere u nove po~etke. Otvorite svoja srca jersamo je “NeBo” granica... S. M.

U prodaji novi album Nine Badri}

Pomjera vlastitemuzi~ke standarde

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


15.12.2011.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda15.12.2011. - 22.12.2011.

Sedmi~ni horoskop Autor: Ljubi{aMARKOVI]

Ljubav: Dobivate novu energiju, alinemojte zaboraviti na razum. Poku{ajteizbje}i ve}a obavezivanja do januara, ilibarem prou~ite situaciju s vi{e opreza

nego ina~e. Ako ste u vezi ~uvajte se ljubomoreili pretjeranog kritiziranja.Posao: Odlu~ite li napraviti posao, napravit }etega samo {to }ete morati uloìti puno vi{e energi-

je nego ste planirali. Zauzdate li ove problememogle bi vam se otvoriti zanimljive poslovne pri-like, stoga glava mora ostati hladna.Zdravlje: Nemojte pretjerivati s hranom.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

BIK – (21.04. - 20.05.)

Ljubav: Morate se obuzdati kada je upitanju kupovina za voljenu osobu.Komunikacijski problemi oteàti }e vamodnos s partnerom, ~init }e se kako iz

va{ih usta izlazi samo kritika.Posao: Kvadratura planeta upozorava vas nafinancijske probleme koje je izazvala va{a ras-tro{nost. Morate se pod hitno posvetiti tome jer biste u protivnom mogli naletjeti na zbilja velikurupu u budètu. Posla ne}e manjkati kao nitiposlovnih prilika.Zdravlje: Osje}at }ete se dobro ali pripazite nagrlo.

Ljubav: Mars u Jarcu, Venera u [korpionu iretrogradni Merkur ~ine vas vrlo seksi metom.Imati }ete za vratom osobe koje ne prihva}ajune kao opciju. Poku{ate li koristiti diplomaciju

ne}ete ni{ta napraviti. Ovog puta nema sive zone.

Posao: Mo`da bi najbolje bilo {utjeti i gledati svoj posao.Va`ne ~injenice iza}i }e na vidjelo same od sebe i sve }e

vam postati jasnije. Do tada posvetite se svojim obveza-ma i poziciji.Zdravlje: Osje}at }ete se odli~no.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

Ljubav: Iako ste vi Djevice poznate po sposo-bnosti ure|ivanja op}eg kaosa ponekad jedno-stavno nije dobro baviti se svime i sva~imesamo kako bi sve bilo po {pagi. Retrogradni

Merkur optere}uje vas lo{om komunikacijom i dodatnimobvezama pa je potrebno dràti sve opcije otvorenim.Posao: I na poslovnom polju ne}e cvjetati ruè. Retro-

gradni Merkur u~init }e va{e dugoro~ne planove gotovoneostvarive. Morat }ete dràti puno opcija otvorenim iizdràti.Zdravlje: Bilo bi dobro kada biste malo vi{e pa`njeposvetili svojem tijelu.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

Ljubav: Imat }ete priliku za avanturukakvu ste dugo prièljkivali. Ipak, akoste u vezi morat }ete donijeti veliku

odluku jer se ~ini da }e partner lako saznati za va{u prijevaru. Ako ste slobodni uìvajte u

punom smislu te rije~i.Posao: Vjerojatno je vrlo frustriraju}e raditi sljudima ~ija je ma{ta limitirana kao i njihov entuzijazam. Ovo }e vas usporavati posebno ako

je va{ posao vezan uz nekretnine ili komercijalu.Nemojte se zamarati sitnicama ali nemojte bitiniti povr{ni.Zdravlje: Mogu}i problemi s tlakom.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Retrogradni Merkur u podru~jupartnerstva donijet }e vam probleme ukomunikaciji i manje promjene va{ih

planova. Sve to ~init }e vas nervoznim. Ipak, ~ak i ako drugi oklijevaju, u~inite {to morate jer nijedobro predugo odga|ati ve} dogovorene stvari.Posao: @ivot vam se u ovom trenutku ~ini puno

vi{e od no{enja s problemima i detaljima iako vas zamara stalno pregledavanje odra|enihposlova to vam moè donijeti ideje kako dalje.Zdravlje: Biti }ete otporniji na stres, ali ~uvajtese nervoznih ispada.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Va{e donedavno samoìvopona{anje u~inilo je svoje pa biste mogliimati problema s partnerom. Iskuplji- vanje preskupim poklonima samo }e

vas uvla~iti dalje u financijske probleme koji }ese time samo mnoìti. Budite iskreni i skru{eniprema partneru, mo`da vam i oprosti.Posao: Retrogradni Merkur mogao bi u va{e

ambiciozne planove unijeti komplikacije za kojene}ete mo}i nikoga okriviti. Moète d ivljati koliko

vas je volja, ali to vam ne}e maknuti probleme.Bolje radite sada i rije{it }ete se puno problema.Zdravlje: Mogu}i problemi s donjim dijelom le|a.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ove godine nemoète pogrije{iti akostavite na vunenukapu vje{ta~ko krznoili ako se odlu~ite zaduge ili kratke

rukavice, {arene ili jednobojne, s prstimaili bez. Na vama je daih uskladite s kaputom, obu}om, torbicom…

BontonDame po pravilu ne skidaju {al, kapu i rukavice. âk ikada se pozdravljaju. Zbog toga, ako nije vru}e, moguposluìti kao modni detalj i u zatvorenim prostorijama.

Kapa glavu ~uvaIzaberite kapu prema obliku lica, vrsti kaputa i jaknekoju nosite. Za djevojke i mla|e ène, vunena kapa uvi-

jek je dobrodo{la kako bi upotpunila imid` sportske ele-gancije. Ove godine popularne su u razli~itim kariranimi jednobojnim dizajnima, razli~itih materijala.[ubare vi{e ne nose samo starije gospo|e s dubljim

dèpom. Sada ih na svakom koraku moète na}i u razn-im bojama. One sa nastavcima za u{i idealne su zasportsko izdanje i vrlo hladne dane.

[al kao modni dodatak[alovi su, posljednjih nekoliko godina, zimi postalineizostavni modni dodatak. Posto pravila koje moratepo{tovati prilikom kombinovanja odje}e i {ala. Ako vam

je kaput debeo, neka takav bude i {al. Uz ne{to tanji ielegantniji kaput pristaje i takav {al.Ove godine ponovno su u modi {al-kape, odnosno {al ikapa u jednom. Ima ih u bro-

jnim kombinacijama, od sport-skih do onih elegantnih. Ali,pripazite prije nego {to kupitetakvu kapu, jer ne pristaje

svima i uz svaku odje}u.

Pletene i ko`ne rukaviceOve godine ponovno su u modirukavice samo s palcem, sotvorenim prstima, kao i one dolakta. Ukoliko ste se odlu~ili zako`ne rukavice, zna~i da }ete ihnositi s elegantnijom odje}om.

Sabina MUJAGI]

Moda za hladne dane

Kapa, {al i rukavice

Ljubav: Za neke osobe ~init }e se kaoda ne èlite imati vi{e kontakta s njima.Ipak, vi budite onaj koji }e prvi ponuditiruku pomirenja. Zauzvrat }ete dobiti

puno vi{e. Mo`da je najbolje da se okruìtesamo ljudima koji vas potpuno razumiju.Posao: Pred vama se nalaze odli~ne poslovne

ideje i ponude. Nemojte samo o~ekivati ~udapreko no}i. Smirenim pristupom postupak }emo`da trajati duè, ali zato }e vam rezultati bitibolji kao i va{e samopouzdanje.Zdravlje: Mogu}i problemi s mjehurom.

Ljubav: Partner }e biti kao o~aran va{im {armom, ali pripazite samo da usvemu tome bude {to manje govorarije~ima, a {to vi{e govora tijela. Jedan

prijatelj mogao bi se izdvojiti iz mase kao zani-mljivija osoba.Posao: Retrogradni Merkur koji se pridruùjeMarsu ljudi oko vas mogli bi vas izazvati na nekerije~i koje biste mogli poàliti ~im ih izgovorite.Nemojte dozvoliti da vas sitne du{e uvla~e usvoja uredska ogovaranja i rasprave o nebitnimstvarima. Vama posao zapravo ide jako dobro,kao i financije i prilike koje se otvaraju.Zdravlje: Mogu}e su ozljede na radnom mjestu.

Ljubav: Ba{ kad vam se u~inilo kako sveide jako dobro Mars i retrogradni Merkur donijet }e vam prepreke i upozorenje

kako morate biti oprezniji. Imat }ete vrlo o{tar jezik i bit }ete beskompromisni, ali tu`na stvar je{to }ete najvjerojatnije ubosti nevinu osobu.Posao: Nemojte se igrati s istinom ma kolikohtjeli neke stvari prikazati boljima nego jesu.Situacija nije najbolja, ali vi se i dalje nadatekako je va{ dosada{nji trud bio dovoljan da seispravi ve}i dio toga. Imat }ete i ljude na koje

}ete se mo}i osloniti.Zdravlje: Bit }ete prili~no napeti. S obzirom nasituaciju poku{ajte si olak{ati barem povre-menom kupkom s mirisnim uljima.

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Retrogradni Merkur oteàvakomunikaciju toliko da ni mo}no Sunceu va{em znaku ne moè sve popraviti.

îni se kako }e neki Strijelci raskinuti neke vezeu kojima se nalaze jer osoba koja je pored njihne odgovara njihovim kriterijima.Posao: Niti jedan Strijelac ne voli ~ekati pose-bno ako je pod pritiskom. No ako uzmete u obzir sve promjene koje su vam se dogodile u zadnje

vrijeme malo dodatnog vremena ne}e vam{koditi. Nemojte ulaziti u poslove samo zato jer su novi i druga~iji.Zdravlje: Zdravlje odli~no.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Ljubav: Nedavna doga|anja su vasprili~no isfrustrirala, a uz to je i Merkur krenuo retrogradnom putanjom, morat

}ete se dodatno potruditi kako biste izgladilisituaciju s voljenom osobom. U vama sve kuha iotvoren i iskren razgovor mogao bi jedini otpusti-ti malo pare.Posao: Jednom kad rije{ite probleme s part-nerom imat }ete odrije{ene ruke za bavljenjeposlovnim problemima, a uz to }ete dobiti i svu

potporu svog partnera. Obvezno se pozabavitedovr{avanjem zapo~etih poslova jer se ~ini kakone}ete napredovati sve dok ne pozavr{avate

ve}i dio.Zdravlje: Samo malo pripazite na ìvce.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

JARAC - (21.12. - 19.01.)

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


15.12.2011.godine20

Prodajem manji stan na Ozimicama II, 43 m2, cijena 65.000 KM. GSM: 061/590-740. Odgajiva~nica Bullmastiffa "Zoombull" prodaje {tence iz {ampionskog legla extra kvaliteta,

dva mu`jaka i pet ènki, oko}eni 1. novembra. [tenci su vakcinisani, revakcinisani,o~i{}eni od parazita. [tenci su s pedigreom. Kontakt telefon: 063/248-521.

Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436. Prodajem ~etiri zimske gume “DUNLOP” 195x65x15 - polovne. GSM: 066/909-574. Prodajem ku}u sa tri etaè iza MUP-a, 10x8m, 600m2 oku}nice, centralno grijanje, namje{tena za

studente. Telefoni: 070/227-250 ili 062/394-996. POVOLJNO: Prodajem ugradbeni kamin /polovan/. GSM: 061/184-191. Prodajem gume, dva seta: 165/70 R14 i 155/70 R13; telefon: 061/443-083. Prodajem zemlju u malom Zalo`ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827. Prodajem stan od 33 metra kvadratna u centru Biha}a; telefon: 061/806-407. Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767. Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih; telefoni:

061/394-494 i 061/604-024. POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stan Ozimicama I

u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461. BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2; GSM: 061/787-122. Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”; GSM: 061/591-398. Prodajem pe} za centralno grijanje 061/752-059.

Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160. Izdajem sobe za studentice; centralno grijanje, kablovska TV, poseban ulaz. GSM: 061/162-765 Izdajem dvosoban stan u Biha}u u Mid i} mahali br. 49. Odvojen ulaz. Telefon: 070/216-337. Izdajem manji stan sa centralnim grijanjem zaposlenoj mu{koj osobi. Kontakt telefoni:

311-888 i 312-431.

Demobilisani borac gra|evinske struke traì posao. Zvati na broj 061/446-208. Izdajem za studentice jednokrevetne i dvokrevetne sobe sa centralnim grijanjem SAT-TV, veliki dnevni

boravak sa kuhinjom. Cijena veoma povoljna. Telefoni: 070/227-250 ili 062/394-996. Izdajem namje{ten stan s posebnim ulazom i {upom za drva. Informacije: 350-660. Izdajem garsonjeru na Ozimicama I . Cijena 150 KM. Informacije: 061/967-951. Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnim ulazom. Telefon:

062/857-049. Traìm posao ~i{}enja i pomo} u doma}instvu u Biha}u GSM: 061/928-147. Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobe za studente; super

povoljno; telefon: 061/465-584. Izdajem stanove za srednjo{kolce i studente s centralnim grijanje i kablovskom u blizini

autobusne stanice; cijena 150 KM; GSM: 061/699-476

IZNAJMLJUJEM

PRODAJA

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne male

oglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha}, Krupska bb,

77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

Tu`no sje}anje

JASMINA BRKI]

15.12.2010 - 15.12.2011.

Navr{ila se godina bola i tuge zbog Tvog odlaska.Nedostaje{ unuci Hani, snahi Azri i sinu Samiru.

Hvala svima koji ~uvaju uspomenu

na na{u mamu i majku.

Tu`no sje}anje

JASMINA BRKI]15.12.2010 - 15.12.2011.

Draga sestro, ni protok vremena me nemoè uvjeriti da vi{e nisi s nama.

Tvoji: brat Esad; snaha Nada;

brati~ne Iris i Doris, te obitelj Pepi}.

Tu`no sje}anje

SULEJMAN JUSANOVI]16.12.1999. - 16.12.2011.

Nedostaje{ nam. Rado te se sje}amo.

Tvoje k}erke s porodicama.

Dana 14.12.2011. godine navr{ilo segodinu dana od prerane smrti na{eg dragog i voljenog supruga, oca, didai svekra

ABDULAHA (ABDULAHA)MAJANOVI]A

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo

uspomene na njegov intelekt, gordost,stil i po{tenje koje mu je uvijek bilo vodilja u ìvotu.

Neka mu je vje~ni rahmet.

Supruga Mediha, k}erka Dinka, sin

Goran, unuk Amer i snaha Aldijana.

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


15.12.2011.godine oglasi 21

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO-SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKO VIJE]EKomisija za odlikovanja i op}inska priznanja

Na osnovu ~lana 28. Odluke o priznanjima i nagradi Op}ineBiha} ("Slu`beni glasnik Op}ine Biha}", broj: 14/07), Komisija zaodlikovanja i op}inska priznanja, u p u } u j e

J A V N I P O Z I V za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja i

nagrade Op}ine Biha} u 2012. godini

Povodom Dana Grada Biha}a, pozivamo zainteresirane da po-dnesu inicijativu za dodjelu priznanja i nagrade Op}ine Biha} i to:

1. Povelja "26 februar"2. "Po~asni gra|anin Grada Biha}a"3. Plaketa branilaca - oslobodilaca Grada Biha}a4. Plaketa Op}ine Biha}5. Zahvalnica Op}ine Biha} i6. Nagrada Op}ine Biha} "Japodski konjanik"

1. Povelja "26 februar", dodjeljuje se, kao najvi{e op}insko priznanjezaslu`nim doma}im fizi~kim i pravnim licima za izuzetna ostvarenja ipostignute rezultate u radu i stvarala{tvu u svim podru~jima privrednog i dru{tvenog ìvota bez obzira na godine ostvarenja, a koja su odnaro~itog zna~aja za op}inu Biha}, te da doprinose njenom ukupnomrazvoju i unapre|enju kvalitete ìvljenja u op}ini Biha}.

Priznanje se dodjeljuje pojedincima, privrednim dru{tvima,ustanovama, udruènjima gra|ana ili drugim pravnim licima koja suispunila kriterije za dodjelu ovog priznanja.

2. Priznanje "Po~asni gra|anin Grada Biha}a", dodjeljuje se gra-|anima Bosne i Hercegovine i stranim dràvljanima koji su posebnozaslu`ni za promicanje vrijednosti demokratskog dru{tva, historijskihdoga|aja i tradicija naroda Bosne i Hercegovine, poloàja i ugledaop}ine Biha}, Unsko-sanskog kantona i dràve Bosne i Hercegovine upromicanju njezina suvereniteta i samostalnosti na op}e prihva}enimna~elima suvremenog svijeta: me|unarodnu suradnju i mir u svijetu,

ja~anje me|unacionalnih odnosa, ljudskih prava i sloboda, tolerancijeme|u ljudima razli~ite nacije, vjere i kulture, humanosti, solidarnosti,za humanitarni rad i druge zna~ajne dobrotvorne aktivnosti.

Priznanje "Po~asni gra|anin Grada Biha}a" ne moè se dodijeli-ti osobama s prebivali{tem u op}ini Biha}.

3. Plaketa branilaca - oslobodilaca Grada Biha}a, dodjeljuje se zazasluge u ratnom periodu,pripadnicima oruànih snaga RBiH koji sudefinisani ~lanom 2. Zakona o pravima branilaca i ~lanova njihovihporodica ("Sl. novine F BiH", broj:33/04,70/07) za njihov izuzetandoprinos u borbi protiv agresije, kao i posebne zasluge u ratu.

4. Plaketa Op}ine Biha}, se dodjeljuje privrednim dru{tvima,ustanovama, udruènjima gra|ana, drugim pravnim i fizi~kim licima spodru~ja op}ine Biha} za rad ili djelo koje doprinosi napretku i ugleduop}ine Biha} u zemlji i inozemstvu u oblasti privrede, kulture, obrazo-

vanja, zdravstva, nauke, sporta, na unapre|enju za{tite ~ovjekoveìvotne i radne sredine, o~uvanju kulturne i prirodne ba{tine, te posli-

jeratnoj obnovi i izgradnji Op}ine.

5. Zahvalnica Op}ine Biha} se dodjeljuje u znak zahvalnosti Op}ineBiha} priznatim li~nostima, gra|anima i pravnim licima op}ine Biha},koji su svojim radom i odre|enim djelom dali poseban doprinos razvo-

ju i o~uvanju civilizacijskih vrijednosti, o~uvanju tradicije i kulturneba{tine, razvoju i afirmaciji lokalne samouprave u mjesnim zajednica-

ma na podru~ju Op}ine, za iskazanu nesebi~nu hrabrost, humanitarneaktivnosti, izgradnju i ja~anje institucija lokalne zajednice u op}iniBiha} i njenu afirmaciju u Bosni i Hercegovini i inozemstvu, a posebnoza doprinos u promicanju op}ine Biha}, kao humane sredine i mjesta

ugodnog ìvljenja.

6. Nagrada Op}ine Biha} "Japodski konjanik", dodjeljuje se mladi-ma do 35 godina starosti koji su svojim rezultatima rada i stvarala{tvau oblastima nauke, kulture, umjetnosti, sporta, zdravstva, socijalneza{tite i svim drugim podru~jima dru{tvenog ìvota doprinijeliunapre|enju i razvoju tih oblasti."Japodski konjanik" se dodjeljuje i u~enicima i studentima s podru~ja

Op}ine koji su ostvarili izuzetne rezultate u nastavnim i vannastavnimaktivnostima kao {to su: borba protiv droge, nasilja u porodici, svihoblika diskriminacije, zalaganja za mir, suìvot, demokratiju, te po-stignute izuzetne uspjehe u takmi~enjima u oblastima nauke, kulture,ekologije i sporta.

Pored navedenih kriterija, uz svako od pojedina~nih priznanja inagrade, Komisija }e se rukovoditi i sljede}im kriterijima:

a) za kolektive koji su u duèm vremenskom periodu dali:- doprinos razvoju Op}ine kroz nova ulaganja u pro{irenje proizvodnih

kapaciteta i drugih investicionih ulaganja- uposlili ve}i broj zaposlenika, prema podacima Zavoda za penzijsko

i invalidsko osiguranje- postigli izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja, nauke, kulture,

sporta, zdravstva, bezbjednosti, razvoja komunalne infrastrukture,

za{tite radne i prirodne sredine i razvoju me|uljudskih i me|una-cionalnih odnosa

- dali izuzetan doprinos u ostvarivanju prava gra|ana- doprinijeli pobolj{anju uslova rada i ìvota gra|ana na podru~ju

op}ine Biha}- zna~ajno doprinijeli odbrani zemlje- dali izuzetan doprinos u drugim podru~jima ìvota i rada.

b) za pojedince koji su:- inovatori na tehni~kim i drugim unapre|enjima,- kao donatori humano postupali prema pojedincima ili kolektivima,- posebno doprinijeli razvoju lokalne samouprave u mjesnim zajedni-

cama i Op}ini pobolj{avanju i unapre|enju ìvotne i radne sredine,- doveli u opasnost svoj ìvot spa{avaju}i druge osobe i materijalna

dobra- dali izuzetan doprinos u pripremama za odbranu i u odbrani BiH te

doprinijeli njegovanju tekovina odbrambeno-oslobodila~kog rata- ostvarili izuzetne rezultate u sportu na dràvnom i me|udràvnom

nivou- ostvarili izuzetne rezultate u vaspitno-obrazovnom radu, nau~nom

radu, umjetnosti, kulturi te vannastavnim aktivnostima sa mladima- objavili vi{e radova koji ~ine zaokruènu cjelinu i koji doprinose

razvoju odre|ene oblasti, a objavljeni su u nau~nim, kulturnim,stru~nim publikacijama, kao i na izlo`bama, te nau~nim i drugimskupovima organiziranim u odre|enoj oblasti

- dali izuzetan doprinos u drugim podru~jima ìvota i rada.

Postupak za dodjelu op}inskih priznanja i nagrade:inicijativu za dodjelu priznanja i nagrade Op}ine Biha} mogu podnosi-ti: vije}nici i radna tijela Op}inskog vije}a, op}inski na~elnik, privrednadru{tva, ustanove, komore i druge pravne osobe, tijela mjesnih zaje-

dnica s podru~ja op}ine Biha}, udruènja gra|ana i najmanje 20 po-tpisanih gra|ana.

U ime pravnih lica prijedlog podnosi najvi{e tijelo upravljanja.Rok za podno{enje prijedloga je 15.01.2012.godine.Inicijativa se dostavlja u pismenoj formi s obrazloènim navodi-

ma svih relevantnih ~injenica za ocjenu zasluga, odnosno uspjehapredloènog kandidata, te mora sadràvati potrebnu dokumentacijukojom se dokazuju ~injenice iz obrazloènja. Inicijativa mora sadràvatipodatke o podnosiocu, kao i ìvotopis kandidata.

Nepotpune i neblagovremene inicijative ne}e se uzimati urazmatranje.

Odluku o dodjeli op}inskih priznanja i nagrade donosi Op}insko vije}e u redovnoj proceduri prema Poslovniku Op}inskog vije}a Op}ineBiha}.

Svi zainteresirani svoje prijedloge mogu uputiti putem po{te ili

li~no na adresu: Op}ina Biha}Op}insko vije}e

Komisija za odlikovanja i op}inska priznanjaUl. bosanska br. 4.

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


15.12.2011.godinesport22

Biha}ke “studentice” su maksi-malnom pobjedom protiv Mla-dosti u Sarajevu, potvrdile usponforme. Ekipa Zlatana Ibuki}a je

trijumfovala rezultatom 3:0, posetovima (25:10, 25:11 i 25:14).Rezultati po periodima, prezenti-raju ogromnu razliku u kvalitetutimova, a Bi{}anke su se ovom po-bjedom priklju~ile najbolje plasi-ranom dru{tvu u Premijer ligi.Rezultatska prekretnica uovosezonskom natjecanju,bila je zaostala utakmicaprotiv Jahorine. Biha}keodbojka{ice su u tom me~uprekinule niz negativnihrezultata i napokonzaigrale u skladu s o~eki-

vanjima. Razlog za opti-mizam je i pro{losedmi~ni

nastup protiv aktuelnihprvakinja BiH, odbojka{icaJedinstva iz Br~kog.

Oscilacije u igri Ve} godinama, najboljebosanskohercegova~keodbojka{ice, u duelu sBiha}-Premingerom izgu-bile su prvi ovosezonskiset. U ~etvrtom perodu igresu nadoknadile rezultatski minusod {est poena i “zgrabile” punibodovni plijen. Bi{}ankama je uodsutnim trenucima odmogao

nedostatak iskustva igranja u elit-nom liga{kom nivou.Start sezone su obiljeìle oscilacijeu igri tima i uticale na trenuta~ni

plasman. Polovi~an u~inak vjerovatno ne zadovoljava apetiteambiciozne Uprave i stru~nogstoèra, jer Klub iz grada na Uniposjeduje jedan od najkvalitetnijihigra~kih rostera. No, biha}kaekipa je napokon konsolidirala

redove i zakora~ila ka vrhu tabele.Jedinstvo i Kula su nedosti`ni.Najkvalitetnije mom~adi u Bosni iHercegovini su jo{ uvijek kvaliteta

za sebe, me|utim plasman natre}e mjesto se ~ini realnom solu-cijom. Najozbiljniji ovosezonskitakmac }e biti ekipa Jahorine, a ne

smijemo zaboraviti ni Gacko.Sarajevska Mladost i Hercegovaciz Bile}e su najozbiljniji kandidatiza preseljenje u nièliga{ki rang.

Radnikneugodan protivnik

Predstoje}i vikend biha}kimodbojka{icama donosi duel sneugodnim protivnikom Ra-dnikom iz Bijeljine. Odbo-

jka{ice Radnika u pro{loj susezoni zabiljeìle dva trijum-fa u sportskoj dvorani “Lu-ke”. U regularnom dijeluprvenstva utakmica je oko-

n~ana u pet setova, dok su udoigravanju za prvaka BiH,go{}e iz Bijeljine slavile smaksimalnih 3:0.Radnik je u ovu sezonu u{aodosta oslabljen, pa i ne ~udine{to slabiji start. Me|utimkako prvenstvo odmi~e iizmijenjeni igra~ki kadar seuigrava i pruà sve kvalite-tnije partije. Zato je neopho-

dan, oprezan i kvalitetan anga-`man biha}kog tima. Utakmica seigra u subotu 17. decembra u 19sati. Mh.S.

Utakmicama pretkola je startao Novogodi{nji ma-

lonogometni turnir “Preminger-Biha} 2011”. CaffePicolo je u najzanimljivijem duelu nadvisio ekipuKantonalne bolnice. [ahinovi}, Arnautovi} i dru{tvo suboljim izvo|enjem sedmeraca, obezbijedili nastup uprvom takmi~arskom kolu.Zanimljiv takmi~arski raspored nas o~ekuje i u vikendupred nama. U subotu u 11 sati Malonogometnom klubuBrekovica }e se suprotstaviti Caffe bar Europa, kojupredvode polaznici omladinske {kole Jedinstva. @rijebprvog takmi~arskog kola odmah je suprotstavio neke odfavoriziranih mom~adi, pa }emo ubrzo uìvati u duelutimova Boca Yuniors i MNK Clio.Novina ovogodi{njeg malonogometnog turnira uBiha}u je natjecanje najmla|ih nogometa{a. Turnir zapionire (ro|eni 1997. i mla|i) je pozivnog karaktera, au~estvova}e pioniriske selekcije iz najuspje{nijih

ovda{njih nogometnih {kola.

Nastavljeni su i ogledi malonogometnih “haklera” u Velikoj Kladu{i. Poznato je 12 u~esnika osmine finala, a veliki broj zaljubljenika u malonogometnu igru jeuìvao u neizvjesnim i efikasnim duelima. Posebnupa`nju privukla je odli~na igra juniorskog sastavaKraji{nika, koji je ve} obezbijedio drugi krug.

Nakon ovih utakmica, osminu finala osigurali su: Refix,Forma, MNK “Bubamara”, MNK “Mladost KT”, NK “Kraji{nik” juniori, Caffe bar “Grand”, USG Podzvizd,koji su se pridruìli ekipama koje su ve} ranije obezbi-

jedile prolaz - Limotehna, Autolimarija Nuhanovi} /Rohr kamin, Autokontakt Buìm, Euroherz osiguranje /Komunalije i Agromerkantilija.

U petak 16. decembra starta tradicionalni malono-gometni turnir “Sana u srcu 2011”. Nagradni fond jeosam hiljada maraka, od kojeg }e prvoplasiranom timupripasti pet hiljada. Poraènom u finalu, utjeha }e bitinagrada od dvije hiljade maraka, dok }e tre}eplasiranamom~ad inkasirati hiljadu maraka.Prijave ekipa se primaju u prostorijama Nogometnog

kluba Podgrme~ i na brojeve telefona 037/686-020 i061/445-667. Kotizacija za u~e{}e je 150 maraka.Treba spomenuti da sav prihod od turnira ide za izgra-dnju novih tribina na stadionu NK “Podgrme~”.

M. SADIKOVI]

Premijer liga BiH za odbojka{ice

Biha} - Premingerubjedljiv u Sarajevu

S malonogometnih terena

Novogodi{nji turnir“Preminger - Biha} 2011”

Interesantni duelina otvaranju

Peti tradicionalni turnir“Velika Kladu{a 2011”

Juniori Kraji{nikau osmini finala

Po~inje turnir u Sanskom Mostu

Nagradni fond osamhiljada maraka

Start sezone su obilje-ìle oscilacije u igri timai uticale na trenuta~niplasman. Polovi~an u~i-nak vjerovatno ne zado-

valjava apetite ambicio-zne Uprave i stru~nogstoèra, jer Klub iz gradana Uni posjeduje jedanod najkvalitetnijih igra-~kih rostera. No, biha-}ka ekipa je napokonkonsolidirala redove i za-kora~ila ka vrhu tabele.

@enski rukometni klub Biha} je

jesenji dio prvenstva okon~ao gos-tuju}om pobjedom protiv Iskre izBugojna. Tim Jasenka Hegi}a jetrijumfovao rezultatom 35:33.Time je brzo zaboravljen poraz od

Krajine iz Cazina i s pobjedni~kim

raspoloènjem se ide na zimskupauzu.Cazinska Krajina je poraèna odTurbine iz Jablanice. Gostuju}i tim

je pobjedom 23:20 potvrdio pla-

sman u gornjem dijelu tabele ipremijerliga{ke ambicije.Najbolja igra~ica biha}kog sastava

Azra Ba{anovi} je otputovala uBeograd, gdje }e se s omladinskimsastavom Crvene Zvezde pripre-mati za me|unarodni turnir u

[vicarskoj.Priznanje za izvanrednu igru i uovoj polusezoni, budu}i da je liderbiha}kog tima na ~elu ljestvicenajboljih golgetera.

Tabela Premijer lige BiH:1. Jedinstvo 9 9 0 27:1 272. Kula G 10 9 1 27:6 263. Jahorina 8 5 3 20:14 154. Gacko 8 5 3 17:12 155. Biha}-Preminger 10 5 5 20:18 156. HE na Drini 10 4 6 17:21 137. Radnik 8 3 5 12:18 118. Modri~a 9 4 5 12:19 11

9. Mladost S 7 0 7 3:21 110. Hercegovac 9 0 9 2:27 1

Rezultati 10. kola:HE na Drini - Gacko 0:3 (12:25, 22:25, 23:25)Hercegovac - Jahorina 0:3 (13:25, 13:25, 14:25)Radnik - Kula G 0:3 (19:25, 17:25, 17:25)Mladost S - Biha}-Preminger (10:25, 11:25, 14:25)Jedinstvo - Modri~a 3:0 (25:14, 25:16, 25:7)Parovi 11. kola:Biha}-Preminger - Radnik; Jedinstvo - HE na Drini;Modri~a - Mladost; Jahorina - Gacko; Kula G -Hercegovac

Prva liga Federacije BiH za rukometa{ice

Trijumf protiv Iskre Najbolja igra~icabiha}kog sastava AzraBa{anovi} je otputovalau Beograd, gdje }e se somladinskim sastavomCrvene Zvezde pripre-mati za me|unarodniturnir u [vicarskoj.

Rezultati 2. kola:Refix - Autostill/Moja banka 4:3Forma - Zbori{te 8:2Ekogradnja Karlovac - Poljosementi V. Kladu{a 6:1MNK “Mladost KT” - Limotehna 4:4@lindra d.o.o. - Caffe bar “Grand” 3:16Autokontakt Buìm - Euroherz osiguranje/Komunalije 2:1Old Timer - Todorovo 3:2Euroherz osiguranje/Komunalije - Chicago Biha} 3:0 p.f.Omladinac [turli} - Agromerkantilija 2:2Dani i prijatelji - Brothers Computers 2:6Autolimarija Nuhanovi}/Rohr kamin - MNK “Krivaja” 6:0Caffe bar “Grand” - NK “Kraji{nik” juniori 3:0

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


sport 2315.12.2011.godine

Juniorska selekcija Bosne XXL je u vikendu iza nasodbranila titulu ko{arka{kogprvaka Unsko-sanskog kanto-na. Zavr{ni turnir igrao se u

Velikoj Kladu{i, a biha}ki talentipod obru~ima, u nedjelju su nadi-grali vr{njake iz doma}eg timaKraji{nika, bosanskokrupskog Bra-tstva i Ko{arka{kog kluba Biha}.U polufinalnom duelu izabraniciEdisa Suba{i}a svoju su vje{tinuprezentirali ko{arka{ima Bratstvaiz Bosanske Krupe. Bosna je triju-mfovala rezultatom 87:52, po~etvrtinama (26:3, 20:17, 19:17 i

22:15). Furiozan start i debelirezultatski vi{ak, omogu}io jeSuba{i}u prostor za isprobavanjesvih takti~kih varijanti i podjed-naku minutaù svim igra~ima.Juniori Ko{arka{kog kluba Biha},ipak ne posjeduju ni pribli`nukvalitetu, kao ~lanovi gradskogrivala. To se potvrdilo u drugompolufinalnom me~u, u kojem jeKraji{nik s 28 ko{eva prednosti

obezbijedio me~ za {ampionskutitulu. Utakmica je zavr{ena rezul-tatom 72:44 u korist omladinskogsastava iz Velike Kladu{e.

Ve} smo davno konstatovali, kako je ko{arka{ka {kola Bosna XXL“prerasla” kantonalna liga{ka ta-kmi~enja, a juniorska selekcija topotvr|uje ~etvrtom uzastopnomtitulom. Pobjeda u finalu 79:62 inije optimalan pokazatelj, budu}i

da se i ova utakmica igrala “podko~nicom”. Po ~etvrtinama jeovako izgledalo (21:18, 25:15,15:21 i 18:8).Najefikasniji u redovima biha}kogtima bio je Dino Alagi} s 20 poena,a odli~an je bio i Amel Selmanovi}.Tim iz Velike Kladu{e predvodio je

Amir Dizdarevi} s 28 uba~aja. Sveutakmice zavr{nog juniorskogturnira sudili su Mersud Topi} i

Sinan Ferizovi}, dok je komesartakmi~enja bio Kasim Karaji}.Mladi ko{arka{i su zasluìli i

visoku fair - play ocjenu, dok je Velika Kladu{a bila odli~an

doma}in.Edis Suba{i} i njegovi talenti na-stavljaju s odli~nim rezultatima i izgodine u godinu potvr|uju domi-naciju u Unsko-sanskom kantonu.Financijska nevolja, kao “breme nale|ima”, jo{ uvijek ne dopu{takvalitetan iskorak na takmi~enja snajboljim ko{arka{kim timovima udràvi. Ipak, ne smijemo zaboravi-ti drugo mjesto s federalnog

prvenstva, od prije tri godine.U {ampionskom rosteru ima neko-liko igra~a, koji bi mogli krenuti zaRasimom Dizdarevi}em, DènisomMusom i Denisom Mahmutovi-}em, koji su nau~enim od Suba{i-}a, sebi obezbijedili solidan ko{a-rka{ki renome. Mnogo se o~ekuje iod pionira i kadeta, koji tako|erbrane naslove kantonalnih prvakaiz pro{losezonskih natjecanja.

Vikend pod obru~ima: Zavr{nica juniorskog prvenstva USK-a

Bosna XXL odbranila titulu Zavr{ni turnir igrao se u

Velikoj Kladu{i, a talenti Bosne XXL nadigrali su svoje vr{njakeiz USK-a

Ko{arka{ki klub Biha} je pro{log vikenda odmarao. Volju takmi~a-rskog rasporeda iskoristili su ko{a-rka{i Travnika, te se osamostalilina liderskoj poziciji. Travni~ani suu ~etvrtom kolu pobijedili poslje-

dnjeplasiranu Zenicu i tako zadr-àli maksimalni bodovni u~inak.Bez poraza je i Odàk, koji je bez

ve}ih problema nadigrao Omla-dinski ko{arka{ki klub Slobodu iz

Tuzle.@ivinice su slavile na gostovanjukod Srednjo{kolca, dok je Grada-~ac iskoristio prednost doma}egterena u duelu sa GradinomKoteks. Ko{arka{ki klub Litva je

sa 94:78 bio bolji od tuzlanskogSalinasa, koji je neuvjerljivimnastupima na startu prvenstvazasluìo plasman u donjemdijelu tabele.

U pro{lom broju smo pisali oizuzetnom u~inku biha}kih prvoti-maca, no spomenu}emo i to da jeSini{a Proti} lider ljestvice najbo-ljih ko{getera, dok je kapiten AmirKulenovi} na ~etvrtom mjestu.

Mirza Pandò i @eljko Juri~i} suna{li svoje mjesto u dru{tvu najbo-ljih skaka~a, pa Uprava kluba morabiti zadovoljna u~injenim do sada.

Priredio: Muhamed SADIKOVI]

A2 ko{arka{ka liga Federacije BiH

Travni~ani su u ~etvrtom kolu pobijediliposljednjeplasiranu Zenicu i tako zadràli

maksimalni bodovni u~inak. Bez poraza je iOdàk, koji je bez ve}ih problema nadigraoOmladinski ko{arka{ki klub Slobodu iz Tuzle.

Travnik lider, Biha} bio slobodan

[ampionski sastav “Bosne XXL”

Doma}in “Kraji{nik” osvojio je 2. mjesto

KK Biha} KK “Bratstvo” Bosanska Krupa

Tabela A2 ko{arka{ke lige Federacije BiH1. KK Travnik 4 4 0 50 82. OKK Sloboda 4 3 1 149 73. KK @ivinice 78 4 3 1 77 74. KK Odàk 3 3 0 40 65. KK Biha} 3 3 0 22 66. KK Grada~ac 4 2 2 -30 67. KK Salinas Falcons 4 1 3 -37 58. KK Litva 4 1 3 -72 59. KK Srednjo{kolac 4 0 4 -77 4

10. KK Gradina Koteks-Trica 3 0 3 -49 311. OKK Zenica 3 0 3 -73 3Rezultati 4. kola:

KK Grada~ac KK Gradina Koteks - Trica 84 79KK Srednjo{kolac KK @ivinice-78 67 80KK Litva KK Salinas Falcons 94 78OKK Zenica KK Travnik 53 68KK Odàk OKK Sloboda 94 87

8/3/2019 037 Plus [broj 95, 15.12.2011]


U obrazloènju Odluke ododjeli ovog priznanja prof. dr.Nikici Gabri}u je pored ostalogre~eno: Me|unarodni ìri, sa-stavljen od najuglednijih me-nadèra i nau~nih radnika izregiona, jednoglasno je odlu~ioda zbog rezultata i ostvarenihdostignu}a u oblasti zdravstvaupravo Vi budete dobitnik pre-sti`nog me|unarodnog regio-

nalnog priznanja.êstitamo Vam na ovom izu-zetno visokom i me|unarodno

verifikovanom priznanju Neza- visne Agencije za izbor najme-nadèra BiH, jugoisto~ne i sre-dnje Evrope, odnosno privre-dnika regiona, Evropskog udr-uènja menadèra i ~asopisaEuromanager.Me|unarodna Nezavisna age-ncija “Menadèr godine” je

jedini globalni i nezavisni auto-ritet na podru~ju regiona jugo-isto~ne i srednje Evrope u ovojoblasti. Prisutna je u oko 40 ze-malja {irom svijeta. Kao neza-

visna agencija koja, na osnovustrogih kriterija, vr{i i analizuostvarenja najuspje{nijih i pre-poznaje one koji ostvaruju

nagra|uje visoko priznatimstatusom “Menadèr godine”.U gotovo 20 godina svog po-stojanja ova nagrada je postalaprepoznatljiva i u regionu,priznata i poznata kao mjerilouspjeha menadèra i njihovihkompanija, ali i uop}e uspje-{nih - briljantnih ljudi u bilokojoj bran{i u regionu, a samaorganizacija je priznata kao

globalni branding autoritet.Ova visoka nagrada je podjed-nako priznanje i Vama i kom-paniji (zna~i Vama i kliniciSVJETLOST). Ovo vrhunskopriznanje prof. dr. Nikici Gabri-}u uru~eno je na sve~anoj ce-remoniji 8. decembra 2011.godine u Banja Luci.Dobitnicima su priznanja uru-~ili predstavnici irija, Spoljno-trgovinske komore i po tradici-

ji ~lanovi Predsjedni{tva BiH.Dodjela nagrade je obrazlo-èna slijede}im rije~ima:Kod Vas se radi o nagradiza unapre|enje nauke u

oblasti zdravstva, te po-sebno da ste kliniku pro-{irili i na podru~je Bosne iHercegovine

namijenjena najuspje{njim me-nadèrima u oblasti biznisa, alise dodjeljuje i za kompanije ipojedince koji svojim djelova-njem podupiru i stvaraju ambi-

jent za biznis (zdravstvo, ku-ltura, sport).Napominjemo da su dosada{nji

dobitnici ovog izuzetnog pri-znanja, izme|u ostalih: PhilipZepter, Zepter, Monako; Ro-man Glaser, Perutnina Ptuj,Slovenija; Tomislav Antunovi},Hrvatska; Zoran Jankovi},gradona~elnik Ljubljane; @ivkoMukaetov, gen. direktor Alka-

loid Skoplje; Nijaz Hastor, ASA Prevent Holding Njema~ka /Slovenija / BiH; Branislav Gruji} / Moskva / Beograd /@eneva; Nj.E. Miroslav Mojzita, ambasador Slova~ke;Ramiz Ba{i}, amb. Crne Gore;Ivica Todori}, Agrokor Zagreb;Uwe Heider, WSK Njema~ka;

Ahmet Kemal Baysak, Turska;Predrag ûpi}, Crna Gora; Hai

Ben, Izrael; Du{an Antoni}, Agrobanka, Beograd; DonatusKock, ambasador, Austrija;

Anna Ibri{agi}, [vedska; Mio-mir Mugo{a, gradona~elnik Podgorice, Crna Gora; Gorda-na Kova~evi}, ERICSSONNikola Tesla Zagreb, i drugi.Sve~anu ceremoniju odrànu uBanskom dvoru u Banjaluci 8.decembra 2011. godine orga-nizirao je Odbor na ~elu saPanom [krbi}em, generalnimdirektorom Direkcije Agencije.

Profesor doktor Nikica Gabri}, menadèr Oftalmolo{ke klinike “Svjetlost”,ovogodi{nji je dobitnik presti`nog regionalnog priznanja

“Najmenadèr godine”u oblasti zdravstva

Vrhunsko priznanje prof. dr. Nikici Gabri}uuru~eno je na sve~anoj ceremoniji 8. decembra2011. godine u Banja Luci Kod Vas se radi o nagradi za unapre|enjenauke u oblasti zdravstva, te posebno da stekliniku pro{irili i na podru~je Bosne iHercegovine, re~eno je u obrazloènju nagrade

Me|unarodna Nezavisna agencija “Menadèrgodine” je jedini globalni i nezavisni autoritet napodru~ju regiona jugoisto~ne i srednje Evrope uovoj oblasti

Poliklinika Svjetlost

Dr. Mustafe Pintola 2371210 Ilidà, SarajevoBosna i HercegovinaTel: 033/ 762-772

Specijalisti~ka oftalmolo{ka klinika Svjetlost

Bulevar Desanke Maksimovi} 1278000 Banja Luka

Bosna i HercegovinaTel: 051/439-592

Documents

037 Plus [broj 95, 15.12.2011]