037 Plus [broj 12, 13.5.2010]

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-12-1352010 1/24

13.05.2010.godine

DOSJE: Hamdija Pozderac (5)

Biha} • êtvrtak, 13.05.2010. • Broj 12 • Godina I • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

Putem M-5do Klju~a

str. 2.

str. 6. i 7.

Nova afera iz “Agrokomerca”

Vrijeme je da bh vlasti priznaju iosude zlo~in

60 godina nakon Cazinske bune

str. 3.

Niska ljepoteKrajine

VREMEPLOV: O ljubavi Kraji{nika

prema konjima

str. 9.

Reportaà

Stravi~na nesre}a u Biha}u

! Jasmin Fazli} avionom je poletio iz Njema~ke, gdje je i kupio avion.Sletio je u Banja Luku, gdje je izvr{eno carinjenje aviona i nakon toga seuputio u Biha}. Na àlost, let ku}i bio je koban

Poginuo pilotJasmin Fazli}

str. 4. i 5.

SPORT: Prva nogometna liga USK str. 21.

s t r. 1 2

. i 1 3.

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


13.05.2010.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb

77000 Biha} Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDIN

Ure|uje redakcijski kolegij:

Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE

d.o.o. Banja LukaCijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected] [email protected]

! U Biha}u se u ponedjeljak u 19.20 satisru{io sportski avion u kome je poginuo47-godi{nji pilot Jasmin Fazli} iz Biha}a.Fazli}, koji je letio iz Njema~ke prekoBanje Luke sportskim avionom, iz jo{ uvi-

jek nepoznatih razloga, sru{io se na ku}u

Mirsada Buljuba{i}a u Ulici Hasana pa{ePredojevi}a, biv{oj Jablanskoj ulici. Avion je probio zid ku}e Buljuba{i}a, anesretni pilot ostao je zatrpan podru{evinama ku}e i ostacima aviona.Pripadnici MUP-a USK, vatrogasci i ekipaDoma zdravlja stigla je ubrzo na lice mjes-ta, ali nije bilo spasa za Fazli}a.

Kobni letMirsad Buljuba{i}, u ~iju se ku}u avionzabio, radi u Sloveniji, a sre}om, njegovasupruga Mirsada i sin nisu bili u tom dijeluku}e. U stanju {oka gospo|a Buljuba{i}prevezena je u Dom zdravlja.Sukladno odredbama îka{ke konvencije idoma}eg zakonodavstva, istraga o tragedi-

ji se provodi u suradnji s inspektorima Dr-àvne agencija za civilno vazduhoplovstvo.Tuìtelj Kantonalnog tuìteljstva u Biha}uIdriz Begi} potvrdio je da je Jasmin Fazli}avionom poletio iz Njema~ke, gdje je i

kupio avion. Sletio je u Banja Luku, gdje jeizvr{eno carinjenje aviona i nakon toga seuputio u Biha}.

A u Biha}u je sina ~ekao otac Ahmet Fazli}.

Posljednji put mu se javio iz Banja Luke.ûv{i za nesre}u koja se desila uJablanskoj ulici u Biha}u, poku{ao ga je

dozvati na mobitel. Roditeljska brigapokazala se, naàlost, opravdanom.- Dok sam ~uo da telefon zvoni bilo mi je sumnjivo. Do{ao sam odmah na aerodrom i

vidio tamo poznanika da pla~e i odmah sam

znao... Znao da ga vi{e nemam, ridao je nes-retni otac dok je ~ekao da vatrogasci izvuku posmrtne ostatke njegova sina iz ru{evina.

êka se kraj istrageU javnosti se za sada naga|a da je tragedi-

ja uslijedila zbog problema s gorivom i jakim ju`nim vjetrom, ali ta~an uzrok }ebiti poznat tek po okon~anju istrage.Inspektor dràvne Agencije za civilno vaz-duhoplovstvo Salko Begi} u Biha} je kre-nuo iste no}i po saznanju o tragediji. Nalicu mjesta bio je u rano jutro.

- Provodimo standarne procedure, kad zavr{imo saop}it }emo {ta je bio uzroknesre}e, kaè on.Nesre}a je mogla biti daleko ve}a da jeavion prilikom pada imao samo malodruga~iju putanju, da se zapleo u ìcedalekovoda ili u obli`nju benzinsku sta-nicu u ovoj ulici, koja je jedna je odnajprometnijih saobra}ajnica u Biha}u.Supruga Jasmina Fazli}a i dvoje djece su uNjema~koj do~ekali stra{nu vijest. Kakosaznajemo Fazli} je namjeravao u rodnomkraju pokrenuti biznis upravo s tim sport-skim avionom. D. OBAJDIN

Foto: Aljo{a BOBI]/Idriz MUJAGI]

Stravi~na nesre}a u Biha}uDilajla OBAJDIN

! Svjedoci smo stravi~nenesre}e u Biha}u u kojoj jeìvot izgubio jedan ~ovjek.Jedan je otac uzalud ~ekaosina u posjetu, i da bol bude

i ja~a i ve}a jo{ cijelu no} inaredno jutro gledao uru{evine pod kojima je zatr-pano bilo tijelo njegovadjeteta. Satima i satimaradile su ekipe da bi tijelotragi~no nastradalog pilotaoslobodili iz ostataka aviona.Otac je sina zagrlio usanduku. Ima li ve}e tuge zaroditelja. Ima li du{e koja nebi zaplakala? Koliko smoputa svjedo~ili takvim pri-zorima, u na{oj ne takodavnoj pro{losti? Previ{e.Jesmo li iz toga iza{li kao

bolji ljudi, nau~eni cijenitiìvot, zdravlje, slobodu...kom{iju, prijatelja, sugra-|anina, neznanca... tu|i usp-

jeh?Ili smo dozvolili da nas “poje-de” pakost, zavist, prokle-{tina, da tu|a nesre}a bude“najboljom” temom uz kafu?Svak nek’ kaè za sebe.

Ne daoBog nikom!

Poginuo pilotJasmin Fazli}

! Biha}ki na~elnik HamdijaLipova~a do{ao je na mjestotragedije da osobno obiteljipoginulog pilota izrazisau~e{}e.

Novinarima je Lipova~akazao da je potresen ovimkobnim doga|ajem, kojiukazuje da stvari kada je upitanju letenje i Sportskiaerodrom u Golubi}u nisudovoljno ure|ene. Naglasio jeda }e ve} za neku od nared-nih sjednica Op}inskog vije}auputiti prijedlog da se odrediko }e upravljati aerodromom.Porodici Buljuba{i}, na ~iju seku}u sru{io avion i koja jeuni{tena obe}ao je pomo} usanaciji objekta.

Su}utFazli}ima

! Jasmin Fazli} avionom je poletio iz Njema~ke, gdje je ikupio avion. Sletio je u Banja Luku, gdje je izvr{enocarinjenje aviona i nakon toga se uputio u Biha}.Na àlost, let ku}i bio je koban

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


7 dana 313.05.2010.godine

! Direkcija 38.Internacionalne turisti~ke Una regate

otpo~ela je pripreme za organizaciju ove manifestacije.

Regata }e trajati {est dana i ipak }e ploviti do Hrvatske

Kostajnice, kao i pro{le godine. U narednom perioduTuristi~ka zajednica USK }e organizirati radne sastankesa na~elnicima op}ina na trasi regate radi preciziranjadetalja kvalitetne organizacije i uvo|enje novih, intere-santnih sadràja u kampovima Una regate.

! U organizaciji Instituta za nestale osobe Bosne i

Hercegovine na lokalitetu Prkosi, u op}ini Biha},zapo~ela je ekshumacija posmrtnih ostataka izmasovne grobnice za koju se pretpostavlja da krije`rtve proteklog rata u BiH.Iz te{ko pristupa~ne, uske prirodne jame, dubokeoko 80 metara, do sada su ekshumirani nepotpuniskeletni ostaci pet tijela iz jame, koju mje{taniznaju pod nazivom Zekanova jama.

! Poslanik u Predstavni~kom do-mu Parlamentarne skup{tine BiHHusein Nani}, pokrenu}e inicija-tivu da Parlamentarna skup{tina

BiH donese “Deklaraciju o kr{enjutemeljnih ljudskih prava na pros-torima Cazinske krajine 1950.godine”.Inicijativa se pokre}e ta~no 60 go-dina nakon de{avanja, nazvanihCazinskom bunom, te nakon {tosu javnosti postale dostupne arhi-

ve UDB-e, Op}inskog suda u Ca-zinu i Oblasnog komiteta KP zaBosansku Krajinu iz 1950.godine.

60 godina kasnijeDe{avanja u Cazinu od tada{nje

vlasti su okarakterizirane kao:kontrarevolucionarni neprijateljs-ki ispad-pobuna od strane grupe

neprijateljski raspoloènih lica,mahom imu}nijih seljaka i dijela

reakcionog klera, ~iji je cilj bioru{enje dru{tveno-politi~kog sis-tema FNRJ, tekovina revolucije iizgradnje socijalizma, a koji supoku{ali da vrate buròasko-kapi-talisti~ki poredak.Husein Nani} isti~e, da danas,nakon vremenske distance od 60godina, ova inicijativa nemapoliti~ki karakter, ve} joj jeosnovni cilj da na osnovu dostup-ne dokumentacije, osudi doga-

|aje, kao i dràvnu uloguonda{nje politi~ke vlasti.“Do{lo se do momenta, kada je potrebno da vlasti u BiH tu stvar naodre|en na~in dokumentuju, preze-

ntiraju i preuzmu one obaveze, koje su svim dràvama, pa tako i BiH,naloène kroz deklaracije Ujedinje-nih nacija i Evropske unije o ljuds-

kim pravima. Ta de{avanja su da-nas dokumentirana, arhivi sudanas pristupa~ni i svi ovi podaci su istorijske ~injenice. Oni nisu poli-ti~ka stvar, oni nisu politi~ka ocje-na, a uloga nas politi~ara je dakroz dràvne institucije pokre}emo

ovakve inicijative i da do|emo doistine, radi pomirenja i preuzima-nja odgovornosti i dràve i sistemai tada vladaju}ih politi~kih partija”,kaè Nani}.U tekstu predloène deklaracijestoji da “ono {to se de{avalo na

prostoru Cazinske krajine u 1950. godini nije bio nastavak aktivnosti,organiziranih struktura iz Drugog

svjetskog rata, odnosno vojnih i politi~kih snaga, ~iji bi ideolo{ki

motiv bio povratak fa{isti~kihtvorevina, organizacija i pokreta,nastalih na tlu Jugoslavije u perio-du 1941.-1945. godine; pokreta~itzv. “Cazinske bune” nisu bili u bilokakvoj vezi s neprijateljskim stru-kturama u inostranstvu ili na

podru~ju tada{nje dràve FNRJ; u pobuni civila nije bilo elemenata,koji bi govorili o prevratu u dràvi,napadu na ustavni poredak ibezbjednost zemlje”.

Stra{na odmazdaPovod de{avanjima u Cazinskojkrajini u maju 1950. godine,isklju~ivo je ekonomske prirode, a

tada{nja dràva odgovorila je gru-bim kr{enjem ljudskih prava irepresivnim mjerama, koje nisumogle na}i upori{te ni u

jugoslavenskim zakonima.Ilustriraju}i na~in, na koji su se ta-da{nje vlasti obra~unale s “pobu-njenicima” predlaga~ deklaracijeHusein Nani}, prenosi dio izvje-{taja jednog od djelatnika UDB-e:“Ju~e je likvidiran Kova~evi} Mu{e-

odmetnik, koji je ustvari bio zam- jenik komandira Beganovi} Hasiba.Odmetnik je likvidiran na ovajna~in: nije ubijen u bjekstvu, ni u {umi. Uhva}en je od vojske, jo{ dok sam ja bio u Cazinu, dotjeran je u Liskovac, gdje ga je vidjelo ne{to i

civila, a nakon toga je od Liskovcaodveden u jednu {umu daleko jedankilometar, gdje ga je ubio pot-

poru~nik Vu~inovi} Milutin”.Zbog “u~e{}a u kula~ko-

zelena{kom cazinskom ispadu”,kako stoji u dokumentima iz1950. godine, ka`njeno je ukupno1.546 lica. Od toga 240 osobaosu|eno je na ukupno 3.308 god-ina zatvora, mnogi su osu|eni nadru{tveno-koristan rad.Smrtne kazne izre~ene su za 14ljudi. Me|u sa~uvanim dokume-ntima, postoje i bilje{ke, u kojimapored svakog imena i prijesu|enja, odre|ena kazna: SMRT,

STRIJELJATI, DVADESET GODI-NA... S podru~ja Cazina i VelikeKladu{e protjerano je 115 porodi-ca sa 777 ~lanova.

E. ZELJKOVI]

! Na~elnik op}ine Biha} Hamdija Lipova~a susreo sesa ambasadorom Savezne Republike Njema~ke u BiH,Joakimom [mitom.

Ambasador [mit je doputovao u Biha}, kako biu~estvovao u manifestaciji Dana austrijsko-njema~kekulture u Biha}u, a prije tog iskoristio je priliku zaponovni susret sa biha}kim na~elnikom. Lipova~a iambasador [mit razgovarali su o projektima kojenjema~ka vlada provodi kako bi pomogla zemljamaBalkana da unaprijede infrastrukturu i privredu.Konkretno, kad je Biha} u pitanju najvi{e vremenaposve}eno je razgovoru o realizaciji projekta tretmana

otpadnih i oborinskih voda u Biha}u, koji Njema~kafinansira sa 17,5 miliona eura.

P r o t o k o

l

Ambasador Njema~keposjetio Biha}

Regata ipak plovipreko granice

Prkosi

TZ USK

Ekshumacija tijela `rtava rataEkshumacija tijela `rtava rata

[ezdeset godina nakon Cazinske bune

Vrijeme je da bh-vlasti

priznaju i osude zlo~in! Zbog “u~e{}a u kula~ko-zelena{kom cazinskomispadu”, kako stoji u dokumentima iz 1950. godine,ka`njeno je ukupno 1.546 lica. Od toga 240 osobaosu|eno je na ukupno 3.308 godina zatvora, mnogisu osu|eni na dru{tveno-koristan rad. Protjerano jeiz Cazina 115 porodica sa 777 ~lanova. Smrtnekazne izre~ene su za 14 ljudi.

! Prof.dr. Vera Krì{nik-Bu-

ki} sedam je godina predano istra-

ìvala i prikupljala gra|u za knjigu

“Cazinska buna 1950”. Do{la je

do vojno-sudske dokumentacije ali

je tragala i za svjedocima i biljeìla

svjedo~enja. Tokom pisanja knjige i

istraìvanja primila je niz prijete}ih

pisama i telefonskih poziva, zbog

toga je i prilikom prezentacije

knjige 2007. godine u Cazinu,

traìla da joj se garantuje sigurnost.

I sama je bila iznena|ena ovakvim

odzivom na promociju. Pred

Domom kulture, na promociji

znakovito nazvanoj Cazinska

(ne)ispri~ana pri~a, stotine ljudi je

~ekalo da je ~uje. Preìvjeli sudio-

nici de{avanja iz 1950. i ~lanovi

njihovih porodica, svi oni koji su

osjetili posljedice tih doga|aja,

èljeli su joj osobno zahvaliti na

njenom trudu.

U Cazinu mnogi pamte doga|anja

koja su prethodila i ono {to je usli-

jedilo nakon bune. Preìvjeli su

pri~ali djeci i unucima, ali do tad

uvijek ispotiha, tek da pamte. Sad

su spremniji na otvoren razgovor.

Obavezni otkup poljoprivrednihproizvoda, nameti narezani

seljacima bili su nerealni. Ljudi su

morali dati sve, pa ~ak i stvoriti i

vi{e od onog {to su proizvodili.

Nezadovoljstvo je raslo me|u

njima, ali za pripremanje ustanka

znala je tek nekolicina mu{karaca,

pri~aju. Sastajali su se tajno, nji-

hove familije nisu ni{ta znale do

pred sam ~in. Buna je trajala samo

nekoliko sati. Formirani vod imao je

tek nekoliko pu{aka, provaljena je

jedna mjesna zadruga, ispaljeno

nekoliko metaka i ljudi su se razi{li

ku}ama. Ono {to je uslijedilo gene-racijama se prepri~avalo u Cazinu,

a tek prije nekoliko godina po~elo

se javno govoriti o tim de{avanjima.

(Ne)ispri~ana pri~a

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


13.05.2010.godinepolitika4

!

Kantonalni sud u Biha}unedavno je potvrdio optu`nicuTuìla{tva Unsko-sanskog kan-tona protiv biv{eg direktora“Agrokomerca” Muje Milaka iz

Velike Kladu{e i biha}kog advoka-ta Mirsada Me{i}a zbogzloupotrebe slu`benog poloàja iprekora~enja ovlasti. Premaoptu`nici njih dvojica su navodno,radi pribavljanja protivpravneimovinske koristi 6. aprila 2006.godine (izborne) zaklju~ili ugovoro zastupanju, prema kojem biMe{i}, kao pravni zastupnik “Agrokomerca” u dva izvr{napredmeta iz 2006. godine, kod

Op}inskog suda u Biha}u, radinaplate 300.000 KM glavnice pluszatezne kamate i tro{kovi, dobio

deset posto od cjelokupnogiznosa. To potraìvanje u iznosu1.274.977 KM u cijelosti jenapla}eno putem Me{i}evogtransakcijskog ra~una.To je ura|eno tako jer su optuèninavodno znali da je svih sedamra~una “Agrokomerca” blokiranokod banaka i Porezne upraveBiha} zbog naplate duga u iznosu

ve}em od 32 miliona KM. Da biprikrili nezakonito radnje,optuèni su potom sklopili 11 fik-tivnih ugovora o kompenzacijama~ime su, kako je navedeno uoptu`nici, sebi i drugima pribavili

protiv pravnu imovinsku korist uiznosu 1,260.149 KM.U ta~ki “C” optu`nice Milak setereti da je 8. maja 2006. godine,bez odluke Nadzornog odbora

Agrokomerca, zaklju~io ugovor saprivatnom firmom “Imid` 4 T“d.o.o. iz Biha}a, koju su zajednoosnovali Ibrahim - Baja Veladì} iIsak Jonuzi, pa je ovoj firmi naime avansa uplatio 600.000 KMkao kratkoro~nu pozajmicu, iako

je taj ugovor bio {tetan za Agrokomerc jer se nije radilo oposlovnoj suradnji.

Prije pro{lih inarednih izbora

[to se ti~e samog sadràjaoptu`nice jasno je da u njemunema nikakvih primjesa politike.Me|utim, boljim poznavateljima

ovda{njih i kantonalnih politi~kihprilika za oko }e zasigurno zapeti~injenica da su inkriminirane rad-nje dvojca iz optu`nice u~injene u

vremenu nakon raspisivanja okto-

barskih izbora u 2006. godini teda je optu`nica potvr|ena i javnoobjelodanjena nakon ~etiri godinei, ~udne li koincidencije, nakon 5.maja, dana kada je Centralnaizborna komisija raspisala pred-stoje}e oktobarske (op}e-drà-

vne) izbore. Druga bitna ~injenicakoja se mora uzeti u obzir jeste

ona iz koje je sasvim bjelodano da je optuèni biv{i direktor Agrokomerca Mujo Milak nesu-mnjivo kadar SDA USK-a kao ioptuèni Ibrahim-Baja Veladì}.

! Biha} je, danas, napokon ponovo ono {to je nekadabio i po ~emu je u narodnoj pjesmi za sva vremena

jasno ozna~en : “Jer je Biha} svoj Krajini glava”. Biha} je, evo, ovih dana vratio ve}inu onog {to je imao u ratui {to je voljom politi~kih naivaca izgubio u prvoj godi-ni mira. Nakon novina 037Plus, Biha} je 9. maja. na

Dan pobjede nad fa{izmom (Dan Europe i Dan zlatnihljiljana) u medijskom prostoru “oìvio” svoju neka-da{nju TV Biha}. Novo ime za novo vrijeme, “TV 037”.

Dakle, ne lokalnu nego regionalnu TV, ba{ kao inovine. Uz stari i najbolji Radio u kantonu i {ire u

gradu koji je i u narodnoj pjesmi “svoj Krajini glava”, Biha} se, eto, izborio i za “svoj” tre}i medij. Krenula jeTV 037 koja jedina s pravom ba{tini tradiciju neka-da{nje TV Biha}.Sve ovo je ostvareno tek na polovini pre|enog puta. Na

drugoj polovini Biha} i Bi{}ani se moraju izboriti da im se vrati i ostalo {to im je neopravdano oduzeto. Prije svega u svoje okrilje trebaju vratiti ono {to je zaslugombiha}kih kajaka{a prije 30 i kusur godina ro|eno podimenom Una regata. Stari biha}ki brend za nova vre-mena.

Prepisivanju i kli{iranju je odzvonilo i to je ~injenica ukoju }e se veoma brzo uvjeriti i direktorica TZ USK-a,koja se umjesto svojim sasvim nepotrebno bavi tu|im(savjetni~kim) poslom. [ta je Unska regata bez Biha}a

pitanje je na koje bi najbolje bilo ne odgovoriti. Ako se,me|utim, na njega u julu prakti~no odgovori jasno jeko bi mogao biti kriv. A {u{ka se {u{ka...

Komentar

Tre}imedij

Safet HRNJICA

! Analiziraju}i stanje poljoprivredne proizvodnje u USK KO SDU se oglasio saop}enjem zahtijevaju}i temeljitijipristup i ve}u zainteresiranost vlasti na svim nivoima.SDU smatra da USK posjeduje prirodne resurse ~ijim bimaksimalnim stru~nim kori{tenjem mogli rije{iti dioproblema kao {to su: nezaposlenost, smanjiti uvozpoljoprivrednih artikala, sprije~iti odliv novca vandràve, pove}ati izvoz i osigurati gra|anima USK zdravuhranu.Op}inske i kantonalne vlasti nastoje uticati na rje{ava-nje ovih problema, ali sve analize pokazuju da je tonedovoljno i da dosta toga je prepu{teno snala`ljivostiindividualnog proizvi|a~a, a poticaji koji su predvi|eni

budètima op}ina i kantona su veoma mali, ukazuju uSDU USK.

Tuìla{tvopovezalokonce?

SDU

Vi{e pa`njepoljoprivrednicima

! ^lanice op}inskih odbora Foruma èna Saveza zabolju budu}nost BiH u Biha}u i Bosanskom Petrovcuizabrale su tajnim glasanjem svoja rukovodstva. UBiha}u za predsjednicu, izme|u vi{e predloènih kandi-datkinja, izabrana je diplomirani ekonomista IrmaBakra~ Druì}, a za potpredsjednicu magistrica farmaci-

je Meliha Sedi}-Mulaosmanovi}.Na izbornoj skup{tini odrànoj u Bosanskom Petrovcu,

voljom ve}ine ~lanica Op}inskog odbora Foruma ènaSBB za predsjednicu je izabrana diplomirane ekono-mistica Azra Bali} dok je potpredsjednica 21-godi{nja

Armina Redì}, tekstilni tehni~ar.

Izabrana

rukovodstva u Biha}u

i Bosanskom Petrovcu

Tajna “Imid` ~etiri T”OGLEDALO:

! Privatnoj firmi “Imid` 4 T”sjedi{te je bilo u Bosanskoj uliciu Biha}u u iznajmljenom stanu-poslovnom prostoru navodnog

vlasnika Rame Ataji}a. Kasnije,kako se tvrdi, vlasnik prostorakoji je sada biha}ka adresaKantonalnog odbora jedne novepoliti~ke stranke je Ibrahim

Veladì}.

Poznata adresa

SBB

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


13.05.2010.godine politika 5

Ako se tome jo{ doda i ~injenicada su zaposlenici firme “Imid` 4.T” bili tako|er kadrovi SDA SeadKadi}, sada{nji poslanik u Skup{ti-ni USK-a, i Bajro Dedi}, vije}nik uOp}i-nskom vije}u Biha}, onda se

s velikom sigurno{}u moè “naga-|ati” za{to je, kome i kako u pre-dizbornoj godini mogla posluìti

tada osnovana privatna firmaznakovitog imena “Imid` 4 T”.Osim ovoga podloga vjerodosto-

jnom “naga|anju” moè posluìti i“kalendar” ili hronologijatada{njih ukupnih doga|anja.Naime, ugovor u zastupanju saadvokatom Me{i}em Milak jenapravio u aprilu 2006. godine. Unarednom mjesecu, dakle majuMilak je u ime Agrokomerca sa

Ibrahimom Veladì}em u imefirme “Imid` 4 T” potpisao ugovoro poslovnoj suradnji, na osnovukojeg je 16. augusta 2006. godineavansno kroz blagajni~ki izdatak

“Imid` 4T” ispla}eno 600.000 KM,a ostatak je, izuzev 10-postotnogdijela pripalog Me{i}u, ispla}en naosnovu 11 fiktivnih kompenzaci-

jskih ugovora.

Zanimljiva

politi~ka doga|anja Ako se analizira tada{nja politi~kascena najzanimljivijim se mogusmatrati doga|anja vezana za KOSDA USK-a. Naime, nakonraspisanih izbora na ~elu ovogstrana~kog organa do{lo je dokrupnih kadrovskih promjena. Upoliti~kom obra~unu poraèna jetada{nja tzv. cazinska struja na~elu sa Rifetom Hozanovi}em apobijedila biha}ko-sanska na ~elusa Asimom Kamberom. Finale sedogodilo 20 jula 2006. godine akolateralna {teta je bio dotada{njipredsjednik KO SDA Jasmin

Huseti}. Umjesto njega za pred-sjednika je izabran Edham

Veladì} koji je nakon nepune~etiri godine doìvio ono {to jeKamberovom i Kadi}evom zaslu-

gom prije njega doìvio Bi{}aninJasmin Huseti}. Jo{ zanimljivijeod ovoga leì u ~injenici da jeoptu`nica protiv Ibrahima

Veladì}a i ostalih potvr|ena uKantonalnom sudu nakon ~etiri

godine od vremena ~injenja inkri-miniranih radnji i tek po{to je safunkcije prvog u KO SDA USK-a“oti{ao” Edham Veladì}.

Zbog svega ovoga i ostalog {to slijedi nema sumnje da }e u izbornojgodini osim onoga {to je napisanou optu`nici na povr{inu isplivati iono {to je primarno politi~ko i ono{to }e svojom intrigantno{}u iteìnom jednima ubrzati dolazak politi~kog kraja (kraha) a drugimpomo}i da im vrate milo za drago.êmu se drugom nadati ako sezna da smo raspisivanjem okto-

barskih izbora polako i sigurnouvedeni u neslu`beni dio predi-zbornog me|ustrana~kog ud(v)a-ranja i dodvoravanja bira~ima.

Safet HRNJICA

! U biha}koj mjesnoj zajednici Kulen Vakuf u u subotu8. maja odràno je strana~ko druènje ~lanova i simpa-tizera SDA iz svih mjesnih ogranka OO SDA Biha}Zajedni~kom druènju prisustvovali su funkcioneri SDA iz USK.

Tokom boravka u Kulen Vakufu, delegacija SDA posjeti-la je i Centar za nezbrinutu djecu Duga u Biha}u, gdjesu aktivistkinje Asocijacije èna SDA uru~ile prehram-

bene pakete menad`mentu Centra.U sklopu druènja odràn je i malonogometni turnirgdje je titulu najboljeg odnijela je ekipa MO Brekovica,drugo mjesto pripalo je doma}inima MO Kulen Vakuf, atre}e ekipi MO Bak{ai{.

! U skladu s dogovorom postignutom na razini strana-~ke centrale, Stranka penzionera/umirovljenika USK-azajedno sa svojim penzionerskim udruènjima zapo~elisu pripreme za oktobarske izbore. Predsjednik KO ovestranke Sadik ]ehi} zajedno s predsjednikom Izbornog{taba Muharemom Lipova~om planirali su posjetu svimop}inskim odborima i penzionerskim udruènjima radidogovora o na~inu politi~kog djelovanja i izbornimpripremama. U tom cilju nedavno je formiran i Aktiv penzionerki, a za predsjednicu je izabrana DèhvaHavi}, zamjenica je Izeta Fazli}.

Stranka penzionera/umirovljenika

! Intrigantno je da je optu`nica protiv Ibrahima Velad i}a i ostalihpotvr|ena u Kantonalnom sudu nakon ~etiri godine od vremena ~injenja

inkriminiranih radnji i tek po{to je sa funkcije prvog u KO SDA USK-a

“oti{ao” Edham Velad i}. Zbog svega ovoga i ostalog {to slijedi nema

sumnje da }e u izbornoj godini, osim onoga {to je napisano u optu`nici,

na povr{inu isplivati i ono {to je primarno politi~ko i ono {to }e svojom

intrigantno{}u i teìnom jednima ubrzati dolazak politi~kog kraja (kraha)

a drugim pomo}i da im vrate milo za drago

! Dovode}i samo kadrove SDA u vezu sa potvr|enomoptu`nicom protiv Milaka,

Veladì}a i Me{i}a upu}enitvrde da je firma Mehe Reki}a,savjetnika federalnog premijeraza USK, koja pruà usluge osi-guranja imovine i lica nakonposlovnog aran`mana Milaka safirmom Imid` 4 T ekspresnodobila posao ~uvanja imovine

Agrokomerca. Kao savjetnik Reki} se u vi{e slu~ajevamedijski eksponirao kao vrsnipoznavalac stanja u i oko

Agrokomerca.

Reki} osiguranje

! Zarad objektivnosti o zna~ajupotvr|ene optu`nice protiv Muje Milaka i advokata MirsadaMe{i}a interesirali smo se kodovda{njih uglednih advokata.Na pitanje kako je njihov kolegaMe{i} sebi dozvolio da se na|eu tako ozbiljnoj optu`nici ugle-dni advokati su odgovorili da }ese njihov kolega sa ili bez

angaìranog branioca veoma jednostavno odbraniti. Kaù daza ono za {to ga se tereti imapapire {to “govore” sedam jezi-ka. Sa pe~atom Suda.

Sedam jezika

Muje Milaka

Zajedno na izbore

! Na poziv menad`menta firme URIJE-GP p.o.Biha} delegacija KV S BiH USK-a u kojoj su biliposlanik u dràvnom Parlamentu i predsjednik KV S

BiH USK-a Sadik Bahti} i ~lanica KV S BiH USK Dènana Ga~o posjetili su ovo podu-ze}e. Nakon{to su obi{li proizvodne hale i upoznali se saproizvodnim ciklusom u firmi Bahti} je

menad`mentu iskazao podr{ku te istekao da i samkao dugogodi{nji privatni poduzetnik dobro razumi-

je privatni biznis i probleme s kojim se susre}u, te

da se kao dràvni Poslanik uvijek zalagao za pri- vatne poduzetnike, za one koji stvaraju novu vrijed-nost, za poticaje i stimulacije u doma}oj proizodnji.

Posjetiprivrednicima

SBiH

Druìli se uKulen Vakufu

SDA

Ki{a nije umanjila volju za nogometom

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


Safet HRNJICA

! U pro{la ~etiri nastavkahronolo{ki je objavljeno {ta je oliku i djelu Hamdije Pozdercapisao i javno govorio doajenbiha}kog novinarstva Safet]urtovi} a {ta su o ovomkraji{kom i bosanskohercego-

va~kom politi~aru i znanstve-niku, na tragu njegove poli-ti~ke rehabilitacije, javno kaza-li dr. Nijaz Durakovi}, dr.Zlatko Lagumdìja i cazinskiprofesor i politi~ar IbragaTopi}. Za ovaj nastavak jeposebno zanimljivo da je dr.Lagumdìja, kao lider SDP-a,prije nepunih osam godina umedijima dao izjavu u kojoj jeza “politi~ku smrt” HamdijePozderca neposredno okriviobiv{eg predsjednika ove poli-ti~ke partije dr. Nijaza Durako-

vi}a. Na ovu (ne)upitnu tezu

prvi je najozbiljnije reagiraoakademik Muhamed Filipovi}: Apsurdno je tvrditi da je Nijaz Durakovi} izvr{io politi~ku likvi-

daciju Hamdije Pozderca. Za~u-dilo me je to {to govori Lagu-mdìja. To je apsurdno iz mno- gobrojnih politi~kih, psiholo{kih

i drugih razloga, a nemogu}e jei stoga {to Durakovi} u to vrijeme nije imao nikakvu poli-ti~ku mo} - izjavio je tadaakademik Filipovi}.To je bila posljedica dugotrajnopripremane akcije velikosrp-skog nacionalizma, koji se gni-

jezdio u Savezu komunistaSrbije, a upori{te je imao i uSavezu komunista BiH. Tu sustruju predvodili tada{nji min-istar policije Du{ko Zgonjanin,Milan Uzelac, predsjednik CK SK BiH, a zatim i neki najutje-cajniji ~lanovi rukovodstva:

Cvijetin Mijatovi}, MilankoRenovica, Rade Galeb i drugi.Oni su po diktatu i instrukcija-ma iz Beograda ne samo sru{iliHamdiju Pozderca, jer njegovo

ru{enje je bilo samo posljedicaakcije da se BiH onemogu}i uprocesu svoje dràvotvorne,ekonomske, kulturne ipoliti~ke emancipacije.

Najja~a karikaKada su ti faktori zaklju~ili dase iz takvog stanja u BiH ra|aopasnost za njihove planove ostvaranju velike Srbije, ocijenilisu da bi trebalo udariti ondje

gdje je ideja BiH bila najja~eutemeljena. Naravno, ta ideja

je bila najja~e utemeljena kodbo{nja~kog naroda i njihovihpoliti~kih prvaka, poputDèmala Bijedi}a i kasnijeHamdije Pozderca. On je stje-cajem okolnosti u to vrijeme,

krajem osamdesetih godinapro{log vijeka, trebao postatinovi predsjednik Predsjedni-{tva SFRJ. S druge strane,Pozderac je bio predsjednik

Ustavne komisije, koja jeodlu~ivala o amandmanima naUstav. On je u osnovi branioUstav iz 1974. godine, koji jeimao i konfederalne elemente,a koji je bio kost u grlu srpskognacionalizma.Zbog toga je ru{enje HamdijePozderca bilo po svaku cijenuisforsirano i zato su otvoreneafere “Agrokomerc”, te afera stobo`njim prepisivanjem jedne

knjige. S tre}e strane, oHamdiji su po~ele kruìtiuobi~ajene legende i laì o nje-govom privatnom ìvotu,materijalnom stanju i sli~no.Sve je to bilo sinhronizirano.

U vikendici

Nikole Koljevi}a

Jedan knjièvnik srpskenacionalnosti svojevremeno jeakademiku Filipovi}u ispri~ao

da je jo{ u vrijeme kada jeHamdija bio predsjednik CK SK BiH, u vikendici pokojnogNikole Koljevi}a za njegovukrsnu slavu odràn sastanak na

kojem su bili Du{ko Zgonjanin,Milan Uzelac, Mladen Olja~a,Radovan Karadì} i cijela tabratija. Tu se najvi{e raspravlja-lo o tome kako zaustaviti liniju

dosje6 13.05.2010.godine

Likvidirali su ga

velikosrpski

nacionalisti

DOSJE: Hamdija Pozderac (5)

! “Hamdiju Pozderca ne

treba rehabilitirati ni jedan

pojedinac, ni jedna partija.

Pri~a o Hamdiji Pozdercu je

jasna pri~a koja izbija na

vidjelo. Naàlost, mnogi se

danas ka~e na tu pri~u.

Mnogi su iza njegovog

ru{enja gledali mirno kako se

on ubija. Danas poku{avaju

da ga rehabilitiraju, da

objasne za{to se to desilo ida isprave svoju ulogu. Ne

treba ni jedna politi~ka parti-

ja ni jedan pojedinac da

glumi advokata ~ovjeku kao

{to je Hamdija Pozderac. On

je o~igledno ~ovjek koji je

uklonjen sa politi~ke scene

zato {to je trebalo otvoriti

prostor prema jednom pro-

jektu koji se kasnije zvao

RAM ili stvaranje velike Srbije

ili razbijanje Jugoslavije kao

jedne ravnopravne zajednice

naroda. Jasno je da je na taj

na~in i forsirana “afera

Neum i Agrokomerc”, pored

svih problema i nepravilnosti

koje su dio svega sigurno

bile nekim procentom. Jasno

je kao dan da je likvidacija

politi~ka i druga, Hamdije

Pozderca, bila u funkciji

razgradnje i uni{tavanja

dràvnosti Bosne i

Hercegovine koja je 1990.

godine pala u ruke naciona-lnim partijama i 1992.

godine u{la u rat. Agresiju

koja je na nju izvr{ena. Zato

mislim da Hamdiju Pozderca

ne treba rehabilitirati. Njega

rehabilitira vrijeme i objektivni

sud historije.”

Likvidacija u funkciji razgradnjei uni{tavanja dràvnosti BiH

! Ocjenjivanje istaknutih li~nosti na{e

novije historije nije nimalo jednostavno,

posebno u ovom dramati~nom vremenu iplimi razli~itih zahtijeva za kriti~kim preispi-

tivanjem dosada{njih ocjena o na{oj ne

tako davnoj pro{losti. Upravo taj vremenski

period od 20 godina od smrti Hamdije

Pozderca predstavlja odre|enu vremensku

distancu koja nam daje mogu}nost i potre-

ban stepen objektivnosti kako bi se

razlo`no i argumentirano moglo razgovarati

o njegovoj li~nosti i njegovoj karizmi, a u

vezi s tim i analizirati i nau~no valorizirati

njegovu historijsku ulogu.

Akademik Muhamed Filipovi}

F o t o : w w w . c i n . b a

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


razvoja Bosne i Hercegovinekao dràve i kako onemogu}itiMuslimane (Bo{njake) koji suimali sve ja~i utjecaj ne samo uBiH nego i u SFRJ. Zato je tre-balo sru{iti garnituru na ~elu saHamdijom Pozdercem.On nije vjerovao da mu rade oglavi. Meni je li~no rekao:

“Kako bi Muhamede, meni o glavi radili moji drugovi?” Upolitici, me|utim, nema dru-garstva i nema prijateljstva. Upolitici su dominantni interesi ime|usobne veze. Pred samoru{enje Pozderca bio sam udnevnim kontaktima sa njim.Upravo uo~i same sjednice

Centralnog komiteta SK BiH,na kojoj su ga natjerali da pod-nese ostavku na mjesto ~lanaPredsjedni{tva SFRJ, razgovar-ali smo i ja sam mu rekao: “Ako

ti bude{ dao ostavku, dignut }e{ branu i otvorit }e{ vodu koja }e poplaviti sve nas”. On mi jeotvoreno uzvratio da na njega

vr{e ogroman pritisak, da gauàsno ucjenjuju i da mu pri-

jete da }e uhapsiti starijegbrata Hakiju. Ja sam mu rekao:“Uhapsit }e ga upravo kad ti da{

ostavku”. To je bila uobi~ajenametoda komunisti~kih politi-~kih likvidacija, rije~i su akade-mika Muhameda Filipovi}a.Znate, u politi~kim obra~uni-ma se ne biraju sredstva. O po-liti~koj likvidaciji HamdijePozderca morali bi govoritipoliti~ki analiti~ari i histori~ari.

S druge strane morali bi svje-do~iti oni koji su direktnou~estvovali u tim doga|ajima,ne samo 1987. godine, nego iranije.

dosje 713.05.2010.godine

! înjenica da su se 6. aprila ovegodine navr{ile ravno 22 godine odnaprasne smrti najistaknutijeg kraji{kogi bosanskohercegova~kog politi~ara

Hamdije Pozderca neposredni je povodnastojanju da pojasnimo razloge zbogkojih se sve ~e{}e i sve uvjerljivije tvrdida je pri~a o njemu jasna i da je sa pro-tokom vremena sve jasnija.! S pozama{ne vremenske distancebjelodanim se ~ini da ìvot i djeloHamdije Pozderca sasvim opravdanopobijaju sve ranije teze o nu`nosti ipotrebi njegove politi~ke i ukupne reha-bilitacije

! Knjigu koju su sa gorespomenutim naslovom upovodu 20-godi{njice smrtiHamdije Pozderca priredili dr.Mujo Demirovi} i Mulo Hadì}u svom je objavljenom prikazu

dr. Dènana âu{evi} ocijenilada “nije obi~na i svakodnevnaknjiga”.To je knjiga kojaprivla~i pa`nju ve}samim svojim objavlji-

vanjem, s obzirom na~injenicu da se prvi put,20 godina nakon smrtiHamdije Pozdercapruìla prilika, a ujednoi povod da se podsjeti-mo njegovog djela i

velikog zna~aja i dopri-nosa dràvi BiH i njenimnarodima.

Ocjenjivanje istaknutihli~nosti na{e novije his-torije nije nimalo jednos-tavno, posebno u ovomdramati~nom vremenu iplimi razli~itih zahtijevaza kriti~kim preispitiva-njem dosada{njih ocjenao na{oj ne tako davnojpro{losti. Upravo taj vre-menski period od 20 godinaod smrti Hamdije Pozdercapredstavlja odre|enu vremen-sku distancu koja nam dajemogu}nost i potreban stepenobjektivnosti kako bi se razlo-`no i argumentirano moglo

razgovarati o njegovoj li~nostii njegovoj karizmi, a u vezi stim i analizirati i nau~no

valorizirati njegovu historijskuulogu.

Da bi se bolje shvatilo to u~emu je njegova velika uloga idoprinos Bosni i Hercegovini,neophodno je osvrnuti se naprilike u BiH, a i {ire, prije i u

vrijeme u kome je Hamdija

Pozderac stvarao svoj politi~ki,intelektualni i nau~ni opus.Treba ista}i ~injenicu da je BiH

u razdoblju od 1945-1960.funkcionirala vi{e kao ekspoz-itura federalne administracije,da bi kasnije u periodu od sre-dine 60-tih do 80-tih godinaBiH dostigla nivo politi~kesamostalnosti kao i ostalerepublike. Da bi se uop}e

mogao otvoriti procesosamostaljivanja BiH od feder-alnih vlasti, morali su se desitikrupni doga|aji. Kao prvo,po~etkom 60-tih godina nas-

tupila je kriza u radu savezne vlade, radilo se o sukobu cen-tralista i federalista. Ovi suko-bi su prisilili Josipa Broza Titada sazove tajnu sjednicu save-znog i svih {est republi~kih

rukovodstava, a o teìni stanjagovori ~injenica da je sjednicatrajala puna tri dana od 14. do16. marta 1962. godine. Kriza

je bila tolika da su neki odsaradnika savjetovali JosipuBrozu Titu da izvr{i dràvniudar, smjenjivanjem cjeloku-pnog rukovodstva.Me|utim, Josip Broz Tito jeto odbio. Te godine odrào jesvoj ~uveni govor u Splitu narivi. Dvije godine nakon tihdoga|anja i spomenutesjednice, odràn je VIIIkongres SKJ 1964. godine

na kome je usvojenarezolucija kojom je bioosu|en jugounitarizam. Ve} naredne 1965. godineEdvard Kardelj je izloìoteze da bi odnose me|urepublikama trebalo ure-diti kao odnose me|u

suverenim dràvama, {to jebila najava stvaranja konfe-deracije.Tokom slijede}e 1966. godinepao je reìm AleksandraRankovi}a, stuba i glavnogoslonca dràvnog centralizma.Samim tim je proces demokra-tizacije krenuo, i u tom i

takvom kontekstu je zapo~elo“zlatno doba Bosne iHercegovine” kako se obi~nonaziva taj period.

(nastavak u narednom broju)

Dr. Dènana âu{evi} - prikaz

Hamdija Pozderac -

”Dràvnost inacionalnost”

! Apsurdno je tvrditi da je Nijaz Durakovi}izvr{io politi~ku likvidaciju HamdijePozderca. Za~udilo me je to {to govoriLagumdìja. To je apsurdno iz mnogobro- jnih politi~kih, psiholo{kih i drugih razloga,a nemogu}e je i stoga {to Durakovi} u to vrijeme nije imao nikakvu politi~ku mo} -izjavio je akademik Filipovi}

Detalj s promocije

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


! Na dru{tvenoj mreì Facebookupokrenuta je inicijativa oosposobljavanju èljezni~ke prugeBiha} – Sarajevo. Zaposlenici@FBiH PPP i PI Biha}, do{li su naideje o pokretanju ove grupe, kojau veoma kratkom periodu privuk-

la veliku pa`nju javnosti USK-a.Me|u gra|anima vlada velikointeresovanje za povezivanjeèljeznicom Biha}a i Unsko-san-skog kantona s glavnim gradomBosne i Hercegovine i drugim des-tinacijama unutar BiH i van njenihgranica. Uposlenici na èljezni~kojstanici u Biha}u dijele mi{ljenjegra|ana da je krajnje vrijeme zapokretanje ovog voza, kako bi seolak{ao daleki put do na{egglavnog grada.Nermin Stambolija, {ef staniceCazin - Srbljani kaè da se prije

rata u Sarajevo stizalo za ~etiri ipo sata vozom koji je putnicimapruào sigurnost, udobnost, brzi-na i ta~nost.- Moj radni dan slu`beno zapo~inje

u osam, a zavr{ava u 16,30 sati. Me|utim, zbog obaveze {efa stanicekod primopredaje saobra}ajne slu`be, posao zapo~inje u 6,30 sati.

Pola sata prisustvujem primopreda-

ji slu`be izme|u otpravnika vozovai skretni~ara. Obaveza mi je da provjerim po{tivanja saobra}ajnih

propisa, te vo|enje saobra}ajnihevidencija u toku smjene. Provje-

ravam i urednost radnika kojiobavljaju poslove u saobra}ajnoj slu`bi, obja{njava Stambolija.Osoblje mora biti propisno uni-formirano. U toku radnog vreme-na {ef stanice obilazi stani~nopodru~ja, kontroli{e skretnice nalicu mjesta, a obavlja i pregleddrugih stani~nih postrojenja. [ef stanice mora da bude prisutan saotpravnikom vozova kod otpremei prijema putni~kih vozova.- Zbog nedostatka radnika uizvr{noj slu`bi i kod kori{tenja godi{njih odmora, uklju~ujem se u

slu`bu i kao otpravnik vozova, teradim u turnusu 12-24, 12-48. Kako je saobra}ajna slu`ba na

èljeznici dosta delikatna i odgovor-na, du`nost mi je da prisustvujem i primopredaji slu`be kod saobra-}ajnog osoblja od 18,30 do 19 sati,kaè Stambolija.

Stambolija ve} 25 godina radi naèljeznici. Ro|en je u jednoj odstanica na Unskoj pruzi. Gotovo~itava porodica mu je uklju~enana èljeznici. Iskreno voli svoj

posao i èljeznicu, a te{ko mupada prizor pustih i uni{tenihstanica na Unskoj pruzi.- Davno je to bilo kada su na{e stanice bile u funkciji, kada je u svakoj od stanica bilo zaposleno i po 20 èljezni~ara. Svaka stanica je

bila prepuna putnika. Na more senaj~e{}e putovalo vozovima, sje}ase Stambolija.Sada{nje stanje je katastrofalno.Sa~uvane su, iako zapu{tene, sta-

nice Cazin-Srbljani, Biha}, Ripa~,Kulen Vakuf i Martinbrod. StanicaBosanska Otoka, Bosanska Krupa iGrmu{a su totalno uni{tene.Kakve stanice, takvi i vozovi. “Oli-mpik” je davna pro{lost. Sada{-

njost je prekid sobra}aja u zim-skom periodu i onog jedinog pu-tni~kog izme|u Biha}a i Bosa-nskog Novog. Prekid nije zbog sni-

jegom zatrpanih pruga, ve} zbog

nedostatka grijanja u vagonima!?Te{ko je to primiti srcu i du{i, alinadati se boljim i uspje{nijim da-nima Unske pruge.

Aljo{a BOBI]

13.05.2010.godinena{a tema8

! Pitali smo na{e sugra|ane jesu li se vozili vozom i nakojoj relaciji? Iz odgovora, o~ito je da se s nostalgijom

vo`nji Unskom prugom sje}aju starije generacije. Odmla|ih saznajemo da, ako su se i vozili vozom to je bilou dotrajalim vozovima, na kratkim relacijama, a istins-ki vo`nju su doìvjeli samo oni koji su putovali uinozemstvo.

Vozio sam se vi{e puta vozom na relacijama: Sarajevo-Zenica, Sarajevo-Mostar.Mogu re}i da su uslovi katastrofalni,po~ev{i od toaleta, kupea, pa nadalje.Dosta sam pusta ostao na stanici

~ekaju}i voz zbog neredovnih linija. Jednom rije~ju,katastrofa.

Zbog rodbinskih odnosa ~esto putujemna relaciji Biha} – Bosanska Krupa.Iako je kratka vo`nja, ja sam zadovolj-na vagonima i uslugom. Vo`nja vozommi je nekako opu{taju}a i draè mi je

vozom oti}i do Krupe, nego automobilom.

Bilo je to u osnovnoj {koli. Vi{e razreda{kole Harmani II i{lo je na izlet uBosansku Krupu. Od Biha}a doBosanske Krupe i nazad vozio nas je“motorac”. Bili smo svi veseli i odu{e-

vljeni prizorima kanjona Une. Te su mi slike ostaleduboko urezane u sje}anje. I danas pamtim doìvljaj,krajolik Une i uspavljuju}eg klopotanja to~kova motor-ca. To je bilo divno |a~ko doba.

Vozom sam putovao dva puta, jednomna relaciji Biha} - Sarajevo. Drugi putrelacija Biha} - Bosanska Otoka. Prvogputovanja se i ne sje}am toliko, jer sambio mlad, a drugo je bilo zanimljivo, iz

razloga {to sam putovao sa bendom na koncert, kojismo trebali odsvirati u Bosanskoj Otoci. Nisam tolikoobra}ao pa`nju na uslugu, jer vo`nja je bila kratka.

Naravno, vozio sam se vozom. Mojeprve vo`nje vozom bile su u Austriji narelacijama izme|u austrijskih gradova(Graz, Salzburg, Linz, Klagenfurt,Be~), a nakon toga i {irom Evrope. To

je bilo nezaboravno iskustvo i sigurnone postoji udobniji i komforniji na~in putovanja odputa u modernom kupeu. U tu pri~u se, na àlost, neuklapaju na{i vozovi i vagoni. Jednom sam imao pri-liku da putujem vozom na relaciji Sarajevo-@ep~e, cije-na je bila jako povoljna ali se tu o udobnosti i uìtkuputovanja ne moè govoriti. Mislim da bi se nadle`niorgani u na{oj dràvi pod hitno trebali pozabavitipitanjem èljezni~kog saobra}aja, sa naglaskom naprevoz putnika.

Vozila sam se vozom davno na relacijiBosanska Krupa - Bosanski Novi. Lijepoiskustvo i puno ugodnija vo`nja negoostalim prevoznim sredstvima isvakom bih preporu~ila vo`nju vozom.

Emina Buìmki}

Edin Moranjki}

Dinko Hadòvi}

Adela Murgi}

Mirela Jusi}

Haris Domazet

Radni dan {efa stanice Cazin-Srbljani

Na{a anketa

Jeste li se vozili vozom?

! Prije rata uSarajevo sestizalo za ~etiri ipo sata vozom

koji je putnicimapruào sigurnost,udobnost, brzinui ta~nost

! Unska pruga duga skoro400 kilometara i to napodru~ju BiH prolazi 135, aHrvatskom 257 kilometara.Ima 50 tunela ukupne duìneoko 15 kilometara, a nadionici izmedju Martinbroda iKnina, pruga sedam putaprelazi dràvnu granicu.Prije odbrambenog rataUnskom prugom je dnevnoprolazilo vi{e od 70 vozova,prevozilo se godi{nje vi{e od~etiri miliona tona tereta i vi{e od milion i pol putnika.

Unska pruga

! Turisti~ki voz jednom godi-{nje prolazi dolinom Une zahva-ljuju}i Rotary klubu Biha}. Ideja

je nastala jo{ u Turisti~koj zaje-dnici grada Biha}a. Turisti~ka vo`nja vozom od Biha}a do

Martinbroda, dolinom rijekeUne kao sadràj koji }e oboga-titi ljetnu turisti~ku ponuduovog kraja. Na àlost op}insketuristi~ke zajednice su uga{e-ne, ali su ideju realizirali rotari-

janci.^lanovi Rotary kluba Biha} neodustaju od promoviranja idejeda ovaj voz postane turisti~komatrakcijom u Biha}u. Do tad, voz }e se zvati Rotary i oni }e gaorganizirati sve dok ideju ne pri-grli neka institucija ili turisti~kiradnik koji }e prepoznati prilikuda razvije biznis i ustali vo`njukao stalni turisti~ki sadràj.

Od ljeta do ljeta Rotary voz

@eljezni~ari

na Facebooku traè vozove

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


! Ljubav ~ovjeka i konja oduvi- jek se vezivala za Krajinu iKraji{nike.

A ko }e znati kada je po~ela?“Mo`da se taj korijen vu~e jo{ iz vremena prastarih Japoda, koji

su ovim prostorima jurili svojimbrzim konji}ima”, zapisao je jed-nom novinar Bo{ko Marjanovi}.Zna se, jedino, da ta ljubav traje i da je tako iz godine u

godinu, iz decenije u deceniju,iz stolje}a u stolje}e. Kraji{nik davna{nji ratnik, davno jezavolio konja, kojeg koliko voli,toliko i po{tuje. Osjeti se to,kada ga gleda - on ga miluje.Rodilo je to i ljubav prema trka-ma. A kakvu kazuje primjer daKraji{nik moè zakasniti naljubavni sastanak, ali nakonji~ke trke nikada.

Vejsil beg sasvojim Dorom

Po~elo je davne 1893. godine,

svjedo~e ostali zapisi, u prvojzvani~noj trci od Biha}a doSarajeva. Prvi je na cilj u Sara-

jevo stigao Vejsil-beg Bi{}evi},koji je sa svojim “Dorom” putprevalio za trideset jedansahat, ~etiri minute i osam-naest sekundi.Dvije godine kasnije na Butmi-ru kod Sarajeva pobje|uje“\ogat” Bege Pjani}a iz Cazina.Desetak je Cazinjana ~itavuheftu dana pje{ice putovalo natrke. I tako je krenulo. Imao ilinemao konja Kraji{nik se zatrke spremao. Za njega i obiteljbio je to i ostao doga|aj nad

doga|ajima.Trke su postajale ne samotradicija, nego i neobi~na strastljudi, èna, djece – svi mnogo

vole konje, ali i “hladni rat”.

Nije va`no ko }e odnijeti prvunagradu, nego kome }e pripasti“slava”, da li Cazinu, VelikojKladu{i, Biha}u, SanskomMostu, Krupi. Dvije su Krajine“zara}ene”. Pounje otimakonji~ku slavu “ljutoj Krajini”.

A najpoznatije trke bivale su naMedenom polju kod BosanskogPetrovca s po~etka jeseni, uBiha}u sredinom prolje}a, u

Bosanskoj Bojni kod VelikeKladu{e u julu, pa u Cazinu uprolje}e, Sanskom Mostu s

jeseni i tako redom… Bile su iu Buìmu, Vrnogra~u, Pe}igra-

du, Bosanskoj Otoci, pa onene{to ~uvenije u BosanskojKrupi i tako uzdu` i poprijekoBosanskom krajinom.

Prvi Konji~ki klubosnovan uSanskom Mostu

U Sanskom Mostu je formiranprvi Konji~ki klub u Bosanskoj

krajini. Zatim u Cazinu 1953, u Velikoj Kladu{i godinu kasnije,u Biha}u 1959. godine. Tihpedesetih godina pro{log sto-lje}a Cazinjani se ponose

“Verom-Klepom”, Kladu{ani“Apsolventom”, Krupljani“Gromom”, Bi{}ani “Kurirom”,“@irantom” i “[ajom”. Sanja-nima je glavna uzdanica“Amor” i “Ma~vanka”. Ostalo jezapisano da je ~itav grad na

èljezni~koj stanici uSrbljanima ~ekao “Veru-Klepu”kada su je dovodili Cazinjani,pa “Groma” Krupljani.Bilo je mnogo onih koji su ula-gali u konji~ke klubove i

konji~ki sport, pa su mnogiKraji{nici postajali vlasnicinajskupocjenijih trka}ih grla,koja su osvajala nagrade uZagrebu, Beogradu, po Evropi.Ostala je i anegdota da su pri-likom kupovine skupocjenihgrla govorili, ako nemaKraji{nika nema ni trgovine.

Dòkeji Husar

Havi}, Uzeir Isi},]erim Harba{

Uz sve to vezivali su se i binja-dìje-dòkeji, kojih po Krajini

nije falilo. Me|u prvima i ne-prevazi|enima bili su Cazinja-nin ]erim Harba{, Husar Havi}iz Pokoja i Uzeir Isi} iz StarogMajdana. Isi} je imao najvi{euspjeha i ja{io je najpoznatijekonje “Groma”, “Veru-Klepu”,

“@iranta”, [aju, “Apsolventa”.Husein Havi}- Husar iz Pokoja idalje ja{i u pri~i, a u bisagamamu vrline i mane i dosjetkekoje je volio izme|u trka.Do dana dana{njih dòkeji sa

ovih prostora su me|u poznati- jim. Nisu Kraji{nici {tedili, dovodili su najpoznatije iz drugihkrajeva, ali i trenere.Na improvizovanim hipodro-mima Ceravcima u Biha}u, Ra-tkovcu u Cazinu, Bojni, Mede-nom polju i tako redom oku-pljalo se na desetine hiljadaKraji{nika, koji bi dolazili i ponekoliko sati prije po~etka trka.

I svugdje isto. Gledanje, àmori muk. Ali, i opravdanje zaizgubljenu trku… I slavlje zapobjedu. Mirza SADIKOVI]

Muhamed SADIKOVI]

13.05.2010.godine vremeplov 9

Niska ljepote KrajineO ljubavi Kraji{nika prema konjima

! U spomen prvom i doìvotnom predsje-dniku KK Jedinstvo, Mustafi Vukovi}u,bardu konji~kog sporta u BiH, bi}e orga-niziran Prvi memorijal na Hipodromu uBiha}u. 037Plus podsje}a vas na vjekovnupri~u ljubavi Kraji{nika prema konjima

! Razvoj koji nije mimoi{aoni ovaj sport nametnuo jeobavezu stvaranja hipodroma,ali i znatno organizovanijeklubove. To, te stalni inat ipresti` mnoge su “tjerali” nanabavku najskupljih grla.

Me|u prvima je to “novo”uveo Mustafa Vukovi}, koji

je ~itav ivot posvetio konjimai trkama. U svoju {talu dovodi“Vikinga”, “Pinkpantera”,“Nobel-Drea”, “Turkkafea”,“Depoa”, “Satelita”, “Aljura” i“Silvu”… Time udara mode-rnije temelje, ali i presti`. Sve

vi{e nagrade dolaze u Biha} isa svih strana, a Biha} dobija isuvremeni toliko-potrebnihipodrom. Pobje|uju grla KK “Jedinstvo”, kojeg je i osno-

vao Mustafa i vodio ga cijelisvoj ìvot, sve do odlaska sa

ovog svijeta, pro{le godine.Tu su jo{ Muhamed Alijagi} - Pogi, HimzoZjaki}, Huse ]ejvanovi},Mahmut ]ehaji}, Zijad

Tahri}, pa Cazinjani,Kladu{ani, Sanjani,

Krupljani…U spomen svom prvom idoìvotnom predsjednikuMustafi Vukovi}u, bardukonji~kog sporta u BiH, bi}e

organiziran prvi memorijal naHipodromu u Biha}u, oba-

vjestio nas je Edin Redì}.I traje tako ljubav Kraji{nikaprema konjima. Iako je konjasve manje, ljubav nije pre-sahla, ni pjesma utihnula.

Pjesma na konju, pjesma okonju, pjesma u zoru, podne i

sumrak. Konj, pjesma, a{ik iUna ~ine neraskidivu niskuljepote Krajine i te{ko je na}ine{to peto {to bi tu nisku lje-pote moglo pokidati.

Kraji{ki inat

Osamdesetih godina

Danas

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


13.05.2010.godinekrajinom10

! Povodom 9. maja - Dana Evro-pe, Dana pobjede nad fa{izmom iDana zlatnih ljiljana delegacijaop}ine Biha} obi{la je groblja napodru~ju Biha}a i poloìla cvije}e.Delegacija je obi{la Partizansko

groblje u Bori}ima, Katoli~ko gro-blje u naselju @egar, Gradsko gro-blje “Humci”, Spomen-obilje`ja“Garavice” i Jevrejsko groblje.Odata je po~ast braniteljima i`rtvama koje su stradale tokom

ratova vo|enih u pro{lom vijeku,a o zna~aju o~uvanja sje}anja naljude koji su dali ivot u borbi pro-tiv fa{izma, govorili su predsje-davaju}i Op}inskog vije}a IvanPr{a i vije}nik [uhret Fazli}.

Biha}

Po~ast antifa{istima

! Op}insko vije}e Bosanski Petrovac 5. maja usvojilo je Prijedlog regulacionog plana za poslovnu zonuGorin~ani i Program razvoja ove zone.Usvojen je Plan i program rada op}inskog na~elnika za2010. godinu.Burnu raspravu izazvala je Informacija op}inskogna~elnika o preduzetim radnjama u vezi zaklju~ka

Vije}a o pitanju benzinske pumpe vlasni{tvo INE.Nakon usagla{avanja iza zatvorenih vrata Vije}e je odbi-lo informaciju i odlu~ilo da “razvlaste” na~elnika u ovompredmetu, te da formira radnu grupu koja }e ispitati

~injeni~no stanje oko benzinske pumpe i predloìtineophodne mjere. Iako su vije}nici upozoravani daovakav zaklju~ak nije zakonit, Op}insko vije}e je donije-lo ovu odluku. Za je bilo deset, ~etiri protiv i dvasuzdràna vije}nika. Na~elnik Hajder }e u skladu sazakonom poduzeti odgovaraju}e korake u rje{avanjuovog pitanja.

! U Buìmu je u toku realizacija druge fazeure|ivanja izleti{ta Svetinja-Ibret izvor i dogradnja

vidikovca na Bekinovcu.

Ukupna vrijednost radova je 91.968 konvertibilnihmaraka. Na Svetinji se gradi veliki ro{tilj, dovod

vode u lova~ku ku}u, ure|uje izvor Ledenac, staze,fontana, turisti~ki panoi i signalizacija, parking-prostor, ure|euju se zelene povr{ine. U Svetinju se

investira 68.860, a za ure|ivanje vidikovca naBekinovcu izdvojeno je 9.742 maraka, bez PDV.

! Projekt “Nabavka opreme za uklju~enje biblioteke uCOBBIS”’ kojim je JU “Dom kulture” Cazin aplicirao kodFondacija za bibliote~ku djelatnost dobio je podr{ku.Dom kulture }e u ovoj godini u svojoj biblioteci

ustanoviti elektronsku obradu knji`nog fonda. Posebnozna~ajno je da }e biti uklju~en u zajedni~ku bazupodataka Bosne i Hercegovine, a bi}e omogu}en i pre-gled baze podataka svih zemalja Balkana jer su sepridruìle COBISS-u.

! Udruènje èna iz Kami~ka

obiljeìlo je 6. maja dvogodi{njicupostojanja. Tim povodom u

vlastitim prostorijama u Kami~kuorganizovali su izlo`bu svojihrukotvorina i tradicionalnih

bosanskih specijaliteta.

Jedan od osnovnih prioriteta ovogUdruènja je ekonomsko osnaì-

vanje èna u ruralnoj sredini i~uvanje tradicije i starih obi~ajaod zaborava.

! U organizaciji Prve osnovne{kole u Bosanskoj Krupi, 7. maja,odràna je zavr{na smotra kultu-rno-umjetni~kog stvarala{tva.Manifestaciju je sve~ano otvorio

Armin Halitovi}, na~elnik op}ine ipokrovitelj.

U kulturno-umjetni~kom progra-mu takmi~ile su se sve ~etiriosnovne {kole s podru~ja op}ineBosanska Krupa. @iri je odlu~io daprvo mjesto dodijeli Drugojosnovnoj {koli iz Bosanske Krupe,koja }e op}inu predstavljati nakantonalnom takmi~enju. Drugi

su u~enici iz Osnovne {koleJezerski, a tre}a je Prva osnovna{kola iz Bosanske Krupe. êtvrtomjesto zauzela je Osnovna {kolaiz Bosanske Otoke.

! Mje{tani Starog Majdana, kodSanskog Mosta, u nedjelju. 9.maja, zapo~eli su rekonstrukciju

Vatrogasnog doma. Zgrada je u

poslijeratnom periodu bila zapu-{tena, a mje{tani je osposobljava-

ju za odvijanje dru{tvenog ivota.“Predvidjeli smo da se u njemunalaze prostorije za sastanke, tekancelarije nekoliko udruènja iorganizacija koje djeluju u na{emmjestu”, kaè Suad Islamovi},predsjednik mjesne zajednice.U ovom objektu nekada su senalazile prostorije najstarijegdobrovoljnog vatrogasnog dru{tva

formiranog na ovim prostorima.Formirano je 1923. godine i djelo-

valo je sve do po~etka rata u BiH.“Naàlost, gotovo cjeloklupna opre-

ma i imovina na{eg dru{tva jeotu|ena ili uni{tena. Jedino je sa~uvana stara “klackalica”, ru~na

pumpa za ga{enje poàra. Ona jenabavljena kada je i osnovanodobrovoljno vatrogasno dru{tvo uStarom Majdanu”, kaè VelidGrbi}, nekada{nji vatogasac.Mje{tanima Starog Majdanaop}ina je donirala gra|evinskimaterijal, vrijedan oko tridesethiljada konvertibilnih maraka.

Poslovna zona Gori~ani

Buìm

Smotra stvarala{tva

osnovaca u

Bosanskoj Krupi

Stari Majdan

Usvojena dokumentacija

Cazin

Elektronska obradaknji`nog fonda

Ure|ivanjeizleti{ta Svetinja

PobjednikDrugaosnovna{kola

Obnova Vatrogasnog doma

Klju~

Izlo`ba rukotvorinaèna Kami~ka

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


13.05.2010.godine iz biha}kih naselja 11

! Mjesna zajednica Jezero-Privilica, sa 4.600 stanovnika druga

je po brojnosti u op}ini Biha}.

Mnogoljudnija je samo MZ OzimiceI. Teritorija ove mjesne zajedniceproteè se lijevom stranom Ulice 5.korpusa, do objekta nekada{njeg\a~kog doma, naselja Nova ~etvrt iIslamovac, uklju~uju}i i naseljePrivilicu.- Mi smo multinacionalna mjesna

zajednica u kojoj ìve sva tri konsti-tuitivna naroda. Svakodnevnimaktivnosti pobolj{avamo uslove ìvota na{ih gra|ana, kaè SalkoRekanovi}, predsjednik MZ Jezero-Privilica.U decembru pro{le godine, na prvineposrednim izborima, sugra|ani

su Rekanovi}u povjerili ~etvrti pred-sjedni~ki mandat. Prvi put je biranza predsjednika 2002. godine.Funkciju obavlja volonterski, a ukancelariji MZ u Dom kulture radiod 8 do 11 sati. Slobodan je samonedjeljom.- Ima dosta administrativnog posla.

Izdajemo gra|anima potvrde za ostvarivanje jednokratne pomo}i prikupovini skupljih lijekova, onim koji su u materijalnoj oskudici potvrdu

kojem ostvaruju pravo na kori{tenjeusluga narodne kuhinje, te potvrdukojom penzioneri s najniìm penzija-ma, {ehidske porodice i invalidi

ostvaruju popust od jedne do tri

konvertibilne marke ra~una zautro{ak vode, obja{njava Rekanovi}.Infrastruktura je glavna preoku-pacija stanovnika i Savjeta mjesnezajednice. Izraène probleme s

javnom rasvjetom imaju Novonaselje, Islamovac i Pritoka. Ipak,

ve} ove godine prosvijetli}e Ulica

Hasan-bega Bi{}evi}a. Prakti~no, to je komunikacija koja vodi i zaSokolac i Golubi}. U javnu rasvjetu}e biti uloèno 70 hiljada KM.Najve}i dio posla ve} je odra|en.Postavljeni su stupovi i elektri~nainstalacija.U Novoj ~etvrti najizaèniji problem

je kanalizacija. êsto se, zbogpodzemnih voda, izlijevaju septi~ke

jame. Trajno rje{enje uslijedi}e

izgradnjom kolektora i kanalizacijeu op}ini Biha}.Da gra|ani ive s problemima svojemjesne zajednice, najbolje jepokazala javna rasprava o Nacrturegulacionog plana Jezero-Privilica.Nezadovoljni predloènim rje{enji-ma dokument je vra}en na doradu.

I u ovoj mjesnoj zajednici imajuproblema, koji prevazilaze njihovemogu}nosti. Zadovoljni su {to je naDebelja~i izgra|en kapta`ni

vodovodni bazen, ali izvo|a~ radova je te{kim kamionima potpunouni{tio makadamski put koji odUlice Evlije êlebije vodi kaDebelja~i. Ne{to uni{tenog asfalta uêlebijinoj ulici je namireno, aMjesna zajednica je izvo|a~a prijav-

ila Komunalnoj inspekciji op}ineBiha}. Traè da makadamski put

vrati u prvobitno stanje.Zadovoljni su saradnjom sa mjes-nim zajednicama Sokolac i Golubi},te Slu`bom op}e uprave i mjesnihzajednica u op}ini Biha}.

M. KALIMAN

! Stanari zgrade u lameli 3/3 u biha}komnaselju Ozimice I me|usobnom podr{kom,razumijevanjem i dogovorom na sasvim jednostavan i svima prihvatljiv na~in rije{ili su vi{egodi{nji problem skladi{tenja drva za ogri- jev. Prema postignutom dogovoru 26 od uku-pno 36 vlasnika stanova za njihove potrebegrade se privremene monta`ne {upe. Radoveizvodi biha}ka firma “Zijo i sin” a sve premadozvolama i uputama Slu`be za komunalnudjelatnost i infrastrukturu op}ine Biha}. Naovaj na~in prostor oko zgrade je ponovnohumaniziran. To se ima zahvaliti ~injenici da jeod nekada{njih 850 metara kvadratnih zelene

povr{ine za skladi{tenje drva sada zauzeta tek jedna ~etvrtina. Njihov primjer bi mogli islijediti stanari u drugim zgradama kojetako|er mu~e sli~ne brige, zabiljeìo je na{~itatelj Sadik ]ehi}.

! Bi{ane je raàlostila vijest da je preminuoprim.dr. Muzafer Eminagi}, lije~nik – specijalistaginekologije.Primarijus Eminagi} ro|en je 26. jula 1921.godine u Rogatici, kao jedno od sedmero djecePa{age i Fatime Eminagi}, ugledne rogati~kefamilije. Iz Rogatice familija Eminagi} se pre-selila u Sarajevo, gdje je zavr{io gimnaziju, azatim i studij medicine u vrijeme Drugog svje-tskog rata, kad s 22 godine postaje borac Devetekraji{ke brigade.Muzafer Eminagi} je u~esnik Narodno-oslobodi-la~ke borbe od 1943. godine i nosilac odlikova-nja: Medalje za hrabrost, Ordena zasluga za

narod III reda i Ordena rada III reda.

U svojoj dugogodi{njoj lije~ni~koj praksi, po~ev od Bosanske Krupe do Biha}a, dao je nemjerljiv doprinos razvoju i unaprje|enju zdravstveneslu`be u ovoj regiji, a posebno ginekolo{ke granemedicine u Biha}u.U Bosanskoj Krupi je, pored obavljanja poslova

ljekara op{te medicine bio upravnik Domazdravlja, a u Biha}u {ef Odjela za ginekologiju utada{njoj regionalnoj bolnici. Ginekologiju jespecijalizirao u Rijeci 1965. godine i od tadaistinski posve}uje svoj ìvot napretku i razvojuzdravstva.Za vrijeme dugogodi{nje lije~ni~ke prakse akti-

van je dru{tveni radnik, predsjednik Radni~kogsavjeta Radne organizacije, predsjednik Predsjedni{tva Konferencije sindikata, ~lanSkup{tine socijalnog osiguranja u Banja Luci i~lan Izvr{nog odbora ove Skup{tine. Bio je i 13godina {ef Republi~ke institucije Intercentar –zdravstvene za{tite èna za biha}ku regiju, a

jedno vrijeme i odbornik Skup{tine op}ine Biha}i predsjednik Savjeta za zdravstvenu i socijalnupolitiku op}ine.

Pored priznanja i odli~ja za u~e{}e u NOB-u, onjegovom predanom radu i doprinosu razvojuzdravstva najbolje govore brojna priznanja inagrade, od Novembarske nagrade Biha}a doPlakete dru{tva za borbu protiv raka u BiH.

Aktuelnosti iz Mjesne zajednice Jezero-Privilica

Uskoro }e “zasjati” Privilica

Posljednji pozdrav uvaènom sugra|aninu

Bi{}ani seoprostili oddoktora

Eminagi}a

! Izraène probleme s javnom rasvjetom imajuNovo naselje, Islamovac i Pritoka. Ipak, ve} ovegodine prosvijetli}e Ulica Hasan-bega Bi{}evi}a.Prakti~no, to je komunikacija koja vodi i zaSokolac i Golubi}. U javnu rasvjetu }e bitiuloèno 70 hiljada KM

îtatelji – dopisnici

Slo`ni Ozimi-~ani rije{ili

problem drva

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


!Put M-5 je ovihranomajovskih

dana pun automobila sastranim registarskim tabli-cama. Po{to iz njih frcajuprazni tetrapaci i plasti~nefla{e, nije te{ko pogoditiko se u njima vozi. Na{i,brate. U tim “inostranstvi-ma” ne smiju ni mrdnuti.Tamo su vrijedni i, usvakom pogledu, uzornigra|ani. îm pre|ugrani~ni prijelaz Iza~i},po{to dolaze isklju~ivo sa

zapada, postanu ono {to jesu. A ne moraju, niko ihne tjera. Ovo je njihova

jedina domovina, kakogod da okrenu. Me|utim,najve}i belaj nastaje kad te

preteknu, {to je obavezno.Zbog toga {to ona djeca,koja se voze po propisimana zadnjim sjedi{tima, tadzapo~nu obavezni {ou.Izvode ga prstom „sredn-

jakom“ i jezicima. Fini suba{, zakartao, pardon,neda ih babo. Neka, namakoji smo za rata bili ovdje,gluho bilo ne sje}amo se

vi{e ni {ta smo ono radili,obe}a{e da }emo jesti zlat-nom ka{ikom. Fakat je ve}dosadilo to spominjati,ali… Jede se ono, ali vo-ljeli bi da toga ima i ~e{}ei bolje. Ona ka{ika nam ine treba, janjetina “sarotacije” se najbolje jederukama.

Ne’{ do~ekatiU poznati lokal na ulazu uBosanski Petrovac navra-tili smo zbog jutarnje

kafe. Za susjednim stolomsu glasni pa ni krivi nidu`ni ~ujemo pri~u.- Komuniciram neki dan, a

vjerovatno i posljednji put u ìvotu, s jednom curom iz

mog susjedstva tamo u Njema~koj, kaè trideseto- godi{njak u trenerci. Iz Banjaluke je rodom,mlada, relativno lijepa ineudata. U Dortmundu je

pri~ala da joj se gade ~etni-ci. Nakon nedavne posjete

svom rodnom gradu kaèda Radovan Karadì} nije

zlo~inac, ve} srpski heroj.

Tuga brate. Me|utim, ni{tabolje nije ni na “na{oj”

strani jer nas kolovo|e tjer-aju natrag. Poplja~kali suovaj narod, zamlatili, ubili

svaku emociju i podijelili utorove. Pa udri do izbora.Ve} su krenuli obe}avati.Uvijek isti; êngi}i,

Izetbegovi}i i drugovi im iz preostalih naroda. Ne’{

do~ekati da po~nu pobje|ivati ljudi.Idemo dalje sretni jer smose povukli bez gubitaka.Ovo su nekakvi opasni

politi~ari, sve vide nekakodruk~ije. Ba{ tog momentasmo se sjetili HarisaSilajdì}a, ~lanaPredsjedni{tva BiH, koji je

jednom prilikom rekao da Vlada Federacije BiH radidobro, ali je onemogu}enada funkcionira!?U Petrovcu puno novih ilijepih fasada. Op}i dojam

i dalje kvari bazen koji jeizgra|en na sjevernomkraju gradskog naseljaBi{}ani. Mje{tani se spravom pitaju {ta se

de{ava s tom ekolo{kombombom {irih razmjera.Neko je pustio vodu,obja{njavaju prolaznici, apo{to nema gradske

kanalizacije ne moè daote~e.

Putembiljeìmo

A mi dalje, do Gorin~ana.Ta~no na mjestu gdje jenekad bio Azilantski cen-tar. U njegovu izgradnju iodràvanje Me|unarodna

zajednica uloìla je grdnemilione. Prije 1997.godine, kada je izgra|en,malo je tko ~uo za ovomjesto. Prije posljednjeg

rata na desnoj strani putaM-5 stajalo je pet-{estku}a, a ispod one najve}eradila je birtija i kuglana.Gazda i njegovi stalni gostisad kuglaju na drugom

mjestu. Od onih preostalihku}a samo je jednaobnovljena i u njoj netkostanuje. Ta~no ispred njeodvaja se put za Drini}

u centru12 13.05.2010.godine

Ima novih fasada,

sporta...ima svega

Ima novih fasada,

sporta...ima svega

Putem M-5 do RS-a

Klju~: susret starog i novog Gorin~ani kod Bosanskog Petrovca: prvo sru{i pa onda gradi

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


u centru 1313.05.2010.godine

ji se nalazi u “resu”,ko ovdje kaù. A misleRepubliku Srpsku. Na

raskrsnici uvijek imatnika i policajaca. Svi

kaju. Jedni nude “kral-vstvo za mjesto”, a drugiimaju od “kraljevazine”. U centru vi{e

ma nikog. Sve {to se

oglo odnijeti s desetak jekata, odneseno je.r{e goli zidovi oko kojih

u posljednje vrijemevla~i nasip. Kaù da }e

uskoro niknuti Industri-jska zona Bosanskog

trovca. U “drvnoj zoni”,ja se smjestila oko ve}ome-nute raskrsnice,sad spadaju isklju~ivo

ane. Azilantski je nekad

bio ogra|en visokom ogra-dom od pletene ìce. Danije bio smje{ten preko

puta mlade borove {ume,a sa ostalih strana ome|en

visokom bjelogoricom,~ovjek je mogao pomislitida prolazi pored kakvog“morskog” turisti~kog

kampa. Bio je to veliki

kamp, prostirao se na~etiri kvadratna kilometra.“Turiste” su smje{tali u 12baraka. U preostale tri bilisu obdani{te, ambulanta i

magacin. Najinteresantnijipodatak je da je kroz njega

pro{lo oko 3.000 izbjeglicasa Kosova i 3.700 “azilana-ta” iz Irana, Iraka, Turske,

Alìra, Banglade{a, Kine,

Tunisa, Afganistana, Sirije,

Pakistana, Armenije, Liba-nona, Rumunije, Egipta iIndije!?.

Industrijska zona Klju~asmje{tena je nekoliko kilo-

metara ispred, ~im sespustite sa Lani{ta, brdana nadmorskoj visini od770 metara. Tu je i odvo-

jak za ìvopisno naselje

istog imena kao i rje~icekoja tu negdje izvire,Sanicu. Dva kilometradalje ide odvojak zaSanski Most. I na toj

relaciji i u gradu ima vidljivih promjena na

bolje. Barem po fasadama.U Klju~ nas put nanesezbog sportskog doga|aja.U pitanju je rafting, sport

koji bi uz kajaka{tvo tre-

bao biti najzastupljeniji naovim prostorima. Zbogrijeka i potoka izuzetne

ljepote. Prvo takmi~enjena Sani odràno je kod

lijepo ure|ene gradskeplaè. Start disciplinespust bio je skoro u RS-u.Ne smeta, kaù, jer pored

Bi{}ana glavnu rije~ su

vodile ekipe iz Banjaluke. I

u mu{koj i u ènskojkonkurenciji.Na plaì se okupilo lijepasvijeta. Doma}eg iz mjesta

i onog iz inostranstva.

Razlika je o~iglednaodmah na prvi pogled.

Doma}i samo glede, a oni

drugi se satra{e slikaju}i i

snimaju}i iz nemogu}ihuglova. Jedan se ~ak popeo na krivu vrbu kojase osu{ila jo{ u proteklom

ratu. Poloàj je napustio

tek nakon {to je krckanjegrana nadja~alo razglas iz

privremene birtije koja jo{

nije spremna za idu}u

sezonu. Gazde kaù da vremena jo{ ima. Mi smosvoje za taj dan odavnopotro{ili. Idemo dalje.

Halid ALIJAGI]

! Mje{tani se s pravom pitaju {ta se de{ava s tom ekolo{komombom {irih razmjera. Neko je pustio vodu, obja{njavaju pro-

aznici, a po{to nema gradske kanalizacije ne moè da ote~e! U Klju~ nas put nanese zbog sportskog doga|aja. U pitanju jeafting, sport koji bi uz kajaka{tvo trebao biti najzastupljeniji navim prostorima! Start discipline spust bio je skoro u RS-u. Ne smeta, kaù, jerored Bi{}ana glavnu rije~ su vodile ekipe iz Banjaluke. I u

mu{koj i u ènskoj konkurenciji

Na izlazu iz Klju~a,

amo prema RS-u, ~ime pre|e most preko

ane, lijevo vodi puta Sanski Most. Poredane su se poredala

mjesta ~udnih imena.a{ ~udnih. Iza kratkogunela prvo do|e mjes-

a zajednica po imenu

Zgon Crljeni. Usamljenastijena i nekoliko ku}a u

njenom podno`ju, ~ine

kapiju lijepog polja na

kojem se razbacaoZgon. Sad samo Zgon,

bez onog crljeni. Ondaide Sokolovo kod kojegse odvaja put za naseljeCrljeni. Samo Crljeni.

To je jedino naselje ukoje su se vratili njegovi

prijeratni stanovnici.

Zgon i Crljeni! Usamljena stijena i

nekoliko ku}a u njenompodno`ju, ~ine kapijulijepog polja na kojem serazbacao Zgon

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


13.05.2010.godineu moje vrijeme14

! “Obi~aji na{eg kraja” mani-festacija je koju su 7. maja u Bi-ha}u organizovali Forum èna iForum mladih SDP BiH Biha}.

U Gradskoj galeriji postavljena je izlo`ba rukotvorina, a nagradskom trgu predstavljena su

jela i kola~i doma}e kuhinje.U kulturno-zabavnom dijelucjelodnevne manifestacije nas-tupili su KUD “Krajina” i HKD“Napredak” iz Biha}a, KUD “Se-hara” Ripa~, BSKUD “Pritoka” iKUD “Slap” iz Pritoke.Jela i kola~i na trgu su proda-

vani, a prihod je ustupljen KUD-u “Krajina”. Iako su gurmanido{li na svoje - doma}e jedoma}e, najve}u pa`nju izaz-

vala je Fatima âvki} (71) iz

Malog Luga, koju poznanicizovu Timka. Tkala je ponjave.Tkala~ki stoj, iako niko ne znaobjasniti za{to, zove se stan. Sasvojim stanom Fatima se druì

{est decenija. Po~ela je kao jedanaestogodi{nja djevoj~ica.- Nikada nisam radila u“dràvnom poslu”. Na stanu sam

zara|ivala. Mu` Jusuf je radio. Radni~ke pla}e nikada nisu bilebogzna kakve. Dobru ispomo}

smo imali od tkala~kog stana.[estero djece smo izveli na put,kaè Fatima.Pri~a kako je vje{tinu tkanjanau~ila od majke, a ona za 60godina nikoga!?- Niko od omladine ne}e, valjdaim ne treba. Ne razumijem za{to,

jer svima se kao svi|a ovo {to jeradim. Nisam samo tkala. Radila

sam i jo{ uvijek u rukama su mi plete}e igle, igle za heklanje.Umijem i skrojiti i sa{iti.

Na desetak {tandova doma}iceiz Biha}a, Brekovice, Kulen

Vakufa, Iza~i}a, Malog Luga...ponudile su brdo kola~a idoma}ih specijaliteta.

Remzija Mujagi} iz Brekoviceuloìla je mnogo trudagotove}i {trudle, kuglof, kekse,kiflice, gurabije i brdare, aispekla je i doma}i kruh.Zavisno od vrste i koli~inekola~a cijena je bila od pola dodvije konvertibilne marke.Izlo`ba ru~nih radova iprezentacija proizvoda poro-di~ne firme Drvorezbarstvo“Merdani}” iz Biha}a u Gradskugaleriju privukla je brojneznatièljnike od 8 do 21 sat.Interes je prevazi{ao sva o~eki-

vanja organizatora, pa su se

eksponati mogli razgledati i usubotu, 8. maja.Heklane, vezene, {lingane, ne-cane, kerane stolnjake, pe{kire,posteljinu, odjevne predmete,

goblene, ru~no ra|ene bosans-ke }ilime, biljce itd. izloìle suène iz biha}kih mjesnih zajed-nica Golubi}, Pritoka, OzimiceI, Mali Lug, Brekovica i Sko~aj.Pridruìle su im se i ène izDrvara sa svojim radovima.Jedan od doma}ina na izlo`bibio je i Milo{ Rodi} (28) doktor

veterine, zaposlen u Veterina-rskoj stanici u Biha}u.Mladolik, u narodnoj no{nji ikomunikativan, na prvi pogledostavlja dojam uspje{nijeg sred-njo{kolca.- Bi{}anin sam ve} pet mjeseci, a

od 1. decembra sam i ~lan KUD-a “Krajina”. Ro|en sam u Ba~koj

Palanci. Otac mi je iz Drvara, amama iz Martinbroda. Imamoku}u u Martinbrodu i posljednjih

deset godina obavezno smo, bar jednom godi{nje, dolazili u Bosnu. Nekako spontano namet-nulo mi se pitanje: Kako bi bilo

ìveti u ovom kraju? Prvo sam posao na{ao u Drvaru. Pro{la sudva-tri meseca i stigli su pozivi iz

Banjaluke i Biha}a. Ako je i bilodileme, prevagnula je ljubav

prema zavi~aju mojih roditelja. Evo me u Biha}u. Logi~no je {to sam se priklju~io KUD-u“Krajina”. U “Abra{evi}u” iz

Ba~ke Palanke igrao sam folklordve decenije, obja{njava svojuìvotnu odluku Rodi}.

Na pitanje kako mu je u Bosni,lakonski odgovara:- Do{ao sam da proverim...

Midhat KALIMANFoto: Halid ALIJAGI]

Crtice iz ìvota zabiljeène na gradskom trgu u Biha}u

! Uz ru~ne radove, doma}a jela i kola~e, nezaobilaznesu pri~e o ìvotu i Bosni. Fatima âvki}, iz Malog Luga,tka, hekla, kroji, {ije ve} {est decenija, a nikog nijenau~ila ovim vje{tinama, jer omladine - ne}e. Milo{Rodi}, dvadesetosmogodi{nji veterinar Ba~ku Palankuzamijenio Biha}em. Do{ao da vidi moè li ìvjeti uzavi~aju svojih roditelja.

Tkanje nau~ila od majke,a omladina ne}e

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


13.05.2010.godine kultura 15

Na osnovu ~lana 14. Zakona o ustanovama (“Slu`beni list R BiH”, broj:6/92, 8/93, 13/94), a u vezi sa ~lanom 6. Zakona o registraciji poslovnih sub- jekata u Federaciji BiH (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj: 27/05, 68/05,42/09) i ~lana 25.ta~ka 19. Statuta Op}ine Biha} (“Slu`beni glasnik Op}ineBiha}”, broj: 9/08 i 13/09) Op}insko vije}e Op}ine Biha} na 28. sjedniciodrànoj, dana 26.04.2010. godine, donosi:

Odluku o izmjenama Odlukeo namjeri pripajanja Javne ustanove “STANOUPRAVA” Biha}- Javnoj ustanovi “ZAVOD ZA PROSTORNO URE\ENJE” Biha}

^lan 1.U Odluci o namjeri pripajanja Javne ustanove “Stanouprava” Biha} -

Javnoj ustanovi “Zavod za prostorno ure|enje” Biha} (“Slu`beni glasnik op}ineBiha}”, broj: 1/10), ~lan 4. mijenja se i glasi:

“Pripojena ustanova }e se pripojiti ustanovi sljedniku prijenosom svojeimovine i obaveza na ustanovu sljednika iskazanih na dan 31.12.2009. godineuklju~uju}i i stanje po finansijskim izvje{tajima za period 01.01.2010. godine

do datuma statusne promjene pripajanja. Ustanova sljednik }e sa datumomstatusne promjene pripajanja preuzeti imovinu, te sva prava i obaveze pripojeneustanove iskazane u njenim finansijskim izvje{tajima uklju~uju}i i preuzimanjedokumentacije i svih zaposlenika koji su na dan statusne promjene zate~eni naradu u pripojenoj ustanovi.”

^lan 2.U ~lanu 7. stav 2. rije~i: “a najkasnije u roku od 30 dana,”, zamjenjuju

se rije~ima: “a najkasnije u roku od {est (6) mjeseci od dana stupanja na snaguove Odluke,”

^lan 3.lan 8. mijenja se i glasi: “Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od

dana objavljivanja u “Slu`benom glasniku op}ine Biha}”.

Broj: 02-02-5030/10 Predsjedavaju}i Op}inskog vije}aBiha}, 26.04.2010.godine Ivan Pr{a

! U organizaciji nevladine orga-

nizacije Novi put iz Biha}a, ve}tre}u godinu uspje{no se orga-

nizira manifestacija podnazivom “Dani austrijske i

njema~ke kulture u Biha}u”.Sve~ana ceremonija otvaranjabila je u srijedu u Univerzitetskojbiblioteci u Biha}u, a mani-

festaciju je otvorio na~elnik Biha}a Hamdija Lipova~a.Otvorenju je prisustvovaoJoachim Schmidt, ambasador

SR Njema~ke, ata{e za kulturuaustrijske ambasade. Prisutnimasu se obratili Sabine Günthermenadèrica projekta i Darmin

Haì} ispred nevladine organi-zacije Novi put.

Ono {to je pobudilo najvi{e pa`njeme|u prisutnim je to da }e i ove

godine NVO Novi put iz Biha}aorganizirati nagradno putovanjeza dvije osobe u Njema~ku. Kakosmo saznali od Hadì}a, rije~ o

dvosedmi~nom boravku u kampu

pod nazivom Rad za mir. Rije~ je okampu gdje borave mladi iz cijele

Europe, a pravilo je da moè bitisamo dvoje iz jedne dràve. Ono{to predstavlja ~ar putovanja, jestda se putuje autobusom, vozom i

avionom.

“Temelj promjena u svakomdru{tvu ~ini njegov obrazovi sis-tem. Na{ obrazovni sistem koji je

posljednjih godina u procesureforme, naàlost, ima jo{ mnogo pote{ko}a i nedostataka u ostvari- vanju ciljeva reforme. Mi u Novom

putu sa projektom kao {to su“Dani austrijsko-njema~ke kultu-re” vidimo se kao partneri odgo- jno-obrazovnih i drugih javnih

institucija u zemlji i inostranstvu ito u procesima kontinuiranog i predanog rada na pobolj{avanjuuvjeta ìvota u BiH” – istakao jeHadì} u ime NVO Novi Put.Manifestacija Dani austrijske i

njema~ke kulture u Biha}u trajese od 10. do 15. maja uz bogat

zabavno-kulturni program, aSabine Günther menadèrica pro-

jekta, isti~e da je cilj ove mani-festacije pribliàvanja na{e zemljeonom krajnjem dru{tveno-politi-~kom cilju, ~lanstvu u Evropsku

uniju. Aljo{a BOBI]

Dani austrijske i njema~ke kulture u Biha}u

Pet dana programa! Jedan od zanimljivih Bi{}ana svaka-ko je ~ovjek koji se 47 godina bavi

advokaturom. Nazif Ceri} je ro|en uMiljakovi}ima kod Prijedora u junu

1930. godine. Osnovnu {kolu zavr{io jeu rodnom selu, a gimnaziju u Prijedoru 1949. godine,kao druga poslijeratna generacija. Pravni fakultet uSarajevu zavr{io je 17. novembra 1953. godine, nakon

~ega sam se zaposlio u zavidovi}kom kombinatu“Krivaja” po{to sam bio njihov stipendista, navodi poz-nati biha}ki advokat dokazuju}i da je, unato~ ~injenicida }e za dvadesetak dana napuniti 80, jo{ uvijek u

dobroj formi. Nakon toga dolazi u Bosansku Krupu, ana zahtjev nekih pojedinaca koji su u to vrijeme radiliu Srezu stiè u Biha}. Onda me sudbina ponovo vratiu Prijedor gdje sam bio sekretar op{tine, pri~a Ceri} i

dodaje da se u Biha} vratio drugim krugom, ovaj putpreko Bosanskog Petrovca gdje je radio kao sudija.

Ovog puta postavljen je za predsjednika Sreskog suda.Sa te funkcije 1963. godine, odlazi u advokaturu. Tu

sam se na{ao, voli re}i, pa se s tim poslom bavi i danas.

Advokaturom se bavio i u proteklom ratu. Po{to je imao preko 60 godina i nije mogao na liniju, po~eo je braniti

one koji su se ogrije{ili o Zakon koji se i u ta gluha vre-mena u opkoljenom Biha}kom okrugu strogo sprovodio.Sve je obavljao bez ikakve naknade i ra~une nikadnikome nije ispostavio. Kao ~lan Kantonalnog odbora

SDA, izabran je za prvog predsjedavaju}eg konstitui-

raju}e Skup{tine Unsko-sanskog kantona. Kantona koji je u BiH prvi osnovan. Prije Skup{tine trebalo je izraditiniz normativnih akata, Ustav, poslovnik i ostalo, sje}a seCeri}.Nakon rata nastavio se baviti advokaturom iako mu je

nu|eno da se angaìra kao politi~ar. To je bio samo nje-gov doprinos ratu i ni{ta vi{e. I fizi~ki i mentalno jo{uvijek sam sposoban za ovaj posao, isti~e i dodaje dasvaki dan dolazi ta~no u 6,30 u svoju kancelariju ustarom biha}kom jezgru. Za svoj predan rad i osobite

zasluge od Federalne advokatske komore dobio je zlat-nu plaketu povodom obiljeàvanja 120 godina

Advokature u BiH. Interesantno je napomenuti da jepoznati biha}ki advokat od 1960. godine radio kao

dopisnik sarajevskog Oslobo|enja. Bile su to godinekada su mediji bili izuzetno cijenjeni i kada je pisanje

~inilo ~ast ljudima koji su se bavili tim poslom odsedam kora, nagla{ava. Halid ALIJAGI]

Na{i sugra|ani: Biha}

Advokat Nazif Ceri}! Za svoj predan rad i osobite zasluge odFederalne advokatske komore dobio jezlatnu plaketu povodom obiljeàvanja 120godina Advokature u BiH

! Kao i ranijih godina Goethe-Institut uBosni i Hercegovini organizuje Sedmi-cu njema~kog filma koje }e se odràtiu Kulturnom centru u Biha}u od 17. do22. maja, sa {est izabranih filmova. Iove godine gledaoce o~ekuje raznolikprogram i vi{enagra|ivani filmovi. Svifilmovi su titlovani, kaè Damir Mid i},stru~ni saradnik za kulturu.Besplatne projekcije odvijat }e se posljede}em programu:17.05. u 20:00h - Sophie Scholl:Posljednji dani, re ija: MarcRothemund18.05. u 20:00h - @ivot drugih, re ija:Florian Henckel von Donnersmarck19.05. u 20:00h - Spava~, re ija:Benjamin Heisenberg20.05. u 20:00h - Yella, re ija:Christian Petzold21.05. u 20:00h - Popodne, re ija:

Angela Schanelec

22.05. u 20:00h - Na drugoj strani,re ija: Fatih Akin

! Program pod nazivom Romska no} u pro{lu je subotu privukao veliki broj Bi{}ana koji su se odazvali pozivu da upoznaju obi~ajesugra|ana, pripadnika romske zajednice. Bila je to prilika da

nau~e vi{e o \ur|evdanu, najve}em prazniku Roma te da videtalentirane mlade Rome koji su priredili zanimljiv program ipostavili izlo`bu likovnih djela troje mladih slikara.Organizaciju “Romske no}i” potakle su ~lanice Foruma èna SDP-

a Biha}, kojima su pomogli i mladi.Program su bogatili ~lanovi KUD-a Krajina a atmosfera je toliko

ponijela sve goste da su po slu`benom okon~anju programa ostali jo{ u sali i zaigrali zajedno s u~esnicima programa.

Sedmicanjema~kog filma

Romska no} u Biha}u Kulturni centar Biha}

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


13.05.2010.godineindex16

Pi{e: Jasmin ÂU[EVI]

! Emil Cioran, ~uveni francusko-rumunski zajedljivac i pisac nezaboravnih aforizama, pozabavio se jednom pri-likom “balkanskim mentalitetom”. Kontempliraju}i o tome

za{to je ljudima s Balkana tako drago ~esto spominjanje“sudbine”, iliti “usuda”, u uzre~icama poput “Takva je sud-bina” ili “Ni{ta se tu ne moè, sudbina je tako htjela”, doveo

je u paralelu osje}aj nemo}i i pasivnosti s vjekovnimiskustvom balkanskih naroda koji su ogromnu ve}inu svojeistorije proveli pod ne~ijim jarmom, tu|im carom i privika-

vanjem na nove vlasti, vjerovanja ili dru{tvena ure|enja. Mo`da bi se sve to moglo sublimirati s jo{ jednim

Cioranovim aforizmom, onim kada on, na originalanna~in, parafrazira ~uvenu Hamletovu dilemu: “Biti ili nebiti - ni jedno ni drugo.”

Kao {to tokom cijelih milenija ljudima nije bilo dato da spoznaju jednostavnu ~injenicu o tome da Zemlja nije cen-tar svemira i kao {to se na{a osjetila nisu razvila sa sposob-no{}u da pojme nevjerovatne proporcije i udaljenosti uni-

verzuma - na isti na~in, s pomalo zajedljivosti, moèmousporediti i nenaviknutost ljudi na ovim podru~jima da ìve

ìvot svjesni politi~ke dimenzije svog postojanja. Takvo {toovdje nije evoluiralo s dovoljnom senzibilno{}u i ja~inom.

Najsurovija lekcija rata koji smo preìvjeli nije nau~ena. Politika nam se isuvi{e ~esto de{avala, stolje}ima je bilane{to ~ime smo se bavili tek onda kada smo ba{ morali, pri-tisnuti pogromima ili ekstremnim neda}ama.Ubaciti listi} u glasa~ku kutiju - ovaj fundamentalnidemokratski ~in gra|anske odgovornosti i dalje se pojmi

posprdno, kao da se time ni{ta ne moè promijeniti, kao datek nekoliko glasova nije odlu~ilo, na primjer, o sudbiniCarske Rusije, ili bushevske Amerike.

Rije~ - idiot - nastala je jo{ u staroj Gr~koj a njome su nazi- vali ljude koji su imali pristup odlu~ivanju i glasanju na de-mokratskim forumima, ali za to nisu pokazivali ikakavinteres. Apoliti~nost ili apstinencija od vlastitog glasa~kog

prava, u na{oj zemlji, gdje politika malo-malo pa dolazi glave, moè se usporediti s ~uvenim eksperimentom sa abom- àba ne izlazi iz lonca s vodom koji se postepeno zagrijavate tako biva ìva skuhana, ne percepiraju}i opasnost. Jedanuàsan politi~ki projekt, onaj Slobodana Milo{evi}a, umalonas je ko{tao svega i po principu spojenih posuda uzrokovaododatne retrogradnosti i strahote na svim podru~jima biv{edràve. Zato je va`no prepoznati fa{izam u svim oblicima,

zato je, izme|u ostalog, va`no na podru~ju na{eg kantona

imati {to profesionalnije novine i televiziju, uz najvi{e sta-ndarde moderne demokratije i slobode izraàvanja, i {to jenaro~ito zna~ajno – jako istraìva~ko novinarstvo. Premda

smo jo{ daleko od toga, tome bi trebali te iti, jer, kada se govori o odnosu prema pisanoj rije~i, prostor US kantona, sa svojih oko 300.000 stanovnika, zasluùje puno vi{e.êsto se ne drì u vidu istina o tome da savremeni napredaknije samo rezultat tehnolo{kog, ve} i kulturnog i prosvjeti-teljskog progresa.

Pisana rije~ i odnos prema njoj su lakmus papir koji pokazuje stepen na{e otvorenosti i progresivnosti. Premdaizdava{tvo u dana{njim recesijskim prilikama kuburi s

velikim te{ko}ama, u mnogim zemljama Evrope dràva sub- vencionira tro{kove te radi na dodatnoj popularizaciji~itala~ke kulture.U ovu pri~u savr{eno se uklapaju novine i novinarstvo.Ukoliko javni poligon nije dovoljno razvijen, kao i svijest o

krucijalnim tokovima politi~kog, ekonomskog ili kulturnog ìvota, te ukoliko nema njihovog javnog i transparentnogevaluiranja, onda moèmo tek nejasno mumlati, te pravitineodre|ene i neupu}ene procjene, naginju}i sve vi{e prema

starom fatalizmu “sudbine”.

“Ni{ta se tu ne moè, sudbina je tako htjela”,

Cioranov Balkani na{e novine

! Pisana rije~ i odnos prema njoj su lakmuspapir koji pokazuje stepen na{e otvorenosti i

progresivnosti. Premda izdava{tvo u dana{njimrecesijskim prilikama kuburi s velikimte{ko}ama, u mnogim zemljama Evrope dràvasubvencionira tro{kove, te radi na dodatnojpopularizaciji ~itala~ke kulture.

! Ne vode}i ra~una prilikom usva- janja budèta za 2010. godinu o zakonskim pravnim aktima pokojima djeluje i radi Univerzitet u

Biha}u, prije svega Zakona o visokom obrazovanju i Zakona oUniverzitetu, Skup{tina USK usvo-

jila je pojedina~ne budète fakulte-

ta, koji su integrisanjem Univerzi-teta izgubili status pravnih lica, {to danas za posljedicu ima potpu-nu financijsku blokadu biha}kogUniverziteta, kazao je na konfer-enciji Refik [ahinovi}, rektorUniverziteta u Biha}u.Prevazilaènje ove situacije uUniverzitetu jedino vide u usva-

janju rebalansa i izmjene samo upogledu promjene korisnikafinancijskih sredstava...Svjesni da postoje stvari koje setrebaju i moraju mijenjati rektor idekani izrazili su zabrinutostinformacijom da bi se na sutra-{njem skup{tinskom zasjedanju

trebao na}i novi, kako kaù,“hibridni” Zakon o visokom obra-zovanju. Na adresu Univerzitetani{ta zvani~no nije stiglo, a infor-macija je do{la iz politi~kih kru-gova. Prijedlog zakona, koji suimali priliku opet nezvani~no i

pro~itati, vra}a stvari na po~etak,gasi autonomiju Univerziteta i

vodi u ponovni vakum, smatraju~lanovi akademske zajednice,karakteriziraju}i ovo stanje poli-

ti~kom invazijom na Univerzitet.I Kantonalni odbor Sindikata vi-sokog obrazovanja i znanosti USK oglasio se saop}enjem za javnostkojim èli informisati gra|aneUSK o izuzetno te{koj i, kako ka-ù, “dramati~noj” financijskoj si-tuaciji u kojoj se nalazi Univerzitet

u Biha}u, a pogotovo zaposleni u visoko{kolskim ustanovama.“Budèt USK za 2010. godinu nijeura|en u skladu s vaè}im propisi-ma za visoko obrazovanje i

posljedica toga je da su onemogu-}ena sva pla}anja na Univerzitetu

u Biha}u a samim tim i isplateuposlenicima” stoji, izme|u osta-log, u saop}enju.Sindikat navodi da se naj-drasti~niji primjer diskriminacije

ogleda u tome da jedino uposle-nici u visokom obrazovanju nisudobili regres za 2009. godinu,kao i da se Kolektivni ugovor zaznanost i visoko obrazovanje neprimjenjuje zbog nezakoniteopstrukcije od strane Vlade USK.Zahtijevaju}i hitno poduzimanje

mjera nadle`nih institucija, uSindikatu, u slu~aju ne poduzi-manja istih, najavljuju i poduzi-manje zakonom predvi|enihmjera za ostvarivanje i za{tituzakonom garantovanih pravasvojih ~lanova.

! Projekt pod nazivom “ModernizacijaUniverziteta u Biha}u“ ulazi u zavr{nufazu. Nedavno su ovu visoko{kolsku

instituciju posjetili ~lanovi delegacijeMCE Industrietechnik Linz GmbH & CoEducation & Training iz Austrije na ~elusa projekt menadèrom, mag. Mirzom A. Masoodom.Oni su u razgovoru sa RektoromUniverziteta u Biha}u, prof. dr. Refikom[ahinovi}em, izrazili spremnost dau~ine dodatne napore na planu reali-zacije ovog projekta. Izraàvaju}i naduda }e u skoro vrijeme do}i do realiza-cije ovog projekta, ~iji su glavni gara-nti Vlade BiH i Austrije, Rektor je na-glasio ~vrstu rije{enost akademskezajednice da obezbijedi kvalitetnu op-remu za potrebe Univerziteta u Biha}u.Dekani organizacionih jedinica su pre-

uzeli obavezu da na osnovu dostavlje-ne im dokumentacije korigiraju prije-dloge nabavke opreme. O~ekuje sebrzo reagovanje Vlade USK koja trebadati garancije za realizaciju projekta.

! Na devetoj sjednici Senata Univerziteta u Biha}u~lanovi najvi{eg akademskog tijela su donijeli odlukeo visini {kolarine i ostalih davanja redovnih i vanre-dnih studenata, visini naknade za nastavno optere-}enje preko norme sati kao i za spoljnje saradnike te

o naknadama za rad u radnim tijelima. Ovim aktimase vr{i ujedna~avanje davanja i naknada na nivouUniverziteta u cjelini.Senat je odlu~io organizirati „Otvorene dane Unive-rziteta u Biha}u“ i to 29. maja u kampusu Univerzite-ta u @egaru.

! Usvajanjem Pravilnika o osiguranju kvaliteta naUniverzitetu u Biha}u i imenovanjem doc. dr.Bernadina Ibrahimpa{i}a, za voditelja Centra za osig-uranje kvaliteta i internu evaluaciju, ostvaren je novipomak na planu ostvarenja politika uklju~enosti u

osiguranje kvaliteta i kvalitetne nastave.Univerzitet u Biha}u time nastoji posti}i izvrsnost usvim svojim programima pri ~emu }e svo osoblje istudenti biti li~no odgovorni za kvalitet aktivnostikoje obavljaju.

Vijesti Univerziteta u Biha}u

ModernizacijaUniverziteta u Biha}u

Otvoreni dani 29. maja

Bernadin Ibrahimpa{i} voditelj Centra zaosiguranje kvaliteta

Press konferencija Refika [ahinovi}a, rektora Univerziteta u Biha}u

Politika gasi

autonomijuUniverziteta

! Skup{tina USK usvojila pojedina~ne

budète fakulteta, kojisu integrisanjemUniverziteta izgubilistatus pravnih lica, {todanas za posljedicuima potpunufinancijsku blokadu

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


13.05.2010.godine dru{tvena hronika 17

! Postojanje brane i akumulacijeizaziva: promjenu nizvodne mor-fologije korita rijeke i njenih obala

zbog promijenjenog sedimentnognanosa i promjenu u kvalitetu

vode. To se odraàva na tempe-raturu vode, hranjivost, zamu}e-nost, otopljenim gasovima, te kon-

centraciji te{kih metala i minerala.Redukcije biolo{ke raznolikostinastaju i zbog blokade kretanjaorganizama.Brane izazivaju promjenu hidro-

logije i to promjenu ukupnog pro-toka, promjenu sezonskog ras-poreda protoka, kratkotrajnakolebanja protoka i promjene u

ekstremno visokom i niskom pro-toku. Nastaju promjene u nizvod-

noj morfologiji i kvaliteti vode iza-zvane promjenom modela proto-

ka, te obalno vodopoplavnojraznolikosti stani{ta, posebnonakon eliminacije poplava.

Temperatura vodeBrane za proizvodnju elektri~neenergije koriste za turbinskapostrojenja vodu s donje kote

korisne zapremine (kota ulaza uispusni tunel – cjevovod). Taj jesloj vode uvijek znatno rashla|en,a zbog toga je i nizvodna voda

znatno hladnija nego u rijeka bezbrana, koje ljeti u svom, naro~itosrednjem, toku ima povi{enu tem-

peraturu u odnosu na izvori{ni diorijeke. Snièna temperatura vodeznatno utje~e na ekosistem i ìvotu vodi, kao i na ljudske potrebe zanavodnjavanjem polja i turisti~ku

valorizaciju, naravno, u nega-tivnom kontekstu.Oscilacije akumulacije u direktnojsu vezi sa veli~inom protoka ispu-{tene vode, tako da i one mogu

biti dnevne, sezonske, ekstremno visoke i ekstremno niske. Ako suelektrane s vr{nim radom onda sute ekstremne oscilacije svakod-

nevne u ljetnom periodu. Ovo seodraàva na eroziji obala i na

destrukciju ekosistema i umanje-nu valorizaciju rekreacije i turiz-

ma u nizvodnom toku, {to bidirektno uticalo na situaciju uNacionalnom parku Una.

Visoke oscilacije ugroàvaju i sta-

bilnost prirodnih stani{ta riba,odnosno cjelokupni zoo i fito-be-ntus. U ve}im naseljima nizvod-no, s nerije{enom preradom

fekalnih i drugih otpadnih voda,naro~ito u ljetno vrijeme, niskiprotoci ostavljaju otpadne vodena suhom usljed ~ega nastaju

ozbiljne posljedice.

Promjena sedime-

ntacijskog reìma

Brana zaustavlja prirodne procesesedimentacije u domenu akumu-lacije {to se direktno odraàva na

visokoproduktivnim zemlji{timanizvodno od brane koja vi{e nedobijaju ravnomjernu prirodnuishranu. Usljed redukcije nanosanastaju promjene u morfologiji

korita rijeke i njenih obala.Osnovni hidrolo{ki utjecaji nizvo-dno od brane reflektiraju se upromjeni ukupnog protoka, prom-

jeni sezonskog rasporeda protokai kolebanju protjecaja od ekstrem-

no visokog do minimalnog.Treba imati u vidu da je optimiza-

cija proizvodnje elektri~ne energi- je dominantan cilj kome se podvr-gavaju sve ostale mogu}e nam-

jene brana. Ostvarenje funkcije

za{tite od poplava i izravnavanjeprotoka nizvodno bitno naru{avastabilni nivo akumulacije i direkt-no smanjuje profit koji donosi

vlasnicima HE i kojem se podre-|uje sve ostalo bez obzira na {tetekoje prouzrokuje.O~ito je da se zadovoljavanje

interesa jedne grupe ljudi (ener-getski lobi) moè ostvariti samona ra~un trajnih poreme}aja

cjelokupnog eko-sistema podru~jaNacionalnog parka Una.

@eljko Mirkovi}/Rusmir Mujadì}(U slijede}em broju: Hidro-energija

ima alternativu, pitka voda - ne)

Voda u 21. stolje}u (8)

Voda s donje kote

uvijek rashla|ena

! Nizvodni uticaji i promjene nastaju zbog akumu-lacija i strukture rada brana

! Zadovoljavanje interesa jedne grupe ljudi(energetski lobi) moè ostvariti samo na ra~untrajnih poreme}aja cjelokupnog eko-sistemapodru~ja Nacionalnog parka Una

! Kako djeca rastu i razvijaju se, obaveza roditelja je da

ih nau~e lijepom pona{anju. Da bi u tome bili uspje{ni

moraju prepoznati adekvatne na~ine za svoju djecu.

Disciplina je ne{to {to se razlikuje od kazne. Ona daje

mogu}nost roditeljima da svoju djecu podu~avaju lije-

pom pona{anju. Kazne naj~e{}e ne djeluju. Ako se u

va{oj porodici lijepo pona{anje nagra|uje i ohrabruje,

samopo{tovanje i samopouzdanje kod djece }e rasti {to

}e vama uveliko olak{ati roditeljski posao. U po~etku,

kada uvodimo pozitivne mjere discipline, dje~iju suradnju

je te{ko pridobiti. S vremenom, novi na~ini po~nu da

djeluju. Nave{}emo deset uspje{nih tehnika koje mogu

olak{ati roditeljski posao.Ignorirajte pona{anja kao {to su lo{e navike, pla~,

neprikladan govor i ispadi. Te{ko je ni{ta ne u~initi, ali je

teè i besmisleno za djecu da nastave sa takvim

pona{anjem u nedostatku publike. Zagrlite dijete kad

prestane sa lo{im pona{anjem.

Oduzmite im povlastice na kratko. Dugotrajno uskra}iva-

nje proizvodi odbojnost kod djeteta, ono zaboravi razlog

uskra}ivanja te se svrha gubi. Dajte mu priliku da zaradi

natrag svoje privilegije. Uo~ite pozitivno pona{anje i

ukaìte na to.

Dozvolite da “djela govore”. Zloupotreba igra~ke - igra~ka

se oduzima na neko vrijeme; {aranje po zidu - dijete mora

oprati zid i nema kori{tenja bojica taj dan; ka{njenje ku}i

jedan sat - oduzimanje jednog sata od slijede}eg izlaska.

Obavezno ~estitajte djetetu za primjerno pona{anje i djela.

Budite kreativni u eliminiranju problema koji su nastali. Ako

su odje}a i igra~ke razbacane, obezbjedite korpe i niske vje{alice za lak{e pospremanje; ako je {kolski rad izgubljen

imajte poseban sto za {kolske materijale; ako se obaveze

zaboravljaju napravite raspored tko {ta radi i kad. Dozvolite

djetetu da se pona{a primjereno svojim godinama.

Preusmjerite pona{anje. Ako je pona{anje problema-

ti~no, iskoristite tu energiju i dajte mu priliku za pozitivne

aktivnosti. Na primjer, {aranje po zidovima – dajte djete-

tu papir, bacanje pijeska – dajte mu loptu, skakanje na

sofi – usmjerite dijete da ska~e po podu. Da biste izbjegli

dane ispunjene sa “ne radi to”, poku{ajte svom djetetu

re}i {ta smije raditi.

Uvedite pravilo “majke i dide”. Kada pospremi{ igra~ke

moè{ gledati TV. Kada do|e{ iz {kole na vrijeme, pri-

jatelji ti mogu do}i u goste. Koristite smiren, ali ~vrst ton.

Poku{ajte uo~iti smije{nu stranu dje~ijeg ili pak va{eg

pona{anja. Smijanje sa djetetom opu{ta vas i omogu}ujeda na zabavan na~in ostvarite suradnju s njim. Strpljivo

pokaìte djetetu kakvo je pona{anje prihvatljivo ili kako

odre|ene zadatke treba uraditi. Strpljenje i vje`ba mogu

od va{eg nesta{ka napraviti izvanrednog pomaga~a.

Nagradite sebe za strpljenje. Svake sedmice u redovno

vrijeme okupite se na porodi~nom sastanku. Uklju~ite

sve ~lanove porodice. Ovo je vrijeme kad svi mogu slo-

bodno pri~ati o de{avanjima u toj sedmici, svojim

osje}ajima i drugim problemima. Obezbjedite vrijeme za

svakog ~lana bez nepotrebnih komentara, upadica i sa

uzajamnim po{tovanjem. Njegujte vrijednosti porodice

kao jednog homogenog tima.

Koristite “time out” kao mjeru za {tetna i opasna

pona{anja. Primjerice: udaranje, ujedanje ili namjerni

nesta{luci. Svrha je da se dijete izolira, tako da moè da

razmisli o svom lo{em pona{anju. Kada je “time out”

istekao, nagradite prva i najmanja pozitivna djela. Timeout nije kazna. Predstavlja vje{tinu kako se nositi sa

problemima. To }e mu koristiti cijeli ìvot – izoliraj se,

razmisli i smiri. Ne zaboravite uzeti slobodno vrijeme i za

sebe – vi to zasluùjete. Mirela POPR@ENOVI], psiholog

Psiholog odgovara na va{a pitanja

Uspje{ne tehnikUspje{ne tehnikeeroditeljstvaroditeljstva

! Smijanje sa djetetom opu{ta vas i omogu}ujeda na zabavan na~in ostvarite suradnju s njim

(Na va{e traènje govorimoo tinejdèrskim godinama. Teme i dalje moète kandidi-rati na [email protected] po{tom na adresu RTVBiha}, Krupska bb,

s naznakom – za rubrikuPsiholog odgovara)

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


13.05.2010.godine037 extra18

! Bi{}ani su uz pro{logodi{njebh. predstavnike na Euro-songu, grupu Regina proslaviliDan Evrope. îm se pomene da}e u Bi{}u gostovati “Regina”

svi se pomalo pretvaramo umeteorologe. Ovaj put smokona~no odahnuli.

Naoruàni ki{obranima zbogdosadne ki{e “rosulje” (~itaj“kupusare”) okupili smo se naGradskom trgu da se provede-mo kao pravi Evropljani. I vri-

jeme nas je, barem dozavr{etka koncerta, posluìlo.I frontmen Davor Ebne priznaonam je: Kad smo dolazili, gledali smo u nebo svo vrijeme,ali mislim da je super ispalo, sva sre}a nije ki{a padala i drago mi

je {to nije padala. Pro{li put su se klinci smrzli.Momci u ~iju smo se “Bistru

vodu” zaljubili na prvu po{tenosu odradili svoj dio posla, a

ki{obrani su se vrtjeli tek radifore. Nizali su stari i novihitovi, bljeskali upalja~i uzraku, a priliku da sa Ebneromzaple{e na sceni dobila je i

jedna mlada Bi{}anka koja jedobro iskoristila svojih petminuta. U prekrasnoj atmosferi“Regina” je odràla dvosatnikoncert, a prve ki{ne kapi stigle

su taman po njegovomzavr{etku. Publika koja je izpetnih ìla cijele ve~eri horski

pjevala sa Ebnerom na kraju sesjatila oko simpati~nog pjeva~akoji je strpljivo pozirao fotka-

ju}i se sa fanovima.U sveop{toj gu`vi na{ao je vre-mena i za razgovor sa na{omekipom.- Mi jako dugo sviramo i nama

je cilj da zabavimo ljude kojido|u na na{ koncert, to je cilj svakog muzi~ara. Kad do|emo ikad radimo koncert èlimo jedi-

no da ljudi budu sretni i zadovoljni to je najbitnije.Zbog odli~na nastupa grupaRegina pobrala je na pro{logo-di{njem Eurosongu u Moskvi.

U finalu su, nakon zbrajanjaglasova, zauzeli izvrsno devetomjesto.- To je velika, najve}a televizijskamanifestacija i ~ovjek to treba

shvatiti kao televizijsku mani-

festaciju gdje ima puno stresa,

prisje}a se Ebner. A grupa Regina, okupila seprije nekoliko godina po drugiput. Regina je osnovana 1990.godine u Sarajevu. ^lanovi

grupe Aleksandar ôvi}, Denisâbri}, Bojan Mili}evi} i DavorEbner su iste godine izdali svojprvi album pod nazivomRegina. S prvog albumaproiza{li su hitovi kao {to su

“Spavaj”, “Ne pitaj me” i “Kaonekada ona”, a ubrzo su postali

jedan od najpopularnijih ben-dova na podru~ju biv{e Jugo-slavije. Godine 1992. izdali su“novi album”, Ljubav nije zanas, ali ubrzo je sastav preki-

nuo s radom. Njihov povratak obradovao je sve one koji su ihpratili od nastanka, a pridobilisu i novu publiku.- Regina je po~ela prije 21 godi-

nu, prestala je zbog rata. Nasnisu rasturile sva|e unutarbenda, koje se de{avaju koddrugih, nas je jednostavno put

odnio u razli~itim pravcima(tako da ev’ hvala Bogu) uspjeli smo da se ponovo prije par god-ina sastavimo i to je najpamet-

niji potez koji smo moglinapraviti. Nas ~etvorica smo tu, fale dva ~lana to je u principuto. Oni imaju neke druge

poslove i bilo je suludo o~ekivatida se svi skupimo.

Grupa priprema i novi album,kazali su nam ~lanovi grupe

Regina. O detaljima jo{ ne govore, samo kaù: u Beograduse ne{to novo kuha.

Emira GLUMAC/Bjanka BAIERFoto: Idriz MUJAGI]

! Priliku da zagrije atmsferu pred koncert grupe“Regina” dobilo je najmla|i biha}ki bend zani-mljivog imena “Evolucija”. Njihovo izvo|enje veli-kih hitova kultnih grupa. “Deep purple”, “Guns &roses”, i Bon Jovi-a ugodno je iznenadilo publiku.

Bend u sastavu: Dino Krupi}, Dino, Armin Alijagi},Eldin i Rijad Reki} ovih dana vrijedno pripremasvoj autorski prvijenac.

Nekoliko pjesama ve} je za njih komponovaoNedàd - Nena ]emalovi}, a uskoro }e to tako|eru~initi “Irina & Storm” i Samir Pa{ali}. Mladi per-spektivni bend raspisuje i audiciju za novogpjeva~a. Svi zainteresirani pjeva~i i pjeva~icestarosne dobi od 12-15 godina rock usmjerenja,mogu se prijaviti na mail [email protected] ili [email protected] je navesti svoje podatke, adresustanovanja, te pristanak roditelja uz kontakt tele-fon. Nakon odli~nog starta drìmo fige “Evoluciji”,~iji }emo razvoj sa zadovoljstvom pratiti... Sretno!

Bi{}ani uz “Reginu” slavili Dan Evrope

Regina otjerala ki{u! Mi jako dugo sviramo i nama je cilj dazabavimo ljude koji do|u na na{ koncert,to je cilj svakog muzi~ara. Kad do|emo ikad radimo koncert èlimo jedino da ljudibudu sretni i zadovoljni, to je najbitnije

! Na koncertu grupe “Crvena jabuka” koji }ese odràti 28. maja u Biha}u prvih 1.000 posje-tilaca dobit }e na poklon “Jabukin” novi CD.

Novosti iz “Stage arta”

Grupa “Evolucija” traì pjeva~a

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


DERVIŠ

MUSLIÆ PRSKANJE[PRICOM

SPRAVA ZAKO[ENJE

TRAVEGLASNOPLAKATA

BUREAUPOLITIQUEINTERNA-TIONALE

AMERI^KIRE@ISERSPELING [ATOR

OGLA[A-VATI SEKVRCA-NJEM INOSLAVA

BRÂNSKAULJARA

NAVO\E-NJA KAOPRIMJER

VODOPADNA UNI

/na slici/

JO[ NEMASTATUS

RADNIKA

DRAMAKOJA SE

IZVODI NARADIJU

HRVATSKATENISERKA

MAJOLI

NATIONALOYMPICCENTRE

K.A.DEDI]

1. I 29. SL.ABECEDE

PRIK.ZASL.PO@ARA

KIPARFRANE(1898. -1951.)

RASPITIVODA U

KOJOJ IMAUGLJ. KIS.

JAPANSKIRE@ISER

KUROSAVA

TITAN

MU[KALISICA

VANADIJ

NOVINARHAD@IO-MEROVI]

NJ.O.

SELJENJE

RAKIJAZAÎNJENATRAVAMA

SPOJEVIKISELINE S

ALKO-HOLOM

VRSTA RIBE

MICROMAGNETIC

INDUSTRZRANIJAMIS BiH

KOJI IMATRI PRSTA

ZEMLJI[TAMRA^NI

NAPAD AUSTRIJA

OBALA

STARIMUZI^KIINSTRU-MENT

SIR]E

AGREGA-TNO STA-NJE VODE

POLUPRE-^NIK

IVICAKRAJA^

RUDOLFVALENTINO

24, 23 I 3.SLOVO

ABECEDEPOLUPRE-

^NIK

MATERIJA

13.05.2010.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda 06.05.-13.05.

Ljubav: Ovih dana biste mogli imatisurovi susret s realno{}u naljubavnom planu, pogotovo ako su

va{a o~ekivanja i èlje spram part-nera nerealisti~ne. Budite potpuno

iskreni jedno prema drugome pa }ete vlastitu vezu dovesti na vi{u razinu. U protivnom, svebi se moglo rasprsnuti poput mjehuri}a odsapunice.Posao: Imat }ete nepredvidivih pote{ko}a,pogotovo ako vam je posao vezan uz putova-nja. Lo{ija komunikacija mogla bi bitno unaza-diti poslovnu situaciju.

Zdravlje: Problemi s zglobovima.

! OVAN - (21.03. - 20.04.)

" DJEVICA - (22.08. - 22.09.) # VAGA - (23.09. - 22.10.) %[KORPION - (23.10. - 22.11.)

& BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

' LAV - (21.07. - 21.08.)

( RIBE - (19.02. - 20.03.)

) VODENJAK - (20.01. - 18.02.)

* JARAC - (21.12. - 19.01.)

+STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

, RAK - (21.06. - 20.07.)

- BIK – (21.04. - 20.05.)

Originalni tjednihoroskop

Autor:Ljubi{aMARKOVI]

Ljubav: Gurati stvari pod tepih moèse samo do odre|ene granice.Ponekad je bolje otvoreno i iskrenopriznati sve nego skrivati te time odmuhe napraviti slona. Mo`da

poku{avate obnoviti neku vezu kojoj je rok davno pro{ao ili vi{e ne èlite biti u trenutnoj

vezi. Najbitnija je iskrenost. Vjerujte svojoj intu-iciji.Posao: Imate li briga na poslu, one ne}e nes-tati ako ih zanemarujete. Mo`da }ete semorati suprotstaviti kolegi kako biste sve doveliu red.Zdravlje: Eventualna glavobolja.

Ljubav: Mogu}e je kako }etepoàliti radi nekog obe}anja kojeg ste prije dali. Ako je tako, poku{ajtena miran na~in, uz puno ispri~ava-nja, rije{iti problem. îni se ako }e

va{oj vezi zasmetati flert kojem ne}ete mo}iodoljeti. Htjet }ete biti hladne glave, ali ne}e

vam po}i za rukom. Postavite prioritete i togase drìte.Posao: Nedavna ekstravagancije koju ste sipriu{tili sada dolazi na naplatu pa bi za vas ovomogao biti jo{ jedan lo{ period.Zdravlje: Problemi s cirkulacijom.

Ljubav: Va{ odnos s voljenomosobom moè se opisati kao jednaljubavna igra. Vu~ete malo na svoju

stranu, zatim igrate malo igrice. Sveu svemu, dokle god postoji i jedna iskra ne}eteodustati od nje. Ovaj period biste svoju igrumogli za~initi u postelji novim idejama.Posao: Va{ strah za suo~avanje s osobomkoja vas uzima zdravo za gotovo samo }epogor{ati trenutnu situaciju. Nemojte o~ekivatiod drugih da budu intuitivni koliko ste i vi, nitida imaju razumijevanje za va{e “ideje”.Zdravlje: Problemi s grlom.

Ljubav: Pred vama je jedna zanimljivaljubavna ponuda koja ima odre|eni rizik,ali ~ini se kako ovaj put ne}ete mo}iodoljeti zovu prolje}a. Promjene koje sedoga|aju oko vas primorat }e vas na

neke prilagodbe. Napravite kona~an prekid spro{lo{}u pa }e vam ljubavni ìvot krenuti napri-

jed.Posao: Va{a o~ekivanja se pomalo ostvaruju pa}e vam i poslovni apetiti porasti. Okolina reagirarazli~ito na va{e ideje pa biste mogli razmisliti one~ijem dobronamjernom prijedlogu.Zdravlje: Nervi su vam napeti.

Ljubav: Ne moète isplani-rati svaki trenutak sa volje-nom osobom. Ponekad jepotrebno malo slobode i

fleksibilnosti da bi stvari krenulenaprijed. I sitnice mogu zna~itimnogo, ali morate dozvoliti da do|udo izraàja. Voljena osoba vam je

velika potpora i vjeruje vam bez-grani~no.Posao: Budete li zanemarivali svojepotrebe radi drugih, sve bi vam semoglo vratiti u obliku jedne osobekoja }e vam doslovno sjesti na le|asvojim zahtjevima.Zdravlje: Bit }ete jako svadljivi i ner-

vozni.

Ljubav: Ako ste trenutnozauzeti va{a veza }e ovajtjedan napredovati pa }etese morati jo{ vi{e obvezati

kako bi i dalje nastavila rasti. Mo`da}e vam sve skupa biti pomalo zbu-njuju}e, ali ako vam je zbilja stalo dopartnera, na pravom ste putu. Moglibiste razmisliti o svom sljede}emkoraku.Posao: Odre|ena nova poslovnamogu}nost mogla bi vam oduzetidragocjeno privatno vrijeme. Morat}ete razmisliti o prioritetima. [to vam

je bitnije?Zdravlje: Realna mogu}nost d seporeète, dalje od o{trih predmeta.

Ljubav: Neka nova stvarnostmogla bi vam razbiti nekoliko mje-huri}a fantazije kojima ste seobavili. îni se kako ste u zadnje

vrijeme ljubav dràli na vlastitim ma{tarija-ma bez puno doticaja sa stvarno{}u. Budeteli se dràli zdravih osnova koje imate ne{tolijepo bi vam se moglo dogoditi.Posao: Imate veliku èlju spakirati kov~egei oti}i daleko od svih i svega. Nemojte bitinagli. Poslu{ajte dobronamjerni savjetkolege.Zdravlje: Nervoza, nespavanje.

Ljubav: Ako imate snaànosje}aj kako je vrijeme dakrenete dalje, vjerojatno steu pravu. Budete li samo

odràvali status quo, ~init }e vam sekao da ste u~inili korak unatrag. Akou va{oj vezi vi{e nema strasti, mo`dabi bilo najbolje prekinuti sve na vri-

jeme. Budite hrabri jer kad prekinetesa starim, ~eka vas novo.Posao: Dobili ste nove informacije

koje trebate i iskoristiti na poslovnomplanu. Nemojte samo zamjeratidrugima, pogledajte malo i na tokako ste vi ponekad previ{e sitni~avii kriti~ni.Zdravlje: Gubitak apetita.

Ljubav: îni se kako ste opet pomi- je{ali prijatelje i novac. Jedno jepomo}i prijatelju i biti mu podr{ka, adrugo posuditi mu novac koji znate

da ne}ete dobiti nazad, a treba i vama.Planirate li putovanje kako biste obnovilipomalo ustajalu vezu, nemojte i}i predaleko.

Morat }ete podnijeti odre|enu kritiku pa akone budete dràli jezik za zubima vratit }ete seprije nego ste planirali.Posao: Neki novi doga|aji na poslu mogli za-komplicirati va{ poslovni odnos sa kolegama.Zdravlje: Bolovi u ki~mi.

Ljubav: Morat }ete ljubav iodnose s dragim ljudimaostaviti sa strane jer }e vamsva energija odlaziti na

posao. Odluke donosite sami i na vlastiti rizik. Prava ljubav opstat }e ikad nemate dovoljno vremena, alibarem se potrudite vrijeme kojeimate provesti na kvalitetniji na~in.Posao: Mogu}nosti koje su pred

vama zvu~e vrlo uzbudljivo, a donose vam i bitnije financijsko pobolj{anje.Dobro razmislite kojim putem }etekrenuti.Zdravlje: @eludac, problemi sprobavom.

Ljubav: Oko vas su pozitivneenergije koje vas pozivaju nalude zabave, ali vi ste raspo-loèniji za malo ljulju{kanja u

partnerovom naru~ju nego za zabavu.Bit }ete romanti~ni, ali to vas ne}esprije~iti u prigovaranju partneru okositnica. Nemojte kvariti lijepetrenutke nepotrebnim zanovijeta-

njem.Posao: Bit }ete u sredi{tu pa`nje izbivanja pa nemojte zabu{avati naposlu. Vjerojatno }ete dobiti dostapohvala na svoj ra~un.Zdravlje: Glavobolja.

Prirodne brojeveod 1 do 9rasporediti u lik tako da sa ve}poredanim brojevimane do|e do ponavljanja,ni u jednom retku nistupcu, kao ni dijagonali

7

6 3 2 1 4

2 5 9 8 7 3

6 3 2

1 6 5 4

1 5

4 7 3 6 9

5 8 7 3

2 1

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


13.05.2010.godine20

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:

.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

.......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Kupon za

besplatne male oglase po{aljite

po{tom ili

dostavite li~no

na adresu:Marketing slu`ba RTV Biha}

Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

Radio Biha} i 037Plus pridruùju se ~estitkama

Cijenjenim slu{ateljima Radio Biha}a na{a ku}a uz popularniDòker zovi i upu}ivanje najljep{ih èlja u programu na{eg radija, poklanja i prostor za ~estitku u sedmi~nom listu RTVBiha} “037Plus”. Uz male oglase, ubudu}e, i na{i ~itatelji nakuponu tako|er mogu dostaviti i svoje poruke najmilijima.

! Sadik,Sretan ti ro|endan dragi brate i èlim da ih do~eka{ jo{ mno-go u dobrom zdravlju, sre}i i veselju zajedno sa svojom porod-icom... Od srca ti èli brat Sabid sa svojom porodicom. Hvalati za sve {to si u~inio i {to ~ini{ za mene i ostalu porodicu..."

! Ajla,Draga moja ljepoto, ti si veliki blagoslov, imati te pored sebe

je veliko bogatstvo... Neka ti ovaj dan pro|e sa osmijehom na

licu kao i svi budu}i dani u tvom ivotu... Neka tvoje sme|eo~i gledaju samo lijepe stvari... Da mi do~eka{ i stoti

ro|endan zdrava, sretna i vesela od srca ti èli tvoja tetka

Azra koja te mnogo voli. "! Amajda-Maja

Tvoj je ro|endan, sve do neba gore svije}e, nije vaàn broj,samo da su sve od sre}e...Draga Majo sretan ro|endan i sve najbolje èle ti suprug Kemal i svekrva Dèmila... "

! Huseine,Dragi dajdà, evo pro|e jo{ jedna godina puna lijepih uspom-ena, sre}e i smijeha... Sretan ro|endan i sve najbolje {to sepoèljeti moè uz mnogo sre}e, zdravlja, veselja i ljubavi...Dragi dajdà volimo te jer si najbolji i radujemo se tvomdolasku sutra... Najvi{e na svijetu te vole Aida, Velida, iSabina sa mamom i tatom... "! Halide,Dragi sine, sretan ro|endan i sve najbolje {to se moè poè-ljeti uz mnogo radosti i veselja, zdravlja i ljubavi... Dragi sineèljno te o~ekuje tvoja stara mama koja te neopisivo voli...Ljubim te. "

Posljednji pozdrav uvaènom sugra|aninu

Muzafer Eminagi}

Cijenjena familijo Eminagi},

Sa iskrenim àljenjem, u svoje, te u ime svih svojihsuradnika, kolegica i kolega iz Op}inskog vije}a Biha},~lanovima porodice upu}ujem izraze duboke su}utipovodom iznenadne smrti va{eg i na{eg Muzafera.

Iskreno suosje}amo sa bolom va{e porodice, jer smozajedno izgubili izuzetnog ~ovjeka i sugra|anina, koji jeba{tinio ~ovjekoljublje, daju}i vlastiti nesebi~an i plemenitdoprinos razvoju na{e zajednice.

Siguran sam da }e Muzafer ostati u na{em sje}anju, a jo{ vi{e u hronici na{eg grada, kojoj je, predanim radom idobrotom, podario sebe, ostavljaju}i vje~iti i neizbrisiv trag.

S po{tovanjem,

mr. Hamdija Lipova~a, na~elnik op}ine Biha}

~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi

SJE]ANJEna na{e roditelje

Nikada Vas ne}emo zaboraviti i vje~no }e te ìvjeti u na{im srcima.Molimo Allaha d`.{. da Vam podarilijepi dènet i vje~ni rahmet.

Va{ sin Enver i k}erka Envera sa porodicama

HASAN RO[I]1980. - 2010.

ARIFA RO[I]2000. - 2010.

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi! Izdajem namje{ten jednosoban stan kod bolnice Ko{evo (Sarajevo) u naselju Vi{njik. Pogodan

za specijalizante. Informacije: 061/849-489.! Izdajem dva poslovna prostora sa parkingom u uèm centru Biha}a u Ulici Irfana Ljubijanki}a 1.

Informacije: 061/353-217.! Prodajem stan na Ozimicama I L/3/6. Informacije: 061/476-421, 063/991-014.! Prodajem ku}u u Bosanskom Novom. Ku}a je odmah useljiva.

Informacije na telefon: 061/394-323.! Prodajem 3 godine star bojler - KONÂR, 80 L i termo-akumulacionu pe} 2 kW (mala). Kontank

telefonL 061/260-977.! Prodajem gra|evinsku parcelu s gra|evinskom dozvolom u Staroj Pritoci - Kula. 1/1 vla-sni{tvo.

Telefon: 061/149-021.! Organizujem {kolu gitare i i~anih instrumenata (saz, buzuki) za sve uzraste. Telefoni: 061/604-

611, 037/223-717.! Povoljno prodajem ku}u s oku}nicom na Ru ici. Telefon: 062/455-313.! Izdajem nenamje{ten stan na Ozimicama 2. Telefon: 061/068-588.! Izdajem sobu za studente. Telefon: 061/068-588.! Prodajem stan od 38 metara kvadratnih, preko puta igrali{ta u naselju Ozimice 1 u Biha}u.

Telefon: 061/165-780.! Izdajem poslovni prostor u Ulici biha}kih branilaca 5; povr{ine 37 metara kvadsratnih. Telefon:

061/463-103.! Povoljno prodajem elektri~nu gitaru “Yamaha” s opremom i poja~alom, potpuno novo. Telefon:

062/261-044.! Prodajem Opel Corsu 1.2EnJoy; 2002. godi{te; metalik-plava, registrovana do 31. jula 2010.

godine; pre{la 118.000 kilometara. Telefon: 061/647-390.! Izdajem sobu s dva leàja; Ozimice 1; Ul. H. ]emerli}a 12; GSM: (037) 226-974.! U Bosanskoj Krupi prodajem kiosk 2, 40x2, 40; PVC marke “Ljutomer” za sve namjene; tele-

fon: 061/192-629! Prodajem zemlji{te s ku}i{tem, vo}njakom i {umom u jednom komadu Vedro polje kod

Bosanskog Petrovca; telefoni: 065/332-990 i 051/213-762.

! Prodajem agregat 7, 5 kw; dizel, telefon: 061/137-556.! Izdaje se poslovni prostor od 30 metara kvadratnih u Biha}u, Ulica biha}kih branilaca 26;

telefon: 061/167-541.! Kupujem povoljno osobna vozila s bh- tablama; telefon: 061/231026.! Prodajem ku}u s poslovnim prostorom; telefon: 061/137-556.! Iznamljujem garsonjeru u Biha}u; Harmanski sokak 22; poseban ulaz, GSM: 062/106-872.! Prodajem kau~ i fotelju na razvla~enje; telefon: 037/351-989.! Nudim usluge staratelja starijim osobama. Kontakt telefon: 062/594-932.! Prodajem sadnice {im{ir-ìvice visine do 40 centimetara; komad 2 KM; GSM: 061/710-822.! ûvam djecu uzrasta do pet godina u svom stanu u centru grada. GSM: 062/594-932.! Prodajem renoviran dvosoban stan; prizemlje; 60 metara kvadratnih; 1.200 KM kvadrat;

Ozimice I, kod toplane; telefon: (037) 226-730.! Izdajem garsonjeru u centru Biha}a, namje{tenu za dvije (2) osobe; telefon: 061/137-549.! Prodajem ku}u s poslovnim prostorom; informacije na telefon: 061/137-556! Tra im nenamje{ten stan u Biha}u; telefon: 062/107-373.! Prodajem ili iznajmljujem caffe-bar s bilijar salom “[korpion 51” na Ozimicama I u Biha}u.

Sve informacije na telefon: 0041-627-214-744 ili 0041-792-126-331.! Prodajem stan u Sarajevu ili mijenjam za Biha}, 51 metar kvadratni, drugi sprat, Hrasno,

telefon: 061/ 162 – 812! Prodajem dvosoban stan, renoviran, Ozimice I, kod toplane. Cijena po dogovoru;

telefon: (037) 226-730.! Povoljno prodajem muzi~ku liniju “Goldstar”. Telefoni: (037) 223-881 ili 061/ 155-841.! Izdaje se soba za studente, |ake, radnike, s centralnim grijanjem i kablovskom TV. Informacije

na telefon: (037) 226-470.! Povoljno prodajem printer u boji, skener – fotokopir, zvu~nike sa subvuferom i upravlja~ku

kutiju sa sedam uti~nica. Telefon: (037)223-881 ili 061/ 155-841.

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


sport 2113.05.2010.godine

!

Nogometni klub Sloga iz Bo-sanske Otoke je jedan od najsta-rijih nogometnih klubova u Bosnii Hercegovini, osnovan je 1922.godine. Klub se trenutno takmi~i udrugoj nogometnoj ligi FederacijeBiH - Druga liga Zapad.Prvu loptu u Bosansku Otokudonio je u~itelj koji je do{ao daslu`buje u mjesnoj {koli.Sedamdesetih i osamdesetihgodina dvadesetog vijeka Sloga

je bila sportsko dru{tvo koje je

pored nogometnog kluba imalo iko{arka{ki, odbojka{ki i {aho- vski klub. Tih godina Sloga” jeigrala u podsaveznoj ligitada{nje Jugoslavije. Nekolikoputa je ponijela i naslov prvaka,ali u vi{i rang nije oti{la zbogneodgovaraju}eg stadiona.Igrala je i u Kupu Mar{ala Tita.Sloga 1987. godine ulazi urepubli~ku ligu Jugoslavije ipostaje njen standardni ~lan svedo rata u Bosni i Hercegovini.

Sloga nije prestajala sa radom nitokom agresije na Bosnu iHercegovinu. Tokom agresije naBiH nije radila u BosanskojOtoci, nego na slobodnim teri-torijama susjednih gradova.Tada se takmi~ila u ligi koja jebila osnovana za klubove saBiha}ke regije.U drugu ligu Federacije Bosne iHercegovine, grupa Zapad, ulazi1997. godine i njen ~lan je sve dodanas. Aljo{a BOBI]

! U derbiju 21. kola Druge lige Federacije Bosne iHercegovine na stadionu u Rip~u pred oko stotinjak gle-datelja snage su odmjerili doma}a ekipa Radni~kog1936 i gostuju}a ekipa Sloge iz Bosanske Otoke. Doma}isu bili bolji i pogodcima Damira Mujadì}a osvojili triboda.No, krenimo redom. Ve} na samom po~etku susreta, u 3.minuti Alibegovi} {utira glavom prema golu gostiju, alilopta odlazi tik uz stativu. Redaju se napadi doma}e

ekipe, ali je golman Sloge [arac siguran. U 16.minitu[arac je kapitulirao nakon odli~nog prodora Mujadì}a,koji s nekih 11. metara efektno poga|a za vodstvodoma}ina. U 30. minuti biljeìmo prvu priliku Slogepreko Keki}a, ali rezultat se ne mijenja. Pred kraj prvogpoluvremena jo{ jedna prilika za goste. AjdinMustedanagi} izlazi o~i u o~i pred golmana

Abdijanovi}a, ali ovaj drugi odli~nom intervencijomspa{ava doma}ine.Samo {to je po~elo drugo poluvrijeme, Mujadì} kre}esilovito ka golu gostiju, na njega istr~ava golman [arac,ru{i ga, a glavni sudija gostuju}em golmanu pokazujedirektni crveni karton. Iako su svi o~ekivali da }eRadni~ki bez problema do}i do bodova, ipak to se nijedesilo. Iako s igra~em manje gosti iz Bosanske Otoke bilisu opasniji, pa su u 80. minuti poravnali rezultat. Jednudugu loptu prima Semir Reki} i matira nemo}nog

Abdijanovi}a. Samo ~etiri minute kasnije kontra doma}eekipe, loptu {utira Alibnegovi}, rezervni golman Slogekratko odbija loptu, u gu`vi se najbolje snalazi Mujadì}i postiè svoj drugi pogodak na utakmici i donosi veoma

va`nu pobjedu svojoj ekipi.Nakon ovog kola Radni~ki se nalazi na ~etvrtoj poziciji,dok je Sloga tre}a. U narednom 22. kolu ekipa Slogedo~ekuje prvoplasiranu ekipu Krajine iz Cazina, dok Radni~ki gostuje u Vrnogra~u ekipi Mladosti. A. BOBI]

Predstavljamo: Nogometni klub Sloga Bosanska Otoka

Prvu loptu donio u~itelj

! Ekipa ]orali}a zabiljeìla je va`na tri boda u duelu s tre}e-plasiranom ekipom Omladincaiz Pokoja. ]orali}i su ovom tri-com uhvatili priklju~ak s ostalimekipama u borbi za opstanak.Gosti su porazom ostali bez {ansiza plasman u vi{i rang takmi-~enja.

Ni Borac iz Iza~i}a nije iskoristiopauzu “ABC-a”, jer je remizirao uBosanskoj Krupi s Manganom.

Gomila je slavila minimalnu gos-tuju}u pobjedu kod Une u Kulen

Vakufu. Rudar i Sloga su podijelibodove.Ostroàc je jedini napredovao za

jedno mjesto na tabeli.Pobjedom od 2:0 protiv Bajera99 pomjerio se s osme na sedmupoziciju. “ABC” je lider i ima

velikih sedam bodova prednostiu odnosu na “Borac” Iza~i}.Rezultati 16. kola: ]orali}i –Omladinac 3:2, Mangan – Borac1:1, Una – Gomila 0:1, Rudar –

Sloga 2:2, Ostroàc – Bajer 2:0.Slobodna ekipa “ABC-a”.Parovi 17. kola: Bajer – “ABC”,

Gomila – ]orali}i, Omladinac –Mangan, Borac – Rudar, Sloga1937 – Ostroàc. Slobodna ekipa“Une” iz Kulen Vakufa.

Mh.SADIKOVI]

Derbi kola pripao Radni~kom 1936

Radni~ki 1936 –Sloga 2:1 (1:0)

! Od 12. do 17.05.2010 godine nogometna {kolaKolibri iz Biha}a, dje~aci generacije 1997-1999,nastupit }e na jakom turniru koji }e se odràti u

njema~kom gradu Frankfurt i od 03.06 do 12.06.ove godine na turniru u [tutgartu.Kako nam jerekao HalimStupac, leg-endanogometnogklubaJedinstva idanas treneru nogometno{koli Kolbiri,poziv je do{ao zahvaljuju}i pro{logodi{njim uspjesi-ma na turniru u [tutgartu, gdje je od dvije stotineekipa iz cijelog svijeta, nogometna {kola Kolibriosvojila veoma zna~ajna osmo mjesto. Stupac je jo{ dodao kako se nada da }e ove godine ostvariti

jo{ bolji uspjeh.Pored na{ih Bi{}ana, na turnirima u Frankfurtu i[tutgartu u~estvovat }e veoma jake Evropskeekipe, poput Eintracht Frankfurt, Koln, Schalke, Anderlecht, Ajax, PSV Eindhoven, Salzburg … A.B.

Nogometna {kola Kolibri

Na turniru u Njema~koj

U organizaciji Udruènja sportskihribolovaca “Una” Biha}, u nedjelju9. maja odràno je takmi~enjenajmla|ih ~lanova u ulovu ribe naplovak. Na atraktivnom terenuMidì}a jezera najbolje se sna{aopionir Dinko Midì} koji je ulovio900 grama, a iza njega su seporedali Nerkes Sendi} sa 800grama, Amila Alijagi} 770 i tako

redom. U~estvovalo je jedanaesttakmi~ara, a najboljima su uru~enediplome i medalje. Povod za orga-niziranje takmi~enja je 17. maj,Dan rijeke Une. H.A.

Povodom 17. maja,Dana rijeke Une

Prva nogometna liga USK-a

Najuspje{nijiDinko Midì} Va`na pobjeda ]orali}a! “ABC” iz Podzvizda i pored pauze zadràolidersku poziciju

F o t o : H a s a n

A r n a u t o

v i }

Vode}i pogodak Radni~kog

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


sport22 13.05.2010.godine

! Kaù, ve} dvadesetih godinaCazin se upoznao i odmah “zalju-bio” u ko`nu loptu. MnogiCazinjani su radili, a neki se i{kolovali u drugim mjestima, gdjesu i vidjeli to loptanje. Brzo supo~ele utakmice. Nerijetko bi segalamilo na livadama, jer ko }eznati je li gol ili nije?! I to zbog“klipa” ili kamenica, koje su obi-ljeàvale vrata, umjesto dana{njihstativa.Dugo su “mahalske utakmice”odgajale cazinske nogometa{e.Stariji nogometni zaljubljenici

kaù da je prva utakmica u Cazinuodigrana izme|u reprezentacijeCazina i NOB-a (Nogometne orga-nizacije Biha}a) upravo sredinomdvadesetih godina. No cazinskanogometna pri~a po~inje 1932.godine.

Po~etak kod Ibre u

kafani

U~itelji Kavazovi} i Petrovi}, tepredsjednik Sreskog suda SmailDeli} osnovali su Sportski klub“Krajina”. Naravno pomogli su idrugi Cazinjani. Osniva~kaskup{tina odràna je u tada{njem,

omiljenom cazinskom sastajali{tu,kod Ibre u kafani. Godinu danaKrajina se spremala za prvu utak-micu, jer ne smije se grad tek takoosramotiti. Napokon u julu 1933.debi, protiv reprezentacije VelikeKladu{e.Napravljeni su drveni golovi,nabavljena sudijska pi{taljka… izapisana su prva slova cazinskenogometne historije. Prvi se nalistu golgetera “Krajine” upisaoIbrahim Terzi}, a za njim i Be}o

Adilagi}. Cazinjani su pobjedili

3:0. Malo rakije, pjesme i pravafe{ta kod Ibre.“Igralo se u natika~ama, to jestdebelim ~arapama, ispletenim odkozje kostrijeti. Pojedinci kao Ibrahim Terzi} i Ra{id Omanovi} imali su “kopa~ke”, koje su bile

prave fudbalske cipele, a doma}ini i gosti bili su raznoliko odjeveni”,zapisao je Aleksandar Ravli}sje}anja u~esnika i gledaoca.

Zapre`nim kolima na

prva gostovanja

Nakon nekoliko utakmica uCazinu do{lo je vrijeme i za gosto-

vanje. Svi igra~i dali su ne{tonovca, da bi se zakupila kola doBosanske Krupe. Tamo jeCazinjane ~ekala jaka ekipaMeteora. Prvo gostovanje, prviporaz. Potraìli su Cazinjani utje-hu, ali i malo opravdanje unapornom putu i umoru.“Ma nerviralo nas je to {to loptasvako malo ode u Kru{nicu”, bilo

je {aljivdìja u tada{njoj ekipi.Dogovoren je revan{, igra~i semalo rashladili, pa ku}i prekoSrbljana. Do{lo se tek u zoru, jer

moralo se i hodati, kako bi konjiodmarali.Krajina se revan{irala u Cazinu, pasu onda Krupljani pri~ali o dugomputu, umoru, pje{a~enju, druga-~ijoj lopti… Te{ko se na ovimprostorima priznavalo i mirilo sporazima. Tako su i po~eta velikanogometna prijateljstva.

Ne mijenjaj IbreIbro Abdi} je bio ~lan generacije,koja je po~ela pisati historiju“Krajine”. Na àlost nedavno jepreminuo. No prije nekoliko godi-na rahmetli Ibro pokazao nam jekoliko se tad volio i po{tovao

nogomet. Na obiljeàvanju jubile- ja Krajine, iako s devedeset inekom godinom i malu pomo}mla|ih da do|e do {esnaesterca,ponovo je Ibro zaigrao.Dva ili tri minuta i Ibro se tamanzagrijao, a trener ga mijenja. Ljutise Ibro, a da je s pravom nezado-

voljan trenerskom odlukompokazuje i publika. Povici s tribina“ne mijenjaj Ibre”, ali trener neu-moljiv. I ponovo uz pomo} mla|ihsuigra~a napustio je Ibro, ovaj putzauvijek nogometni teren.

VREMEPLOV: 78 godina cazinskog nogometnog ponosa “Krajine”

! Aktuelni prvaci NBA lige Los Angeles Lakersi plasir-ali su se u finale Zapadne konferencije. Bryant idru{tvo «metlom» su izbacili Utah Jazz. O~ekivao se

ja~i otpor Utaha, ali su Jezera{i uhvatili pravu formupred kraj sezone.

Seriju je vjerovatno prelomila neizvjesna tre}a utakmi-ca, koju su Lakersi dobili s jednim ko{em vi{ka. Ufinalu im se pridruìo Phoenix. Predvo|eni najboljimasistentom lige Steveom Nashom, Sunsi su pomeliSpurse s 4:0. Tako su se osvetili San Antoniu zaprethodna ~etiri play-off poraza.Na Istoku prvi finalist je Orlando. Atlanta nije bilaozbiljan protivnik Howardu i Carteru, pa su i oni

izba~eni «metlom» (4:0). Naziv derbi opravdan je uduelu Clevelanda i Bostona. Rezultat je 2:2 i o~ekujenas neizvjesna zavr{nica serije.

Nogometa{e odgajale

mahalske utakmice

INO SPORT

Ekipa Krajine iz 1935. godine

Zavr{nica NBA lige! Lakersi u finalu Zapadne konferencije

! Pariz je proteklog vikenda bio doma}in final fouraEurolige. Najbolja ~etiri evropska tima nadmetalasu se za presti nu titulu. Ko{arka{i Barceloneopravdali su ulogu favorita osvojiv{i naslov prvaka

Starog kontinenta.Barcelona je u polufi-nalu savladala CSKA,dok je Olympiakos udrugom polufinalu bio

sretniji od Partizana.Beogra|ani su pali teku produètku. Tre}emjesto pripalo jeCSKA, a u finalu jeBarcelona deklasiralatim iz Pireja.Najbolji igra~ finalne

utakmice bio je Carlos Navarro, a MVP takmi~enja je Milo{ Teodosi} iz Olympiakosa. Najbolji pre-dstavnik Bosne i Hercegovine u ovogodi{njem izda-nju Eurolige bio je Mirza Teletovi}.

! Zavr{ila su, ili su pri kraju,nacionalna nogometna prve-nstva. Uzbudljiva zavr{nica.Chelsea je na maestralan na~inosvojio titulu u posljednjem koluPremiershipa. “Plavci” su s 8:0pobijedili Wigan i ostaviliManchester United iza sebe.Bayern je prvak Njema~ke.Marseille je najbolji uFrancuskoj, dok je Twente prvak Nizozemske. Inter i Barca branebod prednosti u zadnjem koluovog vikenda. Benfica je u

sli~noj situaciji. Malo im fali do{ampionske titule.Kod nas je @eljezni~ar u najboljojsituaciji, dok je Dinamo ve}proslavio titulu prvaka Hrvatske.

Zavr{ena ko{arka{ka Euroliga

Barcelona prvak

Zavr{etak klupske nogometne sezone

Chelsea {ampionEngleske

Drogba prvi strijelacu Engleskoj

! Proteklog vikenda u Novom Travniku odràno je prvenstvo Bosne i Hercegovine za mla|ekadete u Judu. ^lan Judo kluba “Una” HarunSadikovi} i ~lanica Judo kluba Brekovica ArminaMajstorovi} osvojili su zlatne medalje i tituluprvaka Bosne i Hercegovine u konkurencijimla|ih kadeta i tim osigurali put na prvenstvoBalkana u Crnoj Gori koje }e se odràti u oktobruove godine.Sreberene medalje osvojili su Adema Dervi{evi} i

Ajla Hrnjica obe iz Judo kluba Una, dok subron~ane medalje osvojili Alen Kor~i} i Amila

Pirali} (Una), Ismar Babi} i Nudèjma Hukarevi}(Brekovica), te Namik Vukali} i Leja Kova~evi}(Sana).Na ovom takmi~enju nastupilo je 452 takmi~araiz 43 kluba iz cijele dràve. A. BOBI]

! Najbolji strijelac nje-ma~kog nogometnog pr-

venstva je reprezentativacBosne i Hercegovine Edin

Dèko. Konkurencija jeostavljena ispod 22 gola,

koliko je postigao ove se-zone napada~ Wolfsburga.“Dijamant” je ponio titulunajboljeg, iako Wolfsburg inije imao zapaènu rezult-

atsku sezonu. Najve}a po-mo} stigla je od reprezen-tativnog kolege ZvjezdanaMisimovi}a, koji je sezonuzavr{io s 15 asistencija.Najskuplji bh nogometa{ovim priznanjem podigao

je cijenu, a ovakav kalibarigra~a sigurno nastavljakarijeru u jednom odnajboljih evropskih timo-

va. êlnici Wolfsburgasada s razlogom traè 30miliona eura i sigurnone}e imati problema s

pronalaskom kupca. U igrisu Milan, Totenham,Manchester City, Arsenal,a u zadnje vrijeme interespokazuje i Real Madrid.

Prvenstvo BiH u Judu za djecu

Harun Sadikovi} i ArminaMajstorovi} prvaciBosne i Hercegovine

Dèko golgeter Bundeslige

Uspjeh bosanskohercegova~kog nogometa{a

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


sport 2313.05.2010.godine

! Proteklog vikenda u Bugojnuodràno je seniorsko prvenstvoBosne i Hercegovine u stolnomtenisu. Nastupila su 32 najboljaseniora i 18 vode}ih bh seniorki.Dvostruka {ampionska titula pri-pala je cazinskom stonoteniseru

Isaku Abdagi}u.Tako je dràvni reprezentativac nanajbolji na~in okon~ao uspje{nusezonu. Titula u pojedina~nojkonkurenciji osvojena je sa {estpobjeda, bez poraza. Abdagi} je ufinalu savladao Mirzu Dizdarevi}aiz Zenice, a tome su prethodilepobjede protiv nekih od najboljihigra~a u dràvi Markovi}a, Muji}ai Kova~a.Nakon titule u juniorskojkonkurenciji s Ivanom Boda{om,kombinacija iz Cazina i Viteza bila

je nepobjediva i na seniorskomturniru. Protiv para Dizdarevi} –

Ali~i} potvr|ena je {ampionska

dominacija u dublu.[esnaestogodi{nji Cazinjanin pod-sjetio je na najbolje dane cazin-

skog ping-ponga. Mo`dai najve}em sportskomtalentu s ovih prostoranedostaju jo{ samoreprezentativni uspjesi.

Brojna priznanja pratepo~etak karijere Isaka

Abdagi}a, a najve}a bitek trebala sti}i. InteresBundesliga{a i drugihevropskih timova

vjerovatno }e usmjeriti

mladog Abdagi}a kaevropskim titulama i

velikoj karijeri.

! Zavr{ena je ko{ar-ka{ka sezona. KK “Biha}” je ostao u A1

ligi. Odli~na prven-stvena zavr{nica i malo sre}e spasili su A1 liga{ki sta-tus. Sa kapitenom “Biha}a” Amirom Kulenovi}emanalizirali smo te{ku ko{arka{ku sezonu.“Odlazak ~etvorice standardnih igra~a na po~etku

sezone bio je te{ko nadoknadiv. Financijska kriza nijedopustila dovo|enje adekvatnih poja~anja, tako da je

sezona ve} na po~etku usmjerena na borbu zaopstanak”, rije~i su prvotimca “Biha}a”.Mnoge utakmice Bi{}ani su gubili u posljednjimtrenucima. Dva puta su izgubili me~eve, iako su napoluvremenu imali dvocifrenu prednost. Tek uposljednja tri kola do{ao je do izraàja timski potenci-

jal, kada su pobije|eni vode}i timovi lige.“êsto smo igrali s dva ili tri rezervna igra~a, koji imaju

vrlo malo takmi~arskog iskustva. Pet mladih igra~a

posu|eno je iz [kole ko{arke Bosna XXL i oni su se pokazali pravim pogotkom. Igra~i poput Muse i Dizdarevi}a su budu}nost biha}ke ko{arke” dodao jeKulenovi}.Kapiten ko{arka{a Biha}a, iako ima 21 godinu jedan

je od najiskusnijih i najstandardnijih u timu.Predvodio je Bi{}ane u gotovo svim statisti~kim kate-gorijama. Treba izdvojiti najbolji ko{geterski u~inak inajvi{e minuta na parketu.Kulenovi} je najavio i mogu}i povratak iskusnijihigra~a, koji su ove sezone napustili tim.“Posebno smo deficitarni na plejmejkerskoj i centarskoj

poziciji i tu bi nam trebala poja~anja. Primijetio senapredak u radu u zavr{nici prvenstva i samo moramotako nastaviti”, kazao nam je biha}ki ko{arka{.Istakao je i potrebu odgajanja mladih ko{arka{a, alii stru~nog kadra. Biha}ki ko{arka{i spasili su

sezonu, a nakon odmora kre}u pripreme za idu}u.Kulenovi} i dru{tvo pokazali su talent i potencijal,pa s kojim poja~anjem u idu}oj sezoni ne smije izo-stati rezultat.

Pripremio: Muhamed SADIKOVI]

! Neiskustvotima i kratkaklupa uticali

na slabijusezonu! Dva putasmo izgubilime~eve, iakosmo napoluvremenuimali dvoci-frenuprednost

Novi uspjeh cazinskog stonotenisera

Isak Abdagi} dràvni prvakKapiten Ko{arka{kog kluba “Biha}” Amir Kulenovi}

TABELA Prve nogometne lige USK 1. "ABC" Podzvizd 14 12 1 1 45:17 372. Borac Iza~i} 15 9 3 3 46:17 303. Omladinac 75 Pokoj 14 9 2 3 41:15 294. Gomila 14 9 0 5 25:20 275. Sloga 1937 15 7 4 4 26:24 256. Mangan 15 5 3 7 23:28 187. Ostroàc 14 5 2 7 15:24 178. Bajer 99 15 4 2 9 22:32 14

9. Rudar Kamengrad 14 4 1 9 29:45 1310. ]orali}i 15 3 4 8 18:36 1311. Una 1925 (Kulen Vakuf) 15 1 2 12 9:40 5 ! NK “Sloga” iz Bosanske Otoke

! Talenti Bosne XXL ~ine okosnicuKK “Biha}a”

! Talentirani Cazinjanin osvojio duplu {ampi-onsku krunu. Seniorski prvak BiH upojedina~noj konkurenciji i dublu

Isak Abdagi} !

Osvrt na zavr{enusezonu

! Kraji{nik je u 25. prvoliga{komkolu pobijedio novog premijerli-ga{a i lidera na tabeli Budu}nost izBanovi}a. Velikokladu{ani su igralibez rezultatskog imperativa, ali sa

velikom dozom èlje za nadigra-

vanjem i sportskim prestiòm.Ovom pobjedom potvr|en jeprvoliga{ki kvalitet u debitantskojsezoni. Kraji{nik je s tri pobjede uposljednja ~etiri kola dospio na

petu poziciju na tabeli. Pokazali suizabranici Kemala Hafizovi}aponovo ~vrstinu u odbrani i napa-da~ku koncentraciju.Gostovanje najbolje ekipe u ligigarantovalo je te{ku utakmicu s

malo prilika. Velikokladu{ki napa-da~i iskoristili su jednu, za razlikuod gostiju iz Banovi}a. Slijedimirna prvenstvena zavr{nica, kojapo~inje u Gabeli kod GO[K-a.

Biha}ko Jedinstvo je mo`da i unajva`nijem momentu uhvatilogostuju}i bod. Mirvi} je golom uduelu protiv Bosne vjerovatnodonio bod opstanka. Ve} navija~ira~unaju kako i {ta do kraja

prvenstva.

“Sila nebeska” navija i za zeni~kiêlik, jer bi ispadanje Zeni~ana izPremijer lige ugrozilo prvoliga{kistatus crveno – bijelih. Slijedi gos-tovanje direktnog konkurenta

Viteza. Razmi{lja se samo o pobje-di. U biha}kom taboru svjesni suda bi gubitak bodova na doma-}em terenu zna~io i definitivniprvoliga{ki opro{taj.

Prva liga Federacije u nogometu

Kraji{nik pobijedio lidera! Mirvi} donio Jedinstvu bod opstanka

Rezultati 25. kola: Bosna - Jedinstvo1:1, Kraji{nik - Budu}nost 1:0, Ora{je -Igman 2.1, Slaven - GO[K 2:0, Vitez -Iskra 1:0, Gora`de - Omladinac / - /,@ep~e - SA[K / - /. Slobodan Rudar izKaknja.Parovi 26. kola: Jedinstvo - Vitez, Iskra- Gora`de, Omladinac - Slaven, SA[K -Bosna, Rudar - @ep~e, Budu}nost -Ora{je, GO[K - Kraji{nik. Slobodna ekipaIgmana.

8/6/2019 037 Plus [broj 12, 13.5.2010]


! Dakle, odavno je ve} jasno da je Turbofolk oaza sexa, nemorala i pomalo nelo-gi~nih pojava opjevanih u najve}im uspjes-ima ovda{njih „hitmakera“. Trebale bistranice i stranice ove novine da se prisje-timo svih „postignu}a“ zvijezda i ostalihnebeskih tijela estrade. Recimo „[ampan-

jac“ kaè: “Udara u glavu ko {ampanjac,tvoje malo, glatko crno koleno...“. Da ne,znam, mislio bih da se radi o pjesmi kojupjeva neki gay kickboxerski izvo|a~, pris-

je}aju}i se kako ga je njegov tamnoputipartner u stilu Mirka Cro Copa nabijao nakoljeno, te ga pjeva~ pritom i dalje voli.Ili recimo: “Hej moja ma~kice, samo faleta~kice, da mi bude{ tigrica, od ljubavnihigrica...“. Nedostatak osnovnog znanja izbiologije, osim ako tigrice danas nemajuta~kice. Za mog {kolskog vakta imale supruge.Sve pr{ti od intelekta i logike kod autora sli-

jede}eg stiha: Plitak potok, a voda dubo-ka... !!! Nemam snage komentarisati. Ovo

je ipak za sociologe.âk se i neke na{e velike zvijezde usudepjevati: Djevojka mog jarana, ne zna {ta jebanana, a oko prsta vrti mog jarana...“.Da to nije o bananama sve, jedan ovda{njipjeva~ u svom hitu kaè: “Mala moja,ubi}e te nana, mjesto kruha kupuje{banana...“ U neku ruku to su „ode“ ovomnekad skupom i ne uvijek pristupa~nom

vo}u. A i nane su bile poznate po ubijanjuunu~adi ako kupe pogre{an artikl.Istini za volju ima ih koji u pjesmama poputpravih duhovnih pastira pozivaju na preo-bra}enje, kao u ovoj sportsko-duhovnojpjesmi:„Opasnice spusti loptu i zaigraj na dobrotu,divlja ma~ko kandè skrati u jagnje se pre-obrati!”Pazite ovo, ovo je ve} stih za Krim policiju:“Vrati se vrati Kristina, tako ti na{eg malog sina, tvoj sin ima sedam zubi}a, a ja ti semila ne treznim od pi}a...“Stvar je delikatna. Ili sin ima sedam zubi}a

jer je te starosne dobi, ili ga otac maltreti-ra i tu~e, pa mu je ostalo svega sedamzubi}a u glavi, i na taj na~in ucjenjujemajku da se vrati.Za kraj, jedan stih koji sam ~uo naovda{njim igrankama. Autor je nepoznat i

vjerovatno je u pitanju narodna umotvo-rina: “Idrize, Idrize, svu me mladu izgrize...“Sve ovo napisah jer sam se nedavno uhva-tio da u ranim jutarnjim satima,voze}i naposao, pjevu{im jedan odvratan stih sli~anopisanim u repertoaru (sramota menapisati i koji). Valjda je i iz mene progovo-rila „du{a selja~ka“. Kad bih znao da jesteuzeo bih bolovanje. Ili na terapiju ili hodì....

Kenan ALAGI]

! Kada sam se ve} doti-cao sevdaha, kako ondada ne zapjevam turbo folk

Turbofolkersko }o{e

“Na jastuku tvojih usana”

! U okviru manifestacije Dani njema~ko-austrijske kulture uBiha}u u Gradskoj galeriji je u utorak otvorena izlo`ba aus-trijske umjetnice Elisabeth Strauss i Bi{}anina Ahmeta AmijaIbuki}a.

Ova umjetnica je po~etkom maja mjeseca do{la u Biha} i jedan dio slika izradila u Biha}u, dok ostatak izlo`be ~inedjela nastala u Austriji. Izlo`ba }e biti otvorena do 16. maja,nakon ~ega u uzvratnu radnu posjetu u austrijski grad

Lungau na petnaest dana putuje slikar Ibuki}, gdje }etako|er zajedno sa Elisabeth uprili~iti izlo`bu.

! U Domu kulture u Cazinu otvorena je izlo`ba filatelije koju je op}inaCazin organizirala u saradnji sa “BHPo{tom”. Promovirano je novo izda-nje po{tanske marke sa motivomstarog grada Ostro{ca.

Markica je nominalne vrijednosti jedne konvertibilne marke, a izvr{nidirektor “BH Po{te” Emir Hajri}, prvi

i j k ~i j ~ l ik C i

Prvenstvo BiH u raftingu

Prvi ogled na vodi za Bi{}ankePrvi ogled na vodi za Bi{}ankeU Klju~u je prote-klog vikendaodràno prvenstvoBiH u raftingu. Na

evidenciji direkto-ra trke NedàdaIslamagi}a bilo je11 mu{kih i petènskih ekipa. Vozili su spust isprint. U spustu, umu{koj konkuren-ciji banjalu~ki Vrbas je za seku-ndu pretekaobiha}ki Unaaquarijus tim. Zazaveslaj, kako jekazao trenerbiha}kog tima,

@eljko Mirkovi}.

U ènskoj konkurenciji prvi ogled na vodi imao je biha}ki ènski rafting tim. U spustu sutako|er pobjedu slavili Banjalu~ani, ta~nije iskusne Banjalu~anke koje su, na cilju, s 33minute i 16 sekundi bile bolje i od {est mu{kih ekipa. Bi{}anke su stazu dugu oko {estkilometara vozile 37 minuta i 29 sekundi i na cilj stigle ~etvrte. S obzirom da trenirajunepunih mjesec dana Bi{}anke mogu biti zadovoljne. U sprintu najbolji mu{ka ekipa subili Bi{}ani, a djevojke su u sprintu bile tre}e.

Na cilju

Prvenstvo BiH u raftingu

Izlo`be

Izlo`ba Elisabeth Straussi Ahmeta Ibuki}a

Filatelija

Markica smotivom Ostro{caMarkica smotivom Ostro{ca

Documents

037 Plus [broj 12, 13.5.2010]